"On (Hu) je ~ vama

gdje god vi bili"

Kadirisko-Bedeviska Sejh Ragib Dzerrahi

Tekija Celjigovici
Sarajevo Mudrost sufija
 Sejh Ragib el Dierrahi

Mudrost sufija
o~ ~A-0~
\'f\ö~ \f0-Ll\(O~V\

~ \~4-\t:J~~

'
f
Kadirisko„ - Beäevi a tekija
Celjigovi6t
Sarajevo, 1999. Godine
Sejh Ragib et Dierrahi

Mudrost sufija
Uvodna rijec izdavaca

Pred nama je knjiga Halvetijskog sejh Ragib EI Dforrah i koji

lzdavac
je Halvetija ali D:Zerrahijskog ogranka. Malern broju tarikatskih ljudi,
Kadirisko - Bedeviska Tekija
a narocito u ovih zadnjih 100 g. je poznat ovaj ogranak, kao i ostali
"Celjigovici" - Sarajevo
ogranci pod drugim imenima. Mi u BiH nismo imali Halvetijskih
ogranaka, ali sire na Balkanu ih je bilo pa i dan danas ih ima. Ovaj
D:Zerrahijski ogranak nastao je u 17-om stoljecu kada je Hazreti
Zaizdavaca
Nuruddin Dzerrahi k.s. po zavrsetku svojih pravnih studija, kao
Sejh Zakir Bektic
najbolji student imenovan za kadiju u Egiptu koji je tada bio
Osmanlijska provincija. Pred sam polazak na sluZbu brod koji ga je
Kompjuterska
trebao da prebaci zbog nevremena odustaje od plovidbe, te
obrada teksta
Nuruddin odsjeda u Uskudaru kod svoga amidze. Tu noc ga
Muris Bilalagic
amidza odvodi u tekiju u kojoj se odrfava ders i zikir kod sejh Ali
Alladdina k.s .. Ta .noc za mladog Nuruddi~a postaje noc sudbine ,
on sutradan odlaz1 ponovo u tekiju moleci Sejha da ga primi medu
svoje ucenike. On mubarek moli amidfo da otkaze njegovo
Stampa
naimenovanje i da obavijesti njegovu familiju . lsti dan ulazi u tekiju
"Kaligraf" - Sarajevo
da bi proveo svoj halvet od 12 mjeseci kakav je i bio red kod
tadasnjih Halvetija. U toku 12 mjeseci je bio isproban da li odgovara
ovom duhovnom putu. Nuruddin savlada sve zadatke i postade
najbolji medu dervisima, da bi ubrzo iza toga postao halifa svoga
sejha i dobio idzazet. Sultan Ahmed tadasnji halifa sanja Poslanika
Tiraz 2 ooo
Muhammeda a.s. koji mu u snu nareduje da sagradi tekiju sejhu
INTERNA UPOTREBA
Nuruddin D:Zerrahiji. Sultan daje pare i nareduje Besir Agi da se
BESPLATAN PRIMJERAK
kupi plac i sagradi tekija. Osim ovoga cuda kao i drugih cuda sejh
D:Zerrahi postade licnost uvafavanja i postovanja.

3
 . VOn mLibare.k se je os!e~ao Halvetija i taj LISLII je provodio pa
ga je ~.ak kr?z svojLI ~p.oznajLI. 1 Allahove darove jos vise obogatio i
us~v:s10. Nje.g?va s1ls1l.a, k.ojLI s~o . gledali je vrlo znacajna jer
ob·1·l~Je sa vel1k1.m Ustaz1vr:1a. 1 auto!1t~t1ma tarikata. Njegov doprinos
ko11 Je kroz rad 1trud uloz10 je znacaJan za citav ehli tarik a narocito
Z8:_ Turs~u k~ja _ie iza njega imala teske godine iskLisenj~. Halveti el
Dz~rrah1 tank j~ da~ veliki doprinos LI svom dLihovnom putu da
s~cuva .lsl~rl] .1 tank LI Turskoj. Ljubav, postovanje njegovih
sljedbenika 1Sejhova, a kako oni kafo i nekih znakova navede ih da
nazovu. sebe VDforr.~hije tj. sljedbenicima EI Dforrahije. Sejh
N~rLiddin EI D~.errahljLI k'.~· smatraju duhovnim kLitbom u njegovo
~njem_e: ÜV_? nije .samo nj1hov slucaj, mnogi su tarikati svoj tarik iz
~jubav1 1 postovania prema svom sejhLI nazvali sebe po njegovom
1~e~u. Tak~ da danas skoro od svih 12 standardnih tarika, svaki od
~jlh 1~a. sv~j~ ogra~ke. V~liki je njihov broj i covjek se zbunjLije LI toj
sarollkoj ~llc1. ~e?ina Vnj1h LIZ svoj ogranak naglasavajLI i svoj
~ta~dardni-t~meljni. po~~tak, sto je za pohvalLI, ali i potreba zbog
jed1nstva kojem tank tez1. Dvanaest je vrela velikih, a jedan je Havdi
kevser.
Havdi kevser (hakikati Muhammedijja) napaja ovih dvanaest
vre;a, a ova vrela napajaju na milione cesama. Nas uvafoni i
post~vani. Hazreti „ P~r Sejh AbdLillah SarLidZLiddin Omer EI Halveti
kudd1se s1rrLihu, b1jase jedno nase vrelo. Elhamdulillah.
„ Baveci s~ !ari~~!i K~d!rijom i njegovim LisLilom LI zadnje
vnjeme sam dob10 1z .s1r.1je ong1nalni tekst Risale "Tariki ilallah" (Put
ka AllahLI) .od. ~azret1 '.1ra AbdLII Kadira k.s„ OvLI risalLI je Hz. Pir
A?du.I Kadir llc.no ~ap.1s~o z~ sljedben.ike tarika. Uocili smo u toj
R~sall da ~z. P1r op1~LIJe stanja, adabe 1 ezkjare o halvetu. Na kraju
R1sa;e .~a~~; Plodov1 h~lvet~ sLI: Vakiati, MLisehadati, MLikasefati,
Tedz~ll1at.1 1 VLI~LII. Op1sa~ _Je .s~a ova stanja, precizno i opsirno.
~v~k1 SeJh m.oze ?a pr~t1 1 v1d1 svoje stanje kao i stanja ostalih
Sejhova, kao 1munda. N1jedan tarik, bilo kako se on zvao kroz svoj
ogranak, ne mv~Ze. napredovati ako ne prode adabe i ezkjare
halve.ta. To ,~nac1 sv1h dvanaest temeljnih tarika kao i njihovi ogranci
moraJ~. P'.oc1 ~al~ve halvet~. Nas Pir EI Halveti je sve to objedinio,
us~vrs~~ 1. Ehll tank.LI p~~doc10 kroz svoj tarik. Svi tarikati imajLI dosta
zaJednick1 h veza 1 sllcnosti, ali najuocljivija je izmedu Kadi ria i
4 lbrahim Bistrigija uz Mehmed-begovu dfamiju na Bistriku u
Halveti tarika. Derviski red Halvetije na1v1se sLI bili zastupljeni u
Anadoliji, tu je bio poznat Sejh Muhammed Semsuddin zvani Emi r
Sultan (umro 1439), zatim Hadzi Bajram Veli (umro 1429) od koga
je nastao ogranak Bajramije i Dede Omer RLisani iz Tabriza (umro
1487) ovaj Sejh i Dede povecava zikrLillah sa sedam na dvanaest
lijepih Allahovih imena sa kojim ce halvetije zikir ciniti. Sejh Ome r
Rusani k.s. bio je poznat po Licenosti i dLihovnosti. U Turskoj je bilo
mnogo Halveti ogranaka, neki ih broje na 40. Halveti tarikat u Bosni
je imao veliki Liticaj i zaslLige LI sirenjLI lslama i tarika. Njihov broj je
bio najzastupljeniji, a po hajratima najprimarniji. Vec ·LI prvoj polovini
XVI vijeka ovaj red razvija svojLI aktivnost. U to vrijeme Gazi Husrev
beg kao sljedbenik Halvetija, osniva Halvetiski hanikah u Sarajevu
za teoretskLI i prakticnu obLikLI dervisa. Njegova dfamija, hanikah i
KLirsLimli medresa sacinjavajLI jednLI estetsku cjelinu, to je bio
centar Sarajeva. Hanikah je arabizirani izraz perzijske slofonice
"haneqah", koja se sastoji od rijeci hane-kLica i qah-mjesto,
boraviste, sto znaci mjesto gdje boravi Sejh i dervisi. Gazijev
hanikah je sacinjen 1531.g„ a medresa koja se je u pocetku zvala
"Husrefija" sagradena je 1537.g. Zatim imamo "lmaret" - kuhinja za
siromahe i pLitnike kao i mLisafirhanLI - hotel za pLitnike namjernike.
Sve je ovo predvidio i zapisao u svojoj VakLifnami kao i to da njegov
hanikah vodi Sejh Halvetiskog reda, odredio mu platu kao i
dervisima koji ce biti na izLieavanju. Tada se je i u medresi
proLicavao tesavvuf, a svakog cetvrtka se odrfava zikir sve do XIX
vijeka. Malo pomalo nestajalo je dervisa a i derviske Lileme, a i daci
medrese, koji su to form alno ispLinjavali da bi zadovoljili
VakufnamLI, jednog dana na svoju nesrecu i nesrecu ovoga grada i
to prestase na zadovoljstvo tadasnje Lileme. Medutim, ne treba
gubiti iz vida cinjenicu da su se Sejhovi Halvetijskog reda
regrutovali iz reda uleme i da su po ustaljenoj praksi i tradiciji u
Halvetijskim tekijama predavali tefsir, Kur'an i hadis MLihammeda
a.s. i cisto tesavvutska djela, primjer tome je i tekija Sejha
MuslihLidina Uzicana i njegovih sinova, Elci lbrahim pasa hanikah
(tekija) u Travniku, kao i sejh Bistrigijin hanikah (tekija) u Bistriku -
Sarajevo.
Drugi hanikah derviskog reda Halvetija podigao je Sejh
5
Sarajevu u XVII st. Sejh lbrahim Bistrigija rodeni je Sarajlija. Rodio
se 1599.g. u Sarajevu. Studirao u Stambolu, a tesavvuf je izucio
kod Halvetiskog Sejha Uzicanina M. od koga je dobio idfazet na
irsad. Bio je muftija sve do svoje smrti. Obavljao je obje dufoosti
paralelno. Sahranjen je u Carevoj dfamiji gdje mu je bilo
napravljeno turbe , danas postoje samo zidine. Na falost slabo se
zijareti, ulema nikako, a dervisi urijetko. lza njega je devet Sejhova
hizmetilo Halveti tariku. Sejh Bistrigija kao i ostale njegove halife
pripadali su redu Dfomaliskog ogranka kojega je osnovao Sejh
Dzemali Halveti, zvani Celebi Halifa. Sarajlije se ne sjecaju da su
od ovih Sejhova i dervisa culi rijec drugu osim rijeci da su oni
Halveti dervisi, a i mi ih nismo zvali drugacije. Ovaj podatak sam
uzeo iz starih spisa o zivotu Sejh Bistrigije kao i njegovih halifa koji
se silsilom vefo za Anadoliju i tamosnje Sejhove.
Travnik kao vezirski grad, rezidencija Bosanskih namjesnika
a medu njima i bosanski vezir Elci lbrahim pasa koji pripadase
Halvetiskom redu, podifo halvetiski hanikah, medresu i knjifoicu
pod jedan krov 28/111/1706.g., pokloni veliki imetak, uspostavi Vakuf
za izdrzavanje objekata sejhova, dervisa, profesora i talebe. Prvi
Sejh u hanikahu bijase Sejh Ahmed Halveti k.s. dozivotni po
Vakufnami. Sejh Ahmed bjese Sejh u tekiji i muderis u medresi.
Poznato je da je od 1830 do 1871 g. Sejh lbrahim pasinog
hanikaha bio Sejh i muderis medrese travnicki muftija Dervis
Muhamed Korkut, zatim njegov sin Hazim Korkut, poznat kao
"Hadzi" Mulla efendi, takoder Sejh i muderis, a od 1871 godine bio
je ujedno i muftija Travnika kao i otac As im ef. Korkuta, koji je
poslije njega preuzeo dufoost sejha i muderisa sve do 1938.g.
kada je i umro. Porodica Korkut dala je znamenite i istaknute
licnosti od XIX do polovine XX stoljeca. Oni su bili temelji vjerskom i
kulturnom zivotu u Travniku rahmetullahi alejhim. Zacudno je da ni
Sarajevska, a niti Travnicka medresa nije do sada nastojala da
svoga svrsenika medrese uputi na izucavanje Halvetiskog
derviskog reda. Prvo da ga fakultetski obrazuje u centru Turske,
Sirije i zaduzi za hizmet u nekoj od ovih zemalja, za izucavanje
halveti reda. Ove zemlje jos imaju ove redove. A onda da ga
zaposle u medresu kao muderisa i Sejha; zar ovo nije amanet i dug
prema Vakifima.
6 7
Halveti tekije su bile u Visegradu, Rudom, Bijeljini i Donjoj
Tuzli, o svim ovim tekijama i Sejhovima postoje zapisani dokumenti.
Takoder smo zaboravili spomenuti tekiju Jedileri, pocetak Bistrika,
koja je bila Halvetiska tekija. Prvi ukopani u turbe Jedileri bio je Sejh
halvetiskog reda.
Sarajlije pamte Sejha Ebu Lejs-zade (lblisovica) Sejfullah
efendiju za koga se zna da su njegovim posredovanjem otvorene
tekije u Visegradu, Bijeljini i Donjoj Tuzli. Tekija Jedileri i njeno turbe
sa mrtvim dervisima odigrala je veliku ulogu u ovih zadnjih 50 g.
kako materijalno tako i duhovno, pa i pored toga nismo bili u stanju
obnoviti tekiju pored turbeta. Takoder, imamo Halvetisku tekiju u
Konjicu u ulici dr. Safeta Mujica, danas je ostala samo dfamija koja
se zove "Tekija" u cijem je dvoristu ranije bila tekija. 1 ova tekija i
dfamija imale su dobar Vakuf kojega je osnovao Mehmed Gaus sin
Hadzi Abdije godine 1622. Prvi Sejh u ovoj tekiji bio je Sejh
Muhamed Dfomhur, porijeklom iz Uzica, a iza njega Sejh Alija.
Govori se i o Sejh Buturovicu koji je djelovao u Buturovic polju,
prozvanom po njemu a to je nizvodno niz Neretvu kod Ostrosca.
Najjufoiji prodor Halvetija u Hercegovinu je kasaba Blagaj nedaleko
od Mostara. Prvi zapis o tekiji nalazimo u Putopisu Evlije Celebije
koji kaze da je u Blagaju na obali uz liticu izvora "Bune" mostarski
muftija podigao tekiju Halvetiskog reda dervisa. Osnivac je
Zijauddin Ahmed ibn Mustafa. Zna se da je studirao u lstanbulu i tu
zavrsio studije. Bio je profesor i muftija u Mostaru. Pripadao je
Halvetiskom redu kojega je primio od sejha Muslihhuddina
Uzicanina i njegovih sinova. Zna se da je i u Mostaru djelovao i
radio kao Sejh. Umro je u Mostaru 1679.god. Na Buni je bilo vise
Sejhova ali im se podaci ne znaju. Evlija Celebija ne spominje turbe
na Buni niti kakve kabure. Tu je kasnije nastalo mekamsko mjesto -
improvizacija kao grob Sari Saltaka i Sejha tekije Acik pase. Zna se
da je Acik pasa sahranjen u dvoristu sultan Sulejmanove dfamije u
Blagaju, a improvizacija ili mekam zbog fatihe i sjecanja u tekiji bi
sagradena i nastade kubura,. Neki govore da je tekija na Buni
Bektasiska, a to se govori zbog toga sto je Sari Saltak bio dervis
Bektasija, kako je dospio do tekije Bune i kakav je razlog njegova
boravka, ne zna se, kao i improvizacija njegove kubure u tekij i je
zagonetka.

Tekija Halvetiskih bilo je i LI Srbiji i to vec LI XVl-om stoljecLI.
Beograd je bio poznat po dzamijama, medresama i tekijama, zatim
Uzice koje bijase stjeciste Licenih ljLidi, narocito Sejhova i dervisa.
~rbiji sLI zastLipljeni ogranci Sinanije, Dfomalije Halveti. Ogranak po
Sejh lbra~imLI Umi SinanLI, te ogranak po DfomalLI Halvetiji,
zvanom "Celebi Halifa". Zatim veliki broj tekija halvetija i njihovih
ogranaka imamo LI Makedoniji i KosovLI .
. v· ~a ~os~vLI SLI poznati ogranci Halvetija Karabasije,
Z1ndz1ri1Je, S1nan1Je, a LI Makedoniji Sinanije, Dfomalije, Dforrahije i
Hajatije.
Halveti-_Dz~r~ahi derviski red je ogranak Halvetija. Ovaj
ogranak se poJaVIJLIJe LI 17-om stoljecLI, a silsila Halvetija Hz. Pira
AbdLillah SarLidZLiddina Omera EI Halveti pocinje LI 13-om stoljecLI.
MLihammed NLirLiddin D2errahi, roden je LI lstambLIILI na D2erah
pasa kvartLI 1678.g. odnosno 1089. po hidzri. Njegova loza doseze
do ashaba Ubejde b. Dforaha r.a., a po majcinoj lozi dolazi do
l~_ami HLisejna LinLI~~v Hz. MLihammeda a.s .. NLirLiddin ef. je u to
vnjeme dosegao naJvise zvanje toga vremena, postade profesor -
muderis serijatske naLike. Svoje dalje skolovanje u tesavvufu
nastavlja u tekiji Selimija kod tadasnjeg Halvetiskog sejha Ali
Ala.ddin Efendije. Za sest godina hizmeta i rada u tekiji postaje
~a!lfa sv_oga s~jha, uzima idzazet (dozvo~LI) iz rLikLI svoga voljenog
seJha. B1lo mLI Je 25 god. kada je postao Sejh, djelovao i radio je 25
god. ~e~rekidno odgajajLICi ljLide LI lslamLI i tesavvLifLI. Preselio je
kada Je 1mao 50 g. Pocetak njegova djelovanja bilo je LI Dzanfed
HatLin Dzamiji pored koje je bila izgradena halvetnama a na
p~drLicj~ Kar~gumrLiku. Uz.. ovu dzamiju je bio konak kojeg Je Sejh
~z~rr~h1 _kup10, a onda ga srusio i napravio veliku tekiju za sve
IJLI~1telJe 1 p~t~ike ka AllahLI dz.s. Njegova dosljednost serijatu i
tank~tu kao 1nJegova ucenost prosiri se Turskim carstvom , pa i sire
~ S~IJ~t. Dve~etnaesti U nizu odlicnih sejhova 02errahiskog ogranka
tz s1ls1le SeJh Nuruddina Dzerrahije k.s. koji su pronijeli slavu u
Turskoj i hizmetili Dini Muhammediji, je Sejh Muzaffer Ozak k.s. On
mubarek kao i ostali sejhovi su u teskom vremenu iskusenja poslije
pada Osmans~e drfave nosili na svojim plecima tarikati
Muhammediju. Sejh MLizaffer ef. se je u tome narocito istakao sa
8
svojim radom i smislom za organizaciju. On je bio univerzalni covjek
za drufonje i tarikatski rad. . . .
Poznato je, a i zapisano da je radio na od_Lih?vlieniu ta~tka~a
u u TLirskoj i LI tome je uspio. Njeg~vo . dje.lovanie 1 r~~ Lirodtl~ Je
plodom da sada Oforrahiski centn dJe~LIJ~ u A~er~c1, ~-eks1k_~'
BrazilLI, Argentini, CileLI, Kanadi , Njema?~OJ, ~elgl]I, SpantJI, ltaliJI,
Grckoj, AListraliji, Jufooafrickoj RepLibl1~1 . . Niegova dv~ p~z~a~a
Sejha nama poznata a vrl~ akti~n~ ~u Se]h ~o~un ~~Jrak '. Sei~
Ragib Robert Frejdzer EI Dzerrah1 ,_cLill smo dva th 1ma JOS, ~a 1sam1
centri koje smo pobrojali to dokaZUJLI. Eto na zalost, ~osna .ie ostala
bez Halvetija, tih plemenitih i velikih dobrotvora, alt zato ~~ ~apa~
dobio taj poklon. Oni nisLI sami koji djelLij.LI na zap~?LI'. velt~t ie br?J
dobrih i plemenitih ljudi na zapadu , os1m Hal~et1ia 1ma 1 drug1h
tarikatskih redova. Sve sLI prilike i isareti da ~vaJ put ~u~ce lslama
dolazi sa zapada. Kad procitamo ovu knJ1gu . od ~eJh Rob~rta
(Ragiba) Frejdfora utvrdit ce~_o . sta Islam_ 1 tankat urad1 ~
V
preobrazaju covjeka. Ovaj vel1k1 1 postovarn Allaho_v . rob, sluz1
Limmetu Muhammedovom. lmali bi pravo da mu pozav1d1mo, o.n.?~o
kako mu se divimo. Zahvaljujemo Allahu dz.s. da smo up~zn~lt se!h
Tosuna Bajraka, a preko prevoda SirLI Esrara k~o 1 nieg~~th
intervjLia te sejh Ragiba el Dforr_a_hijLI p_reko _nJeg_ove knJige
"MLidrosti sLifija" neka him Allah podan 1poveca Sv~i.e taine. . .
Knjiga "MLidrost s~fija" je p~e~ede~av LI _Kad1n~.ko B~dev1skoJ
tekiji LI Sarajevu uz timsk1 rad. NasoJ brac1 zelt~.o pnJatno 1 Ligodno
iscitavanje. Malimo ih da nas ne zaborave u svoi1m dovama.
Hajr innsallah.
Hadimi tarika - Kadiri ve Bedevi
Sejh Zakir Bektic
Sarajevo, Celjigovici
1999.g.
9
 MUDROST SUFIJA

UVOD
Sejh Ragib Robert Frejdzer EI Dzerrahi

Znaj, brate, da covjek nije stvoren

sale radi ili slucajno, vec majstorski
sazdan za cilj uzviseni.
El-Gazali k.s.

Vec hiljade godina, sufizam nam nudi put na kojem se mofo

dij'e/i 11a dese napredovati ka "uzvisenom cilju" samo-ostvarenja ili dostignuca
sufijskog cilja. Sufizam je put ljubavi, put predanosti Allahu i put
dij'elova. Devef od njih je znanja.
Ne postoji samo jedan, sistematski nacin da se razmatra
l1 l1Zlefl1 - l1Samlje11osfi i sufijsko ucenje, niti se ono u potpunosti mofo prenijeti samo
rijecima. Mudrost sufizma se mofo pronaci u pricama, poeziji,
povtAcenosf& a jedan tA umjetnosti, kaligrafiji , zikrovima, duhovnim vjeföama, filozofskim
knjigama, ibadetima i u semau-dervisa.
suf"./i. Sufizam je cesto opisan kao put, koji se u isto vrijeme
odnosi na izvor i odrediste. Cilj sufizma je u eliminaciji svih zastora
koji stoje izmedu sufije i Allaha. Putujuci ovim putem, sufija stice
Prenosi Ebu Hurejre znanje istinske realnosti. Allah je najuzvisenija Bit, a ne ovaj pojavni
svijet mnostva.
Saradz kafo: "Sufije su ljudi koji vole Allaha vise od svega, a
i Allah voli njih vise od svega ostalog."
Za sufij e ne samo ljubav nego i samo-spoznaja vode ka
spoznaji Allaha. Sufijski mislilac El -Gazali kafo : "lstinska samo-
spoznaja se sastoji u spoznaji slijedecih stvari: Ko si ti u samom
sebi i odakle dolazis? Kuda ides i koji je smisao tvoga bo ravka na
zemlji? U cemu je sadrfana tvoja istinska sreca i misterija?" Mnoge
nevolje, one svjetske kao i one imaginarne, cesto nas spreeavaju i
ubijaju nam volju da trazimo ovo unutarnje znanje.
lstoricari cesto definisu sufizam kao skrivenu bit lslama, i
vefo njegovu pojavu sa pojavom lslama, okvi rno u devetom vijeku
nove ere, Moda, po misljenju mnogih sufija, susti nska istina sufizma
10 11
zivi u svim religijama. Temelji sufizma se oslanjaju na vanjske
religiozne obrede isto kao i na zivot utemeljen na moralu i etickim
principima. Korijeni stab la religije su utemeljeni na religijskim
obredima i principima, koji pridaju znacaja vanjskom ponasanju.
Islam i duhovna disciplina su grane toga stabla koje sufiju vode u
visine ka onome Beskrajnom. Plod sa toga stabla je lstina ili Bog.
U svom univerzalnom obliku, sufizam je postojao i prije
lslama. Prije Muhammedovog vremena, religijski zakoni su zamrli u
Arabiji te su ljudi izgubili razumijevanje za etiku i moral. Bez
vanjskih obreda i islamskog zakona (serijata) i moralnih principa, ne
mo:Ze biti ni unutarnje prakse sufizma. Prihvatanje moralnih i etickih
ucenja lslama je proizvelo povoljnu klimu u kojoj je doslo do razvoja
sufizma i njegovog procvata. Sufizam u svojoj biti nije razlicit od
ostalih religija. Bas kao rijeka koja tece kroz mnoge zemlje i u
svakoj od tih zemalja ljudi je smatraju samo njihovom, to je ipak
samo jedna rijeka i svaki ima isti cilj: direktno iskustvo Bozanskog.
Qnaj koji ide putem sufizma se naziva sufija ili dervis ili fakir.
Rijec "sufi" na arapskom jeziku ima vise znacenja u koja spadaju
"cistoca" i "vuna". (Rane sufije su nosile vunene ogrtace, dok im je
ideal bio unutarnja cistoca) . Dervis je perzijska rijec koja je nastala
od korijena "dar" ili "vrata". Ona se odnosi na osobu koja luta od
vrata do vrata. (Mnogi dervisi su isli od vrata do vrata, tra:Zeci hranu
ili smjestaj). lsto tako ova rijec mo:Ze da predstavlja osobu koja stoji
na pragu (izmedu svjesnosti o ovome svijetu i svijetu Bofanskog) .
Fakir je arapska rijec za siromaha. U sufizmu to se ne odnosi na
osobu koja je siromasna u svjetovnom bogatstvu nego na osobu
koja je u stanju "duhovnog siromastva", tj. to su oni cija srca su
prazna od privr:Zenosti za bilo sta drugo osim Allaha. Oni su
spoznali da nista ne pripada njima, da su niko i nista i da nista ne
mogu uciniti bez Allahove pomoci. Oni se ne oslanjaju ni na sta u
ovome svijetu (dunjalukLI), oni tra:Ze utociste samo kod Allaha.
Sufizam se najvise pojavljuje na Bliskom lstoku i islamskim
zemljama, ali njegove ideje, praksa i ucitelji se mogu naci diljem
svijeta. Sufije se mogLI naci medu svim nacijama ovoga svijeta i kao
i svaka druga vjerodostojna tradicija, sufizam poprima mnostvo
vanjskih oblicja u skladu sa razlicitim kulturama i drustvima u kojima
se prakticira. SLifijske grupe postoje vec vijekovima na Bliskom
12
lstoku, Sjevernoj Africi, Evropi, Centralnoj Aziji, lndiji, Pakistanu,
lndoneziji i Kini. U nekim zemljama sufizam je dobro znan i nasiroko
prihvacen. U nekim drugim, sufizam se smatra krivovjerstvom ili cak
subverzivnom djelatnoscu zbog njegove dublje ljubavi ka duhu
zakona negoli pisane rijeci.
TEMELJI SUFIZMA
Islam je arapska rijec koja oznacava "potcinjenost Allahovoj •.
volji". To je islamska tradicija koja je svijetu objavljena preko
Poslanika Muhammeda a.s„ Cilj lslama je biti u harmonijl sa „ · ::,
Allahom, potciniti nasu volju Njegovoj. Prva Kur'anska objava datira
iz godine 61 O. A.d. lslamska era pocinje godinom 622. nove ere
kada je Muhammed a.s. presao iz Mekke u Medinu zbog progona
od strane vodecih ljudi u Mekki, koji nisu mogli da prihvate
monoteisticko i demokratsko ucenje lslama.
Islam se pojavljuje u Kur'anu kao nastavak pn1asn1e
monoteisticke tradicije koja je sukcesivno bila objavljena
poslanicima lbrahimu, Musau i lsatu a.s. U jednom
Muhammedovom a.s. hadisu se ka:Ze" "Ja vam nisam donio novu
religiju. Ja sam donio nove puteve kojim drevna religija rnoze
iznova da potece." (Slobodan prevod, vidjeti original hadisa).
Islam pridaje ogromnu vafoost postenju, milosrdu, slu:Zenju i
ostalim vrlinama u kojima su sazdani cvrsti teme lji duhovne prakse
sufizma. Moral, etika i disciplinovan zivot su poput cvrstog broda
kroz koji nece procu riti i tako se izgubiti sufijska spoznajna iskustva:
na svom putovanju ka Allahu . Po rijecima moga prvog ucitelia, ....
sejha Muzaffera Ozaka: "Sufizam bez lslama je kao svijeca koja „ ... "'·
gori na otvorenom prostoru i bez zastite koju bi joj prLifala lampa.
Tu su i vjetrovi koji mogu ugasiti svijecu. Ali ako imate lampu, njeno
staklo ce zastititi plamen i svjetlost svijece se nece ugasiti."
Vecina sufija vjeruje da i LI ostalim religijama i tradicijam a
provejava ista sustinska istina. Mnostvo poslanika i duhovnih „ · ·
ucitelja se mogu porediti sa sijalicama koje osvjetljavaju sobu.
Sijalice su razlicite, no struja dolazi iz jednog izvora; taj izvor je nas
Stvoritelj (koji napaja cijeli Svemir. (prim.prev.)). To je LI biti ista
svjetlost, svaka pojedinacna sijalica prima struju iz istog izvora.
. „ • „
••
.'
l'\.
Kvalitativni karakter svjetlosti je LI osnovi jedinstven kao sto je
jedinstven i sam izvor.
Svi veliki poslanici SLI bili nadahnLiti snagom istog lzvora i
donijeli SLI istovjetnLI svjetlost, iste temeljne istine covjecanstvLI,
stoga SLifije vjerLijLI da negirati makar i jednog poslanika znac_i
negirati njihovLI LiniverzalnLI porLikLI i zajednicki lzvor. Kada sijalice
poredamo LI nizLI, tako da strLija tece iz jedne sijalice LI drLigLI,
dovoljno je da jedna sijalica otka:Ze pa da se prekine strLija.
SLifizam propagira da SLI sve velike religije i njihovi dLihovni
Licitelji poslani od jed nog Boga. Oni sLI bili istinski ucitelji i njihova
ucenja su bila istinita. Njihova ucenja poticLI iz istog bofanskog
lzvora. Ne postoji sustinska razlika izmedLI raznih duhovnih Licitelja i
onoga sto oni donose; osim sto neke sijalice dajLI vise svjetlosti , i
svjetlost nekih ucitelja obasjava veci dio eovjecanstva nego drugih.
SLifije vole i prihvatajLI ih sve, jer sLifije vjeruju da je Bog jedan i da
je Njegova poruka jedna, a da sLI poslanici mnogi. Razlike LI
religijama vode porijeklo od ljLidi, dok je istina u svim religijama
jedna i vodi porijeklo od naseg Stvoritelja.
U svete ljLide i :Zene spadaju oni koji mogLI da razumijLI
ucenja religije i prakticno primjene u svom zivotu istine njihove
religije . Proza i poezija LI ovoj knjizi se pripisuju nekim od velikih
sLifija. Mada je tesko prepoznati svetog eovjeka i istinskog sLifijLI,
jedan od znakova prepoznatljivosti je da takav eovjek bLidi,
nadahnjuje i povecava ljubav i predanost Bogu onima koji istinski
tra:Ze.
Osnovna karakteristika svetog eovjeka je da njih Allah voli i
oni vole samo Njega. lsto tako zbog njihove bliskosti Stvoritelju,
kada oni mole za nesto to se cesto i dogodi. Mnogi sveti ljudi sLI
skriveni. Sto ce reci, njihov vanjski zivot se ne razlikuje od zivota
koji vode drugi ljudi iz njihove sredine, dok je njihov unutarnji zivot
obasjan Bofanskom prisutnoscu. Ka:Ze se da Allah skriva svete
ljude i one koji Ga vole, tako da vecina ljudi smatra svetim ljudima
one koji nisu. Tako skriveni sveti ljudi i njihov Voljeni imaju dovoljno
vremena i prostora da se brinu jedan o drugom.
Rijeci ucenih ljudi mogu vas nadahnuti duboko, ali da bi
postali istinski sufija mor.ate pohadati tarikatsku skolu. u sufizmu to
uopsteno znaci da morate pronaci ucitelja koji pripada jednom od
14
sufijskih tarikata. Sufije se obicno sastaju nekoliko puta sedmicno
za zajednicki namaz, zikr, izucavanje sufijskih tekstova i druge
duhovne prakse. Sami se ne mo:Zete poduciti sufizmu niti duhovno
razviti sopstvenim snagama isto kao sto ni doktor niti in:Zenjer ne
mozete postati sami od sebe.
IMAN5K0-15LAM5KO VJEROVANJE
lmansko-islamsko vjerovanje obuhvata sest teme ljnih istina
vjere koje su i osnovne postavke sufizma:
• Vjerujem postojanje Allaha i da je Jedan
• 1u Njegove meleke
• 1u Njegove kitabe
• 1u Njegove poslanike
• 1u Sudnji dan
• i da sve sto se dogada biva s Allahovom voljom i odredenjem (i
da postoji zivot nakon ovog zivota)
l . Prvi princip lslama je vjerovati u postojanje jednog Boga i da on
prevazilazi sve sto postoji. On je prvi od prvog i posljednji od
posljednjeg. On je Svemocan i ne potrafoje nista ni od koga i ni
od cega. Njemu sve pripada; sav vidljivi i nevidljivi svijet. Sufije
porucuju da ne treba traziti Boga u Mekki ili Jerusalimu vec u
svome srcu . Paradoks sa kojim se sufije moraju suociti je da je
Bog tako blizu, a da je covjecanstvo tako daleko od njega. Vjera
priblifava one koji istinski tra:Ze.
2. Allahovi meleki su izvrsioci Allahove volje. Oni eine hijerarhijski
uspostavljenu skupinu svjetlosnih bica i posreduju izmedu
eovjecanstva i Njihovog Gospodara. Ta hijerarhija se mo:Ze
posmatrati kao unutarnja i vanjska stvarnost ili i jedno i drugo
istovremeno.
Jedan od Muhammedovih a.s. hadisa analizira razliku
izmedu ljudske i melekske prirode: "Allah je stvorio meleke kao
razumska bica, ali bez nefsanskih prohtjeva, zivotinje sa
nefsanskim prohtjevima ali bez razuma , a covjeka kao razumsko
bice sa nefsanskim prohtjevima. Tako da kada covjekov razum
nadjaca njegov nefs on postaje bolji od meleka, a kada njegov nefs
nadjaca njegov razum on je gori od zivotinje".
15

3. Sufije vjeruju LI cetiri velike knjige: Tevrat koji je dostavljen
Musau, Zebur koji je dostavljen Davudu, lndzil koji je dostavljen
!sau i Kur'an koji je objavljen Muhammedu a.s. Dodatno tome
sufije vjeruju da postoji i mnostvo kracih spisa (suhufe)
objavljenih ostalim poslanicima.
4. Svakom poslaniku je objavljena ista istina iz istog Bozanskog
izvora i prema tome moramo vjerovati u sve poslanike. Oni
poslanici koji su donijeli Knjigu su poznati kao Resuli.
5. Allah je stvorio eovjeka ovdje na zemlji da uci i kada dode Sudnji
dan, svako ce morati da polozi racun o svome zivotu. Allah ce
preispitati svaciji zivot i presuditi izmedu njihovih dobrih i losih
djela.
6. Sufije vjeruju u predodredenost i da se nista ne dogada bez
Allahove volje. Ljudi zive unutar sadrfaja Allahove odredbe.
7. Zato sto sufije vj~ruju u Allahov Kada i Kader, oni prihvataju da
sve sto im dolazi , dobro ili lose, prijatno ili neprijatno dolazi od
All aha.
8. Zivot se ne zavrsava sa smrcu. Zivot u ovom svijetu je kao san i
nas istinski zivot pocinje tek u slijedecem svijetu.
Postoji stotine miliona ljudi koji prihvataju ova vjerovanja.
Oni vjeruju u ono sto sufije vjeruju, ali nisu svjesni da se u biti slafo
sa sufizmom i lslamom.
PET ISLAMSKIH DUZNOSTI
Za one koji zele da slijede i udu u Islam, postoje pet
islamskih dufoosti, pored mnostva drugih sartova. u pet islamskih
dufoosti spadaju kelimei-sehadet, namaz, post u mjesecu
Ramazana, zekat i hadz.
Pod KELIMEl-SEHADETOM podrazumijevamo svjedocenje
ili javnu objavu vjere. Ulazak u Islam pocinje izjavom ovoga
osnovnog principa islamske vjere: svjedocim da nema Boga do
Allaha i da je Muhammed Boziji rob i Boziji poslanik.
Da bi ovo izjavili mi moramo biti na neki nacin probudeni i
svjesni. Shvatiti istinu ove izjave da "nema Boga do Allaha" znaci
spoznati da je Allah samo jedan. Doci do ove spoznaje u neku ruku
je sam vrhunac islamskog duhovnog puta.
16
NAMAZ. Pet puta dnevno ezan nas poziva na molitvu: u
sabah, podne, ikindiju, aksam i jaciju. Tako ~ase dnevn~ ~ktivnosti
bivaju obogacene i nasa religijska svijest _se tim~ pro?u~IJUJe. .
Zajednicka molitva je vidna marnfestac1Ja ucenJa d~ su sv~
jednaki LI Allahovim ocima, bez ob:ira -~a kla~~e, d_rustvene 1
ekonomske razlike. Svi koji dodu u dzam1JU klanJaJU zaJedno, bez
obzira na bogatstvo ili drustveni status.
To sve ima unutarnje i vanjsko znacenje. To je pogotovo
naglaseno u namazu. Namaz pocinj: __te~b_ir?m·. C?kr~cuci se prem,?
Mekki muslimani podifo ruke do USIJU 1 IZJaVIJUJU, Allq.hu ekber ,
"Allah je najveci". Allah je veci od svega sto je ?n st~orio. ~odifo~i
1
svoje ruke vjernici nastoje da zaborave na dunjal~k 1 ~-a bng~ koJe
on nosi kao da svojim zabacenim rukama odbacuJU sv1Jet. Orn tada
otvaraj~ svoja srca tako da istinski osje~e d~ su u Bozije~ prisustvu
i da ih nista od Njega ne dijeli. Ovo Je b1t namaza, c1IJ kome se
ustrajno teZi. 1 mozda i nije moguce potpuno odb~ci_ti svu ljubav,
izazove i brige dunjaluka, ali moramo ka tome nast0Jat1. . . .
POST. Svake godine u mjesecu Ramazana sv1 mushmarn
koji su sposobni za to moraju postiti .od .~eh ur~. ?~ ~ala~ka sunca:
Za vrijeme posta, oni ne smiju jest1, p1t1, pus1t1. 1 1n:at1 seksualrn
odnos. Svrha ove prakse je da pomogne muslimarnma da budu
svjesni borbe koja se vodi izmedu njihove .ni~e i vise pri~.ode. „ EI
.Gazali je opisao vanjski i unutarnji duhovrn n~~o pos~a s~1Jedec1m
rijecima: Post najsireg sloja vjern ika se sastOJI u odncanJU da se
zadovolji apetit naseg stomaka i apetit za seks... V • „
Post onih odabranih sastoji se u tome da cuvaJU od gnJeha
svoje usi, oci, jezik, ruke kao i ostala cula.
V • ' •
0
Post onih najodabranijih je post srca od los1h m1sli, bnge o
onome svijetu i potpuna nezainteresovanost za bilo sta drugo osim
Allaha i Sudnji dan.
ZEKAT. Svake godine, po svrsetku Ramazana, svako
domacinstvo je dufoo da da cetrdeseti dio ili dva i po procenta, o~
svoga materijalnog bogatstva siromasima. Kafo se da sve stvan
vode porijeklo od Allaha, sve sto posjedujemo, imovina i novac navm
samo privremeno pripada, da bi zadrfali svoje pravo n~ n~s u
imovinu moramo uloziti dio onoga sto posjedujemo u zaJedrncu
17
muslimana. Pri kraju Ramazana obavlja se sadakai vitr, prema
propisima i potrebama zajednice , a dijeli se kao i zekat.
HADZ. Kaba je hram u srcu Mekke, grada u Saudijskoj
Arabiji, nasvetije mjesto lslama. To je kamena gradevina u obl iku
kocke koju su izg radili poslanici lbrah im i lsmail a.s. Svi musl imani
su dufoi obaviti hodocasce u Mekku jednom u svom zivotu, ako su
u stanju da sebi priuste taj put. Postoji broj strogi h dufoosti kojih se
vjernik mora pridrzavati na hadfo, a koji se svake godine obavlja u
odredeno vrijeme. Hadz je vazan trenutak u zivotu muslimana i
tada bi prednost duhovnom morala prevazici svjetovne interese.
Ovaj godisnji obred upucuje razne grupacije muslimana na njihovo
zajednicko izvoriste i cuva njihovu povezanost.
SUFIZAM /ISLAM
Jedno od najcescih pitanja koja se postavljaju sufijskim
uciteljima je: "da li je moguce postati dervis, bez obaveze da se
postane musliman?" Prema nekim izvorima, odgovor je da:
univerzalne istine sufizma mofo uprafojavati svaki onaj koji iskreno
trazi. Medutim, u sufijskim krugovima prevladava mislj enje da to
nije moguee: ako niste musliman ne mofote postati ni dervis. Po
njima praktikovanje sufizma vuce svoje korijene u praksi i obredima
lslama. mada dervis ne moze postati svaki onaj koj i za sebe kafo
da je musliman. Oni moraju biti iskreni u onome sto vjeruju i sto im
Islam nalafo.
Po niec1ma Sejha Safe ra, glavnog Sej ha Halveti-
Dzerrahijskog tarikata, vanjski obredi lslama su samo pocetak, jer
postoji i unutarnji i vanjski oblik molitve . Mofote klanjati i pedeset
godina, ali postoji namaz sa dubljim obiljezjima. Vase srce se isto
tako mora podvrgnuti namazu. Vremenom, kada dervis
uznapreduje, on postize nivo unutarnjeg, neprekidnog namaza, a
ne samo pet puta na dan. To je krajnji cilj sufijske prakse. Ali prije
svega morate biti iskreni.
Allah dz.s. daje tri velika blagoslova onima koji ga vole. To
su Islam (potcinjenost), iman (vjera) i ihsan (svijest o prisutnosti
Allahovih dz.s. sifata i esmata na zemlji). Postoje tri stepena
napretka na duhovnom putu. Islam je potpuna potcinjenost
18
Allahovoj dz.s. volji i potpuno prihvatanje Kur'anskog ucenja. Iman
je unutarnji aspekt lslama. lhsan znaci "lijepo djelovati" (lijepo se
ponasati). Uopsteno se mofo objasnjavati i kao: "obofavanje Allaha
dz.s. kao da ga vidite." Osobe koje potpuno razviju ihsan su u
svako vrijeme svjesne Allaha dz.s. i dostigle su cilj sufizma. Do ove
duhovne stanice je moguce doci putem sufizma, a to znaci kroz
odredenu duhovnu praksu i disciplinu dervis mora da bude vrijedan
i iskren.
Ako je to Allahova dz.s. volja dervisev trud ce uroditi
plodom. Ovo je istina na duhovnom i na materijalnom planu . Mnogi
ljudi vrijedno rade, ali, ne postane milioner svaki onaj koji radi. Ali
neki to postanu ako Allah dz.s. to foli. Na isti nacin, neki ljudi
postanu uspjesni na duhovn om putu i dosegnu duhovnu stan icu
stalne svjesnosti All aha dz.s.. Krajnji rezultat je u Allahovom dz.s.
htijenju. Neki ljudi dosegnu ovu krajnju duhovnu stanicu za
cetrdeset dana, a neki za cetrdeset godina. Neki se opet trude cijeli
svoj zivot, a ipak ne dosegnu krajnji cilj. Najbolje je ne razmisljati o
tome i prepustiti se Allahovoj dz.s. volji.
MUHAMMED A.S.
Muhammed a.s. je prenio Kur'anske poruke covjecanstvu.
Muslimani ne vjeruju da je on sam bio Bofanstvo nego da je bio
inspirisan Bozanstvom. U lslamu on se posmatra kao covjek koji se
priblizio do kraja idealima koje propisuje Kur'an. Za sufije
Muhammed a.s. je uzor na koji moraju da se ugledaju i koji moraju
da slijede.
Kao voda prve islamske zajednice, Muhammed a.s. j e bio
ukljucen u rjesavanja kako svjetovnih tako i duhovnih pitanja i
problema. On je uspjesno rjesavao politicke rasprave, predvodio
vojsku, bio ofonjen i podizao djecu i uz sve to podueavao svoje
sljedbenike u razumijevanju lslama. On je uspostavio i sam
praktikovao pet temeljnih istina lslama.
Nakon sto je Muhammed a.s. preselio, grupa ljudi je dosla
u posjetu njegovoj udovici Aisi. Oni je upitase: "Kakav je bio Allahov
poslanik Muhammed a.s.? "Jeste li citali Kur'an?" Ona im odgovori.
"On je bio .Zivi Kur'an. (sam po sebi)".
19
 OSTAL/ POSLAN/C/
Adern a.s. je bio prvi eovjek i prvi Allahov poslanik. Allah
dz.s. je poducio Adema a.s. svim imenima, sustini svega sto postoji
LI Bozijoj kreaciji (stvaranju), tj. Allah dz.s. je unutar covjecanstva
posijao sjeme najdublje mudrosti. Unutar eovjekovog srca se nalazi
sve sto on foli i sto mu je potrebno.
Sufije smatraju lsata a.s. za jednog od najvecih Allahovih
poslanika i smatraju da je bio nadahnut Bofanskim duhom. Ali Allah
dz.s. je udahnuo svoj duh svim ljudskim bicima pocev sa
p~slanikom Ademom a.s .. U svima nama zivi duh Boziji, premda,
taJ duh je u potpunosti manifestovan samo kod velikih ljudi i
Allahovih poslanika.
Sufije vole i postuju Musata a.s. isto kao i lsata a.s .. Musa
a.~~ je p~znat kao. onaj koji je razgovarao sa Bogom. Stara sufijska
pnca kaze da su Jednoga dana djeca lzraelova otisla Musau a.s. i
~ekla mu: v"Ti razgovaras sa Bogom, molimo te pozovi ga LI nase
1me na veceru." To je Musata a.s. strasno. razljutilo i odgovorio im je
da Bog ne jede niti dolazi na vecere. Ali kada se slijedeci put Musa
a.s. popeo na Sinajsku goru, Bog mu rece: "Zasto me nisi
obavijestio da me moje sluge pozivaju na veceru?" Na to mu Musa
a.s odgovori: "Ali moj Gospodaru, Ti ne jedes i ne odazivas se na
takve nepromisljene pozive." Bog dz.s. mu odgovori: "Cuvaj ono sto
znas izmedu sebe i mene. Prenesi im moj odgovor da cu doci na
veceru."
Tako se Musa a.s spustio sa Sinajske gare i svima objavio
da ce Bog dz.s. ipak doci na veceru. Tada su, naravno svi oni
ukljucujuci Musata a.s., priredili veliku gozbu. Dok su biii zauzeti
sprevmanjem najukusnijih jela i obavljali velike pripreme, tu se
neocekivano pojavi stariji eovjek. On je bio siromah i bio je jako
~la~an i trazio je da mu se smiluju i udijele nesto hrane. Kuhar, koji
Je. bio zauzet spremanjem jela mu odgovori: "Nema govora o tome.
M1. smo na ~ece.ru pozvali Boga i kada se On pojavi svi cemo jesti
zaiedno. Zasto t1 u meduvremenu ne bi ucinio sebe korisnim i donio
vode ~a bunara?" Tako ubogi siromah nije nista dobio. Vrijeme je
prolaz1lo, ali Bog se nije pojavljivao. Musa a.s. je bio jako
posramljen i nije znao sta da kafo ljudima.
20
Naredni dan Musa se opet popeo na Sinajsku goru i rekao:
"O Gospode, sta mi to radis? Ja nastojim da uvjerim ljude da ti
postojis. Sam si mi rekao da ces doci na gozbu, a nisi se pojavio.
Sada mi ljudi vise nista nece vjerovati!" Bog mu odgovori: "Ali ja
sam dosao na gozbu. Da ste nahranili onoga ubogog siromaha,
nahranili bi i mene."
Bog rece:"Ja koji sam toliko golem da se ne mogu smjestiti
u vascijeli svemir, ipak mogu stati u srce mog iskrenog roba." Kada
sluzimo jednom od Bozijih robova, sluzimo Bogu. Ne samo
poslanici vec i drugi pobo:Zni ljudi mogu se zvati Bozijim slugama. U
principu kada sluzimo onome sto je stvoreno, sluzimo i samom
Stvoritelju.
CETIRI STEPENA SUFIZMA
V Postoji cetiri stepena prakse i razumijevanja u sufizmu -
Serijat (religijski zakon), tarikat (duhovni put), hakikat (istina) i
marifet (spoznaja). Svaki oCI ovih stepena je izgraden na temeljima
prijasnjeg.
Serijat je osnova za naredna tri stepena. Serijat se sastoj i
od lslamskog ucenja, temeljnoj etici i moralu koji se mogu pronaci i
u drugim religijama. To ucenje nam pomafo da ne zalutamo i
zivimo ispravno na ovom svijetu. Slijediti sufizam bez serijata je isto
sto graditi kucu na pijesku. Bez urednog zivota, izgradenog na
cvrstim moralnim i etickim principima, na duhovni put se ne mo:Ze
krenuti. Na arapskom jeziku serijat znaci "put". To je jasna staza,
dobro utabani put koji svako mo:Ze da slijedi.
Drugi stepen je tarikat. Tarikat oznacava put u pustinj i koji
beduin mora da prede kada putuje iz oaze u oazu. Ovaj put nije
jasno ocrtan kao, recimo, autoput, on nije cak ni vidljiv. Da bi
pronasli put u pustinji morate dobro poznavati tu oblast ili morate
imati vodica koji zna odrediste puta, kao i putokaze ili znake na
putu koji ce nas odvesti do tog odredista. Bas kao sto se serijat
odnosi na vanjsku dimenziju religije, tarikat upucuje na unutarnju
praksu sufizma. V9dic koji vam je potreban za to putovanje je sejh
ili sufijski ucitelj. Serijat cini svakodnevni zivot cistim i privlacni m.
21
 Tarikat je nacinjen radi prociscenja naseg unutarnjeg zivota. Svaki
od ova dva vida medusobno se podrfavaju.
Treci stepen je hakikat ili istina. Hakikat ukazuje na
unutarnje znacenje duhovne prakse i ucenja koja nalazimo u
serijatu i tarikatu. To je direktno iskustvo visih duhovnih stanica u
sufizmu, direktno iskustvo Bozijeg prisustva unutar nas. Bez ovoga
iskustva, vjernik slijedi na slijepo, pokusavajuci da slijedi one koji
znaju put i koji su dosegli stanicu hakikata. U dostignucu hakikata
se potvrduju i ucvrscuju prakse prva dva stepena. Prije stanice
hakikata svaka duhovna praksa je u biti samo imitacija. Bez dubljeg
razumijevanja koje dolazi sa iskustvenom spoznajom, vjernik u biti
slijedi samo mehanicki ucenje i duhovnu praksu drugih.
Cetvrti stepen je marifet ili spoznaja. Marifet spada u dornen
mudrosti ili spoznaje visih duhovnih istina. Ovo je nivo unutarnjeg
znanja, iznad hakikata. Vise nego li trenutacno duhovno iskustvo,
marifet se odnosi na postojano stanje harmonije izmedu roba i
Allaha dz.s .. To je istinska spoznaja Stvarnosti, koju rijetko ko
dostigne. To je stanica Poslanika, nebija, mudraca i evlija.
Veliki sufija Ibn Arabi objasnjava ova cetiri stepena na
slijedeci nacin: "Na nivou zakona (serijata) postoji "moje i tvoje". To
znaci da su zakonom zagarantovana prava pojedinca i moralni
odnosi medu ljudima. Na nivou tarikata se ka2e: "moje je tvoje i
tvoje je moje". Od dervisa se ocekuje da se ponasaju bratski jedni
prema drugima i da otvore svoje domove, svoja srca i svoje
novcanike medu sobom. Na nivou hakikata nema "ni moga, a ni
tvoga". Sufija koji dostigne ovaj nivo shvata da sve stvari dolaze od
Allaha dz.s. i da su oni samo privremeno korisnici tih st,vari i da im u
biti nista ne pripada. Oni koji su spoznali lstinu su se izdigli iznad
vezanosti za ono sto posjeduju i uopste iznad vezanosti za bilo sta
vanjsko ili materijalno, ukljucujuci drustveni polofaj i slavu. Na nivou
marifeta (spoznaje ne podvojenosti), nema "ni mene, a ni tebe". Na
ovome nivou sufija spoznaje da je sve od Allaha dz.s., i da niko nije
odvojen od Njega.
Zakoni koji vaze na jednom nivou mogu da ne va2e na
visem nivou razumijevanja. Na primjer, vanjsko praktikovanje posta
je farz u serijatu, ali na putu sufija, jedan od sustinskih razloga za
_ _ _post je razvijanje samo-discipline i obuzdavanje nefsa. Ako je
22
osoba ponosna . time sto posti, taj post je uopsteno gledajuci
zakonit, dok se na putu sufija takav post smatra pogresnim.
Za drugi primjer posluzit cemo se cuvenom pricom o
Mensuru al-Halad2u, nad kim je izvrsena smrtna kazna nakon sto je
rekao, "Enel Hakk", "Ja sam istina." Jedan od devedeset i devet
Allahovih dz.s. esmata je Hakk i po zakonu serijata, apsolutno je
zabranjeno zvati sebe Hakkom. Po tradiciji, kazna za ovakvo tesko
krivovjerstvo je smrt. Medutim, sa viseg stanovista lstine, ono
Bozansko je prisutno u svakoj osobi, Ono zivi u srcu naseg srca. U
nadubljim porama nasega srca zive Bozanski kvaliteti i svaku osobu
bi trebali postovati kao hram Boziji. Kao sto je sufija D2un ejd
odgovorio kada su ga upitali o Halad2u. "Ja sam neistina" zar je to
trebao da ka2e?"
OTVARANJE 5RCA
Ljubav. Za velikog sufijskog ucitelja Dzelaluddina Rumija,
ljubav je jedina snaga koja mo2e prevazici stege razuma, labirinte
znanja i ogranicenost obicne svijesti. Ljubav koju je on dozivio nije
nefsanske prirode, ona bi se preciznije mogla odrediti kao
univerzalna ljubav ka svemu stvorenom. Ta ljubav je snaga koja
stalno raste da bi kulminirala u izvjesnosti lstine da ne postoji nista
u ovom ili buducem svijetu a da ne voli ili nije voljeno. Ljubav su
krila sa kojim asik nadmasuje svaku pticu, avion ili raketu, on sa
krilima aska moZe da do arsa doleti, a i citav kosmos da obleti.
Ti si saCinio ovo "Ja" i "Mi" smo zato
Da bi se igrao igre oboiavanja sa samim Sobom,
Da bi sva "Ja" i "Mi" postala jedna dusa
i potom utonula u (more) Voljenog.
Diela/uddin Rumi k.s.
Videnje Gospodara kao Voljenog je zajednicko u
hriscanskim i sufijskim tekstovima, a dolazi kao posljedica direktnog
iskustva. Moj ucitelj, sejh Muzaffer, je zapisao, "Bit Allahova dz.s. je
ljubav i put sufija je put ljubavi. .. Onaj koji gleda ocima ljubavi vidi
dobro i ljepotu u svemu. To znaci uciti iz svega, spoznati Bozije
23
darove i Njegovu velikodusnost u svemu, biti zahvalan na svemu
sto nam je On podario."
Sufije usmjeravaju svoje srce ka Allahovoj dz.s. ljubavi i
njima se sa ljubavlju uzvraca, bas kao sto u odnosu izmedu dvije
osobe, kad jedna od njih djeluje iz ljubavi, ljubav se i kod druge
budi. Sufije kazu da ako zakoraeite dva koraka ka Allahu dz.s. , On
ce potreati prema vama.
Ljubav spaja onoga koji voli sa njegovim Voljenim.
Potrosio sam svoj iivot i srce.
I potrosih svoje oCi
Jer, misljah da ljubav
/ Voljeni su dvije stvari
No sada znam da su oni isto
Jer gledao sam dvoje gdje bjese samo jedno.
Dielaluddin Rumi k.s.
Na odredenoj stanici puta ljubavi, Voljeni se otkriva i poeinje
da nas pomafo, mameci nas sve blifo i bliZe sebi. u tom procesu
nase nastojanje prelazi u potpunu predanost, putem koje je sufija
probuden i od Allaha dz.s. voden. Sejh Muzaffer objasnjava:
OCi dervisa koji iskreno voli ne vide nista
drugo do li Boga, njegovo srce ne zna ni
za sta drugo do li Njega. Allah di.s. su oci kojima
on vidi, ruke kojima on drii, jezik kojim on
govori... Kada ne bi bio u ljubavi, taj dervis
bi nestao. Ako u njegovom srcu nema ljubavi
pa makar i jedan jedini trenutak,
on ne bi mogao ostati u iivotu. Ljubav
je iivot dervisa, njegovo zdravlje, njegov
dom. Ljubav ga pretvara u rusevinu, suzama
natapa njegove oCi, dok ga sjedinjenje oiivljava
i beharom puni srce dervisa.
ZIKIR (prisje6anje)
Srce dervisa se otvara zikrom, koji je jedna od osnovnih
praksa sufizma. Ebu-Hamid EL-Gazali, u njegovoj knjizi "Prizivanja i
24
molitve", navodi da zikr ima eetiri osnovna znaeenja. Prvo je ein
neprekidnog nastojanja da se bude svjestan Allaha dz.s .. U ovom
smislu, to bi bilo nesto potpuno suprotno od nemarnosti i zaborava.
Namaz je isto tako ein prisjecanja. Namaz poziva sufiju ka Bozijem
prisustvu. Druga vrsta zikra je ponavljanje duhovnih formula ili
Bozijih imena, kao sto su "La illahe ilallah" (nema Boga do Allaha),
"Allah", "Ja Hajj'' (zivot) ili "Ja Hakk" (istina). Ova praksa prizivanja
zahtijeva iskrenost namjere, svjesnost, koncentraciju, upucenost i
opunomocenje i posvecenje u tu praksu. Ovo ponavljanje je zikr ili
prisjecanje jezikom.
Treca vrsta zikra je privremeno , unutarnje stanje u kojem
svjes nost o Allahu dz.s. potpuno obuzima sufiju i on postaje istinski
razveden sa bilo kakvom brigom o ovom svijetu, pa makar i na
trenutak. Ovaj zikr ili prisjecanje je zikr srca.
Cetvrta vrsta zikra je duboka i postojana unutarnja stanica
na kojoj prizivanje i svjesnost postaju stalni. Ovo je zikr ruha.
Vecina derviskih redova se sedmieno sastaju radi
ce remonije prisjecanja Allaha dz.s. (zikra). Tu oni prizivaju Allaha
dz.s. pozivajuci i ponavljajuci Njegova imena. Postoji devedeset
devet imena ili Bozijih esmata, Allahovih dz.s., koji su nam otkriveni
u Svetom Kur' anu. Neka od njih su Milosrdni, Vjeeni, Vjeeno zivi,
Mir, Snaga, Slava i Moc. Svakom derviskom redu je dano putem
snova i vizija, pravo da prizivaju neka od ovih imena. Kada dervisi
prizivaju Allaha dz.s., oni se u isto vrijeme prisjecaju da se
Bofanstvo nalazi unutar njih.
Dervisi nastoje da praktikuju jedinstvo daha, zvuka i pokreta
u ce remoniji zikra. Jedinstvo medu samim dervisima ih priblizava
Allahu d.Z.s., koji i jeste Jedinstvo. ldealno, dervisi se pokrecu kao
da se samo jedan dervis krece, prizivaju All ahovo dz.s. ime kao da
samo jedan dervis to eini, i disu kao da samo jedan dervis dise.
Za vrijeme te ceremonij e, prisjecanje se spusta sa jezika na
srce, a potom iz srca na ruh. Na arapskom jeziku zikr oznaeava u
isto vrijeme ponasanje i prisjecanje. Zikr jezikom je samo poeetak i
eesto samo mehanieko ponavljanje, a kada znaeenje i snaga rijeei
koje se ponavljaju poen e istinski da djeluj e (ude u nas), srce
postane ispunjeno radoscu , .Zudnjom za Allahom dz.s .• i drugim
duhovnim osjecanjima. Ovo stanje je prisjecanje srca. Zudnj a za
25
 Allahom dz.s. je isto tako znak Allahovog dz.s. prisListva LI nama.
DLihovna cefoja je sama po sebi znak Bozijeg prisListva. Ovo stanje
je stanje prisjecanja dLise.
MLihammed s.a.v.s. je rekao:
"Allah dz.s. je sacinio sjaj za sve ono sto tamni, a nase se
srce cisti zikrom".
SLifije vjerLijLI da prije nego sto je stvoren materijalni svemir,
svi smo mi bili rLihovi LI svijetLI Ervaha. Allah dz.s. se obratio
dLisama: "Zar ja nisam vas Gospodar?" 1 one odgovorise: "Da,
zaista!" SLifije se prisjecajLI tog stanja LI kojem sLI znali sta oni LI biti
jesLI, oni sLI znali Allaha dz.s. i bili sLI bliski NjemLI.
--~
Z/VOT NA DUNJALUKU
Jedan od osnovnih sLifijskih principa je zivjeti obicnim
zivotom _na dLinjalLikLI, a ipak teziti najvisim dLihovnim ciljevima.
SILiziti drLigima znaci , LI pravom smislLI, slLiziti AllahLI dz.s. i sLifije
smatrajLI da je ta slLIZba najLizviseniji vid pobofoosti. Nije dovoljno
samo voljeti ili spoznavati. Mi moramo djelovati LI skladLI sa nasom
ljLibavi i nasim znanjem.
LjLibav i slLIZba. Biti dervis znaci voljeti i slLiziti drLigima.
Dervisi nastoje da vole jedni drLige, da govore lijepo, da bLidLI
pazljivi jedni sa drLigima, a isto tako i da slLI:Ze jedni drLige. To bi LI
stvarnosti trebala da bLide dLifoost svakog ljLidskog bica.
Postoje dva Lislova koja se traze od svakog dervisa. Prvi je
da ima na LimLI ko nas je stvorio, da slavi Allaha dz.s. i da mLI bLide
zahvalan. DrLigi je da sl Lizi svemLI stvorenom, pocev od ljLidskih
bica, pa do zivotinja i biljaka. Ka:Ze se LI svetom KLir'anLI da je
najbolji onaj koji je najkorisniji drLigima.
Obofavati Allaha dz.s. je derviseva dLifoost, a slLizenje je
vid obofavanja. SILIZba stvorenoj kreaciji priblizava dervisa AllahLI
dz.s .. Svaki dervis bas kao i svaki drLigi eovjek, ima svoje svjetovne
dLifoosti. Dervisi se morajLI brinLiti o drLigima i morajLI raditi. Dervisi
rade i slLI:Ze drLigima radi samog Allaha dz.s. i samo tada njihov rad
postaje obofavanje. Uopsteno govoreci, oni koji najvise slLI:Ze
(hizmete) posti:Zu najveci napredak na sLifijskom pLitLI.
26
Kroz slLIZbLI kao dLihovnLI praksLI dervis se priblifava AllahLI
dz.s .. Najvisa stanica za svako ljLidsko bice je postati Boziji rob i
instrLiment kroz koji slLizi AllahLI dz.s. kroz svoje robovanje. Allah je
rekao, kroz MLihammeda s.a.v.s.:"Kad Ja zavolim svoga roba, Ja
postajem njegov slLih, ta ko da on cLij e sa Mnom, Ja postajem
njegov jezik preko kojeg govorim i Ja postajem rLike njegove sa
kojima on radi ..."
SILizba je proizvod ljLibavi. LjLibav prema ljLidima nadahnjLije
dervisa da im predano slLizi. Allah dz.s. daje ove prelijepe atribLite
ljLibavi i slLIZbe eovjecanstvLI i nista na cijelom svijetLI nije slade i
Lizvisenije od ovih cLidesnih kvaliteta. Nastojeci prvo da bLide
Allahov dz.s. rob, dervis potom slLizi Bozijoj Kreaciji. Pa cak i
zalijevanje cvijeca je jedan vid slLI:Zenja.
Neki siromasi jednom Li pitase Hazreti AlijLI, MLi hammedovog
s.a.v.s. rodaka, na koji bi nacin oni mogli pomoci drLigima. Oni nisLI
imali viska ni novca ni hrane. On im je rekao da se bar smijese
prema drLigima i da Licine sve sto mogLI da bi se ljLidi osjecali
Ligodno i prijatno.
GrLipa ltalijana je posjetila tekijLI u lstanbLilu par godina
Linazad. Nakon godinu dana vecina ih se vratila. Oni nisu postali ni
dervisi, a ni mLislimani, ali ljLibaznost i nasmijana lica dervisa su ih
nagnala da opet posjete tekijLI . lzraz ljLibaznosti i radosti je odraz
zadovoljstva u srcu dervisa.
Sta je bolje, voljeti ili biti voljen? Ovo pitanje je vrijedno
pafoje.
Za sLifiju bolje je voljeti. Jer ako volite drLige i oni ce vas
voljeti. Oni koji iskre no vole su uvijek i voljeni. Cilj sLifije je da bLide
prihvacen kao ljLibavnik od strane Voljenog, tj. od Allaha dz.s ..
Po LicenjLI, sufija je jednom prilikom sreo Adevijetu Rab ijLI na
obali mora i pitao je: "Sta je kraj ljLibavi?" Ona mu odgovori: "O
bezLimnice, ljLibav nema kraja." On Lipita: "Zasto?" 1 ona mLI
odgovori: "Zato sto ni Voljeni kraja nema."
Zahvalnost. Najbolji nacin da izrazimo zahvalnost AllahLI
dz.s. je da ga obo:Zavamo. Allah dz.s. je stvorio svoju beskrajno
sarolikLI KreacijLI, a ljudima je dao ljudski oblik, a mogao je da
izabere bilo koji oblik. Covjecanstvo nikada nece biti LI stanjLI da
27
1 l
dovoljno zahvali Allahu dz.s. za ljudski izgled koji im je On podario,
pa makar ga i obofavali i dan i noc.
Kada se grupa gostiju zahvalila sejhu Saferu na njegovom
gostoprimstvu on im rece:
Morate se zahvaliti Allahu dz.s .. Jer da Allah dz.s. to nije
Zelio, vi ne biste bili ovdje i mi se nikada ne bismo sreli. To je
Allahova dz.s. milost da ste vi ovdje i da smo zajedno. Ocito je da je
to vasa sudbina da ste podijelili hranu sa nama. To je sto se tice
materijalne strane stvari. Najosnovniji primjer toga je sto smo dijelili
isti prostor. U isto vrijeme bili ste svjedoci namaza i ceremonije
zikra, prisjecanja Allaha dz.s. Tako da smo podijelili i nesto
duhovno.
Mi smo isto tako zahvalni. Mi pocinjemo nas namaz nakon
sto kazemo, "Allahu ekber", "Allah je najveci", mi kafomo,
"Bismillahir rahmanir rahim"," Sa Allahom Sveopstim
Dobrociniteljem, Samilosnim." Onda mi kazemo, "EI hamdulillah",
"Hvala dragom Allahu". Na taj nacin namaz pocinje. Na taj nacin
sufija postaje da zivi.
STANJE NEFSA (DUSE)
Cilj duhovnog puta je u prociscenju srca, u obrazovanju,
preobrafaju nefsa i spoznaji istine. Najnizi nivo nefsa je zarobljen
ponosom, egoizmom i potpuno opsjednut pohlepom i poZLidom.
Ova stanja postoje unutar svakoga eovjeka i vode ga stranputici.
Najvisi nivo je nivo potpune prociscenosti i na tom nivou nema
dualnosti, nema odvojenosti od Allaha.
Nefs se manifestuje u stalnom zivotnom toku, on nije
staticna struktura u nasoj psihi. Nefs nije stvar. Ova arapska rijec se
moze prevesti kao "disanje", "dusa", "sustina", "licnost" i "priroda", a
odnosi se na proces koji nastaje pri dodiru izmedu ruha i tijela.
Kada se ruh utjelotvori, on izgubi svoju istinsku prirodu i postaje dio
materijalnog svijeta . Tada se i nefs rada.
Najnizi nivo nefsa, ego ili nase nifo bice je sacinjeno od
impulsa ili nagona za zadovoljenjem 2elja. Ovi nagoni zadominiraju
nasim razumom i prosudivanjem i smatraju se kao sile u covjekovoj
prirodi koje se moraju obuzdavati. Nefs proizvodi svijest usmjerenu
28
ka sebi, egu ili jastvu. Nefs se mora umiriti da bi ruh dosao do
izrafaja- to je ideal sufije. Nefs je kao divlji konj, on je snazan i
gotovo ga je nemoguce kontrolisati. Ali nakon sto se nefs obu~da,
Ruh dolazi do izrafaja, on j e u stanju da sluzi drugim a. Sejh
Muzaffer je napisao:
Nefs nije los sam po sebi. Nikada ne krivite svoj nefs. Jedan
od sufijskih zadataka je islamizirati stanj e vasega nefsa. Najnizi
stepen je biti potpu no zarobljen 2eljama i prohtjevima. Naredn i
stepen je borba sa nefsom, sto znaci djelovati LI skladu serijata Sa
razumom i visim idealim a i priznati gresku kada u necem
pogrijesimo. Na jos visem stepenu moramo biti zadovoljni sa svim
onim sto nam Allah dz.s. posalje , bilo da je to ugodno ili neugod no,
ispunjenje ili neispunjenje nasih potreba.
Prema ucenju mnogih sufija postoji sedam nivoa nefsa. To
su u isto v rijeme i sedam nivoa duhovnog razvoja, polazeci od
apsolutne samo-opsj ednutosti i egoizma pa do cisto duhovnog
nivoa.
Zapovijedajuci nefs. Ovaj prvi nivo je isto tako opisan kao
nefs koji dominira ili nefs koji izaziva zlo. Nefs koji zapovijeda trazi
dominaciju i kontrolu nad svakim pojedincem . Na ovom nivou
postoji nesputana sebicnost i tu nema nikakvog osjecaja za
moralnost i samilost.
Ovaj nivo se opisuj e slicno kao nivo "id-a" u psihoanalitickoj
teoriji, on je usko vezan sa poZLidom i agresivnoscu. Ovo dvoje su
poznati kao svinje i psi nefsa - culna uzivanja se smatraju svinjama,
dok se agresivnost poredi sa psima ili vukovima. Bijes, pohlepa,
cu lni prohtjevi, strast i zavist su primjeri manifestacije na ovom
nivou nefsa . Ovo j e podrucj e tijela i sebicnih 2elj a.
Na ovom nivou ljudi se ponasaju poput bolesnika koj i
negiraju da su bolesni. Njihovim zivotima dominiraju zivotinjski
postupci i navike koje je skoro nemoguce kontrolisati, a ipak oni
odbijaju da priznaju da su u nevolji. Oni nemaju nade da ce
prevazici ovaj nivo jer ne priznaju nikakvu potrebu za promjenom.
(U Kur'anu ovaj stepen se naziva Emara).
Nefs koji se kaje. Oni koji nisu prevazisli prvi nivo se
smatraju nebudni m i nesvjesnim. Kada svjetlost vjere raste, bu di se
29
i svijest i tada po prvi put, nefs u pokajanju, postaje svjestan svih
pogubn ih posljedica svojih losih navika.
Na ovom nivou, folje nase nize prirode jos uvijek dominiraju,
ali tu mi osjecamo kajanje s vremena na vrijeme i pokusavamo
slij editi impulse nase vise prirode kao sto sejh Muzaffer kafo:
U nama se odvija stalna borba izmedu nase nifo i vise
prirode. Ova borba traje sve dok smo zivi. Pitanje koje se postavlja
je ko ce pobijediti? Ko ce postati gospodar nasega zivota? Ako
pobijedi razum onda cete postati vjernik i prihvatiti lstinu. Ali ako
vas nefs zagospodari razumom, vi cete tada odbaciti istinu.
Na ovom nivou eovjek jos uvijek nema dovoljno snage da
znaeajno promijeni svoj nacin zivota. Medutim, on sada jasnije
uocava svoje greske: u njemu se budi kajanje i folja za promjenom.
On se mofo porediti sa bolesnikom koji je poceo da shvata svu
ozbi ljnost svoje bolesti i osjeca bol koj u je nanio sebi i drugima.
Medutim, njegova bolest je jos uvijek prejaka da bi se mogao
izlijeciti. Za to mu je potreban mnogo jaci lijek. (U Kur'anu ovaj
stepen se zove Levama).
Nadahnuti nefs. Na ovom nivou, onaj koji trazi pocinje da
osjeca iskreno zadovoljstvo u molitvi, meditaciji i drugim duhovnim
aktivnostima. Tek sada on dozivljava radost duhovnog iskustva i
postaje motivisan idealima milosrda, sl uZbe i moralnih vrijednosti.
Ovo je i sam pocetak sufijskog duhovnog puta. Do ove stanice sve
sto putnik moze postici je povrsno razumijevanje uprafojavajuci
molitvu mehanicki.
Mada pojedinac ovdje jos uvij ek nije osloboden folj a, on na
ovom nivou nadahnuca i duhovnog iskustva znatno smanjuj e snagu
nefsanske moci. Bit ovoga nivoa je zivjeti u skladu sa visim
vrijednostima sve dok se ovo nadahnuce ne ustali kao nacin zivota,
postoji opasnost da se ono ugasi i nestane. Osobine koje se
pripisuju nadahnutom nefsu su ljubaznost i suosjecajnost,
umjesnost i moralnost. Sve u svemu, osoba na ovom stepenu
nadahnutog nefsa izgleda emotivno zrela, puna je postovanja
prema drugima i zaslufoje postovanje. (U Kur'anu ovaj stepen se
zove Mulhima) .
Smireni nefs. Salik (putnik) je sada dosegao stanje mira.
Borba sa prijasnjih nivoa je prakticno zavrsena. Ne vefo nas stare
30
folje i okovi. Nasa nefsanska priroda pocinje da se stisava i time
dozvoljava saliku da se priblizi Allahu dz.s ..
Na ovome nivou salik je slobodou man, zahvalan, pouzdan i
hvale vrijedan. On sa jednakom smi renoscu prihvata i dobro i zlo
koje ga sna lazi. Medutim on jos uvijek nije dosegao svoj cilj, on se
jos uvijek nalazi na prelaznoj fazi puta. Nefs sada pocinje da se
raspada i oslobada se svake brige o onome sto ga ogranieava i
zapocinje proces priblifonja All ahu dz.s .. (U Kur'anu ovaj stepen se
zove Mutmeina).
Zadovoljna osoba. Na ovome petom stepenu dervis ne
samo da mirno prihvata sve sto mu se desava nego je zadovoljan
eak i sa poteskocama i raznim izazovi ma zivota, jer on razumije da
cak i te nevolje dolaze od Allaha dz.s. Stanje zadovoljne osobe je
veoma razlicito od nacina na koji obicno dozivljava svijet, a to je
folja za uzivanjima i izbjegavanje patnje. To potvrduje ova sufijska
prica:
Sultan Mahmud od Gazne podijelio je jedan krastavac sa
Ajazom , njegovim najvjern ijim i voljenim prijateljem. Ajaz sa
uzivanjem pojede svoj u polovinu krastavca, ali kada sultan zag rize
svoju polovinu, bila je tako gorka da je morao ispljuniti.
"Kako si mogao da pojedes nesto tako gorko?" Sultan
povika. "Ovaj krastavac je imao ukus krede ili cak najljuceg otrova!"
"Moj voljeni sultanu", odgovori mu Ajaz, "J.a sam primio
toliko dobrocinstava i blagodati od tebe i zato sada sta god da mi
das ima sladak ukus."
Kada necija ljubav i zahvalnost Allahu dz.s. dostigne taj
stepen, on je dosegao stanicu zadovoljne osobe. (U Kur'anu ovaj
stepe n se zove Radija).
Nefs s kojim je Allah dz.s. zadovoljan. Oni koji dosegnu
ovaj stepen shvataju da sva snaga koja nas pokrece dolazi od
Allaha dz.s. i da je nemog uce bilo sta uciniti sopstvenom snagom.
Oni se nicega ne plase niti bilo sta trafo.
Sufija Ibn Arabi opisuje ovaj nivo kao unutarnju svadbu
nefsa i ruha . Ovom osobom je Al lah dz.s. zadovo ljan i on je ostvario
istinsko, unutarnje jedinstvo i cjelovitost. Na pocetku puta u
navedenim stanicama dervis se bori sa svijetom jer za njega postoji
mnostvo i raznolikost. Polomljeno og ledalo stvara hiljade razlicitih
31
odraza jednog jedinog lika. Ako bi se to ogledalo moglo sastaviti LI
njemLI bi se vidjelo samo jedno jedinstveno lice. Prevazilazeci
mnostvo LinLitar sebe, dervis dozivljava svijet kao jedinstven i
nepodijeljen. (Ovaj stepen se LI KLir'anLI zove Safija).
Procisceni - Arifi . Oni malobrojni koji sLI dosegli ovaj krajnji
stepen SLI potpLino prevazisli svoj nefs. Za njih nefs vise ne postoji,
samo jedinstvo sa Allahom dz.s .. Na ovome nivou sLifija je spoznao
lstinLI, "Nema Boga do Allaha". Sufija sada zna da nicega nema
osim Allaha dz.s., da samo On postoji, a da je svaki os1eca1
individLialnosti i odvojenosti ilLizija. (U KLir'anLI se ovaj stepen
naziva Merdija.)
RLimi nam oslikava ovo stanje rijecima:
Ako bi se mogao osloboditi sebe
Pa makar i na trenutak
Tajna tajni bi ti se otvorila
Lice Neznanog,
Skriveno iznad ovog Svemira
Pokaza/o bi se
U og/eda/u tvoga vicfenja.
ULOGA UCITELJA
Ucitelj je ljekar naseg nefsa. Onaj koji trazi treba Licitelja jer
malobrojni su oni koji posjedLiju znanje, o tome koji lijek im je
potreban da bi spasili svoje srce, a jos je manji broj onih koji bi
mogli dati tacnLI dijagnozu bolesti. Kao sto jedan savremeni sejh
nalal.e da preobrafaj koji se trazi LI tarikatu zahtijeva nesto slicno
ozbiljnoj klinickoj operaciji. Ponekad je moguce znati sta nas boli pa
cak i pronaci lijek za manje probleme, ali nije moguce operisati
samoga sebe. DrLiga poznata metafora spominje Licitelja kao
dLihovnog alkemistu koji pretvara dervisevo srce LI cisto zlato.
Na ZapadLI, trazioce lstine obicno privLikLI oni koji LimijLI da
pisLI ili lijepo govore o velikim dLihovnim istinama. Ali raspravljati o
istini, a ne zivjeti po lstini je dvolicnost. Neiskreno Licenje ce oslabiti
ili eak Linistiti ucenikoVLI vjerLI. lstinski SLifija praktikLije ono sto
propovijeda. Prazne rijeci nemajLI tezine.
32
Jednoga dana pitali sLI nekoga Licitelja o strpljenju. On je
prelijepo govorio o strpljivosti, rijecima pLinim mLidrosti , bas LI tom
momentLI skorpija ga Libode LI nogLI i to ne jednom nego vise pLita.
MedLitim, on nije prekinLio svoj govor bez obzira na bol.
Kada sLI ljLidi koji ga slLisase primijetili sta se dogodilo, cudili
SLI se zasto Licitelj nije pomakao svojLI nogLI ispred skorpije i tako
bar izbjegao neke od Liboda.
"Govorio sam o strpljenjLI", on im rece . "Bilo bi me stid
Allaha dz.s. da vam nisam licno pokazao primjer za strpljivost,
nakon sto sam vas savjetovao o tome."
Mada se cesto sejh poredi sa sLincem, a dervisi sa
planetama (koje krLil.e oko sLinca), sejh se isto tako mol.e
Lisporediti sa ogledalom ili prenosnikom, jer svjetlost i blagoslovi koj i
dolaze od njega nisu njegovi. Oni pripadajLI AllahLI dz.s ..
Sufijski tarikati. Svaki sLifijski Licitelj je dobio to zvanje od
svoga ucitelja i zato svaki sLifijski red (tarikat) je znan kao silsila ili
lanac. Svaki tarikat sadrzi neprekidan lanac sejhova, svaki od njih je
poducen, iniciran i potvrden kao ucitelj od strane njegovog sejha.
Ovaj lanac vodi Linazad sve do Poslanika MLihammeda s.a.v.s„ a
preko njega do Allaha dz.s.. Nema samo-izabranih "Licitelja" LI
sLifizmLI. Ovaj lanac se poredi sa cjevovodom, od kojih je svaki sejh
jedna od cijevi. Blagoslovi koji dolaze svakom dervisLI tekLI kroz
ovaj cjevovod. Oni teku kroz sejha, ali oni nisLI od njega. Sejh ne
mora biti savrsen ili sveznajLici. Ono sto je val.no je da taj dio cijevi
za koji su prihvatili nema rLipa i da je cvrsto povezan sa
cjevovodom te da kroz njega blagoslovi mogLI teci nesmetano i bez
brige da ce se izgubiti.
Pojam za blagoslov, bereket , mol.e se prevesti i kao
duhovna energija. Za neke od sejhova se kal.e da imaju vise te
dLihovne energ ije od drLigih. Posjetioci obicno dolaze LiciteljLI tral.eci
ovaj blagoslov radi svojih svjetovnih preokLipacija i mnogi ljLidi idLI
da se mole na grobovima svetih ljudi, nadajLici se da ce im bereket
ili dLihovna moc tog svetog eovjeka pomoci .
Sejh podLicava svoje mLiride kako da se priblize ostvarenju
njihove LinLitarnje prirode. On ih podLicava voden svojim licnim
iskListvom i razLimijevanjem lstine. PodLicavanje samo po sebi je
odraz Bozije volje.
33
 Murid cesto mora da se podvrgne dufom periodu
provjeravanja i discipline prije nego je prihvacen kao dervis. Na
primjer, u mevlevijskom tarikatu, koji je osnovao Rumi, novajlija
sluzi u kuhinji, studira Rumijeve knjige i praktikuje sema (tj. vrti se
oko seb~). Ovaj trening traje 1001 dan po mevlevijskoj tradiciji.
Cetiri glavne osobine sejha su zrelost, strpljenje, znanje o
muridu (tj. sta je muridu potrebno) i da :Zivi u ovom svijetu, a ipak da
je slobodan od njega.
V Zrelost. Perzijska izreka lijepo opisuje ovu osobinu ucitelja:
"Sejh je dobro iskuhana osoba te poznaje ovaj svijet." Sto ce reCi,
sejh je iskusna i zrela osoba, koja postuje zamke i izazove ovoga
svijeta, koja razumije druge i zna svoj duhovni put. Zato sto sejh
poznaje svijet on zna i sve aspekte derviskog zivota .
Strpljenje. Veliki sufija i teolog Ibn Arabi je upitan od strane
svog ucitelja da objasni znacenje ovoga Kur'anskog ajeta. "Ja ne
trazim opskrbu od njih, niti potra:Zujem da Me oni hrane." Ibn Arabi
je razmisljao neko vrijeme, a potom ustao i otisao bez rijeci.
U to vrijeme, Ibn Arabi je vec bio poznat i ugledan ucenjak i
smatrali su ga sposobnim da razumije i tumaci Kur'anske ajete. On
je shvatio da njegov sejh trazi od njega dublje razumijevanje koje je
prevazi lazilo njegove sposobnosti u to vrijeme, te je zato sejha
privremeno napustio i meditirao o znacenju ovih ajeta pune cetiri
godine. Kada se vratio svom sejhu, nakon cetiri godine, prvo sto mu
je sejh rekao bilo je: "Daj mi svoj odgovor. lmao si dovoljno
vremena da nadoctes."
Strpljenje je bitno kako za sejha tako i za murida. To je i
jedno od Allahovih dz.s. imena i atributa i vise se pominje u Kur'anu
od bilo kojeg drugog Allahovog dz.s. imena. Sufije porede strpljivost
sa zrelom vockom . Nezrela vocka ima gorak ukus i od nje nas
mofo zaboljeti stomak, ali kada vocka sazrije on dobije sladak
ukus, hranjljiva je i njene sjemenke nose u sebi potencijal za
ponovno rodenje.
Sufija Sibli je jednom prilikom testirao iskrenost i strpljenje
svojih murida. Kada je usao u vise duhovno stanje, strpali su ga u
ludnicu. Mnogi od njegovih murida su mu dolazili u posjetu i tada bi
ih on pitao: "Koste vi"?
34
"Mi smo oni koji te vole i slijede," oni mu odgovorise. Tada bi
on poceo da baca kamenje po njivma. Pozlijedeni kamenjem oni bi
poceli bjez~ti uzvikujuci: "lstina je Sibli je zaista poludio."
No Sibli ih je pozivao nazad rijecima: "Zar niste tvrdili da me
volite, a t~sko vam je podnijeti kamen ili dva prije nego sto
uteknete. Sta ostade od vase iskrene ljubavi koju tvrdiste da
osjecate za mene? Da li je i vasa ljubav odletjela sa par bacenih
kamencica? Da ste me zaista voljeli imali biste vise strpljenja i ne bi
vas otjeralo par kamenova."
Svijest o uceniku. lstinski ucitelj je svjestan unutarnjeg
stanja i ~nutarnjih misli kojima je murid opsjednut.
Sejh sluzi kao ogledalo u kojem murid mofo da vidi sebe. U
neku ruku odnos izmedu sejha i murida sluzi odnosu izmectu
psihoterapeuta i njegovog klijenta. Cesto se tu racta jaka emotivna
veza, uporedo sa dubljim, unutarnjim spoznajama. Vecina
psihoterapeuta polazi od pretpostavke da je njihovom klijentu ili
pacijentu potrebna pomoc, a cilj mu je da pacijentu osnazi ego tako
da on moze bolje da se uklopi i funkcionise u drustvu. Cilj sejha je
da ojaca dervisevu vezu sa njegovom ruhom i da probudi dervisevo
prisjecanje Allaha dz.s„
Biti u svijetu, a ne biti od svijeta. U mnogim sufijskim
redovima, od sejhova se ocekuje da imaju posao, da se zene,
podizu djecu i slufo svojoj zajednici. Rad, fonidba, podizanje
porodic~, mogu biti sustinski elementi za razvoj zrelosti.
Covjek jednom upita Sigmunda Frojda da mu kaze nesto o
normalnim i zdravim ljudima. On se zalio da sve o cemu je Frojd
pisao je neuroza i mentalne bolesti, te ga je zamolio da mu opise
karakteristike zrelog i zdravog ljudskog bica. Frojd mu je odgovorio
elegantno i jednostavno: "Ljubav i rad." Da bi opisali sejha mi
moramo nesto tu dodati: "ljubav, rad, sluZba i prisjecanje Allaha
dz.s „ "
Ucitelj zna kako da se ponasa u svakodnevnoj realnosti, a
da ne izgubi Bofansko iz videnja. Sejhovi su bili zanatlije i trgovci,
ribari i vlasnici ducana. Mnogi od najvecih ucitelja su radili ono sto
ljudi smatraju nizim poslovima kao portiri, vodonose, vrtlari itd.
Mnogi veliki sejhovi su bili savjetodavci vladarima, bogatim i
mocnim ljudima,a da nisu bili dotaknuti tim bogatstvom, moci i
35
slavom. Stara sufijska izreka ka:Ze da cak i kada sejh posjeti
sultana, sultan je sejhov gost. Sejh nije nikada sultanov gost, jer
sejh posjecuje sultana da bi mu sluzio i da bi bio sultanu od neke
koristi, kao sto svaki dobar domacin sluzi svoga gosta. Sejhu ne
treba nikakva dobit niti korist od sultana.
Mnogo godina unazad sultan otomanske imperije je dosao u
posjetu jednom veli kom sejhu LI lstambu lu. On je bio duboko
impresioniran sejhovom mudroscu i iskrenoscu i poceo redovno da
dolazi na dane okupljanja dervisa. Nakon nekog vremena sultan
rece sejhu: "Zavolio sam tebe i tvoje ucenje. Ako ima bilo sta da
:Zelis ili ti treba, molim te reci mi i ako je to u mojoj moci, ja cu ti to
nabaviti." Sejh je u biti mogao zatraziti sta god je htio od tada
jednog od najbogatijih i najmocnijih ljudi na ze mlji.
Medutim, sejh mu odgovori: "Da, postoji jedna stvar koju bi
mogao da ucinis za mene. Molim te nemoj vise ovdje da dolazis."
Zacudeni sultan ga upita: "Da te nisam mojim ponasanjem
uvrijedio? Ako je tako, molim te da mi oprostis." "Ne, nije problem u
tebi", sejh mu odgovori, "problem je u mojim dervisima." Prije nego
sto si ti poceo da dolazis, molili su se, zikrili i trazili Allahove dz.s.
blagoslove. Medutim, sada su samo obuzeti mislju kako da se tebi
dodvore i budu nagradeni za to. Ja moram od tebe da trazim da
vise ne dolazis, jer oni nisu duhovno zreli da bi podnijeli ovdje tvoje
prisustvo." · bolovao je od raka. lsti hirLirg je operisao obojicu. Operacija slijepog
PRISJECANJE SMRTI
Razm isljanje o smrti mofo biti snafoo orude koje nas
oslobada od nepofoljnih navika i stavova. Razmisljanj e o nasoj
smrti pomafo nam da budemo vise svjesni vrij ednosti ovoga
trenutka u kojem zivimo. Suociti se s time da smo mi samo sm rtna
bica, mo:Ze na jedan nacin da zapocne proces naseg duhovnog
razvoja. Sve do nedavno zapadno drustvo je izbjegavalo svjesnost
o smrti. Zapad je razvio kulturu koja se plasi smrti .
El-Gazali nam je ostavio slijedecu vjeZbu koja ce u vasu
svijest utisnuti svjesnost o smrti:
Prisjetite se vasih vrsnjaka koji su
umrli, a bili su vasih godina.
36
Sjetite se casti i slave koju su uiivali,
visokih poloiaja koje su driali,
njihovih lijepih tije/a koja su imali,
a danas se sve to pretvorilo u prasinu.
Ostavili su ovdje djecu i iene svoje.
Od njih samih nije nista ostalo, oni feie
ispod zemlje u tamnim rakama .
Zamisli njihova /ica u oku svoga uma i promisli
Nemoj nadu svoju veza ti za svoje bogatstvo,
nemoj protraciti svoj iivot.
Prisjeti se samo kako su oni iivahno hodili
ovom zemljom, a sada su njihovi ligamenti
razdvojeni, a njihovi j ezici sa kojima su
tako o/ahko govorili, sada su poje/i crvi,
a zubi im potpuno pocmili.
Uludo su protraci/i svojih 20 godina, a sada
im vise ni jedan jedini dan iivota nije ostao.
Nikako nisu ocekivali da de ih smrt zateci
onda kada su joj se najmanje nadali.
Prije nekoliko godina, dva bolesnika su trebala biti operisana
u jednoj od vecih bolnica LI lstanbLilu. Jedan od njih je bio mladi
eovjek sa upalom slijepog crijeva, a drugi je bio stariji covjek, a
crijeva je bila rLitinska stvar i brzo je zavrsena. Ali kada je hirLirg
otvorio starca koji je bolovao od raka odmah ga je zatvorio jer se
rak toliko prosirio da ga je nemoguce bilo izlijeciti.
Na osnovu svega toga hirurg je dao komentar da ce mladic
jos dugo pozivjeti, a da starac nece zivjeti duze od par dana. Te iste
noci mladic je umro, a nakon par dana starac je napustio bolnicLI.
Nekoliko mjeseci potom, starac se vratio LI bolnicLI i hirLirgLI donio
na poklon svje:Ze voce i povrce iz svoje baste. U pocetkLI hirLirg ga
nije mogao ni prepoznati, dok ga starac nije podsjetio da je on
operisan iste noci sa mladicem koji je odmah potom preselio.
Niko od nas ne zna koliko vremena nam je ostalo. Oni
snafoi i zd ravi medLI nama mogLI se nadati da ce jos dLigo pozivjeti,
medLitim smrt mofo doci po nas LI svakom trenLitkLI. Pa cak i oni sa
37
 teskim i neizljecivim bolestima, kao sto su rak itd. , trebali bi se
prisjetiti da ako to Allah dz.s. foli, mogu jos dugo pozivjeti.
Da bi se pripremili za smrt, vafoo je znati dvije stvari. Prva
je ta da je smrt neizbjefoa. Svako mora da umre. Ovaj zivot nosi
ogranicen broj minuta, dana, mjeseci, godina i dahova. Prisjecajuci
se toga zivjet cemo svjesnije i sa vise odgovornosti nego kad bi
sami sebe zavaravali da nam je na raspolaganju neograniceno
vrijeme da sve stvari postavimo na pravo mjesto.
Drugo cega moramo biti svjesni je da niko ne zna kada ce
kucnuti njegov sat. Mozda vec u slijedecem trenutku, a mozda nam
je preostalo jos mnogo godina zivota, to niko ne zna, niti nam ko
mofo za to dati garanciju. lpak vecina ljudi se nada da ce ih smrt
mimoici sve dok ne budu spremni za nju i sve bude u najboljem
redu. Medutim, zivot ne ceka ni na koga, on prolazi i vecina nas
biva zatecena smrcu, mnostvo nasih poslova i planova ostaje
neispunjeno.
Prije nego sto je preselio Poslanik Muhammed s.a.v.s., je
rekao svojim ashabima: "Ostavljam vam dva ucitelja u amanet -
jedan od njih govori, a drugi suti. Ucitelj koji govori je Kur'an, ucitelj
koji ne govori je smrt."
Kako se koristiti ovom knjigom
Ova knjiga sadrzi mnostvo prica, anegdota i poezije.
Nemojte pokusavati da ih sve odjednom unesete u sebe jer bice
vam tesko da ih na taj nacin svarite. Umjesto toga, citajte po malo,
pa cak i preskacite, pustajuci vase oci da lete preko stranica ove
knjige dok se ne zaustave na pjesmi ili pasosu koji vas necim
privuce. Slobodno zabiljezite taj pasos ili cak zapisite kratki
komentar na margini - pored dijela teksta koji vas je dotakao.
U mojem iskustvu mnoge od ovih prica i dijelovi proze tiho
su se nastanili u mom pamcenju da bi se pojavili onda kada su
najpotrebniji. Mnogo godina unazad, isao sam na hadz
(hodocasce), posjetio Mekku i Medinu zajedno sa dva i po miliona
drugih muslimana-hodocasnika. U Medini budili smo se prije sehura
i potom odlazili do glavne dfamije. Ona je tada bila mnogo manja
38
nego sto je sada i vecina vjernika je klanjala ispred dfamije, na
ogromnoj ledini koja je bila pokrivena da bi ih zastitila od sunca.
Svako jutro, jos dok se nije razdanilo, nalazio bih sebi
mjesto tarne. Strop je bio sagraden od naboranih metalnih ploca
koje su bile naslonjene jedna na drugu u obliku slova "V". lzgledalo
je kao da se strop sam od sebe mreskolji. Na svakom "V" bila je
postavljena po jedna neonska lampa i po jedan ventilator koji se
lagano okretao. Ovi elementi, svaki za sebe, mogu izgledati
neugledni ili cak rufoi, ali nekako, svako jutro prije zore, tu bijase
neka suptilna, vanzemaljska ljepota u tom nizu za nizom lampi i
ventilatora.
Vise od milion ljudi je tu klanjalo svako jutro. Cim bi se
molitva zavrsila nastajala bi velika trka da se sto prije odatle izade.
Svakome se forilo nazad do njihovih soba ili do standova sa
hranom. Tu bi nastala velika guzva i guranje. Bilo je tu ljudi sa svih
strana i mnogi od njih nisu postovali red po kojem bi ljudi trebali
izlaziti, vec su se na silu trpali prekoreda.
U prvih nekoliko dana i ja sam sam poceo da se guram u
nastojanju da izadem prije ostalih. Bio sam visi i snafoiji od vecine
vjernika, jer sam praktikovao karate vise od dvadeset godina.
Gurao sam se i probijao bolje od mnogih. Trecega dana mi je
svanulo: ja sam dosao na hodocasce, a ponasam se kao najobicniji
grubijan. lznenada, sjetih se rijeci koje sam citao u zbirci sufijskih
tekstova nazvanoj: lntimne konverzacije. Te rijeci nisu ostavile na
mene jak utisak kada sam ih prvi put citao, no sada su me pogodile
ogromnom snagom:
Biti dervis znaCi biti komad suhe zemlje
sa ma/o vode poprskane po povrsini.
Sto znaci biti nesto sto niti
ranjava tabane na stopalima
niti ostavlja tragove prasine iza sebe.
Nekim cudom ostatak mog had:Zdfa je bio preobrafon.
Jednostavno sam plovio u harmoniji sa beskrajem ljudi oko sebe i
kad god bih to mogao, propustao sam druge ispred sebe umjesto
da se guram. Pazio sam da nikoga ne povrijedim i budem uvidavan
i pa:Zljiv unatoc svoj nervozi koju neumitno donosi ogromna masa
39
ljudi, nesnosna vrucina i iscrpljujuci program hadzdfa. Ovih
nekoliko redaka je proizvelo ogromnu razliku.
Ja sam ubijeden u to da mnogi od redaka u ovoj knjizi imaju
isti potencijal da nas probude i promijene. Nadam se da ce vas te
rijeci dotaci onako kako sam i ja njima bio dotaknut.
Sejh Ragib e/ Dierrahi
Mudrosf je izgubljena
sfvar vjernika; du:Zan je
da je uzme gc/je god je
nade.
PRVI DIO - MNOGA L/CA SUFIZMA
PRVO POGLA VLJE
PUTSUFIJA
Put sufija nije put povlacenja iz svijeta, vec .put trazenja
lstine dok aktivno sudjelujemo u svijetu. Zaduzenja u ovome svijetu
nam daju priliku da se duhovno razvijamo, priliku da praktikujemo
ljubav, svjesnost, velikodusnost i ravnodusnost ka svijetu. Sejh
Muzaffer je to ukratko opisao rijecima: "Neka vase ruke budu
zauzete svjetovnim dufoostima, a neka vasa srce bude zauzeto
samo Allahom dz.s.".
Nasa srca su postala zaledena, izlofona boli i patnji koju
smo vec iskusili u ovom svijetu. Ali pomocu predanog ucitelja i
iskrene brace (i sestara) na derviskom putu, bicemo u stanju da ih
odledimo i naorufamo protiv patnji i boli.
Ljubav, sluzba i milosrde otvaraju nasa srca i priblifavaju
nas Allahu dz.s„ Jedno od najvecih dobrocinstava koje mofomo da
ucinimo je da lijecimo bolesna srca. Nase ruke su stvorene da bi
podigle one koji su pali i da obrisu suze onih koji pate od briga i
nevolja dunjaluka. Sejh Muzaffer je isto spomenuo: "Lijepa rijec ili
pogled smeksace tvoje srce, a svaka gruba rijec ili djelo zatvorice i
otvrdnuti tvoje srce."
Postoji mudrost srca koja je veoma razlicita od mudrosti
glave. Glavu je moguce zavarati izgledom, mudro srce vidi
unutarnju lstinu koja je iznad vanjskih oblika. Kao sto jedan sufijski
ucitelj objasnjava sufizam: "Svako mofo nauciti vanjski oblik molitve
i obozavanja. Sufizam nastoji da razvije unutarnju molitvu srca."
Price, poezija i proza koje slijede su od onih koji su razvili mudrost
srca. Nadajmo se da ce njihove rijeci dotaci i nasa srca.
Sejh Ragib el Dzerrahi

40 41
 Sufija je odsutan od sebe, a prisutan sa Allahom dz.s. Stvari o kojima vam govorimo ne mogu se pronaci traganjem, ipak
Sejh Hudiviri k.s. njih pronadu samo oni koji trafo.
Sejh Bajazid Bistami k.s. -
Sufije su oni koji vole Allaha dz.s. vise od svega, te i njih
Allah dz.s. voli vise od svega. Sve sto imate u vasoj pameti-slobodno zaboravite; sve sto
Sejh Zun-nun k.s. imate u vasim rukama-odmah podijelite; a sve sto vam po sudbini
pripada-(u ime Allaha dz.s.) ne izbjegavajte!
Sufije vole sve sto je lijepo. Ako se oni i odricu ovoga Ebu Seid k.s.
svijeta, to ne znaci da im se na licu treba ocrtavati tuga. Mada nije
lijepo ni isticati se i bez potrebe privlaciti pafoju ... Oni se ponasaju Sufija djeluje u skladu sa potrebama datog trenutka.
kao i ostali ljudi, oblace neupadno. Oni su obicni ljudi koji zive Amr ibn Osman E/-Mekki k.s.
obicnim zivotima. Sufije postuju zakone zemlje u kojoj zive, dok u
svom srcu nadilaze ljudske zakone , jer se oni pokoravaju samo Sufija je onaj cije misli prate ritam njegovih koraka. On je
Allahovom dz.s. zakonu. Zato sto su potpuno potcinili svoju volju potpuno prisutan; ruh mu je ondje gdje mu je i tijelo, tijelo mu je
Allahu dz.s., oni su potpuno slobodni! ondje gdje mu je i ruh, ruh mu je tamo kud mu noga kroci, noga mu
Sejh Muzaffer je tamo gdje mu je i ruh.
Sejh tf udiviri k.s.
Ako imate moc razlucivanja (dobra od zla), skupa sa
znanjem, trazite drustvo dervisa, ujedinite se s njima. Ne trazite Danas sam u takvom halu
drugih ahbaba. Ljubav derviska je kljuc koji otvara vrata Da tovar od magarca
d2ennetska. Oni koji idu tim putem ne fode za kraljevskim Razaznati ne umijem
palacama niti mirisnim bascama. U njihovim srcima je ostala samo U halu sam danas takvom
bolna fodnja ljubavi za Voljenog. Da ruiu od trna
Sejh Diunejd k.s. Odijeliti ne umijem
UhelaCi me ljubav ova
Sufije ne odbacuju ovaj svijet, niti smatraju da se potpuno Ne znam ko je zaljubljeni
treba odreci ljudskih zelja. Oni samo obuzdavaju one 2elje koje su u A ko mi je voljeni
suprotnosti sa serijatskim zakonom i onim sto nam nalaze zdrav Jucer me pijanstvo
razum . Na prag ljubavi dovelo
Oni ne odbacuju sve dunjalucke stvari, a niti trce za njima u No danas vrata Njegova
forbi. Oni znaju istinsku vrijednost i upotrebu svega na ovoj zemlji. Ne umijem pronaci
Oni stede onoliko koliko je potrebno. Oni jedu toliko da odrfo Strah i nada bijahu mi krila
zdravlje. Kojima sam nekada Jetio
Oni odrfavaju svoja - tijela dok, u isto vrijeme, oslobadaju No danas, krila sam pogubio
svoja srca. Allah dz.s. postaje najuzviseniji cilj kojem njihova bica Ne umijem leljeti
strijeme. Allah dz.s. postaje onaj kojem se beskrajno dive i koji Niti vam znam reci
nikada ne napusta misli njihove.
Gdje strah mi se izgubi.
lmami El-Gazali k.s.
Diela/uddin Rumi k.s.

42 43
 Putovanje iz ovoga svijeta ka buducem (ostaviti stvari
dunjalucke za stvari duhovne) je lahko za vjernika. No tezak je put
od stvorenja do Stvoritelja. Jos tezi je put od ruha do Allaha dz.s„ A
boraviti kod Allaha dz.s. je najtefo od svega.
Sejh Diunejd k.s.
Mada postoje neke razlike u adabim a od tekije do tekije, od
jednog tarikata do drugog, u biti oni nisu razliciti. NEMA
NEDOSTATKA LJUBAVI 1 POSTOVANJA MEDU RAZNIM
TARIKATIMA. Oni jedni druge ne odbacuju niti kritikuju. Niti tvrde
da su blizi lstini od drugih. Ponekad se i kafo: "Cesma sa koje sam
se ja napio je ovdje, a ako ste bas fodni postoje i mnoge druge."
Murat Jagan k.s.
Jednom neki covjek upitao sufiju da ga vodi ka sufijskom
putu. Ovaj mu odgovori: "Ako nikada nisi koracao putem ljubavi, idi
od mene i zaljubi se prvo, a tek onda se vrati opet da nas vidis."
Sejh Diami k.s.
"Ja" i "Ti" smo nista drugo
Oo musebak ispred lampe
Kroz njeg Jedna Svjetlost sija
"Ja" i "Ti" smo samo zastori
/zmedu zemlje i nebesa
Onaj koji zastor digne
Vidjet nece nejedinstvo
Raznih vjera i puteva.
Sejh Sabistari k.s.
Ako vase rijeci dolaze iz srca, one ce naci svoje mjesto i u
srcu drugom, ali ako one dolaze sa jezika nece proci dalje od usiju.
Sejh Es-Suhreverdi k.s.
Za one koji cuju sufijsko ucenje i primijene ga (u svojim
zivotima) , ono ce postati mudrost u njihovim srcim a, ljudi koji ih
budu slusali imace mnoge koristi od njih. No za one koji ucenje
cuju, a ne primijene ga, sufizam je samo pusta prica koja se brzo
zaboravlja.
Sejh Es - Suhreverdi k.s.
44
Necete postati sufija dok ne postanete poput zem lje -
pravedne, i grijesni isto po njoj gaze - i dok ne budete poput oblaka
koji baca sjenu na sve stvari, i dok ne budete poput kise - ona
napaja vodom sve stvari bez obzira dal ih voli ili ne.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Allahova milost nenadano pada
ali samo onim probudenih srca.
Nadu svoju ne polaiite u ljude
da ranjeni ne biste bili.
Usmjerite nadu u Al/aha
i bicete sigurno spaseni.
Sejh Ensari k.s.
Savrseni sufija nije onaj predan pijanstvu i koji se izgubio u
misli o Jedinstvu, a niti onaj pustinjak koji je sve veze sa svijetom
prekinuo. lstinski sufija zivi medu ljudima, jede i spava, kupuje i
prodaje, foni se i aktivno sudjeluje u zivotu zajednice, a ipak ne
zaboravlja Allaha dz.s. ni na jedan jedini trenutak. ._,_.
Sejh Ebu Seid k.s.
Jednom neki covjek izvrijedao sufij u Dfafera Es-Sadika.
Nakon izvjesnog vremena Dzafer ode do tog covjeka te mu kaze:
"Ti mi nedavno uputi izvjesne rijeci i ja ti ne odgo\7orih. Ako
je ono sto si govorio za mene istina dajem ti svoju rijec da cu se
pokajati i da necu dozvoliti sebi opet da zgrijesim, ali ako to sto si
rekao za mene nije istina onda cu se moliti Allahu dz.s. da ti oprosti.
Ja sam ti oprostio i necu ti to zamjeriti."
Ove rijeci su toliko dojmile eovjeka da on pade sufiji pod
noge i iskreno se pokaja.
Sejh Muzaffer k.s.
Za duhovno tarikatsko putovanje neophodno je im ati vod iea.
Pronadite ucitelja, jer bez njega OVO putovanje ce biti puno
prepreka, strahova i opasnosti. Bez vodica, izgub iti cete se na putu
na koji ste zabasali. Duhovnim tarikatskim putem ne putujte sami.
Dielaluddin Rumi k.s.
45

DRUGI 010 - ZIVOT NA DUNJALUKU
DRUGO POGLA VLJE
SVAKODNEVNI ZIVOT
Kada se zastor, koji se upotrebljava u pozoristu i na kome je
oslikana odredena scena, osvijetli sprijeda on daje posebnu iluziju i
postaje ono sto predstavi treba: zid, ulica, vijenac planina ili pak
slika dfonneta. Ali kada se on osvijetli odozada, postaje proziran,
skoro nevidljiv, te se jasno moze vidjeti pozorisna scena iza njega.
Ovaj svijet je kao taj zastor, privremenog karaktera, iza
kojeg se mofo vidjeti pozornica na kojoj (u neko drugo vrijeme) ce
se odigravati neke druge predstave i neki drugi glumci ce igrati
svoje uloge. Mi obicno vidimo ovaj svijet kao nesto cvrsto, trajno i
stvarno. Medutim, ako gledamo ocima lstine, on postaje proziran.
Kada nase oci probiju taj zastor, mi pocinjemo da gledamo ocima
Stvoritelja i zivot se pokaze onim sto istinski jeste. Samo tada cemo
vidjeti realnu sliku ovog Univerzuma.
Kafo se da postoji sedamdeset hiljada zastora izmedu nas i
naseg Stvoritelja. To su razne navike i ideje koje nas sprecavaju da
se prisjetimo i postanemo svjesni nase direktne povezanosti sa
Allahom dz.s„ Svaki put kada probijemo jedan zastor mi prilazimo
blifo nasem duhovnom sredistu. Svaki put kada nas slika prolaznog
zavara, mi se sami od sebe udaljavamo. Zadatak sufije je dvostruk:
prvo, da razvije sposobnost da prepozna lstinu i da je cuva u svom
sjecanju; drugo, da pomogne drugima da isto to urade. Kada sufija
na putu uznapreduje ova dva vida se stapaju i na kraju postaju
jedno.
Sejh Ragib El-Dierrahi
46
Budite iskreni u svemu sto Cinite
Jer vas rad odrec!uje vasu vrijednost.
U istinsko dje/ovanje ne spadaju ni post ni namaz.
Sejh Ensari k.s.
Jednom je neki covjek prolazio pokraj ludnice. On upita
jednog od bolesnika koji je virio kroz prozor: "Koliko ima ludaka u
bolnici?" Ludak odmjeri covkeka od glave do pete te mu odgovori.
"Zasto nas ti lijepo ne ostavis na miru? Reci mi koliko uopste ima
normalnih ljudi tamo napolju?" Biti zdrav znaci spoznati sebe. Onaj
koji ne zna sebe ne mofo nista pronaci, a onaj koji nista ne
pronade uzalud zivi.
Sejh Muzaffer k.s.
Sultan Mustafa Treci upita jednog sufiju: "Koja su to
zadovoljstva ovoga svijeta?" Ovaj mu rece: "lce, pice i pustanje
vjetrova." Ovaj odgovor je toliko razljutio sultana da on nagrdi i
otjera sufiju. Odlazeci sufija mu rece: "Moj dragi Pasa dabogda ti
samo jeo, pio i nista vise." 1 tako se i dogodilo. Sultan je jeo i pio ali
nije bio u stanju da se olaksa. Dan za danom ovo stanje je bivalo
sve gore i gore. Pozvani su mnogi ljekari, aH nijedan od njih mu nije
mogao pomoci. Najzad, on je pozvao onog sufiju i molio ga je da
mu pomogne. Sufija mu rece : "Ako mi budes dao svoje carstvo, ja
cu ti dozvoliti da pustis vjetar samo jedanput." Sta je mogao ubogi
sultan nego da pristane. Njegov zivot je bio u pitanju. Sufija lagano
dodirnu rukom sultanov stomak i ovaj pust! vjetar i na licu mu se
pokazase znaci velikog olaksanja. "Dal' sada vidis moj sultanu",
rece mu sufija, "Kupio sam svo tvoje carstvo za cijenu jednog
jedinog prdeza."
Sejh Muzaffer k.s.
Nasa dusa treba da se brine o tijelu, bas kao sto se
hodocasnik na putu za Mekku brine o svojim kamilama; ali ako
putnik svo svoje vrijeme potrosi hraneci i obozavajuci svoju kamilu,
karavan ce nastaviti put bez njega i on ce propasti sam u pustinji.
Sejh El-Gazali k.s.
47
 Covjek mofo biti u dubokom snu, no on mora biti probuden
na ispravan nacin. Neophodno je, da kada on jednom bude
probuden , posjeduje vjestinu kojim ce izvuci korist iz tog stanja
probudenosti.
ldriz Sah k.s.
KaZe se da je Ali Seih jednom poslao pismo DZLinejdu u
kome mu saopstava da je spavanje jedan oblik nemarnosti. U
pismu se dalje navodi da ako ljubavnik spava on sam sebi pravi
prepreke ka cilju i postaje nemarna osoba. Na to mu DZLinejd
odgovori: "I sam nas napor da ostanemo budni je vrsta poslovne
transakcije na nasem putu do Allaha dz.s., dok je spavanje nas
pristanak na ono sto nam je Allah dz.s . odredio . Prema tome, mofo
se reci da sve sto nam dode od Allaha dz.s. u odsutnosti naseg
svjesnog izbora je bolje od onoga sto mi sami izaberemo u folji da
Ga dosegnemo.
Sejh Diunejd k.s.
Sufije borave u halu ljubavi, te ne primjecuju ni dobro ni zlo.
Oni rado zanoce na ulici, ako nista bolje ne iskrsne. Zasto da ne?
Ulica isto tako pripada Allahu dz.s., On ju je stvorio. Sufije ne
govore ja radim ovo ili ono . ONI BEZ RIJECI DJELUJU.
Sejh Muzaffer k.s.
Bijase jedan kralj, koga je interesovala muzika, ples, drama i
vise obrazovanje. On jednom rece svom ministru: "Zelio bih da
cujem dobru muziku i vidim ples i predstavu. Kako to da
organizujemo?"
"To nece biti lahko vasa visosti, jer svi ljudi u ovoj drfavi su
vrsni muzicari, glumci i plesaci i ako pozovemo jednu trupu,
uvrijedicemo drugu. Najbolje bi bilo da organizujemo takmicenje za
sest mjeseci od danasnjeg dana, te pobjedniku urucimo nagradu. 11
1 tako su sagradili veliku pozornicu na otvorenom polju
velicine hiljadu ari. Objavili su dan natjecanja i svako je u ovih sest
mjeseci poceo trenirati u muzici i glumi."
Na dan takmicenja, ogromno polje je bilo krcato
umjetnicima. Tu je bio paviljon namijenjen kralju, a ispod njega
48
mala pozornica na koju je moglo stati otprilike dvadeset i pet ljudi, a
oko nje bilo je svo stanovnistvo te zemlje. Kralj je naredio svom
ministru da se oglasi sirenom i kafo posmatracima da stanu na
jednu stranu, a takmicari na drugu. To je i ucinjeno, medutim
posmatraca nije bilo, svako je bio takmic~r! Kralj se tada okrenuo
ucitelju koji je sjedio do njega i upitao ga: "Sta da uradim?"
"Neka svi igraju, pjevaju i glume u isto vrijeme , pa cemo
onda odluciti ko je najbolji", ovaj mu odgovori.
Tako i uradise. Nasta strasna guzva i buka. Nije se mogao
odvojiti jedan glas od drugog. Kao da rice hiljade magaraca i zavija
hiljade vukova .. .
Na isti nacin je i Allah dz.s. stvorio ovaj svijet i svako je
dosao sa bilionima raznih kostima, sihira i zab luda. Tu je nastala
strasna zbrka, pa cak i nasilje gdje su se takmicile razne religije,
komplikovani filozofski sistemi, nadobudni umjetnici. Svako od njih
je sebe nasilno nametao ispred drugih, da se pokafo i bude
uvafon. No niko nije bio poput Kralja, jer Kraljevstvo Bozije je ono
sto treba zadobiti, a ono je u nama. Rijetki su oni koji dodu na ovaj
svijet i samo posmatraju svu tu zbrku, ne zaboravljajuci Kralja. Na
kraju dana, samo njima ce Kralj udijeliti nagradu.
Sejh Beva Muhjuddin k.s.
Moli za ono za cim ZLidis, ali radi samo za ono sto ti je
istinski potrebno.
Sufijska mudrost
Konjanik jednom pronade zmiju zarobljenu sumskim
pofarom. Kada ga je zmija ugledala, zavapi za pomoc. Posto je
konjanik bio bogobojazan covjek, on nadvlada svoj strah od vatre i
drfoci svoje sed lo na kraju svoga maca, izvadi zmiju iz opasnosti.
"ldi sada kud folis," on joj rece , "i iz zahvalnosti sto si bi la spasena,
nemoj ubuduce da pravis neprilike eovjecanstvu." Medutim, zmija
mu na to odgovori: "Necu otici dok ne ubijem tebe i tvog konja.
Znao si da sam ja simbol zla za eovjecanstvo , a ipak si ignorisao
poslovicu "Dobrocinstvo ka zlom covjeku je isto sto i zlocin prema
dobrom covjeku" i zato sada moras platiti glavom. Osim toga , ja
49
samo radim ono sto je ustaljena praksa medu ljudima (tj. za dobro
vracam losim)."
Na ovo konjanik se pobuni i rece: "Ako mi dokazes da su
ljudi zbilja takvi, prihvatit cu svoju sudbinu." Upravo tada tu se
pojavi krava i zmija je upita: "Kakva je nagrada za dobrocinstvo?"
"Ja vec godinama podifom telad za svoga gospodara, a dajem mu i
mlijeko i puter, pa ipak sada kada sam ostarila on planira da me
proda mesaru", odgovori krava. Zmija se tada u trijumfu okrenu ka
konjaniku, ali on joj rece: "Jedan svjedok nije dovoljan po zakonu."
Onda se zmija okrenu drvetu i upita: "Kakva je nagrada za
dobrocinstvo?" Drvo odgovori: "Gledajuci po ljudima, nagrada je
zlo. Ja prufah hlad i odmor umornim putnicima, a oni pokidase
moje grane da nacine drface za svoje sjekire i lopate." Zmija se
opet okrenu konjaniku likujuci, ali ovaj joj rece: "Zivot je meni drag.
Preklinjem te , pronadi jos jednog svjedoka i ·onda cu se bez
pogovora povinuti svojoj sudbini." Zmija onda ugleda lisicu koja je
svo vrijeme pratila njihov razgovor i prije nego li je zmija stigla ista
pitati ova povika: "Naravno da je zlo nagrada za dobrocinstvo, al i
recite mi kakvo je to dobro covjek ucinio zmiji da bi bio nagraden
zlim?" Konjanik isprica svoju pricu i lisica upita zmiju da li se sa tom
pricom slafo. "Da", rece zmija, "a evo i vrece sa kojom me je
izvukao iz vatre." "Pa to je smijesno", rece lisica "ti niposto ne bi
mogla stati u tako malu vrecu." "Ma evo pokazat cu ti", odgovori
zmija i kliznu nazad u vrecu. Tada lisica brzo povika: "Kada nadete
neprijatelja u okovima, nemojte ga osloboditi", tada konjanik hitro
zatvori vrecu i poce da tuce vrecom po zemlji sve dok zmiju ne
usmrti.
Sejh Muzaffer k.s.
"Da li novac mofo uznemiriti srce ucenog covjeka?" upitase
sufiju . "Ljudi cija srca mogu biti promijenjena novcem nisu uceni",
ovaj im odgovori.
Sejh El-Gazali k.s.
Jedan trgovac iz Nisapura je bio posudio novac covjeku koji
je zivio daleko od njegovog grada. Nakon izvjesnog vremena on
odluci da ode do tog eovjeka i povrati svoj novac. On je imao
50
prelijepu djevojku u svojoj sluZbi i ~ije pozn~~ao niko~~ ko bi bi?
toliko pouzdan da bi ga mogao sa niom ostav1t1. Naposl1Jetku odluc1
da upita pobofoog covjeka Hazreti Osmana Haririja. Hariri se
neckao i jedva ga je taj trgovac izmolio da pripazi na djevojku LI
njegovom odsustvu.
Jednog dana Hariri slucajno ugleda lice djevojke- i odmah
postade opcinjen njom. No uspio je da se obuzda. On ode do svog
ucitelja Hazreti Ebu Hafs Hadada i upita ga da ukroti njegovo
buntovnicko srce. Ucitelj ga posla Hazreti Jusufu bin Huseinu da se
kod njega posavjetuje. Kada je Hariri stigao u Jusufov grad tamo ga
upozorise da ne ide Jusufu jer je on navodno postao krivovjernik.
Hariri ih poslusa i ne ode Jusufu. No kada njegov ucitelj sazna za
to, opet mu rece da ode do Jusufa. Ovoga puta Hariri ode do
Jusufa i jako se iznenadi kada ga ugleda kako sjedi pored
prelijepog djecaka. lspred njih bijahu postavljene case i krcag vina,
a· ipak Jusufovo lice je sijalo svjetloscu svetog covjeka. Hariri nije
mogao razumjeti ovo ne serijatsko ponasanje, ipak on sjede ispred
njih.
Kada je Jusuf poceo govoriti, njegove rijeci bijahu tako
snafoe da Hariri pade u ekstazu. Kada se povrati on upita Jusufa
zbog cega se on tako neobicno ponasa. Jusuf mu rece: "Ovaj
djecak je moj sin i on uci Kur'an sa mnom, a ovaj krcag sadrzi
hladnu vodu. A ako me pitas zasto se tako neobicno ponasam to je
zato da izbjegnem svakog trgovca koj i bi htio da mi povjeri svoju
prelijepu robinju na cuvanje dok se on sa p~ta ne vrati."
Sejh Atar k.s.
Jednom neki covjek uputi zahtjev svome sinu: "Uzmi ovih
sto zlatnika, sine moj. Podari ih najvecoj budali koju sretnes."
Nakon sto to rece covjek izdahnu i sin krenu na put da ispuni ocev
zahtjev. Kad god bi vidio nekoga da se glupo ponasa, prilazio bi mu
da provjeri da li je pronasao budalu koju trazi.
1 tako trazeci, jednoga dana on stize pred palatu, ispred koje
se skupio veci broj ljudi. Jedan od posmatraca mu objasni, "Veliki
vezir je naljutio sultana. Sada ce mu dfolat odrubiti glavu i onda ce
biti imenovan buduci veliki vezir, koji po tradiciji treba prekoraciti les
svoga prethodnika prije nego li primi svoju dufoost." Kada upita za
51
smisao ove tradicije ovaj mu rece: "Kao upozorenje novoizabranom
veziru."
Odmah potom tu dovedose eovjeka u okovima. Ne obaziruci
se na njegovo zapomaganje oni ga prisilise da se spusti na koljena i
odrubise mu glavu. Novi vezir je ovo mirno posmatrao, zatim
prekoraci les svoga prethodnika da bi preuzeo njegovu dufoost
velikog vezira. Svi stadose upucivati cestitke novom veziru. Mladic
se pomijesa sa onima koji zafoljese dobro novom veziru. Kada se
nade ispred velikog vezira on mu ispruzi vrecu sa zlatnicima. Ovaj
se tome zacudi i upita ga: "Zasto mi dajes ovo blago?" "Molim te
uzmi ga", odgovori mladic. "To je posljednja folja mega rahmetli
babe. Dozvoli mi da obavim svoju dufoost." Vezir ga tada upita:
"Da li hoces reci da ti je otac uputio zahtjev da predas sto zlatnika
velikom veziru?" "Ne", odgovori mladic. "Ni velikom veziru, a ni
ministru. Otac me zamolio da predam novac najveeoj budali. Pola
sam svijeta obisao u traganju, ali oprosti mi sto tako kazem, vecu
budalu od tebe nisam nasao."
"Otkuda ti ta ideja da sam ja budala", upita vezir ljutito.
Mladic objasni: "Posmatrao sam ceremoniju sopstvenim ocima.
Tvoj prethodnik je ostao bez glave par minuta unazad i ti si
prekoracio njegov les da bi prihvatio njegovu poziciju. To isto se
lahko mofo sutra i tebi dogoditi. Onaj koji je to sve vidio, a nije
izvukao pouku iz toga, nije samo obicna budala, nego kralj glupaka
licno. Hvala Allahu dz.s., ovim je zahtjev ispunjen."
Sejh Muzaffer k.s.
Jednom covjek dode blagoslovljenom Poslaniku s.a.v.s.,
zaleci mu se da je njegov otac potrosio sav njegov novac bez
njegovog odobrenja. Muhammed s.a.v.s. odmah pozva covjekovog
oca. Kada starac dode oslanjajuci se na svoj stap, on upita: "Dali ti
bez dozvole trosis novac svoga sina?" "O Allahov Poslanice", ovaj
povika "Nekad ja bijah jak, a moj sin slab; bio sam bogat dok je on
bio fukara i ja nisam gomilao svoj novac vec sam ga hranio pa cak i
po cijenu da ja ostanem gladan. Sada sam ja star i slab dok je moj
sin izrastao u snafoog covjeka. Ja sam postao fukara, a on
bogatas. On je poceo da krije svoj novac od mene. Ja sam svoju
hranu sa njim dijelio, a on svoju hranu cuva samo za sebe. Nisam
52
bio takav prema njem u kakav je on prema meni. Da sam i danas
snafan kao nekad ne bih mu gundao za moj novac." Kada je ovo
cuo, blagoslovljene oci Poslanikove s.a.v.s. napunise se suzama
koje padahu kao biseri po njegovoj bradi. "U redu oce", on rece "ldi
i trosi koliko ti srce foli od novca tvog sina, taj novac pripada tebi."
Sejh Muzaffer k.s.
Kada bi se ljudima zabranilo da naprave kasu od kamiljeg
izmeta, oni bi to ucinili, govoreci da to ne bi bilo zabranjeno da nije
bilo neceg dobrog u tome .
Muhammed a.s.
Da mofo, svako bi rado zamijenio snijeg za bisere i
dragulje. Ovaj svijet je poput snijega izlofonog suncu, koji se
neprestano topi dok se sav ne istopi, slijedeci zivot je poput dragog
kamenja koji nikad ne prolazi.
Sejh EI Gazali k.s.
Jedan nepravedni kralj upita sufiju, koji je najbolji nacin
molitve i obozavanja. "Za tebe bi kralju najbolje bilo da spavas bar
pola dana tako da ne ugnjetavas ljude bar za to vrijeme."
Sejh Sadi k.s.
Sve na ovome svijetu ima kraj i cilj. Kraj je zrelost, a cilj je
sloboda. Na primjer, vocka raste na drvetu dok ne sazri , a onda
otpadne. Seljak posije njivu zrnevljem i o njoj se brine. Ono pocinje
da klija, raste i nakon izvjesnog vremena opet postaje zrnevlje.
Vratilo se na svoj pocetni oblik. Krug je zavrsen. Sloboda je
upotpuniti krug postojanja.
Sejh Nesefi k.s.
Hamdunov bliski prijatelj lefase na samrti. Sejh je bio sa
njim sve dok ovaj nije izdahnuo. Nakon sto je covjek umro Hamdun
ugasi svijecu. Neki od prisutnih ljudi povikase: "U ovakvim
trenucima, svjetlost nam je potrebna!" On im odgovori: "Ova svijeca
je bila njegova. Sada ona pripada njegovim nasljednicima!"
Sejh Hamdun k.s.
53
 Covjek jednom otisao do hamama, tamo se ispruzio na
minder i zaspao. Usnioje san da je osoba sa njegovim likom usla u
hamam i zauze la mjesto preko puta njegovog. Ovog covjeka su
pazili kao nekoga jako bogatog, vafoog. Sanjar mu se priblizi da ga
bolje vidi, ali taj covjek tu izdahnu. Uto njemu sine ideja: "Mogao bih
lahko zamijen iti mjesto sa ovim covjekom, samo da izmijenim
peskire i niko nece posumnjati da ja nisam on." On tako i ucini.
Kada maseri udose, vidjese mrtvaca kako lezi na minderu te
povikase: "U pomoc. Na pravdi Boga izdahnu covjek!" Zatim ga
iznesose napolje.
Obracajuci se sanjaru, upitase ga da li se dovoljno
preznojio. On im odgovori potvrdno, te ga oni oprase i ucinise
lijepim i cistim. Nakon sto je izasao iz hamama on prerovi dfopove
pokojnikove odjece koju je sada nosio i tu nade hiljadu dinara. On
ude u kola koja su cekala na pokojnika i sofer ga odveze do
njegovog apartmana. Tamo mu izadose u susret nekoliko prelijepih
zena, govoreci: "Mora da si umoran nakon saune, ali molim te uzmi
ove bankovne cekove. Napravio si veliku zaradu od svog posjeda,
u tarn i tom mjestu poslali su kljuc za vilu koju si nedavno sagradio,
a vasa gospoda bi foljela da vas vidi ...
\
U tom trenutku, on osjeti snafan samar na svom licu, opet
se nade u hamamu gledajuci u namrgodena lica masera. "Ustaj, ti
propalico", brecnuse se na njega. "Lezis ovdje jos od ranog jutra.
Radno vrijeme je isteklo." Onda ga izbacise napolje na ulicu.
Stanje ovoga covjeka je kao kod ljudi koji zive u ovom
svijetu bez ikakve vjere. Sve sto oni vide je nista drugo do li san.
Tek onda kad meleki smrti dodu po njihove duse shvatice da im
nista stvarno ne pripada! .
Sejh Muzaffer k.s.
Primijetio sam jednog Arapa u pustinji kako sjedi u drustvu
draguljara. On im rece: "Jednom sam se izgubio u pustinji i potrosio
svu svoju hranu. Vec sam se smatrao izgubljenim kada ugledah
nabubrenu torbu od lana. Nikada necu zaboraviti radost i ekstazu
koju sam osjecao dok vjerovah da se u njoj nalazi zito, niti pak
gorcinu i ocajanje kada otkrih da je bila puna bisera.
Sejh Sadi k.s.
54
lsa a.s. je vidio svijet u obliku stare i rufoe babe. Pitao ju je
koliko je mufova imala i ona mu odgovori da ih je bilo bezbroj. On
je upita da li su oni poumirali ili su se razveli od nje. Ona mu rece
da ih je sve poubijala.
"Cudim se", on rece, "budalama koje su vidjele sto si
drugima uradila, a jos uvijek fode za tobom."
Sejh EI Gazali k.s.
Sufije kafo: "Grijeh pocinjen iz ljubavi vrijedi vise od molitve
koja ljubavi nema." Za molitvu bez ljubavi nagrada nije veca nego li
za prazno djelo samoljublja. Grijeh pocinjen iz ljubavi ce zasluziti
kaznu, sto je prirodno, ali on je bar bio sladak. 1 zato sve sto cin ite,
cinite iz ljubavi.
Sejh Muzaffer k.s.
Ne kupujte neprijateljstvo jednog covjeka pa makar za
ljubav hiljade ljudi.
Sejh EI Gazali k.s.
Navodi se da je Habib imao sluskinju punih trideset godina.
Jednog dana on joj rece : "Hej ti bulo, idi i zovni moju sluskinju." Ona
mu odgovori: "Ali gospodine, ja sam vasa sluskinja. Zar me ne
prepoznajete?" Habib odgovori: "Svo ovo vrijeme bio sam
zaokupljen samo svojim Gospodarom, kako sam te onda mogao
prepoznati?"
Sejh El-'Adiemi k.s.
Covjek rece Allahovom Poslaniku s.a.v.s. "Podari mi neki
savjet." "Boj se Allaha", Poslanik odgovori, "gdje god da se nalazio".
"Daj mi jos jedan", covjek zatrazi. "Svaki grijeh nadomjesti dobrim
djelom", Poslanik mu odgovori.
Muhammed a.s.
Ovaj svijet je mjesto pripreme gdje se uce mnoge lekcije i
polafo mnogi ispiti. lzaberi sto manje mofos od njega. Budi
zadovoljan sa onim sto imas, pa cak i ako je manje od onoga sto
drugi imaju. Ustvari, sto manje tim bolje.
55
 Ovaj svijet nije los jer je on polje buduceg svijeta. Sta
posijes ovdje - tamo ces pofojeti. Ovaj svijet je put ka vjecnom
blazenstvu i zato je dobar, vrijedan pafoje i priznanja.
Ono sto bi bilo lose LI njemu je sto vi cinite LI njemu kada
postanete slijepi za lstinu i potpuno se predate vasim foljama,
pofodama i ambicijama za njim. Nas ucitelj, Muhammed a.s., u
koga je mudrost bila cista kao kristal, je bio upitan: "Sta je
dunjaluk?" On odgovori: "Sve ono sto vas cini nesvjesnim i
prouzrokuje da zaboravite svoga Gospodara." Prema tarne dobra
ovoga svijeta nisu stetna .sama po sebi, nego samo kada im
dozvolite da vas ucine zaboravnim, nepokornim i nesvjesnim svoga
Gospodara.
Sejh Ibn Arebi k.s.
alava mudrosfi je
sf-rahoposf-ovanje od
Al/aha lAzvisenog.
56
POGLA VLJE TRECE
SAMO-OBMANA I SAMO-SPOZNAJA
Svoj potiljak ne mofote vidjeti, bez obzira koliko se trudili,
buljili u ogledalo i naglo se okretali u namjeri da ga vidite. Pa cak i
on i sa najostrijim vidom imaju svoje slijepe tacke. Ta mjesta, za
koja smo mi slijepi cesto su lahko vidljiva za druge.
Sablja samo-spoznaje, sposobnost jasnog victenja
premoscuje provaliju neznanja. lspod, cijelom duzinom ponora
divljaju plamenovi ega (sebicnosti), dok guste magle iluzije i samo-
obmane teku sa svih strana. Uprkos svim opasnostima, postoji i put
i vodic koji nam pomafo da premostimo tu ostricu maca.
Oni koji su presli taj put ostavili su nam znakove ucenja i
spise koji nas poducavaju o putevima probuctenosti, koji nam
razvijaju sposobnost sjecanja i koji nam omogucuju da se drzimo
onoga sto je ispravno dok putujemo ka Svjetlosti.
U ljudskoj prirodi postoji tendencija da se prikrivaju
unutarnje prepreke, tj. one koje smo sami sebi nametnuli, da se
zanemaruju ili cak otvoreno negira njihovo postojanje, pa cak i kada
smo ih jasno vidjeli. Prema tarne, izuzetno tesko je ostvariti jasno
victenje duhovnih stvari bez nekoga ko bi nam pomogao da se
izdignemo iznad sopstvenog neznanja.
Sistem pravila, duhovna praksa i price eine bogatu duhovnu
bastinu, mudrost nasih prethodnika. 1 mada su nam ti izvori
dostupni i dokazali su svoju neprocjenjivu vrijednost, mi svi izgleda
da imamo neogranicenu sposobnost da ove najdublje istine
mijenjamo po sopstvenom nahoctenju, oprezno se krecemo linijom
manjeg otpora da bismo izbjegli istinsku samo-spoznaju. Mada
mnogo toga mofomo nauciti sami i biti od ko risti jedni drugima kao
prijatelji, ljubavnici i saputnici na duhovnom putu, bez iskusnog
vodica vel ika je vjerovatnoca da cemo pokleknuti u nastojanju da
premostimo sve opasnosti tog puta britkog poput najostrije sablje.
Prema tome, sufijama je vise nego jasno, da u odrectenom trenutku
vaseg razvoja morate pronaci zivuceg ucitelja.
57
·•
Ucitelj sluzi svojim ucenicima, tako sto im poma:Ze da otkriju
onaj dio sebe koji zna kako da se krece pu~em, vise nego da ih on
bukvalno drzi za ruku i vodi preko ponora. Poma:Zuci nam da se
spojimo sa nasom unutarnjom mudroscu, ucitelj nam povecava
snagu i omogucava nam da istrajemo na ovom hodocascu povratka
ka nasoj Biti.
Sejh Ragib El-Dierrahi
Magarac natovaren svetim knjigama je jos uvijek samo
magarac.
Sufijska mudrost
Za svaki grijeh postoji oprost izuzev za gubitak svog
zivotnog vremena.
Sufijska mudrost
Uzaludno je zakljucavati staju nakon sto su vam pokrali sve
konje. Nema koristi u tome. Uzivao si u svijetu sve dok nisi ostario i
oslabio. Tek sada ti govoris da je svijet nestvaran, tek sada :Zelis
pronaci Allaha dz.s .. Nema hajra u tome.
Sufijsko predanje
Samo reci: "Allah" nije dovoljno za diennet
Samo izgovoriti: "baklava", nece nam osladiti usta
Samo povikati: "vatra", nece nam zagrijati stopala
Sama rijec voda nece nam ugasiti ied
Samo miris bureka nece nam utoliti g/ad
Na taj naCin niko ne dode do spoznaje.
Sejh Kabir k.s.
Svaka sposobnost naseg bica uziva LI onom za sta je
stvorena, pozudnost uziva LI Upotpunjenju :Zelja, ljutnja uziva LI
osveti, oko kada vidi lijepe stvari, a uho kada cuje harmonicne
zvukove. Najuzvisenija sposobnost srca je spoznaja lstine.
Sejh EI Gazali k.s.
58
Neki ka:Zu: "Serijat nam nala:Ze da se uzdrzavamo od bij esa,
po:Zude i dvolicnosti. To je prosto nemoguce, jer mi smo stvoreni sa
tim osobinama ugradenim u nas. To je isto sto i traziti od nas da
crno pretvorimo u bijelo." Ljudi zaboravljaju cinjen icu da nam serijat
ne nala:Ze da iskorijenimo te strasti nego da ih obuzdamo unutar
odredenih granica, tako~ da, izbjegavajuci velike grijehe, zadobije mo
oprost za one manje. Cak je i Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ja
sam covjek kao i vi i ja se naljutim kao i svi drugi." U Kur'anu je
zapisano: "Allah voli one koji progutaju svoju srd:Zbu."
Sejh EI Gazali k.s.
Kada ucinite kakav grijeh, a ne ponesete sa sobom uzitak
koji vam je on pricinio, to je pokajanje. Stetnost je manja u samom
cinu grijeha nego li LI misli i Zelji za grijehom jer sami ein grijeha je
tre nutacan dok :Zudnja i dalje nastavlja da :Zivi. Jedna je stvar kada
se tijelo oda uzivanjima sat vremena, a sasvim druga kada um
srce nastave da konzumiraju taj uzitak stalno.
Sejh Busandia k.s.
Ljudi sa zadovoljstvom navode koliko su puta izrekli, na
tesbihu , Allahovo dz.s. ime, ali ne vode racuna o broju ispraznih
rijeci koje svakodnevno izgovaraju. Halifa Omer je rekao:" Dobro
izvagajte svoje rijeci i djela prije no sto ona budu vagana na
Sudnjem danu."
Sejh EI Gazali k.s.
Obaveznu milostinju, samo zarad Allaha dz.s., je nu:Zno dati
iz svake pore vasega tijela, pa cak i iz korijena svake dlake u kosi.
U stvari, du:Zni ste davati sadaku neprestano, u svakom momentu
vasega zivota.
Milosrde ociju znaci gledati na sve sa uvafavanjem , a
odvracati svoj pogled od :Zelja i misli slicno tome.
Milosrde usiju znaci slusati sa najvecom pa:Znjom rijeci
mudrosti, Kur'an i druge dobrobiti vjere sadrfane u upozorenjima i
dobrim savjetima, a izbjegavati lazi, ogovaranja i slicne stvari.
Milosrde jezikom znaci davati dobre savjete, buditi one koji
su nesvjesni, a beskrajno zikriti i slaviti Allaha dz.s.
59
.J
:
Milosrde rukama znaci raditi i trositi svoje pare na druge, biti
velikodusan sa onim sto nam je Allah dz.s. podario, zapisivati
rukama znanje koje ce pomoci drugima u pokornosti Allahu dz.s. i
ne uprljati ruke zl im.
Milosrde nogu znaci :Zuriti u izvrsavanju nase dufoosti
prema Allahu dz.s.: posjecujuci ucene ljude, dolazeci na zikr, mireci
zavadene ljude, odrfavajuci prijateljstva, uprafojavajuci dzihad i
cineci stvari koje ce vasu vjeru uciniti ispravnom i uciniti zdravim
vase srce.
lmami Es-Sadik k.s.
Prijatelj upita Nasruddina: "Zasto si zavezao knjigu za svoju
nogu?"
"Da jene bih izgubio", odgovori Nasruddin.
"Ali ne mo:Zes je citati dok ti je tako svezana za nogu."
"Niti je mogu citati kad je izgubim", rece Nasruddin.
Sejh Muzaffer k.s.
Korijeni ponasanja imaju cetiri aspekta: ponasanje prema
Allahu dz.s., ponasanje prema sebi, ponasanje prema drugima i
ponasanje prema dunjaluku. Svaki od ovih aspekata je utemeljen
na sedam principa. Postoji sedam principa u ponasanju prema
Allahu dz.s.: davati Allahu dz.s. ono sto mu pripada, odrfavati
Njegova ogranicenja, biti zahvalan na Njegovim darovima, biti
zadovoljan Njegovim odredbama, biti strpljiv na Njegovim
iskusavanjima, slaviti Njegovu svetost i :Zuditi za Njim.
Sedam principa ponasanja prema sebi su: smanjivati strah,
boriti se, podnositi nepravdu, prigrliti duhovnu disciplinu, traziti
iskrenost i istinitost, povlaciti se od onoga sto :Zelimo i biti
zadovoljan sa onim sto imas.
Sedam principa ponasanja prema drugima su: tolerancija,
oprastanje, poniznost, velikodusnost, dobar savjet, pravednost i
posten je.
Sedam principa ponasanja prema dunjaluku su: biti
zadovoljan sa onim sto nam je pri ruci, cijeniti vise ono sto je
dostupno nego ono sto nije, napustiti potragu za nestvarnim, mrziti
60
preobilje, izabrati suzdrfavanje, spoznati zlo ovoga svijeta
napustiti sve :Zelje za njim, te negirati njegovu nadmoc.
lmami Es-Sadik k.s.
Ako ti neko ka:Ze: "ti si jedan izvrstan covjek!" a te rijeci ti
budu dra:Ze od rijeci : "ti si jedan los eovjek!", znaj da si jos uvijek los
covjek.
Sejh Sufjan Es-Sevri k.s.
Covjek rece Dzunejdu: "Pravi prijatelji su rijetki u ova
vremena. Gdje bih ja mogao naci prijatelja i saputnika ka Allahu
dz.s.?"
Dzunejd mu odgovori: "Ako trazis prijatelja koji ce te
opskrbljivati i nositi tvoj teret, takvih je zaista vrlo malo. Medutim,
ako trazis saputnika ka Allahu dz.s. ciji teret ces ti nositi i ciju bol
ces podnositi, ja znam mnostvo takvih i rado bih te sa njima
upoznao."
Sejh EI Gazali k.s.
Prica se da je Muhammed El-Gazali jednom naruzio svoga
mladeg brata Ahmeda rijecima: "Ljudi raznih polozaja u drustvu, iz
raznih zemalja, dolaze u nas grad samo da bi obavili namaz iza
mene, smatrajuci da ce im to donijeti dobro u ovom svijetu i biti
kapital za njihove zivote u onom svijetu. Dok ti, mada si mi brat i
zivis blizu mene odbijas da obavljas namaz iza mene."
Ahmed mu odgovori: "Ako ti budes vodio namaz trudeci se
koliko god mo:Zes da sve sto budes govorio kazes u punoj svijesti, o
svakoj rij eci, onda ja vise nikada necu odbiti da te slijedim."
U podne Muhammed EI Gazali dode da obavi namaz. Usred
namaza Ahmed se odvoji od d:Zemata i nastavi svoj namaz u
drugom kraju dfamije.
Nakon sto je imam zavrsio sa namazom, on dode do
Ahmeda i poce da ga kritikuje za ono sto je uradio. Ahmed mu
mirno odgovori: "Ostao sam vjeran svome obecanju. Slijedio sam te
sve dok nisi otisao u staju da das vode svojoj kamili. Nisam mogao
nastaviti namaz, jer nisam vise imao imama da me predvodi."
61
 S ljubavlju i prijateljstvom Muhammed odgovori: Neka je
slava Allahu dz.s.! On zaista ima grupu Svojih prijatelja koji su
spijuni nasih srca. Moj brat je rekao istinu,jer je zaista, LI toku
namaza, prosla misao kroz moju glavu da sam zaboravio napojiti
svoju kamilu."
Sejh El-Gazali k.s.
Na Sudnjem danu Gospodar ce pitati ucene ljude:
"Sta ste ucinili sa znanjem i ucenoscu koju sam vam
podario?" Oni ce Mu odgovoriti: "Potrosili smo je na Tvom putu."
Gospodar ce im reci: "Vi ste lafovi". 1 meleki ce ponoviti istu
optuZbu. Gospodar ce dalje reci: "Potrosili ste ga LI zadobijanju
aplauza, pretvarajuci se da ste uceni i trafoci da budete hvaljeni od
strane drugih." Onda ce Gospodar pitati bogate ljude: "Dao sam
vam bogatstvo. Sta ste sa njim ucinili?" Oni ce Mu odgovoriti:
"Podij elili smo ga na Tvom putu." Onda ce nas Gospodar zajedno
sa melekima reci: "Vi ste lafovi, potrosili ste ga samo zato da bi vas
ljudi mogli zvati velikodusnim." Onda ce Gospodar pozvati one koji
su dali svoje zivote u svetim ratovima. Oni ce biti upitani: "Kako ste
potrosili zivot koji vam dadoh?" Oni ce odgovoriti: "Zrtvovali smo ga
na Tvom putu." Gospodar i meleki ce ih nazvati lafovima i reci :
"Dali ste svoje zivote samo da bi vas ljudi smatrali hrabrim i nazvali
vas se hidima."
Sejh EI Gazali k.s.
Jednoga dana poslanik lbrah im a.s. je pozvao jednog ·
eovjeka na veceru, ali kada je saznao da je on nevjernik on je
otkazao veceru: odbio da ga primi. Odmah potom on zacu Nebeski
glas koji mu to ne odobri: "Nisi ni jedan dan mogao nahraniti tog
eovjeka zato sto je pripadao drugoj religiji, dok ga Ja hranim vec
sedamdeset godina bez obzira na njegovo nevjerstvo."
Sejh El-Gazali k.s.
Jedan pobofan eovjek je slijed io lsa a.s „ Gledajuci to jedan
lopov pom isli: "Ako budem sjedio u drustvu ovog Bozijeg covjeka
mozda ce mi Allah dz.s. zarad njega oprostiti." Natjeran poniznoscu
svoga srca, lopov je poceo sam sebe da proklinje zbog grijesnog
62
zivota koji je vodio.On je cak sebe smatrao nedostojnim da sjed i
pored takvoga sveca. Na drugoj strani, pobofan covjek koji je
primij etio da lopov sjedi pokraj njega, otjerao ga je jer s: plasio d~
ce ga njegova sjenka ukaljati. lsa a.s. odmah potom zacu Nebesk1
glas: "Reci pobofojaku i lopovu da sam oprao sve sto im je bi lo
zapisano. Oprane su zasluge pobofojaka i grijesi lopova. Sada
moraju poceti zivot iz pocetka. Zasluge pobofoog su izbrisane zbog
njegovog ponosa, a grijesi lopova su op rani zbog njegove
poniznosti i kajanja.
Sejh EI Gazali k.s.
Arogancija i samoljublje u covjeku se mogu prepoznati
putem tri znaka:
l . Kada je sam da li se osjeca potistenim, a u drustvu
sretnim?
2. Kada ga ljudi hvale da li on tada povecava obofavanje?
3. Kada ljudi govore lose o njemu da li on tada smanjuje
obofavanje?
Sejh EI Gazali k.s.
Jednoga dana ZUN-NUN stifo do rijeke Nil i tu uze abdest.
On spazi lijepu palatu LI blizini na cijem balkonu stajase divna
djevojka. ZUN-NUN je zamoli da s njim govori.
Ona rece: "Kada sam te prvi put spazila u daljini mislila sam
da si ludak; kada si prisao blifo vidj ela sam da si ucen covjek; kada
si prisao jos blifo mislila sam da si prosvijetljena dusa; ali sada
kada si poceo da govoris sa mnom smatram da nisi nista od toga."
ZUN-N UN je upita kako je shvatil a sve to. "Da si lud ne bi uzimao
abdest, da si stvarno ucen ne bi me ni pogl edao; da si prosvijetljen /'
ti bi vidio samo Stvoritelja i nista drugo." Nakon sto to izgovori ona
nestade.
Sejh Atar k.s.
63

POGLA VLJE CETVRTO
NEFS (niia priroda)
Sufizam izucava sve vidove slijedenja duhovnog puta, a
zaokupljen je i onim sto nas odvodi od puta. U nama postoji
nefsanska priroda koja nas vodi krivim putem. Ova arapska rijec
ponekad se prevodi kao "ego" ili "sopstvo". Druga znacenja nefsa
ukljucuju "sustinu" i "dah".
U sufizmu, pojam nefsa se uopsteno koristi kao "Ono sto
nas navodi da grijesimo". To ukljucuje nas egoizam i sebicnost,
nasu pohlepu i beskrajnu folju za materijalnim stvarima, nasa
arogantnost i samoljublj e. Mazda bi najbolji prevod za ovaj dio nas
bio "nifo bice".
Ovo nifo bice je vise proces koji je stvoren spajanjem ruha i
tijela, nego li stvar sama po sebi. Tijelo i ruh su cisti i nevini sami po
sebi. lpak, kada ruh ude u tijelo, mi izgubimo nasu duhovnu prirodu
i postajemo vezani za ovaj svijet, zadobijajuci takve osobine kao sto
su pohlepa, pofoda i ponos. (Ruh je ulazeci u tijelo dobio
preobrafaj)
Uopsteno govoreci, na duhovnom putu, mi se trudimo da
cinimo one stvari za koje sigurno znamo da su dobre kako za nas
tako i za druge. Mi se cesto trudimo jos vise da izbjegnemo ona
djela za koja znamo da su pogresna i stetna.
Cemu ova borba? Kada bi nas um bio islamiziran ne bi bilo
potrebe za ovom borbom. Medutim, nas um je podijeljen. Pa cak i
kada smo ubijedeni da je nesto ispravno, nas nefs nastoji da nas
ubijedi u suprotno. Pa cak i kada jasno vidimo, nefs nas vodi ka
zaboravu.
Kako nas nefs djeluje, kako da razum ijemo njegovu prirodu i
kako sa njim da se nosimo? Ova pitanja su od susti nske vafoosti.
Odgovori nas vode u prisjecanje, trazeci odgovor. Ako smo navikli
da radimo na sebi, ovaj materijal je vrijedan iznad svake cijene.
Sejh Ragib El-Dierrahi
64
Nefs uvijek zahtijeva od ljudi da postuju moralna nacela
onako kako ih on tumaci i da njega volimo vise od svega ostalog.
Nefs foli da ga se plasimo u svim zivotnim okolnostima i da
prigrlimo nadu kada smo na njegovoj milosti; na isti nacin kao sto i
Allah dz.s. trazi te stvari od svojih robova.
Sejh Kasani k.s.
Sretni su oni koji nadu greske u sebi, umjesto da ih trafo u
drugima.
Muhammed a.s.
Nefs uziva LI pohvalama. On stalno nagoni covjeka da se
predstavlja, onim sto nije, nebi li ga drugi ljudi cijenili. Uistinu
postoje mnogi, nazovi, pobofojaci i askete koji zive u okovima
svoga nefsa.
Sejh Kusejri k.s.
Jedan od skrivenih poroka i tajnih bolesti nefsa je njegova
ljubav prema pohvalama. Ko god da okusi makar i mrvu od toga,
prevrnut ce sedam nebesa i sedam nebeskih sfera zbog jednog
treptaja trepavice.(nefsa)
Sejh Kusejri k.s.
Nefs je poput plamena, kako u svojoj ljubavi za lijepim tako
i u svojoj skrivenoj sposobnosti za unistenjem i mada je njegova
boja privlacna, ona przi.
Sejh Baherzi k.s.
Vidio sam svoga nefsa u obliku pacova. Ja ga upitah: "Ko si
ti?" On odgovori : "Ja unistavam nesvjesne, jer me oni slijede u
pokvarenosti. Ja sam spas za Bozije prijatelje jer da nije mene oni
bi bili ponosni na svoju cistocu i na svoja djela. Kada me oni
prepoznaju u sebi, sav njihov ponos jednostavno nestane."
Sejh Hudiviri k.s.
U vecini slucajeva, vanjski aspekt nefsa se razlikuje od
unutarnjeg. On hvali ljude u njihovom prisustvu , glumeci iskrenost
pred njima, dok u njihovom odsustvu on cini suprotno.
Sejh Kasani k.s.
65
 Ako sultanova palata nema smetljiste u blizini, nije potpuna.
Mora postojati smetljiste u blizini sultanove palate tako da svo
s.mece i prljavstina koja se kupi u palati mofo biti izbacena tamo.
Na isti nacin, kad god nas Stvoritelj nacini srce putem eiste
svjetlosti, On stvara i necistu dusu (nefs) u blizini da sluzi kao kanta
za smece. Ova crna tacka "neznanja" leti na istim kri lima kao i biser
cistote. 1 treba da postoji ze ra izopacenosti da bi se cistota mogla
istaci pored nje. Prava strijela treba krivi luk. O srce, budi poput
prave stijele! 0 duso, uzmi oblik iskrivljenog luka!
Kada paun rasiri svoje perje, on osjeti razlicit uzitak u
svakom peru. Ali cim pogleda dolje u svoje rufoe noge on se
posrami. Ta crna tacka neznanja je paunova noga koja uvijek
ostaje sa vama.
Sejh Samani k.s.
Nefs je opsjednut foljom da se pokafo na nacin koji
zadobija naklonost drugih. Rezultat toga je uvecanje imovine i
ponosa u njima, kao i arogancije, samouvafonosti i prezira. Nefs se
suprotstavlja i ignorise svemu sto mu'mini odobravaju, pa cak i
onim stvarima koje su drage Allahu dz.s ..
Sejh Kasani k.s.
Ma koliko nefs nastojao da istakne vrlinu, a sakrije
izopacenost, ovo drugo ce ostati skriveno samo od onih kratkovidih
i naivnih , nikada kod onih koji umiju da vide . On je kao odvratna
stara baba koja se prerusila u skupocijenu i sjajnu odjecu.
Sejh Kasani k.s.
Nefs je neprestano zaokupljen sa vrlinama svojih atributa,
razmisljajuci o tome sa zadovoljstvom i dubokim postovanjem. On
pridaje veliku vafoost i naj manjoj stvari koju je ucinio za druge,
prisjecajuci se godinama svoga dobrocinstva, rastapajuci se u
sopstvenoj dobroti. Dok ma kako velike usluge primao od drugih, on
ih smatra nevafoim i brzo ih zaboravlja.
Sejh Kasani k.s.
66
Ako nefs zadobije objekte svojih 2elja i prigrabi kakvu
imo~inu, on c~ cvrsto prionuti za njih, odbijajuci da ih pusti zbog
svoJe pohlepe 1straha od siromastva i neimastine.
Dielaluddin Rumi k.s.
. .o.ervis je tiho zikrio. Bogati trgovac je primijetio njegovu
ljubav 1 1skrenost. To ga je duboko potreslo. On pride dervisu i •
ponudi mu kesu zlata: "Siguran sam da ces ovaj novac potrositi
zarad Allaha dz.s .. Molim te uzmi ga."
"Samo trenutak", dervis odgovori. "Nisam siguran da li je .po
zakonu da primim ovaj novac od tebe. Jesi li ti bogat covjek? Da li
imas novca kod kuce?"
"O, da". Ja imam najmanje jos hiljadu zlatnika kod kuce"
rece trgovac ponosno. '
"Da li zelis da imas jos hiljadu zlatn ika?" upita dervis. .
. • 1
"Naravno. Svaki dan radim od jutra do veceri nebili jos ··~
zaradio."
"A da li 2elis jos hiljadu zlatnika povrh svega toga?"
"Naravno.
.... . . .... ..... Svaki dan se molim da mi Allah dz.s. udijeli vise ,
v1se 1JOS v1se para. 1'
_ Kada to zacu dervis gurnu kesu zlatnika nazad ka trgovcu.
"Zao ~i je ~li )~ ne mogu primiti tvoje zlato", on rece. "Bogat covjak
ne sm1Je pnm1t1 novac od prosjaka." ' .
"Ali kako sebe mo2es nazivati bogatim, a mene prosjakom",
rece trgovac uvrijedeno. .
Dervis mu odgovori: "Ja sam bogat covjek zato sto sam
zadovoljan na svemu sto mi Allah dz.s. posalje. Ti si prosjak, jer
bez obzira koliko imas ti nisi zadovoljan i trazis da ti Allah dz.s. jos
udijeli."
Sejh Muzaffer k.s.
Nefs mrzi kada su ljudi velikodusni jedni prema drugima i
kada vidi da je neko zadobio posebnu naklonost drugih, nastoji tla
to unisti.
Die/aluddin Rumi k.s.
67
• j
J
Nefs je pun zelja i hirova kako u rijeci tako i u djelima, on se
ni nacemu ne zaustavlja i nikada ne zavrsava ono sto je poceo,
nestrpljiv je i sve zeli brzo da zavrsi. Sve sto cini je privremeno i
nepouzdano; uvijek se fori da ispuni svoje 2elje. On pada u ponor
strmoglavo. Neke sufije su ga poredile, u njegovoj nepostojanosti,
sa loptom koja se vrtoglavo koluta niz strminu.
Nefs brzo izgustira stvari. Ako on kojim slucajem i uspije da
zadobije ono sto foli, jos uvijek nece biti zadovoljan. Nefs nema
stabi lnosti.
Sejh Kasani k.s.
Takozvani lovac na zmajeve, krenuo jednom na planine da
ulovi zmaja. Nakon dugotrajne potrage on konacno pronade
zamurznuto tijelo velikog zmaja u pecini koja se nalazila ispod
samog vrha najvise planine. Covjek ponese zmajevo tijelo u
Bagdad. Tamo se hvalio da je zmaja usmrtio jednim udarcem i
pokazivao ga je na obali rijeke. Na stotine ljudi se skupilo da vidi
zmaja. Toplina Bagdada je postepeno zagrijavala zmajevo tijelo i an
poce da se mrda, budeci se lagano iz svog zimskog sna. Ljudi
zavristase i pocese da bjefo, no zmaj poubija mnoge. Lovac na
zmajeve se zaledi od straha i zmaj ga proguta u jednom zalogaju.
Taj zmaj je nas nefs, divlji krvavi tiranin
On nije mrtav, vec-samo zaleden
Cuvajte vasega zmaja u ledu samo-discipline
Ne iznosite ga na Bagdadsko sunce
Neka vas zmaj ostane uspavan
Jer ako ga probudite, rastrgace vas.
Dielaluddin Rumi k.s.
Nefs je tako sacinjen da ga se nemoguce osloboditi bez
Allahove dz.s. pomoci.
Po sufi tradiciji
Ako uspijete da izbjegnete sjenu vaseg nefsa i ona vas ne
prekrije, mnogi ljudi ce rado zivjeti pod vasim okriljem.
Po sufi tradiciji
68
Sve dok vas nefs gospodari vasim srcem, nece vas napustiti
ljubav za dunjalukom.
Po sufi tradiciji
Nefs nas neprestano sprjecava da se prisjetimo Al laha
dz.s ..
Po sufi tradiciji
Ako gajite ljubav prema svom nefsu, nikada necete biti
spaseni od njega.
Po sufi tradiciji
Oni koji. su mrtvi za svoj nefs, zivi su za All aha dz.s.
Po sufi tradiciji
Oni koji su robovi nefsa moraju mu i sluziti, no ako je nefs
njihov rob oni ce sluziti drugima.
Po sufi tradiciji
Jedan nacin da se obuzda nefs je da se ne odoli njegovim
foljama. lpak, ako folimo da mu se suprotstavimo, moramo znati
da mu se ne smijemo direktno suprotstaviti ili ga samo potisnuti, jer
ce se on opet neocekivano pojaviti trazeci da mu se zadovolje
potisnute zelje.
Po sufi tradiciji
Neprestano prisjecanje Allaha dz.s. dovodi do postepenog
preobrafaja nefsanskih atributa u atribute Allaha dz.s ..
Sejh Nurbaks k.s.
Nefs je poput lopova koji necujno ulazi u vasu kucu po noci i
krade vam sve sto je vrijedno i korisno. Ne mofote mu se direktno
suprotstaviti jer je on ogledalo koje ce reflektovati nazad ka vama
svu snagu kojom ga napadnete. Ako imate pistolj i lopov ce ga
sigurno imati. Ako imate noz i lopov ce ga sigurno imati. Boriti se
protiv takvog lopova ce proizvesti katastrotu. 8ta vam je onda ciniti?
Jedini pravi izlaz je u tarne da upalite svjetlo. Lopov koji je
kukavica, odmah ce istreati napolje. A kako se pali ta svjetlost?
Kroz praktikovanje zikrullaha, savjesti i budnosti.
Sejh Tosun Bajrak k.s.
69

POGLA VLJE PETO
DUNJALUK, OGLEDALO BOZANSKOG
U svim sufijskimtradicijama postoje dva pristupa u gledanju
na ovaj svijet. Prvi je da je dzennet odvojen od ovoga svijeta i
dostupan samo nakon smrti. Drugi je da su dfonnet (i dzehennem)
prisutni ovdje i sada.
Sufije smatraju da ovaj svijet moze biti dfonnet - kada mi
volimo, pomafomo i slLizimo jedni drLige i postanemo instrLimenti
naseg zajednickog unutarnjeg razvoja i spasenja. Ovaj svijet isto
tako mofo biti dzehennem - LI kojem mi dozivljavamo bol, izdajLI,
izgLibljenLI ljLibav i nedostatak sLiosjecanja.
Oba ova aspekta svijeta su dio Bozanskog poredka. Ovaj
svijet je mjesto gdje mofomo okusiti slatki nektar dfonneta, ali i
osjetiti vatrLI dzehennema.
U gotovo svim duhovnim tradicijama, neki potpuno odbacuju
ovaj svijet smatrajuci ga glavnom smetnjom za njihov duhovni
razvoj . Oni cak vide dunjaluk kao nesto sto se direktno suprotstavlja
njihovoj potrazi za Allahom dz.s. i tefoji ka duhovnom rastu. Za
sufije , Bog se mofo naci i u dunjaluku, ovaj svijet nije zid izmedu
nas i Allaha dz.s., izuzev da smo ga mi sami takvim ucinili. Sve na
ovom dunjaluku nas mofo potsjetiti na All aha dz.s ..
Sve ljepote ovog svijeta potsjecajLI nas na uzvisenog
Umjetnika. LjLibav koja se nalazi svuda oko nas - izmedu roditelja i
djece, prijatelja i ljubavnika - nas podsjeca na Voljenog.
Pitali su jednoga beduina kako on mofo tako cvrsto vjerovati
u Allaha dz.s. kojeg ne moze vidjeti. On im odgovori : "Ako vidite
tragove koje je kamila ostavila u pustinji nije potrebno da je vidite da
bi vjerovali da ona postoji."
Ovaj svijet je ogledalo. Ono reflektuje nase greske i
propuste kao i BofanskLI prirodu LI nama kao sto je jedan sejh
rekao: "Svaka rufa je odraz osmij eha ili lijepe rijeci, a svaki trn
proizvod rufoe rijeci ili djela."
70
Zadatak sufije je da izglaca svoje srcano ogledalo tako da
uhvati odraz dfonneta jos za svog zivota - nezamagljenog,
neiskrivljenog i u svoj njegovoj velicanstvenosti.
Sejh Ragib El-Dierrahi
Kada vidite ljepotu i savrsenstvo u ovom svijetu , to nije nista
drugo do li Njegov trag. Lijepo stvorenje je samo jedan cvijetni
strucak iz sirokog vrta Bozanskog. Ali zapamtite da slike blijede i da
cvijece umire i da se "odraz na ogledalu gubi pred istinskom
svjetloscu. Samo je Allah dz.s. stvaran i takav ostaje vjecno. Zasto
gLibiti vrijeme sa onim sto je ~anas ovdje, a sutra ga vise nece biti?
Putujte pravo ka lzvoru i ne odlazite taj put nizasta na svijetu.
Sejh Diami k.s.
Svaki oblik koji vidite ima svoj original u Bofanskom svijetu.
Ako taj oblik nestane, nema velikih posljedica jer njegov original zivi
u vjecnosti. Neka vas ne rastuzi to sto ce svaki oblik koji vidite,
svaka mudrost koju ste culi neminovno proci. lz glavne fontane
uvijek ce voda teci. Buduci da je ona nepresusna, cemu vase
falopojke? Posmatrajte ovaj duh kao fontanu; iz nje mnoge rijeke
teku. Odbacite faljenje iz vasih misli i nastavite da pijete iz vaseg
potoka. Nemojte se plasiti. Ova voda je nepresusna.
Kada ste dosli u ovaj svijet stvorenih bica , ljestve su vam
podignute da bi mogli van njega se izdignuti. U pocetku ste bili
bezivotni, onda ste postali biljka, nakon toga ste pretvoreni u
zivotinjLI. Napokon ste zadobili ljLidski oblik, koji posjeduje znanje,
razum i vjeru. Nakon toga postacete melek, zavrsiti sa ovim
svijetom i nastaniti se na nebesima. Pa cak i ta stanica nije kraj
puta. Zaronite u jos vece dubine tako da vasa dusa, koja je poput
kapi vode, mofo postati more.
Dielaluddin Rumi k.s.
Habib je imao ogrtac koji je nosio i ljeti i zimi. Jednoga dana
on izade iz svoje kLice da uzme abdest, te ostavi svoj ogrtac na
ulici. Hasan EI Basri je prolazio tuda. On spazi Habibov ogrtac kako
lezi na sred ulice. "Habib je ostavio svoj ogrtac, ne daj Bofo da ga
ko uzme", pomisli Hasan. On ostade da cuva Habibov og rtac sve
71
dok se ovaj ne vrati. Habib pozdravi Hasana i rece: "O imame
muslimana. Sto stojis tu nasred puta? Hasan uzviknu: "Zar ti nije
jasno da svoj ogrtac ne bi smio ostavljati ovdje. Neko bi ga mogao
uzeti. Reci mi, kome si ga povjerio ostavljajuci ga ovdje?" "Onome
ko je tebe zaduzio da ga cuvas", odgovori Habib.
Sejh El-Adiemi k.s.
Behlul, mudra luda, naide jednom prilikom na halifu Haruna
EI Rasida (svoga brata). "Odakle dolazis ti maloumnice", upita ga
vladar.
"lvz dfohennema", Behlul odgovori kao iz topa.
"Sta si radio tamo?"
"Trebala mi je vatra pa sam krenuo u dfohennem da
pozajmim malo vatre od tamosnjih stanovnika, ali cuvar
dfohennema mi rece: "Mi nemamo vatre ovdje. Kako nemate vatre,
zar dfohennem nije mjesto vatre? upitah ga ja.
"Ma ja ti kafom da vatre nema ovdje. Svako donese svoju
sopstvenu vatru kada ovdje dode", odgovori cuvar dfohennema.
Sejh Muzaffer k.s.
Sve sto mi vidimo i dozivljavamo putem nasih cula daje nam
neoboriv dokaz o postojanju Stvoritelja - kamen i prasina, biljke i
drvece, ziva bica, nebo i zemlja i zvijezde, pustinja i okean, vatra i
voda, trajno i prolazno. Zaista, mi sami smo glavni svjedoci Njegovi .
Ali kao sto slijepi mis vidi samo po noci i ne vidi nista po danu zbog
slabosti u svom vidu koji je zaslijepljen suncevom svjetloscu, isto
tako je i ljudski um preslab da bi vidio svu ljepotu Bozije
Velicanstvenosti.
Sejh EI Gazali k.s.
Kinezi rekose kralju: "Mi smo najbolji umjetnici", a Perzijanci
na to prigovorise: "Mi imamo bolju vjestinu od vas i veci smisao za
lijepim." Kralj im dodijeli dvije sobe , jednu naspram druge, sa
zastornom pregradom.
Kinezi zatrazise od kralja na stotine razlicitih boja, zlato,
srebro i drago kamenje. Perzijanci zatrazise samo kremu i krpe za
glacanje zida te se zatvorise i glacase neprestano.
72
Kada su Kinezi zavrsili posao, kralj ude da vidi slike koje su
naslikali. On je bio oearan njihovom ljepotom. Onda Perzijanci
digose zastor koji je dijelio njihovu sobu od one u kojoj bijahu
Kinezi. Odraz kineskih slika pade na uglacane zidove i sve sto je
kralj dotad vidio ucini mu se mnogo ljepse na zidu koji su uglacali
Perzijanci.
Perzijanci su sufije koji su izglacali svoja srca. Cisto srce je
kao besprijekorno cisto ogledalo koje prima bezbroj slika. Oni cisti
su napustili mirise i boje, u svakom trenutku oni vide ljepotu bez
ikakvih zastora.
Dielaluddin Rumi k.s.
Kada ste odvojeni od Kabe, ispravno je okrenuti se prema
njoj, ali oni cije srce boravi u njoj mogu se okrenuti kud god zafole.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Jednog dana nosio sam nesto odvratno u svojim rukama.
Moji prijatelji pomislise da sam to nosio samo zato da bih sebe
izlozio mucenistvu jer smatrase me suvise visokim da bih se
doticao takvih stvari. Kada sam ovo ispricao svom sejhu i on zatrazi
objasnjenje od mene. "Kada se nas dragi Allah dz.s. nije
ustrucavao da stvori takve stvari, kako bih se ja smio ustrucavati da
ih nosim?" ja mu odgovorih.
Sejh lbnul lmad k.s.
Moral je bit sufizma svako ko poboljsa vas moral
unaprijedio je sufiju u vama.
Sejh EI Katani k.s.
Jednoga dana, halifa Omer, je susreo grupu ljudi koji su bili
skloni ljencarenju. "Ko ste vi?" upita ih on. "Mi smo oni koji sve nase
poslove prepustamo Allahu dz.s. i imamo potpuno povjerenje u
Njega", odgovorise oni.
"Zaista vi to niste!" uzviknu Omer. "Vi niste nista drugo do
lijencine i paraziti koji se hrane tudom mukom!" Onaj koji istinski
vjeruje u Allaha dz.s. prvo posije sjeme u utrobu ove zemlje, a onda
sve prepusti Allahu dz.s. koji sve odrfava!"
73
 Sejh Ibn Arebi k.s.
Allah dz.s. je stvorio ruhove cetiri hiljade godina prije nego je
stvorio njihova tijela. Ruhovi su se ~upali i -~ranili nebe~~om
svjetloscu. Oni koji zive U prijat~ljstv~ l harmontj~ U OVO~ SVIJ~tu,.
mora da su bili bliski jedni drug1ma 1 tamo. Ovdie se orn druz~ 1
nazivaj u se sufijama, "Allahovim prijateljima". Oni su u tom halu ier
vole jedni druge Allahovom dz.s. ljuba_ylju. .
Sejh Ebu Seid k.s.
Jednog dana neko upita Muhammed a.s. "Zasto je ovaj
Svemir stvoren? Kako to da on postoji? Poslanik _odg~vori: ." Ja_ ne
znam odgovor, moracu pitati Allaha dz.s.". 1 tako_Je Dzebra1I up1tao
Allaha dz.s. i kada se vratio rece: "Allah dz.s. Je rekao: "Ja sam
stvorio zvijezde i nebesa kao lijepu sliku u kojoj bi vi uziva!i .i da -~
vama probudim cudenje i jezu ispred moj~ Veli~anvstve~ost1 t m~c1.
Ja 2:elim da vas svjetlucanje zvijezda uzd1gne 1 ocara 1 da se v1 u
cudenju divite onom sto sam stvorio.:.
Sejh Muinuddin k.s.
Ako ja nekada propustim da izrazim zahvalnost za d~b~otu_ i
podrsku koju mi iskazujete direktno ili indirektno, to ne c1ntm 1z
arogancije ili bahatosti ili zato sto ja ne_ znam k~ko se tr~ba
ponasati onaj koji prima neciju uslugu ..Jer ia s_a_m ~vies~an da Je u
vas vjera cista i da vi cinite te usluge 1skreno 1 IZ ljubav1 _ka Alla~u
dz.s. i zato ja Allahu dz.s. prepustam da vam On za~vah. Ako b~h
se ja licno zauzimao da vam zahvaljujem ~ ~a va_s h~ahm ,_ ukrao b1h
vam dio nagrade koju ce vam sam Allah dz.s. naibolie dat1.
Diela/uddin Rumi k.s.
74
POGLA VLJE SESTO
MUDROST
Sta je mudrost? Poslanik Muhammed a.s. je definisao
mudrost slijedecim rijecima:
Kada nesto treba da uCinis, uCini ga onda kada bi trebao da ga
ucinis
Nemoj da ucinis ono sto ne bi trebao da uCinis;
A kada nisi siguran sta treba da uCinis, sacekaj dok ti se stvar ne
razbistri.
Svako voli za sebe da misli da je mudar. To je sigurno jedan
od razloga sto cinimo toliko nepromisljenih gresaka. Pretvarati se
da smo mudri znaci ignorisati postojanje nasih nedostataka i mana.
Kako se mi mo2:emo uciti na svojim greskama ako nismo u stanju
da ih prepoznamo? Poniznost i samo-svjesnost su neki od uslova
za mudrost.
Rad je konacna, sustinska komponenta mudrosti. Znanje
koje se ne primijeni u zivotu je obican skup cinjenica kao sto sufije
vole da kafo: "Magarac natovaren knjigama je jos uvijek samo
magarac". Ali ako i praktikujemo ono sto znamo, mi otvaramo nase
srce ka mudrosti. Sejh Safer, koji je glava jednog sufijskog reda, je
rekao: "O sufizmu ja znam malo, ali to sto znam naucio sam iz
ljubavi i vise od cetrdeset godina ga primjenjujem u svom zivotu .
Ako budemo slusali sa pafojom rijeci mudrih ljudi i ako ih budemo
primjenjivali, mozda ce i nas jednoga dana smatrati mudrim. Tada
ce i nase rijeci sluziti kao mudrost i inspiracija drugima.
Sejh Ragib El-Dierrahi
Kralj jednom pozva svoje mudrace. "Smislite za mene izreku
koja ce stabilizovati moje unutarnje stanj e. Kada sam nesrecan ona
ce mi donijeti radost, a kada sam radostan ona ce me opominjati da
postoji i tuga. Samo ne smije biti preduga jer bih uvijek 2:elio da je
nosim u svome srcu", kralj naredi mudracima.
75
 Mudri ljudi se dogovarase i duboko razmisljase o kraljevoj
naredbi. Konacno dodose kralju noseci malu kutiju. U kutiji bijase
prsten, a na njemu ugravirane slijedece rijeci : "I to ce proci".
Sejh Atar k.s.
Ponasajte se kao da ste sami na cijeloj planeti, a da u
dfonnetu nema nikoga do li Allaha dz.s.
Sejh El-Antaki k.s.
lstinsko znanje dolazi kroz svjetlost jasnog videnja, putem
kojeg Allah dz.s. obasjava nase srce. Tako mi spoznajemo stvari
duhovnog svijeta i putem te svjetlosne moci svi zastori izmedu nas i
tog svijetla bice uklonjeni.
Sejh El-Antaki k.s.
Ako ielite bisere
morate ostaviti pustinju
i Jutati pored mora;
pa cak i ako nikada ne pronadete
sjajne bisere, bar ce vas osvjeiiti miris plavog mora.
Sejh Sema'i k.s.
Mudar Student kafo: "Poducite me kako da ucim i sta da
studiram". Jos mudriji student moli: "Bofo, podari mi iskrenost u
zelji da naucim kako da ucim."
Sejh Ali Ramisani k.s.
Sva mudrost moie stati u dva retka.
Dozvoli da bude ucinjeno - ono sto je uCinjeno za tebe.
A ono sto ti moras da uCinis - daj sve ad sebe da ga uCinis.
Sejh Havvas k.s.
Govor je dragocijen, ako govorite sa znanjem.
/zvagajte rijeCi na vagi srca svoga
prije nego li vam izadu na usta.
Sejh Kabir k.s.
76
Vi mo:Zete slijediti jedan potok znajuci da on vodi okeanu, ali
nemojte napraviti tu gresku da vam potok postane okean.
Sejh Muzaffer k.s.
Onaj koji ne zna i ne zna da ne zna je
buda/a - izbjegavajte ga.
Onaj koji ne zna, a zna da ne zna je
dijete - poducite ga.
Onaj koji zna, a ne zna da zna je
uspavan - probudite ga.
Ali onaj koji zna i zna da zna je
mudar - s/ijedite ga.
Po sufi tradiciji
Nasruddin se obrati grupi ljudi: "O ljudi da li folite znanje bez
poteskoca, istinu bez lazi, postignuce bez napora, napredak bez
zrtve?"
"Da, zelimo, folimo'', svi povikase u glas.
"Pa to je divno!" Rece Nasruddin. "I ja isto sve to folim i
kada budem otkrio kako to da ostvarim bicu presretan da i vama
kazem ."
Po sufi tradiciji
Sejh rece, "Ako folite da postanete Boziji ljudi, morate biti
poput djece." "Zasto?" upitase ga. "Djeca imaju pet kvaliteta i kada
bi odrasli imali iste kvalitete, dostigli bi stanicu Bozijih ljudi."
1. Oni ne brinu da li ce imati hrane ili ne.
2. Kada se razbole oni se ne zale noc i dan zbog toga.
3. Kaliko god hrane da imaju podijelice je medu sobom.
4. Kada se bare ili svadaju, oni ne zadrfavaju ljutnju u
srcima svojim vec se brzo pomire.
5. 1 najmanja prijetnja ih plasi i stvara suze u njihovim
ocima.
lmami EI Gazali k.s.
"Dobra pitanje je polovica znanja".
Muhammed a.s.
77
 Jednom prilikom, lbrahim Edhem ugleda kamen na kom~ je
bilo napisano "Okreni me i citaj". Na drugoj strani je pisalo, "T1 ne
praktikujes ni ono sto znas. Zasto ond~ trazis on_o ~~o ne znas?"
1
Sejh Hudzvm k.s.
Bijase jedan veliki sejh cija se slava toliko. ~rosirila d~ je cak
i sultan saznao za njega. Sultan je poceo dolaz1t1 svakog cetvrtka
na zikr LI tekijU te da slusa sejhOVO ucenje.
Nakon izvjesnog vremena, sultan rece sejh~: _"~a z~ista
volim tebe i tvoje ucenje. Trazi od mene sta god hoces 1 ako Je u
mojoj moci ja cu ti to dati." . .
Sejh mu odgovori: "Imam samo jedan zahtiev, moJ sultanu.
Molim te nemoj vise ovdje da dolazis." ..
"Prije nego sto si ti poceo dolaziti, moji dervisi su .se mohl~
Allahu dz.s. i samo od Njega trazili usluge i blagoslove. All kada s1
se ti pojavio oni su se poceli tebi dodv?~avati .~astojeci da.?? teb~
zadobiju kakvu korist. Moram te zamoht1 da v1se ne dolaz1s ier orn
nisu jos duhovno sazreli da bi izdrfali ~voje prisustvo."
Sejh Muzaffer k.s.
Ko god se uputi da trazi znanje je na putu Allahovom sve
dok se ne vrati.
Muhammed a.s.
Ljudi znanja (Arifi) su nasljednici Poslanika.
Muhammed a.s.
Oni koji posjeduju znanje i oni koji trafo znanje su jedini koji
mogu biti od neke koristi covjecanstvu.
Muhammed a.s.
Korne je dunjaluk drag unistice svoj razum, kome su bliski
ljudi bice usamljen, onaj koji samo voli da radi bice ~rezaposlen, a
onaj koji voli samo Allaha dz.s. doseci ce s!anic~ Jed1nstva.
Sejh Sibli k.s.
78
Ljudi su mnogo govorili o siromastvu i bogatstvu i izabirali su
za sebe jedno ili drugo, ali ja izabrah ono stanje u koje me Allah
dz.s. spusti. Ako mi Allah dz.s. podari bogatstvo necu Ga
zaboraviti, a ako On foli da ja budem siroma8an, necu se buniti, niti
za bogatstvom foditi. 1 bogatstvo i siromastvo su Boziji darovi.
lzopacenost bogatstva je u zaboravu, a siromastva u pohlepi.
Sejh Kusejri k.s.
Svemocni Allah dz.s. je stvorio meleke i podario im znanje ,
stvorio je zivotinje i podario im nagone, stvorio je eovjeka i podario
mu znanje sa razumom i nefs sa nagonom. Ako eovjekov razum
nadjaca njegov nefs bice bolji od meleka, a ako njegov nefs
nadjaca njegov razum bice gori od zivotinje.
Muhammed a.s.
Ako covjek napusti rasprave onda kada je u krivu, kuca ce
mu biti sagradena u dfonnetu. Ali ako eovjek napusti raspravljanje
cak i onda kada je u pravu kuca ce mu biti sagradena u najljepsem
dijelu dzenneta.
Muhammed a.s.
Hazreti Alija je pitao Poslanika, "Koje djelo bih ja mogao
uciniti, a da ono nije potpuno beskorisno i izgubljeno?"
Poslanik odgovori: "Trazi istinu. Naci ces je u sebi, prema
tome, spoznaj sebe. Trazi drustvo mudrih ljudi, koji imaju znanje.
Prihvati ono sto ti kafo, jer bices u stanju da razumijes samo ono
sto prihvatis. Budi iskren u svom govoru, jedan jezik ne bi smio
izgovoriti dvije oprecne rijeci. Nikakva laz ili obmana ne bi smjela
uci u tvoje misli. Ne omalovafavaj nista i nikoga, jer sve i svi u
svom unutarnjem bicu, fole istu stvar.
"Ne dodirni nista sto nije tvoje. lzbjegavaj mjesta gdje se
skuplja puno ljudi, pa i na takvim mjestima nastoj da budes sam sa
sobom, jer u tebi je mjesto gdje se istina obznanjuje. Jer istina je u
tebi.
Sejh Ibn Arebi k.s.
79
 Cuvajte svoje srce od zaborava, sacuvajte svoj nefs od
folja, cuvajte svoj razum od neznanja i bicete primljeni u drustvo
probudenih. Dufoost svih nas je da trazimo znanje, znanje o
onome sto mi jesmo.
lmami Es-Sadik k.s.
Mudrost je kao kisa. Njen izvor je beskrajan, ali ona pada u
skladu sa sezonama. Piljar vam stavlja secer u kesu, ali to nije sav
secer koj i on posjeduje u svojoj magazi. Njegov ducan je pun
secera, ali on ce vam dati samo onoliko koliko mofote platiti.
Vasi dukati na ovom Putu su vasa odlucnost i vjera i vi cete i
ponijeti toliko znanja koliko budete imali odl ucnost i vjere . Kada
dodete u folji za secerom, oni ce vam prvo odmjeriti kesu da bi
vidjeli koliko u nju mogu da stave, zatim ce vam izmjeri ti onoliko
koliko ste zasluzili.
Dielaluddin Rumi k.s.
Sultan je jahao kroz mjesto okrufono dvorjanima i vojnicima.
Svi su mu se poklonili kad je prolazio osim jednog dervisa.
Kada to primijeti sultan odmah zastade i naredi da mu
dovedu tog dervisa. "Zasto mi se nisi poklonio?" upita sultan.
DeN is odgovori: "Tebi se moj sultane svi samo iz straha
klanjaju. Sve sto oni fole su dukati , moc i polozaj. Hvala dragom
Allahu dz.s. da te stvari ne znace nista za mene. Osim toga,
slobodan covjek ne bi trebao da se klanja pred robom."
"Sta pod tim smatras?" uzviknu prenerafoni sultan.
"Ti si rob srdZbe i pohlepe", odvrati mirno dervi s gledajuci
sultana pravo u oci. "Dok sam ih ja ucinio svojim slugama i postao
slobodan eovjek."
Prepoznavsi istinu u rijecima dervisa sultan side sa konja i
pokloni mu se .
Sejh Muzaffer k.s.
Jednoga dana, lsa a.s. je isao pustinjom. sa svojim
ucenicima. Oni su ga molili da im otkrije Tajno ime (lsmi Azam) sa
kojim se mogu ozivjeti mrtvi. lsa a.s. im rece : "Ako vam to otkrijem
80
zloupotrijebit cete tu moc." Oni mu obecase da ce tu moc mudro
koristiti i moljase ga i dalje.
"Vi ne znate sta trazite'', rece im on, ali im i dade Rijec
kojom se ozivljavaju mrtvi.
Odmah potom, oni naidose na mjesto u pustinji gdje lezase
gomila pobijeljelih kostiju. "Hajde da probamo onu rijec", oni
odlucise i tako uradise.
U trenutku kada izgovorise onu Rijec, kosti zadobise meso i
pretvorise se u lava, koji skoci i rastrga ih na komadice.
Dielaluddin Rumi k.s.
Davljenik se ne p/asi kise.
Po sufi tradiciji
Dok je isao pustinjom Musa a.s. zacu kako se neki pastir
moli Allahu dz.s. , govoreci da ce cesljati Allahovu dz.s. kosu, prati
Allahovu dz.s. odjecu i ljubiti Allahovu dz.s. ruku. Musaa a.s. to
razljuti i on. dobro izgrdi sirotog pastira. Te noci Stvoritelj se javi
Musau a.s. 1ne odobravajuci njegov postupak rece: "Otjerao si mog
~oba o? njegove molitve. U svojoj iskrenoj i jednostavnoj molitvi, on
je Meni mnogo blizi od vecine ucenjaka i asketa.
Diela/uddin Rumi k.s.
. .Jednog dana, ugledase Rabiju u velikoj trci, u jednoj ruci
nos1I~ je .v~tru , a u drugoj vodu. Upitase je da objasni svoje cudno
pona~anie 1kuda tako ZLiri. Ona im rece: "Ja idem da zapalim vatru
na dzennetu, a da prospem vodu po dzehennemu, tako da ta oba
zastora (prepreke istinskoj spoznaji Allaha dz.s. ) potpuno nestanu.
Adevija Rabija k.s.
0 moj Gospodaru, ako te ja obofavam iz straha od
dzehennema, spali me u njemu, a ako te ja obofavam u nadi za
dfonnetom, ne daj mi u njega. Ali ako te ja obofavam samo zarad
T.ebe Samoga, onda nemoj vise da krijes od mene Svoju Beskrajnu
LJepotu.
Adevijetu Rabija k.s.
81

POGLA VLJE SEDMO
BISERI IZ POSLANIKOVE A.S. BASCE MUDROSTI
Vecina sufija je odrasla uz mudrost Poslanikovih a.s. rijeci.
One su sastavni dio narodne mudrosti i duhovne tradicije u kojoj je
sufizam procvjetao i dalje se razvijao. Mnoge od ovih mudrosti kao
da su jucer zapisane jer se odnose na sve probleme i poteskoce sa
kojima se danas susrecemo. Oni sluze kao stalni podsjetnik da je
istinska mudrost neprolazna.
Ove izreke su poznate kao hadisi ili Poslanikova a.s.
duhovna bastina. Oni su izvorno preneseni za vrijeme
Muhammedovog a.s. zivota i neposredno poslije njegovog
preseljenja. Klasicna zbirka hadisa ukljucuje i listu svjedoka koji su
potvrdili istinitost svake izreke. Jos uzi izbor izreka ukljucuje samo
one izreke koje su potvrdene od najmanje tri osobe izvrsnog
karaktera i provjerenog postenja.
Mnogo razlicitih zbirki je do sada sabrano i smatra se
velikim blagoslovom prenijeti ovu neprolaznu mudrost da sluzi kao
trajni podsjetnik i istina koju valja slijediti i primjenjivati u nasem
zivotu. Prevodi i prenosi su uvijek pod znakom pitanja da li su tacni,
zato uvijek trebamo teziti provjeri sa originalom i sa ljudima od
znanja. Hadisi serif je najtefa i opasna nauka, jer se radi o
Poslanikovom govoru koji je tacan i precizan. To je najhairniji govor
od najhairnijeg eovjeka.
Nebeski povjetarac od naseg Gospodara Muhammeda a.s.
neprestano provejava kroz dane naseg zivota. Poslusaj ga brate! 1
ne ispustaj iz svoje svijesti ni za jedan jedini trenutak.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Zar mogu postojati djela koja su bolja od posta, namaza,
zekata - sadake? Unesite dobrotu i uzvisene principe medu svim
ljudima.
82
Kada Allah dz.s. foli dobro nekom covj eku, taj ce otkriti glas
mudrosti unutar svog bica koji ce ga odvesti do puta dobrote.
Uspjeh ce doci nakon strpljenja, postignuce nakon
poteskoca, olaksanje nakon tegobe.
Zeli dru gima ono sto folis za sebe.
Vjera je znanje srca, govor jezika i djelovanj e tij ela.
Ako su vase rijeci istinite, ako vam je lijepo ponasanje, ako
ste umjereni u hrani i ako ste pouzdani onda ste istinski bogati i
necete faliti za onim sto ne posjedujete. Ove cetiri osobine su
dovoljn e, one su bl ago mudre osobe.
Znaci nesrece dolaze od cetiri uslova: ociju koje nikada nisu
zaplakale, srca koje je okrutno i tvrdo, dug lanac folja koje nikada
ne presusuju i ZLid nje za dugim zivotom.
Onaj koji moze obuzdati svoju srdZbu, strast, strah i poZLidu
siguran je od ruku sejtana i vatre dfohennema.
Budite milostivi prema tri osobe: onima koji su izg ubili svoje
voljene, bogatima koji su izg ubili svoje bogatstvo i ucenjacima koji
moraju da zive medu neznalicama.
lmajte milosti prema ljudima pa ce se i vama ukazati milost,
oprastajte ljudima pa ce i vama biti oprosteno.
Ja nisam zabrinut za stvari koje vi ne znate, mene brine
kako vi primj enjujete ono sto znate.
lzbjegnite tri stvari : ljubomoru , poh lepu i neznanje.
Budite pobofoi u vase m unutarnjem bicu i vanjskom zivotu ,
ako ste ucinili lose djelo odmah ga nadomj estite dobrim djelom , ne
trazite nista ni od koga, ne posudujte nista ni od koga i ne stavljajte
sebe u polofaj sudije izmedu dvoje ljudi.
Prvi stepen obofavanja je sutnja.
Nemojte se upustati u dugotrajne rasprave o vjeri - takav
govor od vjere stvara slozenu i nerazumljivu materiju. Sam Allah
dz.s. je nacinio vjeru jednostavnom i lahko razumljivom.
83
 Ako :Zelite da zivite sa vise slobode, posudujte manje.
lzbjegavajte pohlepu, jer pohlepa je u biti siromastvo.
Najvece neznalice medu vama su oni koji ne uce od stalnih
promjena koje se desavaju na dunjaluku.
Najbogatiji medu vama su oni koji nisu u okovima pohlepe.
Postoji organ u nasem tijelu i ako je on zdrav, cijeli nas
organizam ce biti zdrav, a ako je on bolestan, cijelo nase tijelo ce
biti bolesno. Taj organ se zove srce.
Najjaci medu vama je onaj koji mo:Ze da obuzda svoju
srdZbu.
Zavist unistava dobra djela bas kao sto vatra proguta drvo;
milostinja ponistava grijehe bas kao sto voda gasi vatru.
Allah dz.s. ne voli bogate nasilnike, stare ljude bez znanja i
sebicne siromahe.
Slijedi istinu pa cak i kada mislis da ti to moze donijeti stetu,
jer u biti istina ti nikada nece naskoditi, ona te spasava. Nemoj
lagati pa cak i kad mislis da te to mo:Ze zastititi. Laz nas u biti
nikada ne stiti , ona samo unistava.
Volite i postujte domovinu, jer domovina je poput vase
majke.
lskoristi pet stvari prije nego sto ih zamijenis za drugih pet
stanja: mladost prije sta rosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije
siromastva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i zivot prije smrti.
Pokoljenja prije vas su unistena zato sto nisu bili u stanju da
kazne mocne lopove, dok su neumoljivo kafojavali sitne lopove.
Da bi se izlijecili od neznanja, morate pitati i uciti.
lzbjegavajte buku, previse price, previse pitanja, previse
odgovora i ne trosite uzalud vase bogatstvo.
84
Stariji ljudi su nase blago, ko god ne suosjeca sa starijim
ljudima pa i sa om ladinom i ko god ih ne postuje ne pripada mom
narodu.
Obofavaj Allaha dz.s. kao da Ga vidis, a uvijek imaj na umu
da ako Ga ti ne vidis, On tebe uvijek vidi. -
Postoje oni koji vjeruju da ako uce Kur'an i nauce rijeci
vjerskog znanja, mogu onda slobodno ici princevima i kraljevima i
traziti usluge od njih, a jos uvijek ostati pobofoi. To nije tako. Od
bodljikavog drveta mo:Zete biti samo ubodeni i slicno tome, od
kraljeva necete zaraditi nista drugo do li grij eha.
lzbjegavajte tvrdoglavost, jer ona pocinje iz neznanja, a
zavrsava u zaljenju.
Budite dobri prema drugim a bez obzira na to da li to oni
zaslufoju ili ne. Ako vasa dobrota nade one koj i su to zasluzili,
dobrotom ce vam se i vratiti, a ako vasa dobrota dode onima koji je
nisu zasluzili, uzivajte u svojoj samilosti.
Obecajte mi sest stvari i ja cu vam obecati dfonnet: govorite
istinu, ispunite svoja obecanja, vratite sve ono sto vam je povjereno
na cuvanj e, cuvajte se necistog prijateljstva, cuvajte vase oci od
prljavstine i ne prljajte vase ru ke beskorisnim djelima.
Drag i Allahu dz.s., donesi mir medu nama, spusti jedinstvo
u nasa srca,· vodi nas ka ujednacenosti , izvedi nas iz tarn e u
svjetlost i odvedi sto dalje od svega neuglednog, blagoslovi nase
usi, nase oci, nasa srca i nase porodice; Dragi Allahu dz.s. primi
nase pokajanje.
Umjereno trose nje je polovina zarade, praviti prijatelje od
ljudi je polovina mudrosti, a postavljati dobra pitanja je polovina
znanja.
Allah dz.s. nece biti milostiv prema onima koji nisu milostivi
prema dru gima.
Vjernik je ogledalo vjernika.
85
 PoLizdajte se LI Allaha dz.s. , ali i vezite svojLI kamilLI. Onaj koji bLide Lignjetavan , a oprosti nasilnikLI ~e najmiliji
(Lipotrijebi svoj razLim). AllahLI dz.s.

Zavist gLita dobra djela kao sto vatra gLita drvo.
Sretni sLI oni koji sLI toliko zabrinLiti svojim greskama pa
nemajLI vremena da misle o tLidim greskama.
Dfonnet se nalazi ispod stopala nasih majki.
Niko od vas nije istinski vjernik sve dok ne foli svom bratLI
isto sto i sebi.
Onaj koji se posveti dLinjalLikLI Ligodice svome tijelLI, onaj koji
se posveti ahiretLI Ligodice svome srcLI, a onaj koji Lismjeri svoje lice
ka GospodarLI zadovoljice svojLI dLisLI.
Kad god Allah dz.s. voli svoga roba, On mLI pravi poteskoce.
Ako ih rob strpljivo podnosti, on postaje izabranik Allahov dz.s., a
ako je rob zadovoljan sa svim sto mLI Allah dz.s. posalje, Allah dz.s.
ce mLI prosvijetliti srce.

Osoba koja se istinski pokaje je ista kao ona koja nikada nije
zgrijesila.
Allah dz.s. Lizdifo ponizne i ponil.ava ohole.
lstinsko blago nije LI mnostVLI posjeda vec LI velikodLisnom
s rcLI.
SigLirno je da vam Allah dz.s. nece sLiditi po vasem izgledLI
ili imanjLI, vec po srcLI i djelima. Bojafi se Al/aha dz.s. je
Upitali SLI Stvoritelja zasto je stvorio svijet: "Bio sam skriveno
blago. ZLidio sam da se otkrijem, te sam zato stvorio svijet." vrhunac svake mudrosf~
Allah dz.s. je lijep i voli ljepotLI. a cuvafi se sumnjivih
Toliko je pLiteva ka AllahLI dz.s. koliko je i stvorenih dLisa.
sfvari je najbolje dje/o.
Bogatstvo nije LI kolicini nase imovine, vec LI nasoj
sposobnosti da nizacim ne Z.Udimo.
Jedan sat razmisljanja, bolji je od godinLI dana molitve
(namaza).
Vasa vjera nece biti ispravna sve dok se iman ne LipotpLini LI
vasim srcima.
A vas govor i vasa djela bice LipotpLinjena sa imanskim
srcem.
Ova vjern ika koja pomal.u jedan drLigog SLI kao dvije rLike
koje jedna drLigLI perLI.

86 87

TRECI DIO - LJUBA V 1 OTVORENO SRCE
POGLA VLJE OSMO
DUHOVNO /5KU5TVO
Ponekad dodu vremena u kojima padnu mnogi zastori
izmedu nas i Allaha dz.s., to su vremena bogata duhovnim
iskustvima. Silo gdje i u svako vrijeme mogu se spustiti na nas i
najdublja duhovna iskustva. Gospodar nam je prenio, putem
Poslanika Muhammeda a.s. rijeci: "Postoji sedamdeset hiljada
zastora izmedu vas i Mene, a nema nijednog zastora izmedu Mene
i vas."
Ponekada mi intenzivno osjecamo Bozije prisustvo. Cesce
se to prisustvo blafo osjeca - kada se otvara nase srce, kada smo
puni radosti, kada ljubav raste u nama, kada duboko suosjecamo
sa drugima. Kada smo tu2ni mo2emo isto tako duboko osjetiti
naseg Stvoritelja. On se javlja u vremena kada smo falosni zbog
gubitka isto kao i u vremena kada smo sretni.
Svi mi smo imali neku vrstu duhovnog iskustva. Nismo
uvijek mogli rijecima opisati ta iskustva i zato mozda i nismo mogli
razumjeti njihovo puno znacenje. Prije nekoliko godina anketa je
sprovedena u Americi po kojoj vise od 65% Amerikanaca je imalo
duboko znacajna, neobicna iskustva, koja su temeljno promijenila
njihov zivot i nacin gledanja na svijet. Svi smo mi u neku rukLI,
dLihovni ljLidi, mada ih mi mozemo zvati razlicitim imenima tajne
ljLidskog zivota i sva iskListva koja on sa sobom nosi.
1 mozda LI vrijeme tih dLihovnih iskListava mi smo najblizi
nasoj istinskoj prirodi. Nas svakodnevni zivot mofo se posmatrati
samo kao veoma Lisko i ograniceno stanje od onoga koje mofomo
postici. Sufije smatrajLI da nas svakodnevni nivo svijesti se mofo
najbolje opisati kao "budni san". Probuditi se znaci probuditi ono
Bofansko u nama.
Sejh Ragib El-Dierrahi
88
Kada umrijeh kao mineral, rodih se kao biljka
A kada umrijeh kao biljka, rodih se kao iivotinja
Kada umrij~h kao iivotinja, rodih se kao covjek
Cemu onda strah od smrti?
A kada opet umrem
Zadobicu krila i vrlinu meleka;
Nakon toga po/etjecu i vise od meleka -
Ono sto vam je nemoguce i zamisliti
To je ono sto CU ja postati.
Dzelaluddin Rumi k.s.
Punih trideset godina trazio sam svoga Gospodara, ali kada
sam stvar pazljivije sagledao shvatio sam da je moj Gospodar onaj
koji trazi, a ja ono trafono.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Kada dodete do sListine, dal' jos uvijek 2elite formLI? Kada
se jednom napijete vod~ sa izvora zivota, dal' ce vam jos uvijek
trebati casa da je u njoj cuvate?
Resad Field
Spustili smo u vas sListinu, trazenje, fodnju i mi to
nadgledamo i necemo dopListiti da se izgubi, vec cemo vas dovesti
do cilja koji smo vam namijenili.
Dzelaluddin Rumi k.s.
Recite "Allah" samo jedamput i onda se cvrsto drzite dok
sve vrste nevolja padaju kao kisa po vama! Poslanik a.s. je rekao:
"Kud god da ide nasa vjera, ona se ne vraca dok vas iz temelja ne
Lizdrma i ne procisti vas i vasu kucLI." Zbog toga vi necete imati
mira, vec samo bol i nevolje. Biti tegoban znaci biti ispra2njen od
radosti i bezbri2nog hala koji je nosilo vase pocetnicko neznanje.
Budite strpljivi i ponesite tegobLI "Prihvatiti nevolju" znaci
isprazniti se. Kada se ispraznimo LI nama ce se osloboditi prostor, u
njega ce se spustiti radost, radost koja ne poznaje nikakve tegobe,
rufa koja nema trnja, vino od kojeg nas nece zaboljeti glava.
Dzelaluddin Rumi k.s.
89
 Ako u 2:edi pijete vodu iz ease, u njoj cete ugledati vaseg
Gospodara. Oni koji nisu u ljubavi sa Njim u casi ce vidjeti samo
svoje lice.
Dielaluddin Rumi k.s.
Tisina obicnih ljudi je uzdrfavanje od govora, tisina
duhovnih ljudi je u tisini njihovih srca, a tisina zaljubljenih je u
utihnucu svih misli koje ne vode ka Voljenom.
Sufijska mudrost
Oni koji su u ljubavi malo govore. Samoca je njima najdraza,
jer sve njihove tefoje su usmjerene ka Voljenom. Samo On je u
njihovim mislima. Njima su tegobne duge raspave, tisina je njima
slatka. Jedini govor koji oni razumiju je govor ljubavi.
Kada ih sustigne kakva nesreca, niti gundaju niti se zale.
Znaju oni da i nesrece samo od Habiba dolaze te dobrobit i u njima
vide. Opijeni Bozanskom Ljubavi, svojom vatrom Voljeni ih sagori,
te sada bosonogi, gologlavi i droljavi hode bezbrifoo dunjalukom
ovim.
Nista oni ne cuju do li pjesmu Voljenog, samo On je u
njihovim mislima. Nista oni ne vide do ljepote Njegove. 1 ni za cim
ne ZLide do li Voljenom da ugode.
Sejh Muzaffer k.s.
Neki cudotvorac, u 2:elji da se poka2:e pred Hasanom, izvadi
zivu ribu iz bureta punog vode. Hasan Basri stavi svoju ruku u
ufarenu pec i izvadi zivu ribu iz nje. Cudotvorac predlozi Hasanu da
obojica skoce u vatru da vide koji ce prezivjeti. Hasan to odbi
govoreci, "Cudotvorstva nam nece pomoci. Radije uronimo u okean
nepostojanja i izronimo sa ogrtacerri Bozanske Biti." Cudotvorac na
to ne umjede da odgovori.
Sejh Atar k.s.
Necete utoliti svoju glad posmatrajuci druge kako jedu, niti
ce duhovna iskustva drugih zadovoljiti vasu duhovnu glad.
Sufijska mudrost
90
Oni koji tvrde da su u ljubavi upitao bih slijedece: Koliko
cesto brisete suze ljubavnika koji place za Voljenim?
Jeste li uopste ikada prolili suzu zbog te ljubavi?
Koliko neprospavanih noci ste proveli zbog te ljubavi?
1koju zrtvu ste podnijeli iz te ljubavi?
Sejh Muzaffer k.s.
Sufija je zadovoljan sa svime sto njegov Gospodar uradi
nebi li i Gospodar bio zadovoljan sa svim onim sto on uradi.
Sejh Ebu Seid k.s.
U srcu svom te nosim.
Ninam i uspavanku ti pjevam.
Ti si svugdje i u svemu,
Sveta beba u svima nama
Koja se tamo igra.
I onaj najljepsi se rada
Kad zavolimo
to dijete sto blista.
Ti si tajna sto se u mom srcu skriva.
Sejh Beva Muhjuddin k.s.
Sretan je onaj koji je uspio da savlada svoj nefs i osjeti
lagani povjetarac prijateljstva. Njegovo srce je ispunjeno Voljenim i
u njemu prostora nema ni za koga vise. Voljeni tece kroz njegove
vene, svaka pora njegovog tijela ispunjena je Prijateljem.
lstinski ljubavnici vise ne mogu osjetiti miris ili boju svoga
bica. Njih ne interesuje niko vise, sam Voljeni u njihovom srcu dise.
Srce im je prazno od zelje za krunom i vlascu . Pohlepa i potuda su
podvili repove svoje i napustili ulicu njihovu. Ako oni i govore,
obracaju se Prijatelju. Ako nesto i tra2:e, traze od Prijatelja. Oni su
odavno izgubili racun o sebi i zive samo ljubavi radi. Krenuli su na
put sirovi, a sada su stigli do zrelosti, napustajuci potpuno staniste
svoga bica.
Sejh Diami k.s.
91
 Za sve postoji glaealo koje otklanja zahrdalost, glacalo srca
je zikr, prisjecanje Allaha dz.s„
POGLA VLJE DEVETO
Muhammed a.s.

OTVARANJE SRCA 0 srce, sjedi sa onim

Kada se oci srca otvore, mi tada vidimo unutarnju stvarnost
koja je skrivena iza vanjskih oblika ovoga svijeta. Kada se usi srca
otvore, mi tada cujemo ono sto je skriveno iza rijeci, mi tada cujemo
istinu.
Otvoriti srce znaci pribliziti se Allahu dz.s. Nas Stvoritelj je
kroz Muhammeda a.s. porucio: "Ja koji ne mogu stati u vascijeli
Svemir, mogu se nastaniti u srce mog iskrenog vjernika." Nase srce
je Kaba u kome stanuje Allah dz.s„ Sva srca su mesdzidi i otvoriti
nasa srca znaci dozvoliti da u nas ude Bofanska prisutnost.
U srcu nasega srca (Fuad) zivi iskra Bofanskog. To je
unutarnje znacenje i Kur'anskog i lndzilskog ajeta: "I Allah udahnu
dah (ruh) zivota u Adema." Osnovno znacenje za hebrejsku rijec
ruh je "duh", te ova recenica moze se tacnije prevesti kao: "I Allah
udahnu Bozanski duh u Adema. " 1 kada se nasa srca otvaraju mi
sve vise i vise otkrivamo mLidrost, ljubav, radost i nadahnLice iz te
Bofanske iskre u nama.
Sva mLidrost je LI nama, sva ljLibav je vec u nama, sva
radost je vec LI nama. lpak, to ostaje skriveno, sve dok se nase
srce ne otvori (osvijetli).
Sejh Ragib El-Dierrahi
Dragi brate,
Tvoje srce je ogledalo. Ti moras obrisati prasinLI koja se na
njemLI skLipila, jer ce tada LI njemLI zasijati odraz nebeskih tajni .
Sejh EI Gaza/i k.s.
PLitnice ocisti sobLI LI kojoj zivi tvoje srce, nek ona bLide
spremna kada dode Voljeni. Kada je ti napustis On ce se LI njoj
nastaniti. UnLitar samog tebe, kada te vise ne bLide. On ce te
obasjati Svojom ljepotom.
Sejh Sabistari k.s.
koji poznaje srce;
Sjedi ispod bagrema
najmirisnijeg behara.
Dielaluddin Rumi k.s.
Omer je pitao Poslanika s.a.v.s. koje stvari treba traziti od
dunjalLika. Poslanik s.a.v.s. mLI odgovori: "Jezik zaokLipljen
prisjecanjem Allaha dz.s„ zahvalno srce i fonLI koja je vjernica."
Sejh EI Gazali k.s.
Post je naCin da se ustedi na hrani
Bdjenje i molitva su dje!atnost starih ljudi.
Hodocasce je povod za turisticko putovanje.
Sadaka je dusu dala za covjekoljupce.
O putnice dok se ne zaljubis,
Nede ti se tajna ni otkriti!
Sejh Ensari k.s.
lstina je pohranjena LI sredistu tvoga srca, od Allaha dz.s. ti
je povjerena na cLivanje. Ona ce se obznaniti sa iskrenim
pokajanjem i iskrenim zalaganjem. Njena ljepota ce zasvijetliti kada
se sjetite Allaha dz.s„ LI vasem zikrLillahLI. Na prvom stepenLI vi sa
jezikom Allahovo dz.s. ime ponavljate, a kada vase srce ozivi, vi se
onda prisjecate Allaha dz.s. vasim srcem.
Sejh Abdul Kadir Gej/ani k.s.
Postoji grad LI kojem cete pronaci sve sto folite, lijepe ljLide,
Lizitke, Likrase svih vrsta, sve za cim obican eovjek ZLidi. Medutim,
tu necete naci nijednog mudrog covjeka. A da li postoji grad LI kome
bi mogle biti drLigacije? Da!

92 93
 Taj grad je ljudsko bice. A ako u njernu irna i sto hiljada
dostignuca (znanja), a nerna srca koje u ljubavi gori, za taj grad bi
bolje bilo da se u prasinu pretvori.
Dielaluddin Rumi k.s.
Postanite covjek srca
ili bar srca podanik;
Bez srca ste ko magarac
u blatu sto se zaglavi.
A ko nema srca
nema ni dobrobiti;
Takav bolesnik cuven je
samo na dunja/uku.
Dielaluddin Rumi k.s.
Srce iskrenog vjernika je Allahovo dz.s. utociste, niko do
Allaha dz.s. u njernu ne boravi. ,,,-
Muhammed a.s- ,
Za sufije duhovna stanja su kao novorodencad, jer su
rodena u srcu, tu se hrane i rastu. Srce, poput rnajke rada, doji i
prehranjuje svoje novorodence. Kao sto se djeca poducavaju
dunjaluckoj nauci, tako se i dijete srca poducava unutarnjoj
rnudrosti. Kao sto i obicno dijete nije jos uprljano grijesirna, dijete
srca je cisto i slobodno od tvrdoglavosti, egoizrna i surnnje. Cistoca
djeteta se obicno ukazuje u fizickoj ljepoti, u snovirna, cistoca
djeteta srca se ukazuje u obliku rneleka. Mi se nadarno da cerno
dobiti d2ennet kao nagradu za nasa dobra djela, ali dar dzenneta
dolazi sarno kroz ruke djeteta srca.
Sejh Abdu/-Kadir Gejlani k.s.
Nase srce j e riznica
u kojem su pohranjene Allahove Tajne,
Smisao oba svijeta
naci ces u srcu
jer ono nam je zbog toga i podareno.
Sejh Lahidii k.s.
94
Razurnska dusa u eovjeku je bogata cudesirna, kako znanja
tako i rnoci. Putern njih rni se usavrsavarno u urnjetnosti i nauci i
putujerno u trenu od zernlje do nebesa i nazad, pravirno rnape neba
; rnjerirno rastojanja rnedu zvijezdarna. Putern njih rni vadirno ribe iz
rnora i hvatarno ptice u letu i pokoravarno zivotinje poput slona,
karnile i konja da nas slu2e. Nasih pet cula su poput pet otvorenih
vrata u spoljasnji svijet, ali jos cudesnije od toga je nase srce ciji
prozor je otvoren nevidljivorn svijetu ruha.
U snu, kada su avenije nasih cula zatvorene, taj prozor se
otvara i rni prirnarno poruke iz nevidljivog svijeta koje ponekad
predskazuju i nasu buducnost. Nasa srca su poput ogledala koja
odrafavaju ono sto je zapisano na plocarna sudbine. Ali, eak i u
snu, rnisli o dunjaluckirn stvarirna zatarnnjuju ovo ogledalo, tako da
odrazi koje ono prirni postaju nejasni. Dok, nakon nase srnrti, takve
rnisli nestaju i rni sve stvari vidirno onakvirn kakve istinski jesu.
Sejh EI Gazali k.s.
Preko Muharnrneda a.s. nas Gospodar narn porucuie:
"Covjek je Moja tajna i Ja sarn njegova tajna. Unutarnje znanje
duhovne biti je tajna Mojih tajni. Sarno Ja to znanje spustarn u srce
Moga iskrenog roba i nikorn nije poznato njegovo stanje do li Meni."
Sejh Abdul-Kadir Gej/ani k.s.
Prisjecanje Allaha dz.s. je lijek za srce.
Muhammed a.s.
Nacelo ljepote je da lijepo lice ne rnoze podnijeti da ostane
skriveno iza zastora, ono ne poznaje skrornnost i ako rnu zatvorite
vrata, ono ce se pojaviti na prozoru. Kao sto vi sarni znate, kad_a se
u vasirn rnislirna pojavi cudesna i rijetka ideja vi postajete opcinjeni
njorne i rnorate je izraziti bilo govororn ili pisrneno.
Sejh Diami k.s.
Srce je kralj, a ostali dijelovi tijela su njegove sluge. Svaki
dio funkcionise u skladu sa voljorn i kornandorn srca, a srcana volja
je podredena Allahu dz.s ..
95
 Samo je Allah dz.s. Gospodar srca i niko osim Njega ne zna
sta se u srcu skriva. Samo Allah dz.s. spusta i uzima iz srca sta POGLA VLJE DESETO
god da On pofoli. Srce je mjesto Bozijeg Jedinstva, Allah dz.s. nad
njim neprestano bdije.
Allah dz.s. motri na nasa srca, jer u njima je pohranio svoje PROMISLJANJE I ZNANJE
najdragocjenije bisere i riznice blaga istinskog znanja o Njemu.
lmami Et-Tirmizi k.s. Postoji
Glad koja ne zivi u stomaku i nemoguce
je utoliti sa 1O cevapa s /ukom
To je glad usamljenog covjeka bez doma
i icega svoga, tu glad on trpi teskom mukom.
lsto tako je i sa znanjem. Postoji znanje o stvarima ovoga
svijeta: rezultati fudbalskih utakmica, izvjestaji o kursu novca, boja
kola, razne vrste pasa i recepti. Postoji znanje o hemijskim
procesima, istoriji naroda i postmodernistickoj skoli savremene
Srce l1 kojem nema mV1drosti umjetnosti. Sva ova znanja su "znanja stomaka" tj cevapa i bureka.
izgleda kao dofrajala kl1ca; Sto se tice gladi usamljenog covjeka ona se ne mofo utoliti sa
raznim informacijama i cinjenicama. Spas dolazi sa viseg nivoa.
zafo ucife) druge poucavajte i Kada se covjek probudi iz svog hola uspavanosti i zaborava, on
shvata da postoji nesto daleko iznad hrane koja zadovoljava nasu
V1savrsavajfe se u nal1ci. intelektualnu glad i tada on nadilazi zelju da sazna koliko je jaja
}\)emojfe dozvolifi da l1mrefe burekdzija stavio u pitu ili pak koliko je oraha slastiear stavio u
baklavu.
kao neznalice/ )er Svemogl1ci Kada se svo dunjalucko znanje prosije kroz sito
promisljanja, ono malo zrnevlja sto ostane je "cisto zlato Duhovne
Allah nece zbog neznanJa hrane", koje nas istinski ishranjuje. Ostalo je kukolj koji pada na
primifi nicijl1 isprikl1. zemlju. Veoma malo od onoga sto inte lektualno znamo mofo nam
koristiti da ispecemo Nebeski somun.
Proslavljeni pjesnik SAD-a, Robert Hass, posmatrajuci
parenje vilinih konjica, govori o "nekadasnjoj-fodnji", koja se
evolucijski stvorila nebi li "isisala i posljednji sok ovoga svijeta u
tijelo onoga koji prima". Znanje koje se javlja u promisljanju je
znanje koje Zemlju okrece oko Sunca, stvara plim u i oseku, otvara
oci i na kraju iskrenom muridu otvara srce.

96 97
 Oni cija folja za spoznajom je dovoljno snafoa ce razotkriti
ruku dizajnera iza simetricni h crta na liscu, potez umjetnika na
sarama kamena i otiske Stvoritelja u konstalaciji zvijezda.
Sejh Ragib E/-Dierrahi
Grupa ljudi dovede izvjesnog covjeka Poslaniku s.a.v.s.
hvaleci ga neumjerno. Tada ih Poslanik s.a.v.s. upita: "Kakav je
njegov razum?" Oni mu odgovorise: "Mi tebi govorimo o njegovoj
revnosti u namazu i mnostvu dobrih dijela koja njega krase, a ti nas
pitas za njegov razum." Na to im Poslanik s.a.v.s. odvrati: "Budala
nacini vise stete kroz svoje neznanje nego li pokvarena osoba kroz
svoju pokvarenost."
Muhammed a.s.
Krenuli Alija i Hasan u lov na medvjede. Cetiri puna dana
nijednoga nisu primijetili. Spavali su u oblifojem selu, a umjesto da
plate nocenje obecali su seljacima dio medvjede kofo. Petoga dana
ugledase velikog medvjeda i tada Alija nervozno rece svom
prijatelju: "Moram ti priznati da me je strah ovoga medvjeda." Hasan
se na to samo nasmija i odgovori odvafoo: "Ti to slobodno meni
prepusti." 1tako se Alija brzinom munje uzvera na oblifoje drvo, dok
je Hasan cekao sa napetom puskom. Medvjed se priblizavao
gegajuci i Hasana je sve vise i vise hvatao strah. On podize pusku
na svoje rame , ali on se sada toliko tresao da prije nego li je imao
vremena da nacilja puska sama opali i promasi cilj. Hasan se
prisjeti da medvjedi nikada ne doticu les te se baci na zemlju i
prestade disati. Medvjed dode do njega dobro ga omirisa i konacno
krenu dalje. Alija koji je svo vrijeme sa drveta posmatrao sta se
dogada, sada side dolje i cestitajuci -Hasanu sto je ostao ziv upita: "
Bogati, sta ti je ono medvjed sapnuo na uho?"
"Ubuduce nemoj da prodajes medvjedu koZ.U prije nego li si
uhvatio medvjeda", odgovori Hasan.
Sufijska mudrost
Onaj koji zna tri stvari bice spasen od tri stvari.
Ko zna da Stvoritelj nije nacinio gresku stvarajuci Svijet, bice
spasen od sitnicavog pronalafonja greski.
98
Onaj koji zna da je Allah dz.s. pravedan, bice posteden od
zavisti.
Onaj koji zna od cega je stvoren, bice spasen od oholosti.
Sejh Ensari k.s.
Kada su pitali mudraca Lukamana od koga se naucio
mudrosti, on odgovori: "Od slijepaca, koji nece naciniti korak prije
nego sto ispita mjesto."
Sejh Muzaffer k.s.
Sejh Salih je cesto govorio svojim muridima: "Onaj koji
neprestano kuca na necija vrata, jednoga dana ta vrata ce se
otvoriti za njega." Rabija to zacu jednoga dana te rece Salihu:
"Koliko dugo ti mislis ponavljati da ce se vrata otvoriti u nekom
buducem vremenu. A zar su ta vrata bila ikada zatvorena?" Kad to
cu Salih se pokloni Rabiji priznavajuci njenu mudrost.
Sejh Atar k.s.
Hasan El-Basri upitao je EI Adzemia kako je uspio dostici
tako visoku duhovnu stanicu.
"Tako sto sam molitvom neprestano prociscavao svoje srce,
a cuvao se da ne zacrnim papir svojim mudrovanjem.
Sejh Atar k.s.
Jednoga dana Hasan El-Basri uputi se u mesdzid kod
Habiba El-Adzemija u vrijeme vecernje molitve (jacije) . On je
smatrao da Adzemi ne izgovara najpravilnije rij eci molitve te se
odvoji i sam otklanja jaciju. Te iste noci on u snu vidje Gospodara
koji mu rece: "Hasane, da si sinoc klanjao iza El-Adfomija ti bi
zadobio Nasu naklonost i samo taj namaz bi vrijedio vise od svih
namaza koje bi ti otklanjao u cijelom svom zivotnom vijeku.
Pronasao si gresku u njegovom izgovoru, a nisi uspio da uocis
cistocu i uzvisenost njegovog srca. Znaj dobro da je nama mnogo
drafo cisto srce od pravilnog izgovora ajeta i sura."
Sejh Atar k.s.
99
 Na svom prvom putovanju pronasao sam znanje koje je bilo
prihvatljivo i onim izabranim i obicnom svijetu, na drugom
putovanju, znanje koje je bi lo samo za odabrane, a na trecem
putovanju, znanje koje ni odabrani nisu mogli da prihvate; i tako
sam ostao sam i odbacen.
Prva vrsta znanja je bilo pokajanje koje je prihvatljivo i
izabranim kao i obicnom svijetu, druga vrsta znanja je povjerenje,
ljubav i odanost Allahu dz.s. koje su izabrani mogli prihvatiti, a treca
vrsta znanja je spoznaja Realnosti koja je daleko iznad sve ljudske
ucenosti i razloga da se ona dokuci i zato to ljudi odbacuju.
Sejh Zun-nun Misri k.s.
Najdeblji zastori izmedu ljudi i Allaha dz.s. su mudrost
mudrih ljudi, obofavanje onih koji obozavaju i predanost onih
predanih.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Kada bih samo znao da sam zakoracio jedan jedini korak u
iskrenosti, ne bih pridavao vafoosti nicemu drugom.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Ne samo da bica i stvari imaju duh koji u dato vrijeme uzima
oblik bica i stvari, vec i nasa djela, rijeci, misli i osjecanja isto tako
posjeduju sopstveni duh. 1 tako se moze dogoditi da duh lijepog
djela uzme oblik meleka.
Sejh Bedruddin k.s.
Ovaj duh nebeskog porijekla se javlja u covjeku kao covjek,
u zivotinji kao zivotinja, u biljci kao biljka. On se razlicito manifestuje
kod razlicitih vrsta, javljajuci se u svakoj osobi na razlicit nacin u
skladu sa sposobnostima i mogucnostima te osobe. Ovaj duh niti
nestaje, niti se umanjuje, niti se mijenja kada se tijelo unusti.
Tijelo, sve do svoje smrti, je u stalnom mijenjaju, dok duh
uvijek ostaje isti. On ne moze biti obznanjen nicim drugim do li
tijelom u kome je nastanjen. Nema obznane bez pojavnosti, prema
tome - svaki duh mora imati oblik. lpak ako se duh potpuno
100
poistovjeti sa izvjesnim tijelom - nece biti u stanju da se vrati svom
porijeklu.
Sejh Bedruddin k.s.
· lzvjesno vrijeme mora proci prije nego li shvatim puno
z~acenj_e kerameta_koji mi se danas dogodi. Cesto sam razmisljao
o Jedn~J od osnovnih postavki lslama, a to je: musliman mora voljati
Poslanika a.s. a to mi se cinilo nemogucim. Smatrao sam da se
lju?av m?Ze javiti samo ako dvije osobe provedu izvjesno vrijeme
za~e~no 1?rodu neka zajednicka iskustva. Prema tome kako da ja
os~~ca~ IJubav prema nekome ko je zivio davno prije mene i sa
ko11m. nisa.'21 mogao imati kontakt? Zahtjev da se postuje Poslanik
a.s. Je v1~e nego .razumljiv za mene, ali ne i ljubav. Moje
pr~uca~an1e ~slam~ 1 Poslanikovog a.s. zivota je u meni probudilo
na1dubl1e postovan1e za njegovu izuzetnu i uzvisenu licnost. Ali
i~l~ms~i zahtjev da ~e mora voljeti osoba koja je davno preminula,
c1nio m1 se nemoguc1m, nelogicnim i nezamislivim.
U biti to i jeste nezamislivo, jer ljubav se ne moze doseci
~~zmisljanjem vec ~ap~rom nase volje. Kada nas ona pogodi to je
c1sta b~agod~~- To je Vjerovatno ?no sto moj ucitelj podrazumijeva
~C:d ka.~e da treban;o spoznavat1 srcem." Razumjeti sta to znaci je
JOS uv~Jek nemo~~~e z.a men~. Ali danas, iznenada, bilo mi je
dozvoljeno da doz1v1m d1rektno 1skustvo, nezamislivog.
Sejh Ozelsel k.s.
Tri osobe su pogubne za vjeru: ucenjak lose naravi vladar
koji je tiranin i teolog neznalica. (provjeriti original). '
Muhammed a.s.
.. Sna~a n~ _lezi u nosenju teskog tereta , za to mofo posluziti
deva 111 konJ. Sust1na snage je u obuzdavanju vase naravi i srdzbe.
Muhammed a.s.
101

POGLAVLJEJEDANAESTO
LJUBAV
Ako folirno nesto dobro da naucirno, moramo voljeti. Nije
moguce usavrsiti nijedno polje znanja - bilo da se radi o rnuzici ,
urnjetnosti , nauci ili zanatu - a da nernarno ljubavi za to cime se
bavirno. lzucavati nesto bez ljubavi dovodi do uskog, povrsnog
razumijevanja. Prava dostignuca dolaze sarno putem ljubavi.
Za rnnoge sufizarn je put ljubavi. Voljeti druge i voljeti ljepote
ovoga svijeta znaci razviti u sebi sposobnost i za visu ljubav, jer sto
vise ljubavi irna u nama to rni i vise volirno Allaha dz.s .. Voljeti
naseg Gospodara znaci i spoznati Ga.
Mnogi od nas se plase ljubavi, jer svako od nas je bio
razocaran ne sarno u rornanticnoj ljubavi nego i od porodice i
prijatelja koje srno voljeli. 1 zato se neki plase da svoje srce opet
otvore. Stara Turska izreka kafo: "Onaj koga je corba oprzila, puse
cak i u jogurt." lpak, bez obzira koliko rni propatili u proslosti i
uprkos strahu da cerno patiti i u buducnosti rni rnorarno opet voljeti.
Jedna od najvafoijih uloga sufi ucitelja je da obezbijedi mjesto, za
one koji iskreno trafa. Mjesto u kerne ce se ucenici upustiti u rizik
ljubavi.
Mi se plasirno ljubavi i zbog toga sto nas ona mijenja. Tose
i dogada. Kod iskrenog ljubavnika, svijest o sebi nestaje tako da
ljubavnik, ljubav i Voljeni postaju jedno. Ego se plasi da izgubi
kontrolu, a jos vise je uplasen od nestajanja u Voljenorn i zato on
nalazi izgovor za izgovorom da se ne prepusti Voljenorn i zaroni u
more ljubavi.
Evo nekih rijeci inspiraciji iz usta onih koji su bili iskreno
zaljubljeni.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Ostavi sve i prihvati se ljubavi. Odvrati svoje srce od sveg
ostalog i osjeti ljubav u cijelorn svorn bicu! Neka ti ljubav bude vodic
ka zernlji ljubavi jer tarne te ceka tvoj Voljeni, udi u dfonnet
102
Allahove dz.s. Biti i spoznaj ljepotu istinskog Prijatelja i sakupi ruze ·
u vrtu Jedinstva. Na torn putu ljubavi, ljubavnik zrtvuje svoj zivot da
bi pronasao Voljenog. Sve sufije opijene vinorn ljubavi, zrtvovali su
sebe na putu ljubavi.
Sejh Muzaffer k.s.
Mofas isprobati i hiljade stvari, ali sarno te ljubav rnoze
izvesti na slobodu. Nikada ne bjezi od ljubavi - pa cak ni od
zernaljske ljubavi, jer i ona je priprerna za najuzviseniju lstinu.
Nernoguce je citati Kur'an ako niste naucili ebdzed (sufaru).
Sejh Diami k.s.
Onaj koji gleda ocirna ljubavi vidi u svernu dobrotu i ljepotu.
On se iz svega uci, u svernu vidi Allahove dz.s. darove i
velikodusnost. On je pun zahvalnosti zbog obilja kojirn nas je Allah
dz.s. obasuo_.
To je prvi korak na putu ljubavi ka Allahu dz.s .. To je samo
sjerne ljubavi. Vrernenorn sjeme ce izrasti u drvo koje ce dati plod.
Ko god da okusi taj plod spoznace istinsku ljubav, ali bice mu
veorna tesko da tu ljubav objasni onirna koji nisu probali taj plod.
Sejh Muzaffer k.s.
Budite rob ljubavi da bi bili istinski slobodni - slobodni od
hladnoce i sarno-obozavanja. Na hiljade ucenih i rnudrih je proslo
ovirn putem. No oni koj i bijahu slijepi za ljubav i njihova irnena ne
ostase zapisana, nista sto bi uvelicalo njihovu slavu i cast, nista sto
bi podsjecalo na njih u protoku vremena. Pa cak vi pokusali hiljade
stvari na ovorn svijetu, sarno ljubav vas mofa osloboditi iz okova
sebicnosti.
Sejh Diami k.s.
Nema spasa dusi
Osim da se zaljubi
No medu ljubavnicima prvo
Ona mora da iudi
Samo zaljubljeni mogu
Oba svijeta prevazici
To je u zvijezdama zapisano
103
 Samo svojim srcem Zbog ljubavi govorimo, zbog ljubavi placemo, zbog ljubavi
uto nebo ces stici umiremo; ljubav nas ozivljava, ljubav nas opija i zacuduje, ljubav te
U srcu ti cvate mofo uciniti sultanom. Ljubav i ljubavnik pravca ustaljenog nemaju.
Ta ruza nebeska Kud god se ljubavnik okrene, na toj strani je Voljeni.
Dzelaluddin Rumi k.s. Ma gdje on bio, on je sa Voljenim. Kud god on da krene ,
. Oci iskreno zaljubljenog dervisa vide samo Gospodara, krenuo je sa Voljen im. On nista ne mofo uraditi, on ne mofo opstati
njegovo srce zna samo za Voljenog. Voljeni je oko kojim on vidi ni za trenutak bez svoga Voljenog. On se neprestano Voljenog
ruka kojom on drzi, je~ik kojim on govori. Da nije u ljubavi njega bi sjeca i Voljeni se prisjeca njega. Ljubavnik i Voljeni, onaj koji se
nest~}o. 1 a~o u srcu nJegovom nema ljubavi pa makar i na tren, taj prisjeca i ono cega se prisjeca su uvijek zajedno i nista ih odijeliti ne
derv1s. n~ b1 mogao ostati u zivotu. Ljubav je zivot dervisa, njegovo mofo.
z?ra_vl!e. 1 ugod~ost. Ljubav ubija dervisa i oci mu natapa suzama, Sejh Muzaffer k.s.
Sjed1njUje s Voljenim ga budi i vraca nazad u zivot.
Atomi ovog Svemira razdijelise se u ogledala, svako od njih
Sejh Muzaffer k.s.
odrafava jedan vid nebeske ljepote. Dio te ljepote spusti se na
Od svega stv5xenog najsnafoija i najdjelotvornija je ljubav. ruzu, u koju se kanarinac ludo zaljubi. Njen miris zapali obraze
Sejh Behauddin, Rumijev otac k.s. svijeci i na stotine crnih leptirova sagori u tom plamenu. Od tog
plamena se i sunce zapali i nagna lopocev cvijet da izroni iz dubina.
Oni }to ne osjecaju ovu ljubav Sejh Dzami k.s.
Sto ih zove poput rijeke,
I sto nisu opili se zorom kao Ljubav je gorcinu pretvorila u secer, a bakar u zlato.
Cistom vodom izvorskom Ljubav je taloge tuge izbistrila i bol duse uklonila.
i sto im zalazak sunca vecera nije Ljubav je mrtve ozivjela, a sultane u robove pretvorila.
neka i da/je spavaju. Ova ljubav je plod znanja. Budali nije dano da sjedi na
prijestolju njenom.
Ova ljubav je iznad ucenjastva Vjera ljubavi je odvojena od svih religij a. Jer za ljubavnike i
njihovih trikova i dvolicnosti vjera i religija je Voljeni.
i ako uceni zelite biti O duso, u svom nastojanju i trafonju postani poput rijeke
spavajte i da/je. koja tece.
Ja razum svoj sam odbacio 0 razume u svako doba budi spreman da napustis smrtnost
Na komadice odjecu isjekao zarad besmrtnosti.
i na putu ostavio. Prisjecaj se uvijek Gospodara, nebi li sebe zaboravio
gubeci svaku brigu za ovim svijetom, utonuo u Voljenog .
Ako vec niste potpuno goli Dzelaluddin Rumi k.s.
Ogrnite se haljom
Vase slatkorijecivosti Ljubav je posebna i bol njena je ugodna. Ko god to spozna u
i nastavite spavati. srcu svom spoznace i tajnu. Spoznace da je u svemu lstina i da sve
Dzelaluddin Rumi k.s.
104 105
vodi ka Njoj. 1 nicega nema do li lstine. Onaj koji to shvati bice
preplavljen, utopice se u moru lstine. ~
Sejh Muzaffer k.s.
Cijeli avaj dunja/uk je pijaca ljubavi
Ka ljubavi nema, nista i ne vrijedi.
Vjecna Mudrost je stvarila sve stvari u ljubavi
Ljubav sve adrzava i Njaj se svi vracaju
Zemlja, neba, sunce, mjesec i zvijezde
Ljubav zivi u srcu njihave arbite
Ljubav je svakag potres/a i zacudila
Mnagi se apise vinam ljubavi
Od /jubavnika Ljubav trazi tajanstvenu tisinu
Oak sva bica avag Svemira sama traze nju
Ljubav se krije u najdubljim mislima
U ljubavi Ja i Ti ne pastaji
Jer Ja i Ti je u Voljenog utanula
I svi zastari ljubavi su pali
A u Kabi najtananije tajne
Vidjet ces Prijatelja beskrajne ljubavi
Onaj kaji trazi tajne aba svijeta
Uza/ud mu je traziti dalje ad ljubavi.
Sejh Atar k.s.
Tajna ludasti je izvar mudrasti
Mudar cavjek je lud ad ljubavi
Onaj cije srce pa razumu luta
tudin je svam bicu pa hiljadu puta.
Dielaluddin Rumi k.s.
lskreni dervis briga nema. On brine samo o Voljenom.
Voljeni je njegova bol i njegov lijek, uzrok njegovog postojanja. On
bi umro da nije u ljubavi. Ako bi njegovo srce ostalo bez ljubavi
samo na trenutak, taj dervis bi izdahnuo. Ljubav je zivot dervisa,
njegovo zdravlje i ugodnost. Ljubav slama dervisa i kvasi mu oci
suzama, sjedinjenje s Voljenim ga lijeci i nazad u zivot vraca. Dervis
spoznaje odvojenost u jedinstvu i jedinstvo u odvojenosti.
Sejh Muzaffer k.s.
106
Sejh Ufted se izlijecio od duge bolesti. Bila je zima i voda u
abdesthani je bila prehladna za njega kada je ustao prije sabaha, te
je njegov murid Hidaj ustajao prije njega nebi li mu zagrijao vodu na
vatri. Jednoga hladnog jutra Hidaj je primijetio da je njegov sejh vec
budan. Kad to vidje srce mu se skameni te uze kofu sa hladnom
vodom i prisloni je na svoje grudi. Sejh zavrnu ru kave i Hidaj mu
posu vodu koja gotovo oprzi njegove ruke. Gledajuci u cudu
voljenog murida, sejh rece "Hidaj, gdje si ovu vodu jutros
pregrijao?" "Na vatri moga srca, moj s~j hu."
Sejh Muzaffer k.s.
Jednoga dana Rabija upita: "Ko ce nas odvesti nasem
Voljenom?" Njena sluskinja odgovori: "Nas Voljeni je vec u nama,
ali ovaj svijet nas dijeli od Njega."
Adevija Rabija k.s.
Upitase Rabiju, "Da li volis Allaha dz.s.?"
"Da", ona odgovori.
"Ada li mrzis sejtana?" upitase dalje.
"Ne", rece ona, moja ljubav za Allahom dz.s. je tolika da
nemam mjesta da mrzim sejtana."
Adevija Rabija k.s.
Neko upita Rabiju: "Kolika je tvoja ljubav za Poslanikom
a.s.?"
Ona im rece: "Uistinu velika, ali moja ljubav za Stvoritelja me
je odvratila od ljubavi za Njegovim stvorenjima."
Adevija Rabija k.s.
Covjek se jednom zaljubi u prelijepu djevojku. On ju je
slijedio danima dok nije skupio hrabrosti da joj pdde i izjavi svoju
beskrajnu ljubav.
On nastavi da joj se udvara sa naljepsim epitetima. Djevojka
ga strplj ivo slusase neko vrijeme, ali ga najzad prekide, te mu rece:
"Tvoje rijeci su zanosne, ali evo upravo dolazi moja sestra, ona je
mnogo ljepsa od mene i sigurna sam da ce ti se ona vise dopasti."
107
 Covjek poce da se okrece nebi li ugled~o sestr.u . ljepoticu,
no djevojka mu zalijepi samarcinu da je sve zv1iezde v1d10. On ~e
nade u velikom cudu dok mu ona kazivase: "Zar ti ne rece da Je
tvoja ljubav prema meni besmrtna i beskrajna. Gdje se. i z~ubi ta
ljubav! Samo sto si cuo da ima ljepsa i od mene, zaborav10 s1sve o
nasoj ljubavi . Plivaj dalje druskane, jervti o ljubavi nista ne znas."
Sejh Muzaffer k.s.
Za Behlula su smatrali da je ludo zaljubljen u naseg
Gospodara. Svi mi smatramo da volimo Stvoritelja, ali njeg~~a
ljubav bijase posebna. On dan i noc provede u razgovoru sa ~~oi1m
Voljenim . Kao da je bio zaljublj en u najljepsu djevojku u c 1i e lo~
Svemiru koja mu je ukrala srce i dusu i on je nosi uvijek sa sobom 1
prica sa njom i na javi i u snu.
Jednoga dana njegova ljubav se toliko razbuktala da Behlul
napusti svoj dom, ostavi posao i poce da luta bez cilja i nakane. O~
toga vremena on se toliko preda ovoj ljubavi da sve drugo zaborav1
ukljucujuci svoj izgled i zdravlje. On vise nije im.ao vremena ~a sebe
i zato je njegova odjeca bila pocijepana, a niegova kosa. 1 br~~a
duga i rascupana. "Svaki trenutak koji nije proveden u l1ubav1 Je
protracen i zauvijek izgubljen", Behlul govo~ase.
Sejh Atar k.s.
Covjek se cesto sjeca osobe koju voli. Onaj koji voli
Stvoritelja sjeca ga se uvijek i na svakom mjestu. Na ~ranama
voljenog ruzicnjaka, opijen ljubavlju ka,_narinac neprestano pJeva.
Sejh Muzaffer k.s.
Srce koje nije bolesno od ljubavi, ne m~Ze se .zvati ~rcem.
Tijelo koje ne boluje od ljubavi je nista dr~go do II blato 1zemlJa.
Sejh Diami k.s.
Ljubav ne ulazi u srce samo putem vida. Cesto se ljuba~
rada i putem rijeci. Odraz lj epote koji ulazi u uho cesto krade srcu 1
dusi i razum i mir.
Sejh Diami k.s.
108
Ako se ljubav nastani u vama, znajte da je njeno porijeklo u
lj epoti. Vi ste samo ogledalo u kojem se odrazava ljepota. 1 zato sto
i ljepota i njen odraz dolaze iz istog izvora oni su ujedno i blago i
riznica .
Sejh Diami k.s.
Kaliko god okusili od ljubavi, bilo kada ili bilo gdje je samo
neznatan dio Nebeske Ljubavi. Ljubav izmedu eovjeka i fone je isto
tako dio te Nebeske Ljubavi. Ali ponekad takav voljeni postaje
zastor izmedu nas i istinske Ljubavi. Jednoga dana taj zastor ce se
podici i mo cemo ugledati istinskog Voljenog u svoj Njegovoj
Nebeskoj Ljepoti.
Ono sto je vafoo, treba cuvati osjecanje ljubavi u svom
srcu, bilo kakav oblik ona imala. Vafoo je da budete volj eni. Lakse
je voljeti nego biti voljeni. Ako ste ikada bili zaljubljeni zasigurno je
da cete jednoga dana i Voljenom stici.
Sejh Muzaffer k.s.
Kada se srce smiri uz voljenog, kako je moguce za njega da
2udi za drugim? Zasto bi crni leptir letio ka suncu kad sve njegove
nade sagore u plamen u svij ece? Uzaludno je kanarincu prinostiti i
na hiljade mirisnih trava, kad on samo fodi za ruzicnjakom . Jednom
kada lopocev cvijet pomiluje svjetlost sunca, zar ce on i tada mariti
za blijedim mjesecom? Kada dusa cezne za vrelom eiste vode, njoj
je tada secer beskoristan.
Sejh Diami k.s.
O Gospodaru, ne hrani me ljubavlju vec samo
ljubavnom cefojom.
Sejh Ibn Arebi k.s.
Kako li je sretno srce u kome se nastani ljubav, jer ona mu
odnosi sve brige dunjalucke! Ljubav je poput munje i groma koja
pali strpljenje i razum dok ih skroz ne sagori.
Ljubavnik ne brine za svoju sopstvenu sigurnost. Planina
optuZbi na njega, nije te:Za za njega od slamke, kritike samo
povecavaju njegovu opijenost.
Sejh Diami k.s.
109
 Ljubav nas odvodi u najvise planine. Ljubav nas dovodi do Harun EI Rasidova cuvena robinja je bila jednostavna i
ci lja. Ljubav nas baca u ekstazu. Opijenost, stanje u kojem ljubav i obicna, ali je on nju vise volio od sve ostale posluge. Kada su ga
cefoja preplave dusu, daje okus zikru ljubavn ika. To je takvo upitali koji je razlog tome on im je to prakticno demonstrirao.
stanje, da ako u tom trenutku ljubavniku otkinemo dio tijela on nece On je pozvao svu poslugu i otvorio im vrata svoje riznice
bol ni osjetiti jer je utonuo u ekstazu i opijenost vizijom beskrajne koja je bila puna zlata i bisera. On im rece da mogu uzeti sta god
ljepote. pofole. One potrcase da nagrabe sto je moguce vise. Sve osim
Sejh Muzaffer k.s. nj egove miljenice koja cak i ne ude u riznicu.
"Zasto i ti nesto ne uzmes?" upita je Halifa .
Ljubav rjesava sve probleme i otvara sva vrata. Ona mu odgovori : "Sve sto ja folim je da sluzim tebi. Ti si
Sejh Muzaffer k.s. sve sto meni treba. Sva moja ljubav pripada tebi i tvoja ljubav je
jedina milost kojoj moje srce fodi."
Sve sto Voljeni cini za nas je volj eno. Sejh Muzaffer k.s.
Sejh Kasani k.s.
Otkada sam cuo za svijet Ljubavi,
Mjesto za ljubav je srce, a srce je cisto zlato. Nas Voljeni ga Potrosio sam iivot, moje srce
je uglacao svojim pogledom, cineci ga svijetlim i cistim. Tragovi I oCi moje na tom putu.
svjetlosne ljepote beskrajne ljubavi ukazuju se u og ledalima Mislio sam da su ljubav
pobofoih srca. Ljudska ljubav opstoji kroz ljubav Bofansku. I Voljeni dvije stvari
Sejh Semeni k.s. A sad znam da su isto.
Die/a/uddin Rumi k.s.
Neka oko tvoga srca bude otvoreno, nebi li duh ugledao i
spoznao nevidljive stvari. Poslusaj me prijatelju, ljubav je poput sunca
Usmjeris li svoje lice LI predjele ljubavi, cijeli Svemir ce ti biti srce bez ljubavi je nista drugo do li kamen ledeni.
basca puna rufa. 1 sve sto tu vidis tvoje srce ce pozeljeti i sve sto Sejh Kebekli k.s.
tvoje srce pofoli tu ces vidjeti. Ako prodres u srce svakog suncevog
zraka, pronaci ces sunce u njima.
Sve sto imas prodaj za ljubav. Ako ti duh izgori u plamenu
ljubavi, vidjet ces da je ljubav alh emicar duha.
1 krenut ces na put iznad uskih granica vremena i prostora
koji ce te dovesti do beskrajnog prostora Nebeskog Svijeta. Ono sto
uho nije culo, ti ces cuti i sto oko nije vidjelo ti ces vidjeti. 1 konacno
bices uveden u to visoko staniste, gdje ces samo Jedinstvo vidjeti,
iznad ovoga svijeta i svega stvorenog. Tom Jedinstvu posvetices
ljubav, srce i dusu, sve dok okom koje ne poznaje sumnje budes
jasno vidio da "samo Jedan jeste i nista osim Allaha dz.s. nema
postojanja."
Sejh Ahmed Hetif k.s.

110 111
 CETVRTI DIO - UCITELJI SUFIZMA
POGLAVLJE DVANAESTO
UCITELJI 1 UCENICI (SEJHOVI I MURIDI)
Na arapskom jeziku sinonim za sufizam jev put (tarika~) . Taj
pojam ne oznacava stazu kojom svako moze puto.vat1. <?,n
oznacava stazu u pustinji koja vodi iz oaze u oazu. Taj put rn!e
oznacen, jer pijesak se stalno pom)era. Za taj. put P?~reban v~m je
vodic jer ako niste cesto putovali tuda, necete b1t1 u stanju da
pronadete put. Sejh je vodic na tom duhovnom putu, on dobro
poznaje put, njegove zamke i opasnosti. V.
Cuvena prica o Nasruddinu odlicno prikazuje ulogu vo91c~.
Grupa mladih ljudi dode Nasruddinu u folji ~a im on ~ostane uc1telj.
On pristade na to i rece im da podu sa nj1m u tek1j u. On ~dveza
svoga magarca i uzjaha ga naopacke i tako poce da p~ed~.od1 gr~p~
mladih ljudi kroz grad. Narod se svemu tome dobro .1sm.1j~. ~asuc~
tako Nasruddin im izgledase kao neka luda koja jOS 1ma 1
sljedbenike. .V
Prije nego li stigose do tekije veci na ~ladica vse ~aZ~jeza.
Oni malobrojni koji ostase upitase Nasrudd1na .~asto. je. jahao
naopacke? On im odgovori: "Znate dobro da n1je p~1stojno ~a
ucenici idu ispred ucitelja, a po meni ne bi bilo isp ravno rn da vam ja
okrenem leda. To je bio jedini nacin da se to dvoje uskladi! "
Ova prica ima visestruko znacenje. Nasruddin demonstnra
svoj nemar prema ustaljenim konvencijama i na .taj nacin on t~.sti~a
iskrenost i upornost mladica. On isto tako ukazuje na ulogu uc1telja
koji zna put i cija pafoja je usmjerena n~ njego~e uc~nike. v :o~e~
toga on tu ilustruje potrebu za medusobn1m uvazavanjem uc1telja 1
ucenika.
Ovo poglavlje obiluje primjerima odnosa ucenika. i uci.~e!ja .
Neki od njih mogu vam se uciniti zacudujucim ili cak nepnhv~tlj 1v1m,
a neki vas mogu inspirisati. Svak~primj er je sam ~o seb1.poucan.
Sejh Ragib EI Dzerrah1
112
lstinski ucitelj rusi idola koji je njegov ucenik ucinio od njega.
Dzelaluddin Rumi k.s.
Na svim putevima duhovnog odgajanja, ucitelj zauzima
najvafoiju ulogu. On nosi ucenje kao zivi predstavnik odredene
tradicije. On pomaze ucenicima da prevazidu ogranicenja
sopstvenog bica. Jer svaka osoba robuje unutar svog zacaranog
kruga i zato je neohodna spoljna intervencija da bi se taj krug
razbio. Moj ucitelj je ovo opisao slijedecim rijecima: "Sebi mofote
dati prvu pomoc i previti vasu ranu , ali ne mofate sami nad sobom
izvrsiti operaciju."
Temelj ite promjene, koje ovaj put zahtijeva, u ucenikovoj
svijesti o svijetu i ponasanju nalikuju ozbiljnoj operaciji. Licne
osobenosti za koje je ucenik najcvrsce vezan i sa kojima se on
najvise identifikuje na ovom nivou su upravo ono sto ga sprecava
da postane ono sto on istinski jeste i tako ostvari svoj puni
potencijal. (Rumi je napisao): "Potrebno je uciniti veliki napor da se
ne bi nasli na pogresnoj strani i da bi na kraju prepoznali ono
istinsko sto je ostalo u nama."
Sejh Ozelse/ k.s.
Moj sejh je bio covjek prijatne spoljasnjosti i unutarnjeg
smirenja. Bio je dug u razmisljanju a kratak na rijecima. Nikada nije
tezio dunjaluckim stvarima i nij e ga zanimalo da poveca svoju
imovinu. Ma kakav poklon da bi dobio, on bi ga odmah proslijedio
. nekom od svojih dervisa, ostavljajuci samo najminimalnije za sebe.
Sejh Mesum 'A li Sah k.s.
Nema nista teze nego kada odnos izmedu ucitelja i ucenika
zahladi. Pad sa sedmog sprata je maciji kasalj u poredenju sa tim
padom.
Sejh Muzaffer k.s.
Kada bih stajao ispred sejha - ili bilo kojeg od mojih kasnijih
ucitelja - poceo bih da se tresem kao list na vjetru, moj glas bi se
promijenio, a koljena pocela da klecaju. Kada bi on to primijetio, bi<?
bi blag prema meni i ulozio poseban napor da mi pomogne da se
113
, 1
opustim, ali to bi samo pojacavalo strah i postovanje koje je on
budio u meni.
Sejh Sibli k.s.
Jednoga dana, u teskom halu, ja dodoh svom ucitelju Ebul-
Abbasu.
Bio sam uznemiren ljudima koji se otvoreno protive Bozijim
naredbama. On mi rece: "Moj prijatelju, uposli sebe sa Allahom
dz.s.!" Ja ga napustih i odoh sejhu Ebu lmranu, u nepromijenjenom
h~!u. _ü~ rece: "Uposli s~be sa svojom dusom!" Ja odgovorih: "O
uc1telJu Ja sam zbunjen. Sejh Ebu-1-Abas mi rece da se uposlim sa
Allahom dz.s., a ti mi kafos da se uposlim svojom dusom, a i ti i on
ste vodici ka Allahu dz.s .. " Kada to zacu Ebu lmran stade plakati i
rece: "Moj prijatelj Ebu-1-Abas te usmjerio ka Allahu dz.s., neka je
svaka pocast njemu. Svaki od nas te je usmjerio u skladu sa svojim
duhovnim stanjem. Nadam se da ce mi Allah dz.s. podariti Ebu-1-
Abasovu duhovnu stanicu. Bolje bi bilo i za mene i za tebe da njega
poslusamo."
Ja onda odoh opet sejh Ebu-1-Abasu i ispricah mu sta mi je
Ebu lmran rekao. On mi na to odgovori: "Bolje bi ti bilo da poslusas
i njega, jer te on usmjerio na duhovni put, dok sam te ja uputio na
tvoga Saputnika. Prema tome, ti bi trebao da postupas u skladu sa
onim sto ti je on rekao kao i u skladu ~a onim sto sam ti ja rekao."
Sejh Ibn Arebi k.s.
Slijedece dvije price govore o dvije razlicite verzije o prvom
susretu izmedu Rumija i njegovog duhovnog vodica Semsa koji je
pomogao Rumiju da se preobrazi iz suhog ucenjaka u jednog od
vodecih sejhova i duhovnih pjesnika u svijetu:
Je.?no~ d~na Rumi je sj~d i o u svojoj biblioteci okrufon grupom
svoi1h ucernka. lznenada Sems se tu pojavi nenajavljen. On uperi
prstom na knjige slozene u cosku biblioteke i upita Rumija: "Sta je
to tamo?"
Rumi sudeci po Semsovoj prosjackoj odjeci zakljuci da ima posla
sa prosjakom te mu rece: "Ti to sigurno ne mozes razumjeti." On
jos i ne zavrsi svoju recenicu kada one knjige u cosku pocese
gorjeti. Uplasen Rumi povika: "Sta je ovo, aman ja Rabbi?" Sems
114
mu mirno odgovori: "A da li ti mofos ovo ra zumjeti?" To rece
napusti sobu.
Diela/uddin Rumi k.s.
Jednog dana Rumi je jahao konja u pratnji svojih ucenika.
On se zaustavi pokraj Univerziteta gdje je trebao da odrzi
eredavanje. Nekakav prosjak ude za Rumijem u ucionicu. To bijase
Sems koji Rumija upita: "Koje bio veci - Bajazid Bistami ili Poslanik
Muhammed s.a.v.s.?"
Rumi koji je osjecao kako mu vatra Semsovih ociju probada
dusu odgovori: "Veci je bio Poslanik Muhammed s.a.v.s."
Sems onda rece: "Zar nije Poslanik rekao: "Nisam Te
spoznao onako kako Ti zaslufojes da budes znan, dok je Bajazid
uzviknuo: "O kako je uzvisena moja stanica, slava neka je meni koji
sam uzvisen i cija cast je uzdignuta." Sems je vidio da Rumi nije bio
u stanju da shvati da je Bajazidova zed za Allahom dz.s. bila
ugasena nakon sto se napio sa par gutljaja Njegove milosti, dok
Poslanikova zed nije bila ugasena jer i pored svih blagoslova on je
ostao vjecno fodan znanja nebeskoga.
Rumi se nac:Te zatecen i preplavljen Semsovim mocnim
rijecima , te on pade Semsu pred noge i izgubi svijest. Kada se
~svijesti glava mu lezase u Semsovom krilu. Odmah potom Rum i i
Sems se povukose u osamu puna tri mjeseca.
Diela/uddin Rumi k.s.
Behlul, mudra luda, je skrivao svoju mudrost iza zastora
ludosti. On je slobodno ulazio i izlazio iz Harun El-Rasidove palate
koji je cijenio njegove upute.
Jednoga dana Behlul vidje da je Halifin prijesto prazan, te
brzo sjede na njega. Sjesti na sultanov prijesto smatralo se tezim
grijehom pa se cak moglo i smrcu kazniti. Strafari u palati uhvatise
Behlula, skinuse ga s prijestola i dobro ga izdegenisase. Njegovo
zapomaganje probudi i Halifu te se ubrzo i on tu pojavi.
Behlul je drecao ko jarac dok je zacudeni Harun pitao
strafare cemu sva ta ujdurma. Kada sazna sta se desilo on poce
da tjesi Behlula grdeci strafare: "Sram da vas bilo! Zar ne vidite da
je jadnik pomahnitao. Zar bi se i jedan pametan covjek usudio sjesti
115
".
na sultanovo prijestolje?" On nastavi tjesiti Behlula rijecima: "Ne
brini, nemoj plakati, obrisi svoje suze dragi." Behlul mu rece: "O
Halifa ja ne placem zbog njihovih udaraca, vec ja placem zbog
tebe." "Zbog mene?", uzviknu Harun, "Zasto bi ti plakao zbog
mene?" Behlul odgovori: "O Halifa! Sjeo sam na tvoj prijesto samo
jedanput i zbog tih par momenata provedenih na njemu dobio sam
strasan degenek. A ti moj Halifa sjedis na njemu vec dvadeset
godina. Kakve li samo batine ti zbog toga primas? Zbog te misli ja
sam se rasplakao." Harun El-Rasid je ovim bio potpuno potucen.
Sada je on poceo plakati. "Sta da radim", upita ocajno Behlula.
Behlul poce bjezati iz palate vicuci: "Pravdu, pravdu!" (Samo pravda
mofo vladara-halifu spasiti).
Sejh Muzaffer k.s.
Sems upita nekog sejha, "Sta to radis?"
"Ja posmatram odraz mjeseca u ovom jezeru", odgovori
sejh.
"Zasto ga ne posmatras direktno na nebu? Zar si toliko
slijep da ne primjecujes lstinu u svemu onome o cemu razmisljas?"
Te rijeci toliko ganuse sejha da on zamoli Semsa da ga
poducava.
"Ti nemas snage da izdrzis moje drustvo", odgovori Sems.
"Snaga je u meni", odgovori sejh, "Molim te prihvati me."
"Onda mi donesi bocu vina pa cemo zajedno popiti na
Bagdadskoj pijaci", rece Sems. . Na sudnjem danu svaka dusa ce poloziti racun o svoj im
"Ali ja to ne mogu uraditi", rece Sejh uplaseno.
Sems se onda izdera: "Ti si odvec plasljiv za mene. Ti
nemas snage da budes u drustvu intimnih prijatelja Allaha dz.s .. Ja
trazim samo one koji imaju hrabrosti da dosegnu lstinu."
Sems Tabrizi k.s.
Nemojte kritikovati pogreske vasega brata ako ce vase rijeci
stvoriti jaz medu vama. Otudit cete njegovo srce ako mu govorite o
grijehu koji mu je vec poznat. No milost je ako mu ukafote na ono
cega nije bio svjestan.
Onaj koji vam skrece pafoju na vase lose navike ili lose t rte
vaseg karaktera, nebi li se vi tako procistili, je poput onoga koji vas
116
upozorava na zmiju i sko rpiona ispod vasih haljina - on vas
upozorava iz brige da ne posrnete. Samo velika budala ovo nece
prihvatiti.
Sejh El-Gazali k.s.
Prva tekija sagradena je u Remli, Sirija. Jednoga dana neki
hriscanski princ je krenuo u lov. Na putu on ugleda dvojicu sufija
koj i se susretose i odmah potom izgrlise jedan drugog. Onda on i
sjedose na to mjesto, prostrijese ono malo hrane sto imase i
pocese zajedno da jedu. Njihova ljubav se njemu dopade te on
pozva jednoga od njih i upita ko je njegov prijatelj.
"Ne znam", sufija mu odgovori.
Princ dalje upita: "Zar nisi sa njim u srodstvu?"
"Ne, bas nikakvom", sufija odgovori.
"Odakle je on stigao", princ upita.
"Nitone znam", sufija odgovori.
"Kako to onda da vi jedan drugoga toliko volite", upita
zacudeni princ.
"On pripada mom Putu", dervis mu odgovori.
"A imate li neko mjesto gdje bi se sastajali?" upita princ.
1 kada mu dervis rece da nemaju, princ mu tada obeca: "Ja
cu vam sagraditi takvo mjesto."
1tako je bilo.
Sufi tradicija
djelima i ako dobra djela prevagnu ona Ce UCi LI dzennet.
Kada vam budu vagali vasa djela i ako dobra djela ne
prevagnu vi cete se okrenuti vasoj 2eni ili muzu u nadi da ce vam
oni darovati dobra djela i pomoci vam da udete u dfonnet.
Medutim, zabrinuti za svoju sudbinu oni ce vam odgovoriti. "A sta
ce biti sa mnom? Ko ce meni pomoCi? Onda cete se okrenuti vasim
roditeljima, ali oni ce vam isto odgovoriti: "I mi pomoc ·trebamo. Ko
ce nama pomoci?"
Onda ce se vas sejh ili neki od brace dervi8a pojaviti i reCi:
"Uzmi sva moja dobra djela. Meni je dovoljna nagrada ako ti brate
udes u dfonnet."
Sejh Muzaffer k.s.
117
 Bolesni sultan je pozvao doktora - sufiju da ga izlijeci. Sufija
odbi da dode. Sultan naredi svojim vojnicima da zarobe sufiju i
dovedu ga u njegovu palatu.
Kada ga dovedose sultan mu rece: "Trazio sam da dodes
jer bolujem od nepokretnosti (paralize). Ako me izlijecis bogato cu
te nagraditi, ali ako ne uspijes da mi pomognes odrubicu ti glavu."
Sufija mu na to odgovori: "Ako hoces da te izlijecim
potrebna mi je potpuna privatnost." 1 tako sultan sve istjera iz svojih
odaja i osta sam sa sufijom. Sufija tada izvadi svoj noz i krenu
prema sultanu govoreci: "Sada cu ti se osvetiti sto si me ucijenio."
Prestravljeni sultan skoci iz kreveta i zaboravljajuci na svoju
paralizu poce da trci po sobi nebi li izbjegao mahnitog sufiju.
No sufija ubrzo ostavi sultana i sam pobjeZe glavom bez
obzira, ispred sultanovih strazara. u svoj toj frtutmi niko ne primjeti
da je sufija izlijecio sultana najdjelotvornijom metodom.
Sufi mudrost
Sibli dosefo visoku duhovnu stanicu te ga zatvorise u
ludnicu. Ubrzo dodose da ga vide njegovi zaprepasteni ucenici.
Sibli upita: "Ko ste vi?"
"Mi smo oni koji te vole i slijede", odgovorise. Sibli ih odmah
poce gadati kamenjem na sto se oni dadose u trk uzvikujuci: "lstina
je, istina je Sibli je zaista poludio."
Onda ih Sibli dozva rijecima: "Zar niste malocas tvrdili da me
volite? Kako onda da vas je par kamenica nagnalo u bijeg. Sta
ostade od iskrene ljubavi koju ste tvrdili da imate za mene? Da li je i
ona odletjela sa par bacenih kamenica? Da me uistinu volite vasa
briga za mnom bi bila jaca od boli koju vam nanesose moje
kamenice."
Sejh Sibli k.s.
Jednom prilikom krenuh zajedno sa Abdullahom Er-Razijem
u pustinju. On rece: "lli cu ja voditi tebe ili ti mene." "Ja bih radije da
ti budes vodic", ja mu odgovorih.
"Onda me ti moras slusati", on mi rece.
"Nema problema", ja se slozih.
118
Onda on uze torbu, napuni je hranom i uprti je na svoja
leda. Kada mu se ja ponudih da ponesem torbu, on mi rece: "Zar
nisi rekao da sam ja vodic, prema tome moras mi se pokoravati."
Te noci uhvati nas kisa. on· stajase iznad moje glave cijelu
noc stiteci me svojim ogrtacem od kise, dok ja u muci u sebi
ponavljah: "Eh sto ne umrijeh, prije no sto rekoh: "Ti budi vodic."
Sejh Ebu Ali EJ-Ribati k.s.
OSAM DUZNOSTI UCITELJA SU:
l. Da voli svoje ucenike i smatra ih svojom djecom. On se mora
brinuti za njihovu dobrobit kao sto se roditelji brinu za svoju
djecu.
2. Da odbije bilo kakvu platu za svoju sluzbu i da ne prihvati ni
nagrade ni zahvale.
3. Da ne uskrati savjet uceniku, ali i ne dozvoli da ucenik pocne
raditi na visem nivou sve dok za to ne bude osposobljen.
4. Da se koristi indirektnim i blagim sugestijama, a ne otvorenom i
grubom kritikom, kada Zeli ucenika da odvrati od njegovih losih
navika. Otvoreno kritikovanje izaziva otpor i tvrdoglavost.
5. Kada poducava odredenu disciplinu, ne smije umanjivati
vrijednost drugih duhovnih disciplina i ucitelja.
6. Da govori ucenicima prema mogucnosti njihovog razumijevanja i
da ne zahtijeva od njih ono sto je van njihovog intelektualnog
kapaciteta.
7. Da ucenicima koji su zaostali pruzi ono sto je jasno razum ljivo
njihovom ogranicenom razumijevanju. Svako vje ruje da je
sposoban da savlada svaku disciplinu bez obzira koliko slozena
ona bila i obicno oni najjednostavniji i budalasti su najponosniji
svojim razumijevanjem. •
8. Postupati po onome sto se poducava i ne dozvoliti da djela budu
u suprotnosti sa rijecima.
Sejh El-Gazali k.s.
. Zrelost (kemalijet) ne dolazi sama po sebi. Za nju nam je
potreban vodic i disciplina. Put je nepoznat a noc je crna, ta staza
je puna opasnosti. Opasnost dolazi od sebicnosti, la:Znih vizija,
119
misticiziranih duhovnih stanja, zastoja u razvoju, opsjednutosti
izvjesnim stanjima, koriscenje raznih opojnih sredstava (droga) da
bi se postiglo duhovno iskListvo i cesta stanja snafoih nemira i
ILidila.
Sejh Muhammed Sefi k.s.
Jedan bogat mladic postade sejhov mLirid i odmah dobi
dLifoost da cisti cenife. Njegova majka, inace bogata doktorica,
zamoli sejha da njenom njefoom sinLI da neki drLigi posao i posla
~ejhLI dvanaest robova iz Etiopije da posao Limjesto njega obavljajLI.
Sejh odgovori: "Ti si doktorica. Ako tvoj sin slucajno dobije Lipalu
plLica hocLI li ja onda dati lijek robovima iz Etiopije Limjesto da ga
dam njemLI."
Sejh Dzami k.s.
lskreno prijateljstvo izmedLI dervisa LikljLicuje slijedecih
osam dLifoosti:
l . Materijalna pomoc. Pomozi svojoj braci sa hranom, novcem ili
drLigim stvarima koje su im potrebne za opstanak i razvoj.
2. Licna podrska. Ako se razbole, posjeti ih, ako sLI zaLizeti
poslom, pomozi im, ako nesto zaborave, podsjeti ih.
3. Respekt. Ne zamjeraj im na greskama i ne zali se na njih
drugima. Ne dijeli savjete kada znas da ih oni ne mogu slijediti.
4. Pohvala i paznja. Pohvali dobre osobine svoje brace, daj im na
znanje da se ti brines o njima.
5. Oprastanje. Oprosti svojoj braci na njihovim greskama.
6. Molitva. Moli se iskreno za dobrobit svoje brace istim zarom kao
sto molis za svoju dobrobit.
7. Odanost. BLidi cvrst u svom prijateljstvLI tako da se LI tebe mogLI
poLizdati oni koji su ti dali svoje povjerenje.
8. O/aksanje od neugodnosti. Nemoj da stvoris neugodnu i teskLI
situacijLI sa svojom bracom. Nemoj da budes na teret drLigima.
Sejh El-Gazali k.s.
Jedno vi:foo pitanje koje se postavlja je kako pronaci
pravog LICitelja. Cesto ljudi dolaze u sLimnjLI i ne znajLI da li je njihov
120
ucitelj lafoi ili pravi. cesto ljLidi Lipoznaju lafoog Licitelja u ovom
svijetLI gdje je tako pLi no laZi. Ali u isto vrijeme, istinski tragac, koji
je iskren prema sebi, ce se Livijek sLisresti sa istinom, sa
stvarnoscLI, jer ce njeg'öva istinska vjera i njegova iskrenost u
traganju postati svjetiljka na pLitLI.
lstinski LICitelj je LI nama, zaljubljenik stvarnosti zivi unutar
naseg bica i ako iskreno trazimo istinu, prije ili poslije sigLirno cemo
naci pravog ucitelja. A sta ako i naidemo na lafoog Licitelja? Onda
ce Onaj istinski mLirid preobraziti lafoog Licitelja u pravog, jer
stvarnost je veca od laZi.
Hazreti lnjat Lehan k.s.
Mnogi LICitelji govore o ucenjima. Najbolji ucitelji poLicavaju
svoje ucenike. No, najvafoije je proucavati same Licitelje.
lmami Musai Kazim k.s.
Lahko je biti sejh, a tesko je biti dervis. Jednom prilikom,
osnivaci dva velika sufijska reda, AbdLII Kadir Gejlani i Ahmed EI
Rifai, sjedase zajedno kada tu neko dotrca i rece AbdLII Kadiru da je
jedan od ucitelja koje je on poslao u lndiju preselio i da su ga dervisi
zamolili da im posalje novog sejha. Abdul Kadi r se tada okrenu
AhmedLI Rifaiji i rece: "Sreca nasa da su trazili sejha, jer da su
trazili dervisa morali bi ici ja ili ti.
Sejh Muzaffer k.s.
Jedan od razloga za postojanje institucije dLihovnog vodica
je to sto on zna kada da zaposli dervisa, a kada da ga ostavi bez
posla. On isto tako zna vrstLI napora i posla koji svaki Licenik treba
da cini. Samo neznalice smatraju da je svaki posao i ko ristan.
Sejh Palavani-i-Zeif k.s.
Uspjeh dervisa se uvecava sa njegovom ljLibavljLI za sejha,
jakom zeljom da mu sluzi i molitvama koje su za njega proucene.
Ljubav za sejhom koja se rada LI dubinama dervisevog bica, je
poput duhovne rijeke koja tece sejhovim Linutarnjim bicem . 1 zaista,
ovaj bogati protok se izlijeva i u dervisevo srce. 1 tako ova rijeka
blagodati tece LI zavisnosti od ljLibavi dervisa.
121
 Ukratko, dervis mora voljeti sejha iskrenom, istinskom i
nepatvorenom ljubavlju. Moramo shvatiti da postoji put od srca do
srca. Prema tome, dervis je nagraden mnogim blagodatima zbog
svoje ljubavi prema sejhu. Ova tradicija je ocuvana vijekovima i ona
zivi u samom srcu sufijskog puta.
Sejh Muzaffer k.s.
Mladic dode DZLinejdu u folji da postane njegov murid. On
rece: "Ti si meni preporucen kao vrsni poznavalac bisera
(mudrosti). Molim te podari mi jedan ili mi ga prodaj."
DZLinejd mu odgovori: "Ti nemas tih para da ga kupis, a
kada bih ti ga poklonio nebi shvatio njegovu pravu vrijednost. Ti
moras postupiti kao i ja. Zaroni u more i strpljivo cekaj sve dok i ti
ne pronades svoj biser."
Sejh Atar k.s.
Kada je sejh odsutan, dervisi bi morali djelovati kao da je on
tu , te iskreno obavljati svoju dufoost i uljudno i lijepo se ponasati
svugdje i u svemu sto rade. 1 mada mi ne vidimo Svemoguceg
Allaha dz.s., vjera i cv rsto uvjerenje da On nas vidi ma gdje mi bili i
ma sta mi radili, ce preobraziti nasu potcinjenost u istinsku blagodat
i uvesti nas u stanje savrsenog vjerovanja.
Sejh Muzaffer k.s.
Osam dufoosti bratstva su:
l . Na serijatsko-islamskom nivou, odvoji dobrovoljno svaki svoj
visak; na tarikatsko-derviskom nivou, smatraj svoga brata sebi
ravnim ; a na hakikatskom nivou, nek ti on bude preci od tebe .
2. Pomozi svom bratu dobrovoljno, pa eak i ako bi tebi zafalilo. Na
nainizem nivou, izvrsavaj dufoosti sa zahvalnoscu i
zadovoljstvom; na srednjem nivou, ti i tvoj brat ste jedno; na
najvisem nivou, podari prednost drugima nad sobom.
3. Pravi se da ne uocavas greske svoga brata, pa cak i ako moras
slagati da bi to ucinio.
4. Pokazi ljubav svome bratu, interesuj se za njegovu zivotnu
situaciju, hvali ga i prenesi pohvale drugih, brani ga u njegovom
odsustvu, uputi ga u svjetovne i duhovne stvari. Skreni mu
122
pafoju ako u necem dobro ne postupi, ali samo kada ste sami.
Ne otudi se od brata tako sto ces mu ukazivati na greske koje su
mu poznate, vec budi milostiv i ukazi mu samo na greske kojih
nij e svjestan.
5. Ako neko pogrijesi u svojoj bratskoj dufoosti, budi strpljiv pre ma
njemu i op rosti mu.
6 . Moli za svoga brata, da on ostvari sve sto foli za sebe, svoj u
porod icu i one koji od njega zavise na ovom i na onom svijetu.
7. Pokazi "stabilnost" u ljubavi. Takva ljubav zahtijeva od tebe da
se brines za djecu svoga brata poslije njegove smrti. Odanost
ukljucuje sprijecavanje da se prijateljstvo pretvori u ponifavanje;
ne slaganje sa onim sto je oprecno vjerskim nacelima, ne slusati
ogovaranja i ne biti prijatelj sa neprijateljem svoga brata.
8. Olaksaj svom bratu neugodnost i nepriliku. Ne trazi od njega da
ti sluzi ili da bude prema tebi ljubazan.
Sejh El-Gazali k.s.
Nikoga ne mrzi i sve ljubi.
Prazne price o prijateljstvu ne pomaiu.
Prazne price o Bogu i vjeri nece te daleko odvesti.
Budi uiarena vatra istine,
Budi rascvjetali behar ljubavi
Budi topli mehlem mira
Svojom duhovnom svjetloscu
Rasprsi tamu neznanja
Rastjeraj oblake nes/oge i rata
I prosiri dobrotu, mir i harmoniju medu ljudima
Nikada ne traii pomoC, us/uge ili mi/ostinju
Osim od dragog Al/aha
Od sultanske palate bjeii ko ad sejtana
Ne odbi pomoc fukari i miskinu,
udovici i sirocetu pred vratima tvojim
S/uiiti ljudima je tvoja misija ...
Obavljaj j e hrabro i revnosno
Tako da ja kao tvoj duhovni uCitelj
Necu biti postiden tvojim nedostacima
Kada se na Sudnjem danu pojavimo
123
 •
Pred Svemodnim Allahom
I uzvisenim pirovima naseg tarikata.
Hazreti Kuadia k.s.
Najveca poteskoca sa kojom se susrecu ucenici "velikog"
ucitelja je ta sto oni vise obofavaju samog ucitelja nego sto se
pridrfavaju principa kojima ih on poducava.
Sejh Diami k.s.
Ja se osjecam poput vrtlara koji je posijao pregrst sjemenki
no nijedna nije proklijala; i opet slijedece godine isto se dogodilo i
tako prode godina za godinom. Ali ove godine kada sam bacio
sjeme, ne samo sto ono proklija nego sa njim i svo sjemenje koje
sam do tada bacio. 1 tako sam se ja rastrcao na sve strane u
nastojanju da pofanjem svu 2etvu dok moj Gospodar ne dode
rece: "Ne brini. Pofanji ono sto mozes, a ostalo prepusti Meni."
Sejh Sadi k.s.
0 moj brate, dunja/uk je bez pameti
Ako kaiem istinu dobro me izbatinaju.
Ako li sta s/aiem svi mi vjeruju.
Vidio sam kako poboini Hindusi
V/adaju svojim sljedbenicima,
I kupaju se ranim jutrom.
Oni ubijaju dusu oboiavajudi kamenje.
Njihovo znanje je nistavno.
Vidio sam i mnoge Mus/imane
Ucenjake sa njihovim knjigama,
Sto poducavase ucenike nekakvim tehnikama
Vjeruj mi brate oni nista ne znaju
A jogini sto poziraju
Dvolicnih srca prepunih sujete
Mole se bakru i kamenju
Puni od ponosa na svom hodocasdu.
Namjestajudi svoje obredne posude i brojanice
Maiudi bojom svoje celo i ramena
Mumljajudi svoje himne i formule
Za ruh oni nikad nisu culi
Hindusi kaiu Ram je njihov Voljeni
Turci kaiu da je Rahim
Jedan drugog oni potiru
No niko od njih ne zna tajnu
Oni mumljaju svoje formule od kude do kude
Napumpani ponosom
Ucenici se utapaju zajedno sa njihovim uCiteljima
Na kraju svi su jako tui ni
Kabir kaie: Pos/usaj me prijatelju
Svi su osihireni!
'Niko ne razumije sta im govorim
A tako je j ednostavno
Sejh Kabir k.s.
Kugla na kupoli
ne moie ostati
niti rijec mudrosti
u srcu budale
Ljudi u svojim glupostima
balvani od g!ave do pete
Nema koristi mrstiti se
Ta srca brate, strijela ne odstrijeli.
Sejh Kabir k.s.
Dfonejd je odlucio da ne drzi govore o sufizmu sve dok je
nj egov ucitelj Sekati ziv. Jedne noci on usni Poslanika s.a.v.s. koji
mu rece: " O Dfonejde govori ljudima jer je Allahova dz.s. 2elja da
na taj nacin pokazujes ljudima Put."
Ofonejd se probudi osjecajuci se ponosnim i vjerujuci da je
on duhovno bio uzviseniji od svoga ucitelja. Medutim , tog jutra on
dobi pismenu poruku od svog ucitelja: "Nisi slusao molbe svojih
ucenika, a niti ono sto sam ja trazio od tebe. Sada kada ti se
Poslanik s.a.v.s . javio moraces poslusati."
Kada je to procitao, Dfonejd odmah shvati da je njegov
ucitelj duhovno daleko iznad njega. On ode svom ucitelju Sekatiju

124 125
te ga upita: "Kako si saznao da je Poslanik s.a.v.s. trazio od mene
da govorim?"
"Sanjao sam Stvoritelja prosle noci. On mi rece da je poslao
Poslanika s.a.v.s. da ti naredi da govoris", Sejh mu odgovori.
Sejh Hudiviri k.s.
Lopov provali u kucu jednog sufije, no tamo ne nade nista
od vrijednosti. Sufija, osjecajuci njegovo razocarenje, sazali se na
njega i baci mu guberinu ispod koje je lefao.
Sejh Sadi k.s.
Ova konjanika jahase u rano jutro. Jedan od njih je bio
slijep. Posto mu ispade kandzija on sjaha sa konja i poce da je
traZi. Jutro je bilo prohladno a u blizini se nalazila zmija sklupcana u
snu. Zmija je bila ükocena od hladnoce, tako da se doimala kao
kandzija kada je slijepac dotace. On je uze, sjede opet na konja i
sustifo svog prijatelja. Kada ga ovaj upita sta mu se desilo, slijepac
mu objasni da je izgubio kandziju , ali s Bozijom pomoci je nasao jos
bolju. Njegov saputnik odmah primjeti da slijepac drzi zmiju te ga na
to upozori, ovaj tvrdoglavo ne htjede da mu povjeruje. No zora se
pretvori u dan i sunce sijase sve jace. Malo po malo zmija se
otkravi te ujede i odmah usmrti slijepog konjanika.
Sejh Muzaffer k.s.
Bajazid Bistami sjedase kraj svoga ucitelja koji od njega
zatrazi da mu donese knjigu koja bijase pokraj prozora.
"Prozor? Koji prozor?" upita Bajazid.
"Kako koji prozor, tolike godine dolazis kod mene a jos nisi
primijetio taj prozor."
"Nisam", odgovori Bajazid, "Nemam ja nista sa tim
prozorom. Kada sam ispred tebe ja sam slijep za sve ostalo i ne
vidim nista oko sebe."
"Posto je to tako", rece mu ucitelj, "sada se mofos vratiti u
svoj rodni grad. Tvoj posao ovdje je upotpunjen."
Sejh Bajazid Bistami k.s.
126
Mi (sejhovi) smo putokazi ka tvom cilju. No, za putnika je
neophodno da pokida veze sa nama i razm islja samo o cilju .
Sejh Behauddin Naksibend k.s.
0 ti koji trazis lstinu i istinsku stvarnost, imaj sam ilosti
pre ma sebi. Pronadi lijek za bolest neznanja kojim ti svoju mastu
poistovjecujes sa realnoscu i od koje bolujes cijeli svoj vijek. Trazi
lijeka noc i dan sve dok ne budes slobodan od svih svoj ih strahova
Zar ne vidis kako su neki ljudi sm ireni u bezbijednosti od
svake ambicij e mada imaju mnogo manje nego ti - dok ti bolujes
pod pritiskom svega sto imas.
Sigurno ce doci dan kada ces zazaliti zbog toga, ali ce tada
biti prekasno. Pocni da ucis i napusti neznanj e koje smatras
istinom. Kada nades savrsenog ucitelja, neka ljubav za njega bude
tvoj vodic. Jer od njega ces nauciti kako sebe da pronades
pronades istinu u svom sopstvenom bicu.
Sejh Muzaffer k.s.
Ljudi smatraju da sejh mora posjedovati keramete i
manifestovati iluminacije. Medutim, sejhu je samo potrebno ono sto
njegov murid potrebuje .
Sejh Ibn /Arabi k.s.
Bio neki vladar koji je volio jednog svog slugu vise od
ostalih; nijedan od njih njemu nije bio tako znacajan kao taj sluga; i
on je htio drugima obznaniti superiornost tog sluge. Jednoga dana
on je jahao sa svojim podanicima. U daljini su se vidje le snijegom
prekrivene planine. Vladar prim ijeti snijeg u daljini i pognu svoju
glavu. Odmah potom njegov voljeni sluga odgalopira u tom pravcu.
Ubrzo se vrati noseCi grudvu snijega. "Kako si znao da sam pofolio
snijeg?" upita ga sultan.
"Zato sto si bacio svoj pogled prema njemu, a sultan nece
pogledati nesto bez namjere da ga ne posjeduje." odgovori sluga.
Na to sultan rece : "Eta vidite zasto sam dao posebnu
naklonost ovom slugi, svaka osoba ima svoje dufoosti, a dufoost
sluge-roba je da usmjeri svu pa2:nju ka gospodaru, prati njegov
pogled i unutarnja stanj a njegovog bica."
Sejh Kusejri k.s.
127
 Ko god da putuje bez vodica,
potrosice dvije stotine godina
za putovanje od dva dana hoda.
Dielaluddin Rumi k.s.
Na dugom i teskom putu kojim covjek putuje neophodno je
da ima vodica (sejha), jer opasno je putovati sam. Poslanici i evlije
su lijecnici duse koji ce uspjesno uspostaviti dijagnozu bolesti i
slabosti duse i ako se eovjek njima prepusti bez pogovora, oni ce
njegovu bolest i izlijeciti. Medutim, tretman ponekad mofo jako da
zaboli. Oni ce od tog eovjeka zahtijevati da "umre prije svoje smrti",
i da mora potpuno napustiti svoje bice.
Sejh Muzaffer k.s.
Dzunejd jednog dana primijeti covjeka koji se setao obalom
rijeke Eufrata. On ga upita zasto se tuda seta. "Ja cekam camac ili
skelu da me preveze na drugu stranu", covjek mu odgovori.
"Dodi", rece mu Dfonejd, "ja cu te prevesti na drugu obalu."
Kada ga eovjek upita kako on to misli izvesti Dfonejd mu rece:
"Prisjecanjem Allaha dz.s. , ali ne smijes govoriti nista osim rijeci:
"Kao sto sejh kafo."
On tada uhvati eovjeka za ruku i pocese zajedno koracati po
vodi. Uzviseni Dfonejd ponavljase: "Allah, Allah",dok je covjek
pored njega ponavljao: "Kao sto sejh kafo, kao sto sejh kafo."
Tako stigose do pola puta i postovani Dzunejd je jos uvijek
ponavljao: "Allah, Allah, 0 Svemocni, 0 Svemocni!"
Covjek se u neka doba poce cuditi zasto bi on sebe
ogranicavao ponavljajuci samo: "Kao sto sejh kafo, kao sto sejh
kafo." On odluci da i sam pocne prizivati Allaha dz.s., no cim poce
da izgovara: "Allah, Allah, O Svemocni", stade tonuti u rijeku.
Postovani Dzunejd to primijeti te ga prvo spasi pa onda
izgrdi: "Zar mislis da si ti sposoban osloniti se na Allahovo ime?
Zato sto nisi bio sp reman, uputio sam te da ne izgovaras nista
drugo do li: "Kao sto sejh kafo."
Sejh Muzaffer k.s.
128
Jednog dana, sultan Mahmud od Gazne, dade veoma
dragocijenu casu jednom od svoj ih ministara govoreci: "Razb ij je!"
"Ali gospodaru", pobun i se ministar, "ovo je kineska casa od
neprocjenjive vrijednosti. Kako da je razbijem?" "U redu, u redu",
rece sultan trafoci to isto i od ostalih ministara. No svaki od njih
odbi da je razbije. Tada sultan dade casu Ajazu, svom bliskom
prijatelju, trafoci i od njega da je razbije. Ajaz bez oklijevanja uze
casu i razbije u paramparcad. "A zar to ne bijase skupocijena
casa?" sada uzviknu sultan. "Da", rece Ajaz, "bijase stvarno
dragocijena, ali tvoja naredba vrijedi meni vise od te case, a
razlupao bih i stotinjak istih prije nego li da tebe uvrijedim ne
izvrsavajuci tvoju naredbu."
Sejh Muzaffer k.s.
O neuka ludo. Propustas da primis moje rijeci k srcu i radije
se osamljujes u svoje tajne odaje gdje drugujes samo sa svojim
razumom, foljama i strastima. Najprije od svega tebi treba drustvo
istinskog sejha. Potrebno ti je da obuzdas svoj razum, folje i navike
i sve drugo osim Svemocnog Allaha dz.s.. Moras redovno obijati
pragove istinskih ucitelja. Uci od njihovih ruku. Samo nakon toga
mofos se povuci u osamu sa Allahom Svemocn im. Jednom kada
ispunis te uslove, onda ces mozda i postati lijek za bolesna srca
ljudi, vodic sa Allahovim dz.s. dopustenjem. 1 mada tvoj jezik govori
pobofoo, tvoje srce je jos uvijek neobuzdano. Tvoj jezik pjeva u
slavu Allaha d:Z.s., dok tvoje srce se jos uvijek ne pokorava
njegovim naredbama. Po vanjstini ti si musliman, ali unutra si jos
uvijek kjafir. Po vanjstini vjerujes samo u Allaha dz.s„ a unutra si
jos uvijek mnogobofac. Po vanjstini si asketa i vjern ik, ali unutra si
poput vlage na zidovima kupatila, kljuc u vratima smetljarnika.
Sejh Abdul-Kadir Gejlani k.s.
129

PET/ DIO - PRAKTICNI VIDOVI SUFIZMA
POGLA VLJE TRINAESTO
DUHOVNA PRAKSA
Zamislite kako bi vam bilo da udete u salu za mrsavljenje,
savremenog gimnastickog kluba, a da tamo nikada ranije niste bili
niti vam je jasno sta se tu desava. Prvo sto cete primijetiti su
mnostvo mehanickih uredaja poredanih u nizu koji vam nude
pomoc da postanete jaci, mrsaviji i vitalniji. No, upali biste u tesku
dilemu koji od njih prvo da probate i na koji nacin? Sa koliko tegova
da se opteretite i koliko puta da ponovite odredenu vjeZbu? Na
drugom spratu nalazi se bazen; vani je trkaca staza. Sve vam to
stvara veliku zbrku u glavi, ali vama davo ne da mira te zavirujete i
u slijedecu salu. Tu vidite, pokretne trake, pokretne stepenice i
bicikle koji se voze u mjestu. Soba do te je od zida do zida
prekrivena strunjacama. Na zidu stoje obavjestenja za casove tai
cia, razgibavanja, dvije vrste joge i tri vrste aerobika. Sa vremenom
ti bolje upoznajes to mjesto i pocinjes da se snalazis sa raznim
masinama i uredajima. No jos uvijek ostaju nerijesena mnoga
pitanja.
Bez instruktora, nekoga ko bi vam pomogao da se snadete
u tom haosu, vrlo lahko je moguce da tu protracite svoje vrijeme pa
cak i da se povrijedite.
U svakoj zivoj duhovnoj tradiciji postoji toliko razlicitih vjeZbi
koliko i u gimnastickom klubu , fizickih vjeZbi ili uredaja za vjeZbanje.
Oni koji su dostigli neku vrstu prosvjetljenja ce neminovno imati
:Zelju da svoje znanje prenesu i drugima, preporucujuci im onu
duhovnu praksu koja je njima najvise pomogla. Na drugoj strani
ucenik ce traziti takvu pomoc od onih koji su vise dostigli. lz te
kombinacije potrebe i velikodusnosti, stvara se cijeli sistem ucenja i
razumij evanja.
130
Muhammed a.s. nam je ostavio pet stubova lslama, lsa a.s.
j e ostavio ljubav. Stoljecima nakon toga ruska ortodoksna crkva je
razvila takozvanu lsatovu mol itvu. Hinduisticka tradicija je razvila
mnostvo razlicitih oblika joge, a Budisti poducavaju sirok spektrum
meditativnih tehnika. Sve ove razlicite duhovne prakse su donijel i
zivuci ucitelji u ovisnosti od mjesta i vremena u kojem su nastajale.
Du hovne vjeZbe koje slijede izvedene su iz sufijskog ucenja
i mogu biti koristene kao uvod u nacine spoznavanja.
Ob ratite pafoju na njih. Slusajte svoje srce. Ako ono ka:Ze
"Ovo je za tebe", onda to i slijedite. Neka vas praksa odvede dru goj,
a ova jos dalje. A mozda vas to i jednoga dana dovede na prag
istinskog ucitelja i zive duhovne tradicije.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Neko upita sta ima snafoije od molitve? Jedan od odgovora
je da je "Ruh" molitve bolji od fizicke mol itve; a drugi da je sam
iman bolji od namaza.
Namaz je ogranicen sa pet dnevnih vakata, dok je vjera
(iman) neprestana. Namaz mo:Ze biti izostavljen valjanim izgovorom
i mo:Ze biti odgoden sa dozvolom; vjera (iman) ne mo:Ze biti
izostav ljena nikakvim izgovorom, niti odgodena dozvolom. 1 na
kraju vjera (iman) i bez namaza nosi svoju dobrobit, dok namaz bez
imana nema nikakvu vrijednost.
Dielaluddin Rumi k.s.
Duhovna vjeZba udisaja i izdisaja uz rijeci "La illahe llallah",
mo:Ze biti praktikovana u svako vrij eme. Udisite neusiljeno i
prirodno, poistovjetite se sa svojim dahom ma gdje da se nalazili.
Misao i osjecaj jedinstva pomoci ce vam da budete prisutn i i svjesn i
stanja i situacija u kojima se nalazite. Postepeno, ogranicenja
naseg bica ce nestati. Vanjske prepreke je moguce prevazici samo
ako se one prihvate i ne izbace iz sveukupnosti naseg bica.
Sejh Vilajet Han k.s.
Nakon sto je Poslanik Muhammed a.s. sa svoji m
sljedbenicima uspio da pobijedi svoje neprijatelje i osigura Arabijsko
poluostrvo za bezbijedno praktikovanje lslama, on rece: "Dobili smo
131
mali dzihad protiv nasih vanjskih neprijatelja; sada je vrijeme da
krenemo u ve liki dzih ad protiv nasih unutarnjih neprijatelja, a to su
mrfoja, zavist, pohl epa itd." To je upravo stanje svijesti sa kojim
otpocinjemo meditaciju.
· Ona pocinje jednostavnim pracenj em disanja, te postepeno
trel::)a dah uvesti u odreden ritam. Nasu pafoju treba usmjeriti na
srcani centar u sredini nasih grudi. Postepeno osjecajte kako vas
dah masira i umiruje ovaj centar za osjecaje. Ova treba praktikovati
nekoliko minuta sve dok nam to ne postane prirodno i mofomo ga
obavljati bez napora. Onda prelazimo na slijedecu fazu meditacije.
Treba zaviriti u nase srce i osjetiti sta se u njemu nalazi. Tu mozda
pronademo povrsne impresije toga dana ili dunjalucke brige za
samo-odrfanjem . Treba ih primijetiti i oslobod iti ih se putem ove
teh nike disanja usmjerenog na srce. Kada su vanjski utisci
oslobodeni, dolazimo do dubljih utisaka skrivenih u srcu. Tu se
mofomo suociti sa nasim gundanjem prema odredenoj osob i,
odbacenosti, samo-safaljenjem i duboko utisnutim emocijama
straha i srdZbe. Kakva god impresija da se tu pojavi morate se sa
njom suociti, isijavajuci po njoj svjetlost vase svijesti, nastavljajuci
koncentraciju na vase disanje (uz koje mofote ponavljati Allahovo
dz.s. ime pri udisaju i izdisaju). Neki od utisaka nece vam se lahko
pokoriti, jer toliko su dugo boravili u vasem srcu da ih se necete
moci lahko osloboditi. Medutim, sigurno je da sa ulozenim naporom
i Allahovom dz.s. pomoci i najtvrde impresije bice oslobodene, ako
ne za jednu meditaciju onda vjerovatno za sto i jednu. Ovaj proces
se zove Glacanj e Svjetiljke Srca.
Sustinska stvar u ovoj praksi je nj ena unutarnja priroda i
umjesto da pokusamo da popravimo osobu ili situaciju sa vana, mi
se lagano i strpljivo oslobadamo nepravilnosti unutar nas.
Sejh Veli Ali k.s.
Uzimao sam abdest onako kako me je Sejh Hamid poducio.
On govorase: "Ako nemas vode, potari se sa pijeskom; a ako
nemas pijeska potari se sa kamenom, a ako ni kamena nemas
operi se sa nijetom tako da pristupis namazu sto je moguce vis~
slobodan od svoje proslosti.
Sejh Resad Field k.s.
132
Uvijek se moramo pripremati. Pripremati se znaci biti u
stanju budnosti. Ako ste budni jednoga dana cete mozda vidjeti i
istinski svij et. Kako se mofote nadati da dodete u taj svijet ako
hodate ovim svijetom kao mjesecari u snovima. Ne mogu vas
probuditi ni knjige koje vam govore da ste uspavani. Pa cak i ako
vam vas ucitelj kafo da ste uspavani ni to vas mozda nece
probuditi. Probudit cete se samo ako to istinski folite i ako pocnete
da radite na sebi i da se pocnete prociscavati sve dok ne
dosegnete svoju istinsku prirodu.
Sejh Resad Field k.s.
Moj ucitelj me je poducavao vjeZbi koju je zvao "mijenjanje
mjesta". U toj vjeZbi treba sjediti mirno sa svom pafojom
usmjerenom na srce, te se polahko predavati osjecanju da umjesto
da gledate budete gledani, umjesto da slusate budete slusani,
umjesto da dodirujete budete dodirnuti, umjesto da kusate vi ste
hrana koju kusaju. "Potrudite se da budete ukusni", on bi govorio.
"Naposlijetku, dozvolite sebi da Allah dz.s. putem vaseg bica dise.
Potpuno Mu se prepustite i shvatite da ste potpuno nemocni pred
licem Bozijim, Prvim Uzrokom svih stvari.
Sejh Resad Field k.s.
Budi oprezan moj prijatelju. Melek smrti se mofo pojaviti u
trenutku kada tek pocinjete vasu duhovnu praksu. 8ta god da je u
vasoj moci u smislu posvecenja i duhovnog napretka ucinite jos
danas.
Sufi mudrost
Neka se vase srce spusti u takvo stanje da vam jednako
bude postojanje i nepostojanje stvari. Onda sjedite sami na tihom
mjestu , slobodni od svih djelatnosti pa cak i od ucenja Kur'ana ili
razmis ljanja o njegovom znacenju. Neka nista osim Allaha dz.s. ne
bude U vasoj pameti. 1 nakon sto ste Se ovako pripremili
ponavlj ajte:" Allah. Allah", sa potpunom pafojom i koncentracijom.
Sejh El-Gazali k.s.
133
 Kada mi je bi lo tri godine, izgovarao sam rijeci ponocne
molitve, gledajuci amid:Zu kako to radi. Jednoga dana on mi rece:
"Prisjecas li se Allaha dz.s. , tvoga Stvoritelja?" To me zacudi te ga
upitah: "Kako da Gase prisjecam?"
"Kada obuces svoju pidzamu, ne pokrecuci svoj jezik, tri
puta u svom srcu ponovi: "Allah je sa mnom, Allah me vidi, Allah
me cuva."
Tako ja i uradih nekoliko noci i to i njemu saopstih. Tada me
on uputi da iste rijeci ponovim sedam puta svake noci i kada i to
uradih, on zatrazi da ponavlj am rijeci jedanaest puta nakon cega u
mom srcu poce da raste uzitak od toga.
Nakon godinu dana moj am idfa mi rece: "Nastavi da radis
ono sto sam ti rekao sve do svoje smrti jer to ce ti pomoci i na
ovom i na onom svij etu ." Ja nastavih da to radim nekoliko godina,
nalazeci zadovoljstvo unutar sebe, sve dok moj amidza ne rece:
"Sehll Ako je Allah dz.s. sa nekim i uvijek ga vidi i cuva, da li mu taj
onda smije biti neposlusan? Ni ti to nikada ne smijes uciniti?"
Sejh El-Tusteri k.s.
Ucenikov napo r da procisti srce je poput napora da se drvo
iscupa iz korijena. Kaliko god da on razmislja o tarne i ulafo napo ra
da to uci ni, to nije moguce. 1 tako on sebi kafo: "Sacekacu dok ne
osnazim pa CU ga onda iscupati." Ali sto on duZe ceka i ostavlja
drvo da raste, ono ce postati vece i jace dok ce on sam oslab iti, te
ce mu biti jos teze da ga iskorijeni.
Ebu-Osman El-Magribi k.s.
Znaj da tvoje bice ima svoga Gospodara i da sultan zivi u
palati tvoga bica. Spoznaj sebe da se ne bi posram io kada se
sretn es sa Njim. Nemoj nista da potcjenjujes, ne pokusavaj da
uzmes tudi dio, razluci dobro od zla, pravdu od nepravde, jer
ljudsko bice je sazdano od ozakonjenog (postenog) samo-
odrzavanja i poduke mudrih ljudi.
Budi svjestan, pouci se onim sto vidis. Poslusaj svoju
savjest i govori razumno. lspravno se ponasaj cak i kad si sam sa
sobom. Sjedi na koljena i budi ponizan u prisustvu mudrih ljudi .. Ne
134
govori dok ne budes upitan. Ako te nesto i upitaju, budi kratak; reci
samo ono sto znas. Znaj da je istina sa tobom uvijek i svugdje.
Govori pazljivo neznanju. Budi ponizan i tih u prisustvu
mudrosti. Ako pitas za ucitelja, pitaj s postovanjem. Nikada ne
postavljaj pitanja u namjeri da testiras. Prihvati odgovor pa i ako on
nije ono sto si ocekivao.
Sejh Ibn Arebi k.s.
Kuada Abdul-Kerim rece: "Jednoga dana, neki dervis me
upita da zapisem nesto o kerametima moga sejha. Ubrzo potom
moj sejh me pozva. Kada udoh u njegovu sobu, Ebu Seid me upita
cime se bavim i kad mu ja rekoh on me posavjetova da se ne bavim
pripovijedanjem nego da nastojim doseci tu duhovnu stanicu pa ce
se o meni pricati price.
Kuadia Abdu/-Kerim
Ako folis mir, smiri svoj um na deset, dvadeset pa cak i na
pet minuta. Cin i to odlucno, sa potpunom vjerom, samopouzdanjem
i odlucnoscu da spoznas Allaha dz.s. i Njegovu mudrost. Kada si
mudro promislio o tarne ponavljaj u svom srcu rijeci: "La lllahe
llallah."
1 ako ove rijeci tvoje srce bude ponavljalo sa imanom,
samopouzdanjem i od lucnoscu, sigurno je da ces doseci unutarnje
smirenje.
Sejh Beva Muhjuddin k.s.
Dervis je cistio dvoriste. Ebu Said ga vidje te mu rece: "Budi
kao loptica prasine sto se kolutaju ispred metle, a ne kao kam en
koji ostaje iza nje."
Moramo biti poput prasine, koja nema svoje volje nego se
krece kud god je metla (duhovni ucitelj) ponese - a ne kao kamen,
koji ima svoju cud i odupire se uputama vodica.
Sejh Ebu Seid k.s.
Ebu Seid je imao novog ucenika po imenu Senkani koji je
dolazio iz bogate porodice. Bio je mlad i pazio je na svoje
odijevanje i izgled. Jednoga dana Ebu Seida pozvase na izlet. Sa
135
 njim krenu i grupa njegovih ucenika ukljucujuci i Senkania. Dok su
hodali Ebu Seid primijeti da je Senkani preokupiran svojim
prefinjenim izgledom, te mu rece da ne ide ispred njega. No kada
Senkani procte sa sejhove desne strane ovaj mu naredi da se
makne odatle. Tada Senkani procte na lijevu stranu, no sejh ga i
odatle potjera. To Senkanija jako zbuni i uznemiri te on upita sejha
gdje je zapravo njegovo mjesto. Ebu Seid mu tada rece:"Posto sam
putovao neko vrijeme zafalio sam sto nisam bio u mogucnosti da
prisustvujem sejhovim govorima i uzivam u njegovim psovkama.
Kada doputovah nazad u Mejhan i ponovo dobih priliku da slusam
njegova predavanja, on mi rece da u biti nista ne bih propustio i ako
ga punih deset godina ne bih slusao , jer on uvijek govori o samo
jednoj stvari koja bi mogla stati u nokat malog prsta: "Moras
zrtvovati svoj ego i nista vise."
Sejh Ebu Seid k.s.
Ucitelj Ebu Seida upita da li on foli razgovarati sa Allahom
dz.s„
"Naravno da fol im".
"Onda kad god da si sam ponavljaj: "Bez Tebe o Voljeni, ja
nemam mira; Nikada Ti ne mogu dovoljno zahvaliti na Tvojoj dobroti
prema meni. Pa cak i kad bi i svaka dlaka na mom tijelu postala
jezik, ni hiljaditi dio zahvalnosti koju Ti dugujem ne bih mogao
izreci."
Sejh Ebu Seid k.s.
Nasi ucitelji (sejhovi) su imali naviku da zapisu sve sto bi
rekli ili ucinili u toku dana. Navece bi se povukli u svoje kuce i
preispitali bi svoje rijeci i postupke. Uzeli bi svoje biljefo ice i stavili
na vagu svijesti svoje rijeci i postupke. Ako bi za neku njihovu rijec
ili djelo trebalo traziti oprost, zatrazili bi ga, a ako bi se zbog necega
trebali pokajati to bi i ucinili.
Sejh Ibn Arebi k.s.
Cini sve da bi se priblizio svom Gospodaru u svom
obofavanju i molitvi. Pomisli da sve sto cinis bi ti moglo biti
posljednje i svaki namaz mozda posljednji i da neces imati drugLI
1
J
136
priliku. Ako tako bLides radio to ce te motivisati da postanes pazljiv,
iskren i istinit.
Sejh Ibn Arebi k.s.
Prisjecaj se na smrt !„.Nakon toga, treba da zatvoris svoje
oci i pomisliti da si mrtav. SkinLice odjecu sa tebe i poloziti te na
klupu, zatim oprati , zamotati LI platno, prouciti dovu i poloziti te da
se odmaras LI grobLI. On to treba sebi vidno predstaviti i dobro
razmisliti o ovom procesLI, jer ova meditacija koju mi nazivamo
prisjecanje smrti, je jedna od dLihovnih vjeZbi LI mnogim sLifijskim
redovima. Razm isljati o svojoj smrti ne znaci proLizrokovati je,
stetno je izbjegavati misao o smrti. Jer niko ne mofo izbjeci
neminovnLI sudbinu koja ce doci prije ili poslije svakom smrtniku.
Ova meditacija je prema tarne neizostavna svakom Allahovom dz.s.
robu.
Sejh Muzaffer k.s.
Prije samog namaza, rob se mora pripremiti, dovesti sebe LI
stanje meditacije i prisjecanja, oslobodenog nepovezanih misli i
svega drugog pod nebeskom kapom izuzev Allaha dz.s„ Oni koji
pristupe namazu na ovaj nacin, srca usmjerenog samo ka Al lahLI
dz.s., ce i nastaviti da budu u tom stanju od namaza do namaza pa
i nakon sto su zavrsili sa molitvom.
Sejh El-Saradi k.s.
Neophodan uslov za sufije je da isprave svoju niZLi prirodLI
putem obofavanja, duhovnih vjeZbi i zikra. Na taj nacin oni ce
doseCi unutarnje sm irenje, procistiti srce i prosvijetliti dusu.
Sejh Muzaffer k.s.
Postoje razni nivoi zikrLillaha i svaki od njih se razlikLije. Neki
se glasno izgovarajLI, a neki tiho u sredistu srca. Na pocetku treba
rijecima izraziti ono cega se prisjecamo. Onda malo po malo
prisjecanje ce se prosiriti nasim bicem, spListajuci se LI srce , a
onda podiZLici se ka rLihLI, a onda i dalje do nivoa tajni i jos dalje do
skrivenog i na kraju do skrivenog od skrivenog. Koliko daleko ce
137
nas zikrullah odvesti, zavisi od toga koliko Allah dz.s. :Zeli da nam
poka:Ze od Svoga Beskrajnog Bogatstva.
Sejh Abdul Kadir Gejlani k.s.
Dok ~bavlj~~e .zikr, polozite ruke na bedra, usmjerite svoje
srce, ~a~vont.e oc1 1 onda sa potpunom predanoscu pocnite
pon.avlJat~ La 1lahe illallah (nema Boga do Allaha). lzgovorite rijeci
La 1la.he 1:. svoga stomaka, a ka svom srcu usmjerite rijeci illallah,
na ~a! n~c1n .da se njihova snaga prosiri cijelim tijelom. Nemojte
pov1s1vat1 SVOJ glas. Neka on bude skriven i sto tiSi.
Meditirajte na znacenje tih rijeci u svom srcu. Sa La ilahe
odbacite svaku misao koja vam zaluta u srce. Cineci to recite sebi
"Ja ne :Zelim nista i ne trazim nista i nemam drugog cilja do ljubavi
za Allaha"(illallah). Odbacujuci sve prolazece misli sa La ilahe
potvrdili ste Prisustvo Bozanske Velicanstvenosti kao vas jedini eil/
smisao i Voljeni sa illallah. ' kulturno prihvacene kategorije kao razboritost ili obrazovanost
Sejh Beva Muhjuddin k.s.
Utzmi mudr4osf odak/e god
pofekla/ nece fi naskodifi
138
POGLA VLJE CETRNAESTO
SUFIJSKI HUMOR
Osobenost sufijskog humora je u nacinu na koji on paralelno
posmatra dva pogleda na zivot: jedan ustaljeni i opste prihvatljivi i
qrugi malo ukoso postavljen, a ponekad i izvrnut naglavacke.
Cesto, ovaj humor, mo:Ze da otvori vrata razumijevanja uspjesnije
od bilo koj e druge metode; pogotovo njegov aspekt razbijanja
ustaljenih normi koji se cesto koristi u tradiciji sufija. Humor moze
posluziti kao orude koje nam poma:Ze da postanemo svjesniji svojih
gresaka, da poka:Ze zahladenje u meduljudskim odnosima, da
otkrije da ucitelj vise ne :Zeli da nas sluzi ili da shvatimo da neke
mogu da nam odvuku pafoju vise nego li nas usmjere na put
prosvjetljenja.
u vecini religijskih ucenja, postoji saglasnost da se ljudsko
srce moze otvoriti molitvom, patnjom, mudroscu i ljubavlju. Ove
poznate duhovne kategorije povezane su dugom i ponekad dobro
osmisljenom tradicijom. Dok na drugoj strani humor nije uvijek tako
dobro prihvacen kao katalizator duhovne svijesti. Sufije poznaju i
cesto se sluze snagom spontanosti i smijeha, koji mo:Ze imati
vitalnost i moc bilo koje formalne metode. Sufijska tradicija
obuhvata more sala i posalica, koje obicno govore o nasem
karakteru. Za vecinu nas, smijati se sopstvenim greskama i
manama je prvi korak da se one prevazidu. Jedno od velikih
prednosti ucenja putem humora je u tome da ce poduke uci u vas
na suptilan nacin i ozivjeti onda kada vam budu potrebne, uprkos
vaSüj sumnji da se salom mo:Ze nesto nauciti.
Uzivajte u salama koje slijede, ne opte recujuci se njihovim
dubljim znacenjem. Ako zelite, na primjer, zamislite da ove price,
koje poticu iz tradicionalne turske zbi rke prica, nisu o vama. Mada,
da je ovo cas poduke, vas zadatak bi bio da sebe pronadete u
svakoj prici i da prihvatite da i vi mo:Zete biti nerazumni i budalasti
139
kao i karakteri u ovim klasicnim pricama. Nasruddin Hodfa k.s. je
medu sufijama poznat po svojim salama i dosjetkama.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Nasruddin Hodfa je sjedio u cajdzinici sa prijateljima kada
se tu pojavi uceni monah i izjavi nadmeno: "Za sve postoji
odgovor!"
Hodfa na to rece : "A ipak, ja nisam znao da odgovorim na
pitanje koje mi je postavio jedan bogat i ucen covjek."
"Eh, samo da sam ja bio tamo!" hvalio se monah. "Ja bih
sigurno bio u stanju da mu odgovorim . Molim te, reci mi koje pitanje
ti je on postavio."
"Ako bas to ze lis", rece Hodza, "on me upitao
slijedece:"Zasto si kradom i kroz prozor ulazio u moju kucu prosle
·noci?"
Jednoga dana Nasruddin Hodza ode do svog bogatog
prijatelja i zatrazi da mu ovaj posudi nesto novca.
"Ali zasto?" upita bogatas.
"Zelio bih da kupim slona!" odgovori Hodfa.
"Ako vec nemas novca, neces imati cime da ga hranis",
zabrinu se bogatas.
"Ja nisam dosao kod tebe po savjet, vec po dukate", rece
mu Hodza.
Jednog petka Nasruddin Hodfa se pope na mimberu da
odrzi hutbu.
"O vjernici, da li znate o cemu cu danas govoriti?"
"Nemamo pojma", odgovorise.
"Dobro, ako nemate pojma ni o cemu, kakva je korist u tome
da vam ja govorim?" Hodza to rece side sa mimbere i ode kuci.
Slijedeci petak on se opet izdignu iznad dfomata i upita: "O
vi istinski vjernici, da li znate o cemu cu danas govoriti?"
"Da", odgovorise.
"Dobro, ako vec znate kakva je korist u tome da vam ja
govorim?" rece Hodfa, side s mimbere i ode kuci.
140
lsto se ponovi i u slijedeci petak. Hodfa se pope na
mimberu i upita: "O iskreni vjrnici, znate li o cemu cu vam danas
govoriti?"
Dfomat se ovaj put dobro pripremio na ovo pitanje:
"Neki od nas znaju, a neki od nas ne znaju", lukavo
odgovorise.
"U tom slucaju", rece Hodza, "neka oni koji znaju objasne
onima koji ne znaju." 1tako on opet ode kuci.
"Ja mogu da vidim u tami", hvalio se Hodfa jednog dana u
cajdzinici.
"Ako je to istina", rekose prijatelji, "zasto te mi onda ponekad
vidimo da nosis lampu u noci?"
"Znate", odgovori on, "ja nosim tu lampu samo zato da bih
sprijecio druge ljude da se sudare sa mnom."
Jednoga dana prijatelj upita Nasruddin Hodfo da mu posudi
novac, govoreci da ce mu ga vratiti naredne sedmice. Hodfa mu
nije vjerovao, ali mu ipak posudi pare. Na njegovo veliko
iznenadenje covjek odrza svoju rijec i vrati mu novac na vrijeme.
Nakon nekoliko mjeseci isti covjek opet zatrazi pozajmnicu od
Hodfo:
"Znas da sam ti posteno vratio dug prosli put i ovaj put
mofos se pouzdati u mene."
"Ovaj put ti ne dam ni pare", rece Hodfa.
"Prosli put si me prevario i vratio mi dug kada sam ja bio
ubijeden da mi neces vratiti. Ovoga puta ti necu dozvoliti da me
opet prevaris."
Nasruddin Hodza se zblizi sa sultanom i postade mu dobar
prijatelj. Njegovi mudri i smijesni komentari ucinise ga sultanovim
miljenikom.
Jednoga dana sultan jako ogladni te naredi svom kuharu da
mu pripremi specijalitet od patlidzana. Oni bijahu tako ukusni da
sultan naredi da mu ih spremaju svaki dan.
"Zar ovo nije najbolje povrce na svijetu?" jednoga dana on
upita Hodfo.
141
 "Da vasa visosti, najbolje", on odgovori.
Pet dana nakon toga i poste je jeo patlidfane svakoga dana,
sultanu se oni toliko ogadise da se izdera na svoju poslugu: "Nosite
mi ovu ufasnu hranu s ociju!"
"Da, vase visocanstvo, ovo je najgore povrce na svijetu",
prokomentira taj dogadaj Hodfa.
"Zar nisi prije par dana rekao da su patlidfani, najbolje
povrce na svijetu", pobuni se sultan.
"Jesam vase visocanstvo, ali ja sam sluga sultana, a ne
patlidfana!"
Jedne zime Nasruddin Hod:fa je jedva sastavljao kraj s
krajem, te poce razmisljati kako da smanji svoje troskove. On odluci
da svojoj muli daje manje jecma. On tako i ucini i mula izgledase
zadovoljna. On tada odluci da joj da jos manje jecma. Tako i uradi i
mula i dalje izgledase zadovoljna. Nakon izvjesnog vremena Hod:fa
opet smanji dozu kojom je hranio mulu, a ona i dalje izgledase
sretna. To se nastavi sve dok se mulina napojnica ne prepolovi.
Mula poce sporije da se krece i postade tiha, ali Hodfa jos uvijek
smatrase da je ona zdrava i zadovoljna. Onda jednog jutra, na
njegovo veliko iznenadenje, on primjeti da mu je mula uginula.
Tada Hodfa zapomaga: "Kako da ugine sada kada se
upravo navikla da zivi bez hrane."
Jednom pozvase Nasruddin Hodfo na vafou oficijelnu
zabavu, ali se on prikladno ne obuce i dode u svojoj svakodnevnoj
odjeci. Tamo su ga svi gledali sa nipodastavanjem pa cak i sa
prezirom. Niko se nije obazirao na njega, pa cak ga je i posluga
ignorisala i cak mu ne posluzise ni veceru. Nakon izvjesnog
vremena Hodfa neprimjetno napusti banket i ode kuci. Tu on
promijeni svoju odjecu za najfiniju svilu, velieanstven turban , stavi
na sebe drago kamenje i skupocijeni ogrtac. Tako obucen vrati se
na banket.
Ovoga puta bi objerucke prihvacen. Domacin zabave licno
ga sjede do sebe, na najpocasnije mjesto i ponudi mu tanjir sa
najukusnijim poslasticama. Medutim, na zaprepastenje svih
142
prisutnih, Hodfa skinu svoj ogrtac i turban prinese ga tanjiru i rece:
"Jedi moj gospodaru, jedi."
"Hodfa, sta to radis?" povika zaprepasteni domacin.
"Ukazujem postovanje svom ogrtacu i turbanu, jer i vi ne
postujete HodZLi vec njegov ogrtac i turban" , odgovori Hodfa.
Nasruddin Hodfa je folio da nauCi da svira sargiju. 1 tako on
pronade ucitelja i upita ga: "Koliko naplacujes za poducavanje?"
"Tri dukata za prvi mjesec, a potom jedan dukat mjesecno."
"O to je veoma posteno", uzviknu Hodfa. "Ja cu odmah
poceti od drugog mjeseca."
Jednog dana Hodfa ode do pijace i kupi vrecu krompira. On
uprti vrecu na svoja leda, zajaha na maga rca i tako krenu kuci.
Usput sretne prijatelje koji mu rekose: "Hodza, zar ti nije tesko tako
drfati dzak jednom rukom, a uzdu drugom. Zasto ne zavefos dzak
na magarca?"
"Magarac je vec dovoljno opterecen sa mnom, te da mu
olaksam dzak nosim ga sam."
lz nekih razloga stanovnici Aksehera jako se naljutise na
Nasruddin HodZLi i odlucise da ga istjeraju iz grada. Oni se pozalise
kadiji te on nije imao izbora nego da pozove HodZu. "Hodza, ljudi te
ovdje ne vole i fole da napustis ovo mjesto", rece mu kadija .
"Prava istina je da ja njih ne volim", odgovori Hodza, "i sto
se mene tice, oni se mogu slobodno iseliti odavde."
"Ali njih je mnogo, a ti si samo jedan", rece kadija.
"Pa dobro, zato sto ih je mnogo bice to mnogo lakse za njih.
Oni mogu svi zajedno raditi i podici selo gdje god odluce da se
nastane. Ali kako cu ja, u svojim godinama, sagraditi novu kucu i
poceti obradivati zemlju."
Nasruddin Hodza je jahao na magarcu, jednoga dana se
odjednom magarac necega uplasi i poce da juri nekonfrolisano.
Hodfa je nekako uspijevao da se odrzi na magarcu cvrsto mu se
drfoci za vrat. Neki seljaci to primijetise te za njim povikase:
"Hodfa, cemu Zürba? Zasto ides tako brzo?"
143
 "Ne pitajte mene", povika Hodfa, "pitajte mog magarca!"
Bogati Perzijanac dode u Akseher i poce da se hvali kako je
u njegovom lsfahanu neki sah sagradio velicanstvenu palatu koja je
imala vise od dvije stotine soba i prekrivala na hiljade kv.adratnih
metara.
Nasruddin Hodfa prekide njegovo hvalisanje govoreci: "Ma,
to nije nista! Ti bi trebao vidjeti gradevinu koju je nas sultan
sagradio u Bursi, nasem glavnom gradu. On je sagradio bolnicu
koja je duga tri hiljade metara!" Upravo tada u cajdzinicu ude
Hodzin prijatelj koji se upravo vratio iz Burse. "I trideset metara
siroka!" nastavi Hodza.
"To je izgleda jako cudna gradevina. Zar ona nije mogla biti
nista sira", zacudi se Perzijanac.
"Bila bi, bila bi", odvrati Hodza, "samo da se moj prijatelj nije
tako iznenadno pojavio."
Jednom Nasruddin Hodfa posao u lov na jarebice. Posto
uhvati nekoliko on ih oce rupa, ispece i stavi u veliku serpu, poklopi
je i ode da pozove prijatelje na veceru . U meduvremenu neko dode
i zamijeni ispecene jarebice za :live.
Kada se Hodza vrati sa svojim prijateljima i ponosno otvori
poklopac na se rpi. lstom jarebice izletjese iz serpe i onda kroz
prozor u slobodu. Hodza je bio sokiran time. Kada se povrati sebi
rece: "O moj Bo:Ze! To se zove pravo cudo! Gospodaru ja vjerujem
da samo Ti mal.es ozivjeti mrtve, ali ako smijem pitati, sta bi sa
onolikim puterom, soli, biberom i ostalim zacinima?"
Jednoga dana neki siromasan gladan covjek je isao ulicom
sa komadom hljeba u ruci. Dok je prolazio pokraj ascinice ugleda
meso koje se przilo u tavi. On nadnese svoj hljeb nad tavu i tu ga
zadrfa par trenutaka i onda ga u slast pojede. Vlasnik ascinice to
primjeti te scepa jadnog siromaha i odvede ga sudiji koji igrom
slucaja bjese Nasruddin Hodfa. Vlasnik ascinice je zahtijevao da
mu siromah plati za meso.
Hodza ga je pazljivo slufao i onda izvadi par novcica iz
d:Zepa te mu rece: "Dodi i stani pokraj mene za trenutak." Vlasnik
144
ascinice ga poslusa i onda Hodfa stavi novcice LI saku i zazvecka
sa njima na covjekovo uho.
"Zasto to radis?", eovjek upita.
"Upravo sam ti platio za tvoje meso. Sigurno da je zvuk
novca postena cijena za miris mesa", odgovori Hodfa.
Jednoga dana Nasruddin Hodfa je bio slomljenog srca zbog
gubitka svoje drage supruge. Svi njegovi susjedi i prijatelji pokusase
da ga utjese govoreci: "Ne brini za nju Hodza, pomoci cemo ti da
nades i bolju od nje."
Odmah potom uginu i Hodzin magarac. Hodfa oplakivase
magarca i vise od :Zene. Neki od njegovih prijatelja to primijetise i
upitase ga kako to da fali vise magarca od svoje :Zene. "Kada mi je
:Zena umrla, prijatelji obecase da ce mi pronaci jos bolju :Zenu od
nje, ali niko se ne ponudi da mi nabavi novog magarca."
Jedne ponoci Nasruddin Hodza zacu galamu ispod svog
prozora. On se zagrnu cebetom i izade van da vidi sta se desava.
On ugleda dva covjeka kako se tuku i pokusa da ih razvadi. Ali,
jedan od ljudi bez rijeci, str:Ze cebe sa njega i oba eovjeka tada
pobjegose. 1tako se jadni Hodza vrati go nazad u svoj krevet.
"Zbog cega se vodila tuca?" upita Hodzina :Zena.
"Zbog naseg cebeta", odgovori Hodza. 1 sada kada su ga
dobili, tuca je prestala."
Jednoga dana prijatelj dode Nasruddin Hodzi i rece:" Hodfa,
da li bi mogao da mi posudis tvoga magarca?"
"Zao mi je", odgovori Hodfa, "ali, vec sam ga nekome
posudio."
Upravo nakon sto je to Hodza izrekao zacu se njakanje
njegovog magarca.
"Ali Hodfa, zar se to ne oglasava tvoj magarac iz stale?"
Tada Hodza zalupi vrata covjeku ispred lica govoreci mu
uvrijedeno: "Covjek koji vise vjeruje na rijec magarca nego meni ne
zasluZ:uje da mu ista posudim !"
145
 Svi ljudi LI cajdzinici kritikovase izvjesnog Abdula. Oni
smatrase da je on bio nistarija i propalica.
Jedan od vodecih ljudi u gradu rece: "Taj eovjek je nista
drugo do li glavica kupusa."
Svako se sa tim slozi osim Nasruddin Hod:Ze koji rece :
"To nije istina moj prijatelju. Kupus se bar mo:Ze skuhati
pojesti i tu je njegova korist. A od Abdula nikakve koristi nema! "
Jednom prilikom u cajdzinici neki vojnici se hvalisase o
svojim skorasnjim pobjedama. Tu se okupise ljudi pomno ih
slusase:
"I ja izvadih svoju sablju sa dvije ostrice posijekoh
nekolicinu nemilosrdno", rece jedan.
Zacu se glasno odobravanje i aplauz.
"O, to me podsjeca" , primijeti Nasruddin Hodza, "na vrijeme
kada sam ja otkinuo neprijatelju nogu na ratistu. Jednim zamahom
sablje odrubih mu nogu!"
"Ali ja bih to bolje uradio", rece kapetan, "ja bih mu otkinuo
glavu."
"I ja bih narav no. Ali to je vec neko bio ucinio prije mene",
odvrati Hodza.
Jednoga dana sultan zatrazi od Nasruddin Hodze da krene
u lov na medvjede. Hodfa je bio prestravljen tom idejom , ali nije
imao kud, morao se povinuti sultanovoj naredbi.
Kada se-vratio nazad u selo upitase ga:
"Kako je bilo u lov u?"
"Divno", on im odgovori.
"Koliko si medvjeda ubio?"
"Nijednog".
"Koliko si medvjeda potjerao?"
"Nijednog".
"A jesi li bar ijednog vidio."
"Nijednog".
"Kako onda mo:Zes tvrditi da ti je lov bio uspjesan."
"Zato", odgovori Hodfa, "kada lovite medvjeda, nijedan je
vise nego dovoljan".
146
Donosimo skracenu verziju izmedu Timurlenka i
Nasruddina. Ratni pohod Timu rlenka i njegove vojske, a preko
Anadola, izazva susret sa mudracem Nasruddinom i Timurlenkom.
Hod:Za je Ti murlehka ispred njegova grada docekao u velikom
bijelom satoru sa velikom bijelom calmom i bijelim ogrtacem , sa
stolicom na sred satora. Cekao je Nasruddin Timurlenka sa
molbom i :Zeljom da izmoli zastitu za njegov grad i gradan e.
Poznato je da je vojska Timurlenka, farila, palila i ubijala sve ispred
sebe nasto bi naisla. Poslije prvih izvidnica i njihova referisanja da
je ispred grada postavljen veliki bijeli sator, a u njemu na sredini
sjedi strahopostovanja vrijedan neki eovjek. Timurlenk, kao
odvafan covjek ali i zainteresovan, krenu odmah sa izvidnicom da
se uvjeri na licu mjesta. Timurlenk sa strane podere sator i u njemu
ugleda covjeka, sav u bijelom. Vidje da ima posla sa nekim
eovjekom posebnog izgleda. Zakoraci u sator i povika. Ko si ti?
Nasruddin mu kratko odgovara. Ja sam bog. Timurlenk iznenaden
ali kratko , prihvati igru i rece; dragi bo:Ze ja sam sretan i presretan
da te napokon sretnem, moje su :Zelje za susretom bile goruce,
dragi bo:Ze, nastavlja Timurlenk, posto te sretoh ja te molim da mi
ispunis samo jednu :Zelju jer sve ostalo imam i zahvalan sam ti.
Bujrum, rece Hodfa, nemajuCi kud, a Timurlenk nastavi; dragi bo:Ze,
ja imam plaho lijepu kci, sve je na njoj savrseno, samo joj je malo
nos kriv, pa te molim, jer to tebi nije nikakav zahmet, da joj ga
ispravis. Kad to cu Nasruddin, dobro jeknu, a Timurlenk povika, da
te bo:Ze nisam uvrijedio ili da nisam prenaglio sa zahtjevom .
Jok, rece Nasruddin, ti mene nisi dobro razumio, ja jesam
bog, ali od pasa pa nadele, a ima drugi bog od pasa pa nagore i to
je u Njegovoj kompetenciji. Vidje Timu rlenk da ima posla sa mudrim
covjekom, upita ga ponovo, ko si ti i sta hoces i trazis ovdje. Ja sam
Hodfa iz ovog grada, trazim sefat za grad i gradane.
Sa Bozijom miloscu imaces, ostanite u svojim kucama, a ja i
ti Hodfa jos nismo zavrsili. Ostani u miru ti i tvoji gradani.
147

POGLA VLJE PETNAESTO
MORAL NOST SA VRLINAMA
VJERA SA TEVEKKELOM
Vjera (Din) je nesto o cemu se lahko govori, ali tesko
primjenjuje u praksi. Mi cesto vjerujemo vise u sve drugo nego
Allaha dz.s .. Kada imamo sudske probleme, vjerujemo advokatima,
a kada smo bolesni vje rujemo doktorima. Mi vje rujemo da ce nas
zastiti novac koji posjed ujemo ili nasa pamet kada se pojave
poteskoce. Sve u svemu, mi izgleda vjerujemo u dunjaluk - ono sto
je stvoreno, ali ne i u naseg Stvoritelja.
\ Jedno od devedeset devet Allahovih dz.s. imena je Selam ili
\ Mir. Selam isto tako oznacava sigurnost, zdravlje i cjelovitost. Nije
moguce se osloniti na truhlo drvo. Mozete se osloniti samo na ono
sto je potpuno zdravo i cjelovito, a to je Allah dz.s .. Nista drugo nam
ne moze obezbijediti tako pouzdan oslonac i sigurnost. i tako,
istinski mir dolazi jedino sa istinskom vjerom u Stvoritelja.
Nasa vjera (Din) je izlofona cestim probama. Allah dz.s.,
koji sve zna, zna i sta ce se iz tih testova izroditi. On nas testira da
bi mi bolje sebe upoznali. Prica koju cete sada cuti mogla bi lahko
da bude sufiska:
Neki covjek se okliznuo i poceo da pada niz liticu. Srecom,
on uspije da se uhvati za grm. lspod njega bijase provalija, a vrh
litice je bio predaleko da bi ga on mogao dohvatiti. Na nj egovu
nesrecu grm poce da se osipa. U tom trenutku eovjek shvati da se
mofo oslon iti samo na Allaha dz.s., te on sa svojom trenutacnom
savrsenom vjerom poce da Ga doziva. Nebeski glas mu odgovori:
"Pusti taj grm!" Covjek razmisli na trenutak, a onda zapomaga, "lma
li tu jos neko s kim bih mogao da govorim?"
Napajajuci se rijecima onih koj i su imali istinsku vjeru,
mozda cemo i mi poceti da razumijevamo sta je to vjera i kako se
ona razvija.
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
148
Neki bogatas ude jednog dana u svoj vrt, gdje ugleda
prelijepu zenu sv.?ga bastova~a. O~ posla bas~ov~na na~olje i re~e
zeni "Zatvori kap1Je". "Ja sam 1h vec sve zatvonla 1zuzev iedne, koJu
je nemoguce zatvo.~iti", o~a mu odg_ovori ... ".Koja je to ~apija?"
bogatas upita. "Kap1Ja", rece ona, "koJa sto11 1zmedu nas 1 Allaha
dz.s.". Kada je to cuo bogatas se pokaja i zatrazi od fone da mu
bude oprosteno.
Sejh Diami k.s.
lmati potpunu vjeru u Allaha dz.s. je biti poput djeteta koje
zna da cak i ako ne pozove svoju majku, majka je potpuno svjesna
nj egovog stanja i budno ga nadgleda ~p rati.
Sejh EJ-Gazali k.s.
Zalili se jednom sejh Ebu-EI Bistamiji njegovi muri~i o
prisutnosti sejtana: "Sejtan nam uzima vjeru·~. oni mu govorise. Sejh
onda pozva sejtana i poce da ga ispituje. Sejtan mu rece: "Ja ne
mogu prisiliti nikoga ni na sta. Ja se previse plasim Allaha dz.s. da
bih to nastojao da uradim. Uistinu, vecina ljudi odbaci svoju vjeru
zbog svakojakih tricarija . Ja jednostavno uzimam vjeru koju su oni
vec odbacili.
Sejh Muzaffer k.s.
Jednom prilikom sejh Hasan El-Basri k.s. se nade na putu
za Mekku, u drustvu svojih prijatelja. Oni stigose do bunara. Svi
bijahu fodni ali nemase konopca da izvuku kantu vode. Hasan im
tada rece, "Ja cu se moliti i onda ce se voda u bunaru dici toliko da
cete biti u stanju da se napijete i utolite fad."
Tako se i desilo. Ali kada jedan od prijatelja napuni svoju
cuturu sa vodom , nakon sto se napio, voda se spusti na prijasnji
nivo. Kada upitase Hasana zasto se to dogodilo on odgovori: "To je
zbog vaseg nedostatka vjere da se oslonite:_ samo na Allaha dz.s ..
Sejh Atar k.s.
Sejh lbrahim Edhem k.s. je rekao: "Vjera u Allaha dz.s. ce
biti cvrsto uspostavljena kada se uklone tri zastora:
149
 l . Osjecaj zadovoljstva zbog posjedovanja stvari
2. Zaljenje zbog gubitka stvari
3. Uzivanje u pohvalama.
Sejh El-Gazali k.s.
Jednom prilikom sejh Hasan El-Basri k.s. je dijelio skroman
obrok koji mu je spremio siromasni El-Adfomi, kada prosjak pokuca
na vrata. EI Adfomi uze svu hranu koju je spremio i dade je
prosjaku. lznenaden ovakvim ponasanjem Hasan mu rece: "Ti bas
nemas nimalo pristojnosti". EI Adfomi mu nista ne odgovori. Ubrzo
se tu pojavi fona koja im donese raznih poslastica u obilju. Posto
se njih dvojica lijepo posluzise Sejh El-Adfomi rece: "Hasane dobar
si eovjek. No moras jos razvijati svoju vjeru u Allaha dz.s. i imati na
umu da sve sto se pokloni u ime Allaha dz.s., vraca se visestruko."
Sejh Atar k.s.
Na putu vjere niko jos nije nastradao, a da nije pronasao
lijeka svojim mukama.
Sejh Diami k.s.
Neki ljudi primijetise da Halifa Omer r.a. ubrza svoj korak
dok prolazise pokraj zida koji samo sto se nije srusio. "O Omer",
upitase ga, "da li ti to bjezis od svoje sudbine?" "Ne", on im
odgovori, "Ja u sudbini nalazim skloniste od sudbinel"
Sejh Muzaffer k.s.
PONIZNOST
Poniznost se mofo definisati kao "djelovanje sa istinskom
mjerom", i u skladu sa istinom koju ona nosi. Sufije kafo da se
poniznost ne dostifo praksom vec svjesnoscu.
Bendfamin Frenklin je u jednom periodu svoga zivota svake
sedmice uzimao neku od vrlina i nastojao da je uprafojava. On je
imao osjecaj da izvrsno napreduje sve dok nije stigao do poniznosti,
jer sto vise, da bi je praktikovao i bio svjestan poniznosti u svom
zivotu, postajao bi sve ponosniji na svoj uspjeh.
Sta bi onda bila istinska mjera? U sklopu ovoga svijeta ti si
samo jedinka medu milijardama ljudi, a zivot ce ti proci brzinom
150
jednog daha. Obicno mi poznajemo veoma mali broj ljudi koji se
istinski brinu o nama.
Bez poniznosti mi se mofomo naduvati kao buha u narednoj
prici.
Neka buha, puna samovafoosti, nakon sto je podigla svoju
porodicu u uhu jednog slona, odluci da se iseli. 1 tako buha,
uzvikujuci iz sveg glasa, objavi slonu da ga napusta. No slon koji
nije ni bio svjestan njenog postojanja ne odgovori nista, u folji da ne
l!.!Vrijedi ovog sicusnog i potpuno beznacajnog posjetioca.
Pa cak i ako sebe dozivljavate kao dio ove Nebeske kreacije
i da cete trajati vjecno, vi ste kao jedinka samo kaplja vode u
nepreglednom okeanu. Taj okean je vezan gravitacijom za sicusnu
zemljanu kuglu koja kruzi oko jedne manje zvijezde u beskrajnom
svemirskom moru zvjezdanih tijela. Vas zivotni vijek je kao mala
kapljica vode i ma kako se vi sebi cinili vafoi u vasem svijetu, on je
u biti tako kratkotrajan da okean mozda nije ni osjetio vase
postojanje, vase pjenusanje i nestanak u njegovim dubinama.
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
Jednom neki eovjek udari sejh Bajazida Bistamija k.s.
stapom i stap se slomi. Bajazidova reakcija bila je da kupi eovjeku
novi stap i teglu meda. Dok je zacudenom covjeku to darivao rece:
"Zbog moje malenkosti tvoj stap se slomio i ti si dozivio gubitak, evo
novog stapa i meda da se malo zasladis."
Sejh Muzaffer k.s.
Jednoga dana zapali se Bagdadski bazar. Stifo obavijest da
je moja radnja ostala netaknuta. "Elhamdulillah!" ja povikah, ali
odmah se duboko postidjeh, jer sam u trenucima tude nesrece
samo bio zainteresovan za svoju dobrobit. Vec trideset godina
trazim oprost od Allaha dz.s. zbog tog jednog "Elhamdulillah" (neka
je hvaljen Allah).
Sejh Sari k.s.
"Sva moja braca bolja su od mene!"
"Kako to?"
151
 "Svi oni me smatraju vise vrijednim od sebe i ko god me
smatra visim od sebe je u stvari bolji od mene."
Sejh El-Gazali k.s.
Jednoga dana eovjek dode ucitelju Bajazidu i rece: "Postim i
klanjam vec pun ih trideset godina, a nikada nisam iskusio ni mrvu
duhovne radosti o kojoj ti govoris."
"Da si postio i klanjao i tri stotine godina opet je ne bi
pronasao." sufija mu odgovori.
"Kako to?" zacudi se eovjek.
"Tvoja sebicnost je postojan zastor izmedu tebe Allaha
dz.s.".
"lma li tome lijeka?"
"lma, ali ti ga ne mozes nositi", rece Bajazid.
Tu bijahu i neki ljudi koji molise Bajazida da eovjeku otkrije
sta mu je ciniti . On nakon izvjesnog vremena na to pristade, te mu
rece: "Otidi do najblifog brice i nek ti on ob rije glavu, a onda skini
svu odjecu sa sebe sem gaca. Onda uzmi kesu oraha i objesi je
oko vrata. Takav otidi na carsiju i uzvikuj : "Ko god mi opali samar
dobice jedan orah." "A onda otidi do sud nice i ucini to isto."
"To je nemoguce", covjek mu rece, "mora da postoji neki
drugi lijek."
"To bi bio samo preduslov za pocetak lijecenja", odgovori
Bajazid, "ali kao sto sam vec rekao tebi nema spasa."
Sejh El-Gazali k.s.
Na obali rijeke Dedla, sejh Hasan ugleda covjeka sa
mladom fo nom i krcagom vina pored sebe. Ugledavsi taj prizor javi
mu se misao: "Ovaj covjek je duboko zabasao. Ja sam daleko
uzviseniji od njega." Upravo u tom trenutku pojavi se brod na rijeci i
poce lagano da tone. Onaj eovjek istom skoci u vodu i poce da pliva
u pravcu sedam ljudi sa broda koji su se davili. On spasi sestoricu i
onda se obrati Hasanu: "Ako si uzviseniji od mene, u ime Allaha
spasi sedmog eovjeka."
Hasan to i ucini. Covjek mu onda rece: "Ova fona sto sjedi
do mene je moja mati, a u ovom krcagu je samo voda . Pao si na
testu koji ti je bio postavljen." Hasan pade na svoja koljena i rece :
152
"Bas kao sto spasi tih sest ljudi, molim te spasi i mene. 1 ja se
davim u vodama ponosa i sujete." "Neka dragi Allah ispuni tvoju
folju", covjek mu odgovori.
Sejh Atar k.s.
Gonjen foljom za javnim priznanjem, jednoga dana sejh
Hasan ugledavsi Rabiju u drustvu sufija, prib lizi joj se i rece: "Rabija
ako mozes prodi se toga drustva i hajde da sjednemo na vodu
jezera i tako vodimo duhovne rasprave." On joj to rece nebi li
pokazao pred drugima svoje okultne moci jer i on je zagospodario
vodom i poput lsata a.s. koj i je hodao po vodi.
Rabija se pobuni: "Hasane prodi se svoje sujete. Ako ti je
toliko stalo da se izdvojis od ostalih sufija, zasto onda ne bi ja i ti
poletjel i i tamo nas sastanak od rfali?" Rabija to rece sa ogromnom
snagom i ubjedenjem. Tu se Hasan jako postidi jer on nije bio u
stanju da leti.
Rabija tada rece: "Ono sto ti mozes, mofo i svaka riba. Ono
sto sam ja predlozila nije nista vise od onoga sto mofo uciniti svaka
muha. Stvarnost daleko prevazilazi bavljenje cudim a. Bolje bi ti bilo
da se zabavis pon iznoscu."
Sejh Atar k.s.
Biti dervis znaci biti grumen suhe zemlje
sa ma/o vode prosute po povrsini.
To znaCi biti nesto sto niti
ranjava tabane na stopalima,
niti ostavlja tragove prasine iza sebe.
Sejh Ensari k.s.
Dervis sa svakim satom postaje ponizniji i ponizn iji jer sa
svakim satom on je blifo svome Gospodaru. Sufije vide i bez
znanja i bez vida i bez informacija i bez posmatranja i bez
pokrivanja i bez zastora. Oni nisu u sebi, vec svoje postojanje oni
provode u Allahu dz.s„ Oni djeluju zbog Allaha dz.s., Allah dz. s.
govori preko njihovih jezika, Allah dz.s. gleda preko njihovih ociju. A
Allah Najuzviseniji je re kao: "Kada Ja zavolim svoga roba , Ja
153
postajem sluh kojim on cuje; Ja postajem vid kojim on vidi, Ja sam
govor kojim on govori; Ja postajem ruka kojom on prihvata."
Sejh Ibn Arebi k.s.
Ja sam potpuno obucena da budem cuvar kapije iz
slijedecih razloga: "Onome sto je u meni, ne dozvoljavam da izade
van; onome sto je vani ne dozvoljavam da ude unutra. A ako neko i
ude unutra, odmah biva izbacen napolje. On samnom nema nista.
Ja sam cuvar na vratima srca, a ne grumen mokre ilovace."
Adevija Rabija k.s.
ZAHVALNOST
Zahvalnost nas preobrafava. Ona otvara nasa srca i
priblifava nas Allahu dz.s.. Nafalost, vecina ljudi nije svjesna
blagoslova kojima su obasuti i rijetko osjecaju zahvalnost. Pa i ako
ponekad i osjete zahvalnost ona je kratkotrajna.
Ja sam bio zapanjen gledajuci starije dervise dok su sluzili
jedni drugima. Pa cak poslufojuci casu vode ili caj, onaj koji sluzi je
to cinio jz punog postovanja i zahvalnosti da je u prilici da sluzi. lsto
je bilo i sa onima koji su primali, osjecali su istinsku zahvalnost, ne
uzimajuci stvari zdravo za gotovo. 1 sve je to obavljano tiho bez
pompe i ceremonija.
Mjesecima nakon ozbiljnijeg saobracajnog udesa, budio bih
se svakog jutra u jakim bolovima. Kroz prozor bih posmatrao svoju
bastu i plakao iz zahvalnosti. Bio sam jos uvijek ziv i svijet je bio
ispunjen ljepotom.
Poslanik Muhammed a.s. je rekao: "Zahvalnost na obilju
koje ste primili bice najbolja garancija da obilno i dalje nastavite
primati." Postoji jedna stara izreka koja kafo: "Brojte svoje
blagoslove". u tome ima vise istine nego sto mi obicno
razumijevamo.
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
Ko god je zadovoljan samo sa poklonom, a ne vidi Onoga
koji poklanja, njegovo srce je zaokupljeno poklonom, a zaboravlja
na Onoga koji poklanja.
Sejh Baba Tahir k.s.
154
Ko god nije zahvalan ljudima, nece biti zahvalan ni Allahu
dz.s ..
Muhammed a.s.
Sufija je zadovoljan sa svim sto Allah dz.s. ucini nebi li
Allah dz.s. bio zadovoljan sa svim sto sufija ucini.
Sejh Ebu Seid k.s.
Sultan Mahmud od Gazne jednom podijeli krastavac sa
Ajazom, svojim omiljenim prjateljem. Sultan oguli krastavac i
svojom rukom dade pola Ajazu, a pola ostavi za sebe. No ubrzo
sultan primijeti da je krastavac bio gorak kao otrov, te ga on izbaci
iz usta. On tada pogleda Ajaza i primijeti da ovaj pojede krastavac u
slast. Sultan se tome jako zacudi, te upita Ajaza kako mofo jesti u
slast tako gorak krastavac?
"Moj dragi sultanu. Tvoja ruka mi je podarila nebrojene
blagovdati. P?slije svega, kako bi i mogao taj krastavac biti gorak?
Sve sto tVOJa ruka dodirne, pa cak i najgorci krastavac ce imati
sladak ukus za mene."
Sejh Muzaffer k.s.
Jedan sufija otisao u posjetu nekom sejhu i upitao ga kako
se dervisluk praktikuje u njegovoj zemlji. "Kada nam Allah dz.s.
nesto posalje, to i pojedemo uz osjecaj zahvalnosti, a ako nista ne
posalje onda se ucimo strpljenju". Sufija mu odgovori. "Pa takav
su~izam i svaki pas kod nas priznaje, - kada pronade kost on je
poJede; a ako ne, strpljiv je dok ga ne nahrane", rece sufija. -onda
njega sejh upita, kako bi on definisao sufizam. Sufija mu odgovori:
"Bilo sta da posjedujemo, to odmah razdijelimo, a ako nemamo
nista mi se zabavimo zahvalnoscu i molimo za oprostaj."
Sejh Muzaffer k.s.
Po prirodi mi smo zacudujuce nesvjesni i za zahvalnost
nesposobni. 1 cijeli nas vijek znamo provesti uzivajuci u raznim
pogodnostima, a da ne budemo svjesni njihove vrijednosti sve dok
ih ne izgubimo . Koliko zaljubljen ih hrabro razmislja o odvojenosti i
155
da im je dojadio njihov voljeni. No cim pocne udaljenost od
voljenog, vatra fodnje opet upali.
Sejh Diami k.s.
Kada ugleda Rabiju, Sufjan uzviknu: "O Allahu, :Zelio bih da
si zadovoljan sa mnom!" Kada to cu Rabija ga odmah izgrdi: "Zar te
nije sram da trazis od Allaha dz.s. da bude zadovoljan sa tobom
kada ti jos nisi zadovoljan i smiren sa Njime?" "Estagfirullah!"
(Bo:Ze oprosti), na to uzviknu postideni Sufjan.
Sejh Ebu Mekki k.s.
Dfafer upita Rabiju kada sufija postaje zadovoljan i smiren
sa svojim Gospodarom. Rabija mu rece : "Kada njegova radost u
boli nije manja od njegove radosti kada prima blagodati."
Sejh Ebu Mekki k.s.
Sejh Ibn El-Mesak stise u posjetu Halifi (tadasnjem vladaru)
i zatece ga kako ispija casu vode. Halifa zatrazi da ga El-Mesak
poduci. El-Mesak mu rece : "Da umires od :Zedi i da ti ponude casu
vode u zamjenu za tvoje carstvo ti bi morao pristati, zar ne?" Halifa
se slozi. "Pa zasto si onda ponosan zbog svoga carstva kada ono
ne vrijedi vise od par gutljaja vode i zasto nisi zahvalan svome
Gospodaru koji ti je toliko vode besplatno podario?"
Sejh El-Gazali k.s.
Ako vam neko podari lijepu i skupocijenu kapu , zar mu
necete biti zahvalni na toj velikodusnosti? Ali zar necete biti jos
zahvalniji Onome koji vam je podario glavu na koju mo:Zete stavititu
kapu
Sejh Muzaffer k.s.
SIROMASTVO
Pjesnik Gary Snyder ka:Ze , "Najuticajniji su oni koj ima nista
ne treba." Ovo se ne odnosi na materijalno bogatstvo, vec govori o
unutarnjem stanju vasega srca.
Mada su mnoge sufije posjedovale vrlo malo i cak nista, ovo
je bila vise stvar njihovog licnog izbora nego li potrebe. lstinsko
156
bogatstvo je stanje u kojem vi ne Zudite ni za cim onim sto vec ne
posjedujete.
Pod siromastvom sufije podrazumijevaju slobodu od svega
osim osnovnih zivotnih potreba za zrakom, hranom i snom. Srce
koje je ispunjeno dunjalukom nema u sebi mjesta za Stvoritelja.
Prazno srce od dunjaluka u sebi nosi fodnju da se Gospodar u
njemu nastani.
Bijase neki si romasni ribar sufija. On je svakim danom isao
u ribolov i podijelio bi u selu sav svoj ulov osim jednu ili dvije riblje
glave od kojih bi on napravio supu za sebe. Njegovi muridi iskreno
voljese i postovase svoga sejha znanog kao "riblja-glava".
Jedan od njegovih murida bijase trgovac. BuduCi da je
morao ici u Kordobu, sejh ga zamoli da poselami njegovog sejh a,
velikog ucitelja, Ibn Arebija i da ga upita za savjet i pomoc o svom
duhovnom radu u kojem je po svom nahodenju spo ro napredovao.
Kada ovaj trgovac stize do Ibn Arebijeve kuce, zacudi se kada vidje
da on zivi u palati okru:Zenoj prelijepim vrtovima. On vidje mnoge
sluge u poslu i bi poslu:Zen bogatim jelom poslu:Zenim na ukrasnom
tanjiru koji mu donese prelijepa djevojka i mladic. Konacno ga
dovedose Ibn Arebiju koji bjese obucen poput sultana. Trgovac
· prenese pozdrave svoga sejha i molbu za dalje duhovne upute. Ibn
Arebi jednostavno odgovori: "Reci mom uceniku da je pravi
dunjalucar!" Trgovac je bio sokiran ovom izjavom i povrijeden
ovakvim savjetom od nekog koji zivi u takvom luksuzu.
Kada se vratio sejhu "riblja-glava" ga odmah upita o
njegovom sastanku sa Ibn Arebijem. Trgovac ponovi Ibn Arebijeve
rijeci i odmah dodade da mu se te rijeci eine potpuno besmislenim
jer upravo dolaze od bogatog dunjalucara.
Sejh mu na to rece: "Moras znati da je svakom od nas
dozvoljeno da ima onoliko materijalnog blaga koliko on mo:Ze da
podnese ne gubeCi iz vida svoga Gospodara. Ono sto je u njega
nije samo materijalno bogatstvo vec i uzviseno duhovno
postignuce." Onda sejh nastavi sa suzom u svom oku, "Osim toga ,
on je u pravu. Cesto uvece, kada sebi sprem im jednostavnu corbu
od riblje glave, po:Ze lim da je u njoj cijela riba!"
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
157
 Sve sto vam treba od dunjaluka je nesto zakonito (halal) sto
ce vam utoliti glad, nesto cime cete pokriti tijelo i krov nad glavom.
Neka to budu jedin e stvari koje trazite_od ovoga svij~ta!
5ejh Ibn Arebt k.s.
Postati istinski sufija znaci ne traziti nista u ovom, a i u
buducem svijetu, predati se potpuno Allahu dz.s. i s~oje lice ka
Njemu usmjeriti . Zudjeti za ovim svijetom znaci okrenut1 leda ~llahu
dz.s. zarad prolaznog. Zudjeti za onim svijetom znaci okrenut1 leda
Allahu dz.s. zarad onog neprolaznog.
Sejh lbrahim Edhem k.s.
lsa a.s. je pokazao najuzvisenije odricanje kada je odbacio
kamen koja mu je sluzio kao jastuk, kada ga je sejtan upitao zasto
je njega zadrfao kada se cijelog svijet~ odrekao. . postiZ:e.
5ejh El-Gazalt k.s.
Neki eovjek se stalno falio na svoje siromastvo. Sejh
lbrahim Edhem mu rece: "Sine moj, vjerovatno si malo platio za
svoje siromastvo." "Ti govoris gluposti", covjek mu rece, "Trebao bi
se stidjeti svojih rijeci! Zar se siromastvo moZ:e kupovatil?". . bez brige i misli o buducnosti. Primjer za strpljivost vam moZ:e
"Sto se mene tice, izabrao sam ga slobodnom voliom; os1m
toga, kupio sam ga za cijenu ovoga dunjaluka j~r .sam .s~ o.~rekao
kraljevstva i vladavine nad ljudima. Opet bih kup10 1 mall djellc ovo~
siromastva sa stotine svjetova, jer sa svakim trenutkom ono mern
sve vise vrijedi. Kada pronadoh ovo neprocj~njiv~ blago, .~~uvijek
se oprostih od materijalnog kraljevstva. Bez 1~a~v1h sumni1 .Ja san:
svjestan vrijednosti siromastva. 1 dok ti ostaies u neznaniu o toJ
vrijednosti, ja sam na svom sir~mastvu najdublje zahvalan ."
5ejh Jbrahim Edhem k.s.
Jednoga dana Ebu Muhammed se nade sa svojim
prijateljem sejhom Ebu Seidom u hamamu (kupatilo). "Je li ovo
kupatilo prijatno?" upita Ebu Seid.
"Da, sigurno da jeste", odgovori Muhammed.
"A zasto ti to smatras?"
"Zato sto si ti pocastio ovo mjesto svojim prisustvom ."
158
"Za mene to nije dovoljan razlog", rece mu sejh.
"Pa dobro, hoces li me ti pocastiti odgovorom na to
pitanje?", upita Muhammed.
"Ovo mjesto je prijatno zato sto nam u njemu ne treba vise
od krcaga vode da se polijemo i peskir da se posusimo, pa ipak i to
dvoje ne pripadaju nama vec vlasniku hamama."
Sejh Ebu Seid k.s.
STRPLJENJE - SABUR
Strpljenje je jedno od devedeset devet Allahovih dz. s. imena
spomenutih u Ku r'anu. To je jedno od najcesce spominjanih imena
u Kur' anu.
KaZ:e se da je u strpljenju polovica vjere. (imana). Strpljenje
je duhovna stanica. To je pravo postignuce i nesto sto se lahko ne
Bez strpljenja nemoguce je ispravno djelovati, sa strpljenjem
i najtezi zadatak postaje jednostavan. Ako nemamo strpljenja mi ne
boravimo u sadasnjosti, jer smo zauzeti zeljama koje bi se trebale
ostvariti u buducnosti. Svi mi smo imali svoje trenutke strpljivosti,
vrhunska iskustva u kojima smo potpuno uzivali u sadasnjosti i bili
pokazati svaki zanatlija. Grncari, umjetnici ili· muzicari koji zive u
sadasnjosti. Njihova vjestina trazi sabranost i strpljenje. Za vecinu
nas, nasi zivoti bi bili uveliko kvalitetniji sa uvecanjem naseg
strpljenja - bilo na poslovnom, li cnom ili duhovnom planu.
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
Jednom prilikom Ibn Arebija je upitao njegov ucitelj (sejh) da
mu objasni slijedece ajete iz Kur'ana: "Ja od njih ne trazim opskrbu ,
niti je Meni potrebno da me on i prehranjuju." Ibn Arebi je na
trenutak razmislio, a onda bez rijeci napustio ucitelja. Kada se
nakon cetiri godine vratio ucitelju prvo sto ga je sejh pitao bilo je:
"Daj mi svoj odgovor. Nakon cetiri godine cekanja, vrijeme za tvoj
odgovor je sazrilo."
Sejh Ibn Arebi k.s.
Smiraj duse znaci, od reci se svoje slobodne volje.
Sejh Diunejd k.s.
159
 Jednoga dana pitali su sejh Sekatija o strpljenju. On im je
odgovorio rijecima punim mudrosti. Dok je govorio skorpion ga
nekoliko puta ubode u nogu, ali on ne prekinu svoje izlaganje.
Kada njegovi ucenici to primijetise, zacudeno ga upitase,
zasto nije pomakao svoju nog u ispred skorpionovih uboda, on im
rece: "Govorio sam o strpljenju. Ne bi bilo ispravno da vam pricam
o necemu sto i sam ne praktikujem. Stidio bih se Allaha dz.s. kada
nebi bilo tako."
Sejh Muzaffer k.s.
Strpljenje ima tri stanice. Prvo, rob prestaje da se zali, ovo
je stanica kajanja. Drugo, dervis postaje zadovoljan sa onim sto mu
je namjenjeno, ovo je nivo askete. Trece, rob iskreno voli sve sto
Gospodar sa njim ucini, ovo je stanica istinskih Allahovih dz.s.
prijatelja.
Sejh Ebu Ta/ib EI Mekki k.s.
Dervis Hafif je krenuo na hodocasce samo sa kantom i
konopcem da mu posluzi da vuce vodu iz bunara. Dok je prolazio
divljim predjelima vidio je mnostvo jelena koj i su stajali na vrh
bunara i pili vodu. Kada bi im se on priblizio, oni bi pobjegli i nivo
vode bi istom opao. 1uprkos svom zalaganju on nije bio u stanju da
izvuce vodu iz bunara. Onda je on molio Allaha dz.s. da podigne
vodu i za njega kao sto je to ucinio i za jelene. Glas sa Nebesa mu
odgovori: "Mi to ne mo.zemo uciniti jer ti se oslanjas na kantu i uze
pored Nas." kada to cu Hafif odmah baci svoju kantu i uze i voda iz
bunara se odmah podiZe te on utoli svoju Zed.
On ovo isprica D.ZUnejdu koji mu rece: "Gospodar je testirao
tvoju ovisnost o Njemu. Da si cekao strpljivo duze vrijeme voda bi
se podigla iz bunara."
Sejh Atar k.s.
DOBROCINSTVO
Ako sve potice od Stvoritelja, sve se Njemu i vraca, da li ti
zaista ista posjedujes? Zar ti nisi samo cuvar koji se brine o
odredenom dijelu svijeta koji ti je povjeren na cuvanje, zastitu i
pravednu raspodje lu?
160
Postoje tri vrste dobrocinstva. Vecina od nas se osjeca
dobrociniteljem kada nekom nesto daruje - bilo da se radi o novcu,
vremenu ili savjetu. Mi znamo da je nase dobrocinstvo urodilo
plodom kada smo posjecivani, priznati, kada nam zahvaljuju i hvale
nas za ono sto smo ucinili. To je jedan vid dobrocinstva. Na tom
nivou mi dajemo i za to smo nagradeni. Ovo je u praksi vise
razmjena nego istinska velikodusnost, dobrocinstvo.
U visem nivou dobrocinstva mi darivamo drugima tajno. 1
tada mi imamo dobrobit od toga , ali ona nam dolazi indirektnim
putem. Nagrada nam dolazi od znanja da smo bili ne samo
dobrocinitelji vec i visoko moralni u smis lu da nismo trazili priznanje
u nasem cinu velikodusnosti. lpak, onaj koji je primio nas dar
iskazat ce zahvalnost, a duboko u nama, skriveno cemo osjetiti da
smo zasluzili neku dobit.
Sufije govore o jos visem nivou - "tajnog dobrocinstva". To
se dogada kada darivate na taj nacin da neko ima korist od vaseg
djelovanja, ali za razliku od prva dva nivoa, ta osoba nema osjecaj
da je nesto dobila, niti tu postoji tezina zahvalnosti. Na primjer, kako
se osjecate kada pronadete novcanicu od jednog dolara na putu?
Vi pogledate unaokolo i podignete je sa smijeskom na usnama. Vi
se mozete osjetiti sretnim, ali vi ne osjecate da ste to od nekoga
dobili vec da ste to nasli. 1 ako bi neko to redovno cinio tj. ostavljao
novcanice na ulici - nikom ne govoreci da to radi - on bi tada
praktikovao jednostavan oblik "tajnog dobrocinstva".
Kada bi pokusali tako nesto da uradite, brzo bi osjetili
djelotvornost tih postupaka u vasem zivotu. Nas svakodnevni zivot
obi luje pogodnostima da se to isproba. U mojoj biblioteci, na
primjer, postoji mjesto gdje ja mogu pokloniti knjige i tako dobiti
redukciju opste takse. No tu postoji i mjesto gdje se knjige mogu
anonimno pokloniti. lzbor je moj.
Velikodusnost kroz dobrocinstvo se ne mora praktikovati
samo sa novcem i stvarima. Moguce je pokloniti drugima i nase
vrijeme, znanje, rad i nase prakticno umijece. Pa cak i ako nemamo
dovoljno novca, to nije izgovor da ne budemo ve likodusni.
Na visem nivou - ako podarite ono sto je u vasem srcu kao
strpljenje, znanje, ljubav -otkrit cete da vasa velikodusnost izvire od
161
Allaha dz.s. i da je svako dobro djelo ein prisjecanja i veze sa vasim
Gospodarom.
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
Ova brata, jedan o2enjen, a drugi ne2enja, obradivali su
zem lju zajedno i podjednako dijelili ljetinu medu sobom. Brat koji je
bio ne2enja smatrao je da njegov brat koji je imao porodicu im a i
vise briga i izdataka te bi s vremena na vrijeme prebacivao dzakove
sa psenicom iz svoga ambara u njegov. Na drugoj strani njegov
brat je cesto brizno razmisljao o tome kako li se samo brat nezenja
mora osjecati usamljeno.
"Kada bi moj brat imao malo vise novca mogao bi kupiti sebi
neke lijepe stvari", razmisljao je ozenjeni brat. 1 tako bi, bez
bratovog znanja prebacivao dzakove sa psenicom nazad u njegov
am bar.
Godinu za godinom broj dzakova bi ostajao podjednak, a
nijedan od brace nije mogao razumjeti zasto je to tako.
Sufijska mudrost
Postoje ljudi istinske velikodusnosti, koji su pobijedili svoj
nefs, te sjede ponizno u kutu nesebicnosti. Oslobodeni okova
prirode i kandzi pohlepe, oni su poput prasine na putu patnje i
ljubavi. Nijedno ljudsko srce nece biti pomraceno njihovom
krivicom, niti ce ljudi imati 2elju da im naturaju poteskoce. Oni
uvode harmoniju u svijet grubosti i strpljivo podnose sta god da ih
zadesi. Oni spavaju mirno svake noci, prazni od mrfoje i trzavica, a
bude se svakoga jutra u istom stanju u kojem su posli na spavanje.
Sejh Diami k.s.
Molitve za umrle su isto vrijedne kao i darovi za zive. Meleki
prilaze umrlima sa svjetlosnim darovima govoreci: "Ovo je poklon
od tvog brata, ovo je poklon od tog i tog rodaka." 1 on se raduje
njima bas kao sto se osoba na ovom svijetu raduje darovima.
Sejh El-Gazali k.s.
Jednoga dana je Mula Nasruddin vidio grupu ljudi okupljenih
oko ribnjaka. Neki hodfa sa ve likim turbanom je upao u vodu i
162
odatle zvao u pomoc. Ljudi su se nadnosili nad ribnjak prufajuci
hodzi ruke i govoreci mu: "Daj hodza ruku! Daj mi svoju ruku!" No
hodfa ne obracajuci pafoju na to i dalje je mlatcrrao rukama i
zapomagao.
Napokon Mula Nasruddin stupi u akciju: "Prepustite stvar
meni", rece i ispruzi svoju ruku hodzi i povika: "Uzmi hodfa ruku!"
Hodza u istom casu scepa Nasruddinovu ruku i tako ga on
izvuce iz ribnjaka. Ljudi se tome jako zacudise i upitase Nasruddina
za tajnu njegove strategije.
"To je bar jednostavno" , on odgovori. "Znao sam da ova
skrtica hodza nikome ne bi nista dao. 1 tako umjesto da trazim od
njega da mi da svoju ruku, ja sam mu ponudio moju, te je on odmah
zgrabi."
Diela/uddin Rumi k.s.
Nekakav tvrdica nagomilao veliko blago, no nista nije htio
trositi na svoju porodicu. Jednoga dana njegov sin otkrije mjesto
gdje on skrivase svoje blago. On iskopa svo zlato i stavi poveci
kamen na njegovo mjesto. On potrosi sav novac na dunjalucka
uzivanja. Kada njegov otac otkri svoj gubitak spopade ga duboko
ocajanje, no sin mu mudro prisjede na muku: "Zlato je za trosenje ,
oce. Za skrivanj e dobar je i kamen."
Sejh Sadi k.s.
Stanovnici Bagdada pitase Dfon ejda da im otkrije znacenje
velikodusnosti. On rece: "Neka neko od vas prvo pokusa to
razjasniti."
"Velikodusnost znaci ne poistovjecivati se sa svojim nefsom
i tako i djelovati, ako je moguce", rece Hasan.
Na to D.ZUnejd progovori: "Hasan je dobro rekao, ali jos nije
ispraznio casu . Ja smatram da velikodusnost znaci biti pravedan
prema drugima, a ne ocekivati da i oni budu pravedni prema tebi."
"Sjescu kraj D.ZUnejdovih stopala, jer ja sam govorio samo o
covjecanstvu, dok njegov govor dolazi iz Nebeskog izvora."
Sejh Diunejd k. s.
163
 Carica Belkisa je poslala Sulejmanu a.s. dar od cetrdeset
tovara zlata. Kada je stigla u Sulejmanovu zemlju, ona je primjetila
da planine i polja, pa cak i prasina na putu su bili od cistog zlata.
Dan za danom je ona jahala po zlatu dok zlato ne izgubi svu
vrijednost za nju. Kada ju je Sulejman a.s. ugledao njen poklon
grohotom se nasmija. "Draga Sibo ja od tebe nisam trazio poklone,
ja sam trazio samo da ti budes vrijedna darova koje cu ti ja
pokloniti."
Dielaluddin Rumi k.s.
Ucen ik rece svom ucitelju, "Sta da radim? Uznemiravaju me
ljudi, stalno me posjecuju i tako kradu moje dragocijeno vrijeme."
Ucitelj mu odgovori: "Podari ponesto svakom od njih ko je siromah i
trazi ponesto ad svakog od njih ko je bogat i oni ti sig urno vise nece
dosadivati.
Sejh Sadi k.s.
Trosi ad onoga sto ti je Allah dz.s. podario. Ne plasi se
siromastva. Allah dz.s. ce ti dati ono sto ti je obecao, trazili mu vi to
ili ne. Niko od onih koji su bili velikodusni nije umro u ocajanju.
Sejh Ibn Arebi k.s.
Prica se da je jedne noci lopov provalio u Dfonejdovu kucu,
ali tu ne nade nista osim kosulje koju on i ukrade. Slijedeceg dana
Dfonejd primijeti, dok je prolazio bazarom, da njegovu kosulju
prodaje nekakav covjek. Tu se zadesi i kupac koji je falio kupiti
kosulju pod uslovom da mu prodavac dovede nekoga da posvjedoci
da je kosulja zaista njegova. Tada im se Dfonejd priblizi i rece:
"Spreman sam da posvjedocim da je kosulja njegova."
Sejh Diunejd k.s.
Bijase eovjek koji je okrutno ubio devedeset devet ljudi.
Onda on osjeti kajanje. On ade ucenom eovjeku i isprica mu o
svojoj proslosti, objasnjavajuci mu da sada on 2e li da se iskreno
pokaje, prom ijeni i postane bolja osoba. "Da li mi Allah dz.s. mofa
oprostiti?", ori na kraju upita. Medutim, taj ucen covjek izgleda nije
bio dosljedan svoje ucenosti te mu odgovori: "Za tebe nema
oprosta." "Onda je najbolje da ja i tebe ubij em!", rece ubica. Kao sto
kaza tako i ucini. Nakon toga on nade nekog sufiju i rece mu da je
164
ubio sto ljudi, a onda mu postavi isto pitanje: "Da li mi Allah dz.s.
mofo oprostiti?" Ovaj sLifija bjese mudar te mLI odgovori: "Naravno
da ce ti biti oprosteno, ali odmah se moras iskreno pokajati, a onda
izbjegavaj drListvo losih ljLidi i bLidi LI drustvu dobrih ljLidi. Lose
drListvo nas vodi LI grijeh." Covjek tada izrazi iskreno pokajanje i
faljenje zbog svojih postLipaka i lijLici gorke sLize moljase Allaha
dz.s. da mLI oprosti. Ubrzo potom on napListi svoje prijasnje drListvo
i pode LI potragLI za mjestom gdje zive dobri ljLidi. MedLitim, on
izdahnLI na tarn pLitLI. Po njegovLI dLISLI dodose meleki kazne i
meleki oprosta. Meleki kazne rekose da je on bio veliki grijesnik i da
po pravdi njegova dLisa pripada njima, dok meleki oprosta isto tako
zahtijevase njegovLI dLisLI govoreci: "On se iskreno pokajao i odlLicio
da postane dobar covjek. Bio je na pLitLI ka dobrim ljLidim kada je
kLicnLio cas njegove smrti." Tu se razvi velika rasprava i Dfabrail je
bio pozvan da je razrijesi. Nakon sto je saslLisao obje strane on
presLidi: "Treba izvrsiti mjerenje. Ako je mjesto na kojem je on
izdahnuo bliZe dobrim ljLidima on onda pripada melekLI oprosta, a
ako je to mjesto bliZe losim ljudima, onda on pripada meleku kazne.
"I tako oni izvrsise mjerenje. Buduci da je eovjek tek krenuo na put
bio je blizi svome polazistu tj. grijesnim ljLidima, ali zbog njegovog
iskrenog pokajanja nas Gospodar pokrenLI mjesto gdje je preminuli
lezao i donese ga pred grad gdje zivjese dobri ljudi. 1 tako ovaj rob
pripade meleku oprosta koji ga odvede u dfannet.
Sejh Muzaffer k.s.
Harun El-Rasid je jedne prilike setao plantafom datLila kada
Ligleda starog, pogrbljenog, bjelobradog covjeka kako sadi mlada
stabla datLila. On ga pozdravi rijecima: "Nemoj pretjerati s poslom,
oce!"
"Hvala ti sine", odvrati starac.
"Sta to radis oce?" upita Halifa.
"Kao sto vidis, sadim mlada stabla datLila".
"Kaliko je godina potrebno da ona pocne davati plodove."
"Deset, dvadeset, trideset godina. A nekim stablima i stotinu
godina."
"Hoces li ti biti LI mogucnosti da probas plodove datLile kojLI
sada sadis?"
165
 "Ja mozda necu zivjeti toliko dugo", rece starac, "ali mi lafoim novcem Abdullahovom slugi. Sluga odmah primijeti da
danas jedemo od onih sto su nasi stari posadili. 1 zato mi sadimo novcic nije ispravan te mu ga odmah vrati. Kada se Abdullah vrati
danas da bi neko sutra imao koristi od toga!" Ove rijeci ostavise jak sluga mu isprica sta se desilo. "Pogrijesio si!" rece mu Abdullah, "ja
utisak na Halifu te on izvadi kesu zlatnika i darova je starcu. Starac sam odavno znao da mi zoroastrovac stalno podvaljuje, ali sam bio
uze kesu sa zlatnicima govoreci: "Neka je slava dragom Allahu strpljiv sa njime i bacao sam novcice u bunar da neki drugi
dz.s., jer ova mlada stabla koja danas posadih odmah donesose musliman nebi bio prevaren sa njima.
plodove!" Halifi bi drago da cuje te mudre rijeci, te starcu darova jos Sejh EI Hajet k.s.
jednu kesu zlatnika.
Ebu Sulejman El-Darani je znao ponoviti: "Kada bih
Na to starac rece: "Neka je slava dragom Allahu dz.s., jer
posjedovao cijeli svijet da njime nahranim svoga brata, jos uvijek
obicno, stablo daje plodove jednom godisnje, a evo ovo moje izrodi
bih smatrao da je to manje od onoga sto bih 2elio da podarim."
dva puta u istoj godini!"
On je isto rekao: "Kada bratu dam jedan zalogaj hrane njen
Halifa baci starcu jos jednu kesu dukata te se okrenu svom
ukus osjetim u svom grlu."
slugi i rece: "Brzo, bjezimo odavde prije nego li nas ovaj starac
Sejh EI Gazali k.s.
ostavi bez prebijene pare."
Sejh Muzaffer k.s. Kada dijelimo imovinu sa prijateljima, tu postoje tri razlicita
nivoa.
Neki covjek jednom odluci da podari nesto novca
Na najni2em nivou vi posmatrate vaseg prijatelja kao roba ili
postovanom lbrahimu Edhemu. No ovaj sufija mu rece: "Ako si
slugu i od vaseg viska zadovoljavate njegove potrebe. Ako mu
bogat primit cu tvoj novac, ali ako si siromah necu ga uzeti."
nesto zatreba kada vi imate vise nego sto vam treba, dacete mu, a
"Bogat sam", covjek rece i onda medu njima zapoce
da vam on nije ni zatrazio. Kada bi on morao od vas traziti smatrali
slijedeci razgovor.
bi da niste ispunili svoju dufoost.
"Dakle ti si bogat, koliko novaca imas?"
Na visem nivou smatracete prijatelja jednakim sa vama.
"Dvije hiljade zlatnika".
Bicete zadovoljni da vam on bude ortak u poslu i sa njime cete na
"Ada li ti zelis da irias cetiri hiljade zlatnika?"
jednake dijelove dijeliti vasu imovinu.
"Da, naravno."
Na najvisem nivou, vas prijatelj ce vam biti vafoiji od vas
"Ada li bi bio sretniji kada bi imao deset hiljada zlatnika?"
samih i njegove potrebe prece od vasih.
"U to nema sumnje."
Sejh EI Gaza/i k.s.
"Ti ka2es da si bogat, ali to nije istina. Ti si puka sirotinja i od
tebe necu uzeti ni pare. Zadrzi svoj novac, jer koliko god da imas Neki lzraelci izvrijedase lsata a.s. dok je prolazio bazarom.
nece ti biti dovoljno i ma koliko da posjedujes UVijek ces LI SVOm On im odgovori tako sto se pomoli za njih.
srcu ostati gladan i siromasan, a ja od sirotinje ne uzimam." Neki covjek se tome zacudi te ga upita: "Kako to da se molis
Sejh Muzaffer k.s. za one koji te na pravdi boga vrijedaju. Zar ne osjecas srdZbu
prema njima?"
Ebu Abdullah EI Hajet je imao krojacku radnju u kojoj je
"Ja mogu potrositi samo ono sto nosim u svom noveaniku",
cesto sjedio sa svojom musterijom koji je pripadao kultu Zaratustre.
lsa a.s. mu odgovori.
Kad god bi Hajet za njega nesto skrojio ovaj bi mu platio lafoim
Sejh Atar k.s.
novcima, no Abdullah ih je primao bez pogovora. Jednoga dana
Abdullah nije bio u radnji kada se ovaj zoroastrovac pojavi i plati
166 167

SESTI DIO - DODIR BOZANSKOG
POGLA VLJE SESNAESTO
KAKO SPOZNA Tl ALLAHA DZ.S.
Cilj svakog duhovnog iskustva je spoznaja Allaha dz.s ..
Tarikat nam pruza mnostvo nacina, ukljucujuci hizmet, ljubav i
samodisciplinu.
Koliko ima dusa, toliko je i puteva do All aha dz.s .. A ipak, svi
ti putevi imaju nesto zajednicko, jer mi jedni drugima vise slicimo
negoli se razlikujemo.
Sto je veca motivacija veci je i napor ka tom cilju i veci i
izgledi da uspijemo. Da li zaista 2:elite spoznati vaseg _Stvoritelja?
Koliko je duboka ta vasa 2:elja? 1 sta ste sve spremni uraditi da taj
cilj ostvarite?
Kao sto je jedan savremeni ucitelj, sejh Tosun Bajrak rekao:
"Ako potraga za Stvoriteljem nije najva2:nija stvar u tvom zivotu nisi
spreman da nam se pridruzis."
Sejh Ragib EI Dierrahi k.s.
Jednoga dana neki covjek upita sejha kako da spozna
Allaha dz.s.. "Putevi ka Allahu dz.s. su mnogi, ima ih koliko i
stvorenih bica. Ali najkraci i najlaksi put je sluziti drugima, ne
dodijavati im i ciniti ih sretnima", sejh odgovori.
Sejh Ebu Seid k.s.
0 trazioce, znaj da je put do lstine u tebi. Ti si putnik.
Odlazak se sam po sebi dogada. Dolazak se dogada isto bez tvoje
volje. U biti nema dolazaka ili odlazaka; niti postoji ikakvo mjesto;
nema sadrfanog unutar onoga koji sadrfava. Pa ko je onda tu da
bude sa Allahom dz.s.? Sta tu ima drugo osim Allaha dz.s.? Ko je
onaj koji trazi i sta nalazi kada niceg drugog nema osim Allaha
dz.s.?
Sejh Bedruddin k.s.
168
Postoji duboka mudrost kada djelujemo samo zarad Allaha
dz.s., a ne iz bilo kojeg drugog razloga. Jednom prilikom se hazreti
Alija borio na ratistu sa jednim od prvaka u protivnickoj vojsci. On
napokon uspije da protivniku izbije mac iz ruke . 1 kada podi2:e svoj
mac da protivniku uskrati zivot, ovaj ga u tom trenutku pljunu u lice.
Hazreti Alija se odmah zaustavi i stavi svoj mac u korice. Njegov
protivnik se iznenadi: "Ne razumijem. Ti samo sto me nisi posjekao,
a kada sam te pljunuo, postedio si mi zivot. Zasto?"
Hazreti Alija mu odgovori: "Ja sam ti namjeravao uzeti zivot
u bici, boreci se zarad Allaha dz.s. , ali kada si me pljunuo to me
naljuti. Da sam te tada ubio, bio bih obicni ubojica, jer bih te
posjekao u srdzbi. Na Allahovom dz.s. putu cu se boriti, ali zarad
sebe necu ubijati."
Sejh Muzaffer k.s.
Covjek je u pocetku jos bio dijete, te je Allah dz.s. sa njime
blago postupao. Put kuda djeca idu je jedno, a bojno polje heroja,
nesto posve drugo. Covjek je iznesen iz d2:enneta na ramenima
velikih meleka Bozijeg Carstva. D2:ennet je na ovom svijetu
nacinjen kolijevkom njegove velicine i jastukom za njegov smiraj, jer
on jos uvijek nije imao dovoljno izdrzljivosti za te2:e ispite i izazove.
Sutra, ce otici u d2:ennet sa mnogom djecom. Bice ih toliko
da ce se cijeli d2:ennet zatresti pod njihovim stopalima. Meleki ce to
posmatrati i u cudu govoriti: "Je li to onaj isti covjek koga iznesose
iz d2:enneta par dana unazad, siromasnog i odbacenog?"
1 zato budi spreman da propatis izvjesno vrijeme, da bi za
kratko vrijeme opet zadobio istinsko blago!
Sejh Semeni k.s.
Poslanik lbrahim a.s. odrastao je medu idolopoklonicima.
On je iskreno trazio Allaha dz.s .. Gledao bi u najsjajnije zvijezde
govoreci: "Ti si moj Gospodar." Onda se pojavi pun mjesec. lbrahim
a.s. ga ugleda i rece: "Ti si moj Gospodar." Onda se poj avi sunce, a
mjesec i zvijezde se uklonise. lbrahim a.s. tada rece: "Ti si
najuzvisenije, ti si moj Gospodar." Noc se opet spusti i sunca
nestade.
169
 lbrahim a.s. rece: Moj Gospodar je Onaj koji mijenja stvari i
koji ih ponovo vraca. Moj Gospodar je Onaj koji se krije iza svih
promjena."
Sejh Muzaffer k.s.
Samo na trenLitak Lironi u Okean Bofanskog i znaj da
nijedna dlaka na tvojoj glavi nece biti navlafona vodama iz sedam
mora. Ako je ono sto vidis lice Voljenog, nema sumnje da ces od
tog trenLitka jasno progledati. Kada su temelji tvoga postojanja
Linisteni, nek LI tvom srcLI ne bude straha da ces i ti nestati.
Hafiz Sirazi k.s.
Receno je da kada nacinis jedan korak LI Njegovom pravcu,
On nacini deset koraka prema tebi. No prava istina je da je Allah
dz.s. uvijek sa tobom.
Muhammed a.s.
Hodao si u krugovima,
traieCi.
Nemoj da pijes sa ivice jezera,
SkoCi u njega. Postani voda,
Samo onda ce ti se iect ugasiti.
Sejh Sadi k.s.
Kraj koji je dosegao teolog je pocetak na pLitLI dervisa, jer
najvisi stepen za teologa je biti iskren u svom znanju i u onom sto
se cini zarad All aha dz.s .. lsto tako ne traziti nagradLI za ono sto
cini; to je vrhLinac za teologa. No, to je samo pocetak na PLitLI
sLifija. Postoje mnoge stanice i stanja koje sufija mora da dosegne
sve dok on ne utone LI potpLini zaborav sebe i svega oko sebe,
utapajLici se LI Allahovu dz.s. Velicanstvenost.
Sejh Sarani k.s.
Sejh lbrahim Edhem je sanjao meleke koji SLI ispisivali
imena Allahovih dz.s. prijatelja (Evlija).
lbrahim Lipita da li su zapisali njegovo ime?
"Ne", meleki odgovorise.
170
"Ja sam prijatelj Allahovih dz.s. prijatelja", lbrahim rece.
Dzibril je dugo cutao prije nego sto rece:
"lbrahime, napisacu tvoje ime na celu liste."
Sejh Atar k.s.
U pocetku sam gn1es10 LI cetiri stvari: Zelio sam da se
prisjecam Allaha dz.s., da Ga spoznam, da Ga volim i da Ga
trazim. Kada sam stigao na kraj puta, shvatio sam da se On mene
prisjeca prije nego sto se ja prisjecam Njega, da Njegovo znanje o
meni dolazi mnogo prije moga znanja o NjemLI, Njegova ljubav za
mene postojala je mnogo prije moje ljLibavi prema NjemLI i da me je
On trazio mnogo prije nego sto sam ja poceo da trazim Njega.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Mislio sam da sam stigao pred sam Prijesto Allahov dz.s. i
tada rekoh: "O prijestolje, rekli su nam da se Gospodar na tebi
odmara." "O Bajazide", odgovori Prijestolje, nama je receno da on
zivi u poniznom srcu."
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Stvoritelj rece: "Zelio sam da se pokazem i zato sam stvorio
svijet." Ovo se ispoljava u onima koje Stvoritelj voli. Vrijednosti
ljLibavi, znanja, slLisanja, videnja volje, snage, govora, su Allahovi
dz.s. darovi covjecanstvLI. Ali njegov najveci dar je ljLibav,
manifestacija Allahove dz.s. ljubavi je LI spoznaji Allaha dz.s ..
LjLibav je ono najosnovnije sto odrzava ljudska bica. Bez ljLibavi se
ne moZe zivjeti, covjecanstvo je to naucilo od Allaha dz.s ..
Sejh Bedruddin k.s.
Neki covjek pofolio da vidi Poslanika a.s. LI snu, ali to mLI
nije Lispijevalo ma koliko se trudio. On Lipita nekog sLifiju za savjet.
Sufija mu rece: "Sine moj, LI petak uvece pojedi dosta zasoljene
ribe, obavi svoj namaz, a onda podi na pocinak, ali nemoj da pijes
vodLI prije spavanja. Onda ces vidjeti."
Covjek to i Licini. CijelLI noc je sanjao da pije vodLI iz potoka,
fontana i izvora. Kada se ujLitro probudi odmah ode SLifiji i rece: "O
LICitelju, Poslanika a.s. nisam vidio. Bio sam toliko Zedan da sam
171
svu noc sanjao da pijem vodu iz fontana i izvora. Pa jos i sada
gorim od fodi." Sufija mu tada rece: "Dakle, posoljena riba ti je
zadala toliku fod da si cijelu noc sanjao samo vodu. Sada takvu
fod moras osjetiti i za Allahovog dz.s. Poslanika a.s. i onda ces
sigurno ugledati njegovu blagoslovljen~ ljepotul"
Sejh Muzaffer k.s.
U vijeme nekog praznika, halifa Harun El-Rasid obuce
najljepse ruho, zajaha svog konja i izade na ulicu. Ljudi izvikivase
njegovo ime, diveci se njegovom prelijepo izvezenom ruhu. U to~
trenutku pojavi se Behlul - Mudra luda, isprijeci se halifi na putu 1
izrecitova slijedece stihove:
Festival nije stvar oblacenja i
novoga ruha,
Festival se proslavlja sluieci Al/aha i
prisjecanja tvoga Gospodara
Proslavljati festival je biti sultan srca,
a ne sultan prostranstva
Sultan prostranstva brzo tone u zaborav,
Sultan srca se nikada ne zaboravlja.
Kad cu ove stihove, potekose suze u Harunovim ocima.
Sejh Muzaffer k.s.
Mejrem je izabrana da rodi lsa-a a.s., jer je njena cistota ~!la
nedodirnuta. Jednostavni ljudi to zovu "nevinost", ali oni sa dublJ1m
znanjem znaju da biti eist znaci biti potpuno prilagode~ Nebes.k~~
toku; biti kao voda koja tece u istom toku sa vodom z1vota. Viecrn
Poslanik je uvijek unutar nas, on ceka da kroz Rijec otkrije tre~utak
i jednoga dana kada Mejrem opet bude prepoznata, lsa a.s. ce se
opet pojaviti, manifestovati u spoljasnjem svijetu. Sjetite se ko je
bila Mejrem.
Resad Field
172
POGLA VLJE SEDAMNAESTO
MOLITVA (NAMAZ)
Molitva (salat, zikir, dova) je sastavni dio islamskog svij eta.
Ona ima v ise oblika. Postoji unutarnja i vanjska molitva. Postoje
tihe molitve (koje se izgovaraju u sebi) i molitve koje se glasno
izgovaraju i one koje se naglas pjevaju. Postoj e jasno utvrdene,
formalne molitve, kao i one spontane koje izlaze iz srca. lza svake
istinske molitve stoji iskreno srce, cefoja za Stvoriteljem, cefoja za
dodirom Bozanskog.
Kafo se da su sve tajne ovog svemira skrivene u molitvi.
Sva Bozija stvorenja i cijela Bozanska Kreacija slavi svoga
Stvoritelja. Samo covjek, zbog svoje slobodne volje, okrece leda
Stvoritelju svome . Zato za nas, molitva se ne dogada sama po sebi,
kao svim ostalim stvorenjima, za nas, okrenuti se molitvi i
uprafojavati je uspjeh.
Za nas je neprestani izazov usmj eriti nasu pa.lnju ka molitvi.
Sve dok se srce ne upali od cefoje za Allahom dz.s„ nasa pamet
ce lutati. Jednoga dana Poslanik a.s. rece svojim ashabima: "Da li
mofote obaviti i najkraci namaz, a da vam je razum usmjeren samo .
na Allaha dz.s.?" (misli se na namaz od dva rekata) u pocetku niko
se od njih ne usudi da odgovori na ovo pitanje. Naposlijetku jedan
od duhovno najrazvijenijih ashaba se usudi pokusati. Poslanik a.s.
rece: "Ako ispunis ovaj uslov dacu ti svoj ogrtac." (Poslanikov a.s.
ogrtac nije obicni komad odjece vec znak duhovnog nivoa pa cak i
mogucnost da se postane Poslanikov a.s. nasljednik).
Ashab Ali r.a. zapoce s namazom. U pocetku ga Poslani k
a.s. smjerno posmatrase. No za vrijeme drugog rekata, Poslan ik
a.s. se nasmijesi i opusti. Kada je Ali r.a. zavrsio s namazom ,
Poslanik a.s. ga upita da li je bio u stanju da ispuni ono sto mu je
zadano. Ali r.a. odgovori: " Za vrijeme prvog rekata bio sam u stanju
koncentrisati se samo na Allaha dz.s., ali za vrijeme drugog re kata,
iznenada mi dode ova misao: "Poslanik ima dva ogrtaca, koji od ta
dva mi namjerava pokloniti?"
173
 Neki ljudi vjeruju da propustiti jedan od pet dnevnih namaza
je grijeh za koji ce odgovarati na drugom svijetu. Sufije vjeruju da je
namaz otvoreni poziv od Gospodara da se naciemo u Njegovom
Bofanskom Prisustvu. Prema tome, propustiti namaz je kazna
sama po sebi. To je isto sto i propustiti banket, u ovom slucaju to je
banket nase duse.
Sejh Ragib EI Dzerrahi
Za vrijeme namaza, Stvoritelj podi:Ze zastore i otvara vrata
nevidljivog, tako da Njegov rob stoji ispred Njega. Namaz otvara
tajnu vezu izmeciu roba i Gospodara.
Namaz je prag na ulazu u Allahovu Realnost.
Muhammed a.s.
Obavljaj namaz u skladu sa svojim mogucnostima
sposobnostima. Ne idi u takve krajnosti zbog kojih bi mogao i
oboljeti. Allahu dz.s. je najdraze neprestano djelovanje pa makar
ono bilo i neznatno.
Muhammed a.s.
Slijedece rijeci, dovu je Poslanik a.s. preporucio svojim
ashabima: "O Gospodaru, podari mi ljubav za Tebe i ljubav ka
onima koji Te vole i ljubav ka svemu sto me Tebi priblizava. O
Gospodaru, neka mi Tvoja ljubav bude vrijednija od hladne izvorske
vode onome koji od zecii skapava."
Sejh EI Gazali k.s.
Jednoga zimskog decembra u Konji, Rumi se osamio u
svojoj sobi za meditaciju da tamo obavlja nocni namaz. Kada je
doslo vrijeme jutarnjem namazu, on se nije pojavio. Njegovi
sljedbenici se zabrinuse jer u posljednjih dvadeset godina Rumi nije
ni jedamput izostao sa jutarnjeg (sabah) namaza. Kako je vrijeme
prolazilo oni su se sve vise i vise brinuli, te konacno odlucise da
razvale vrata sobe u kojoj se on nalazio. Unutra, zabezeknuse se
kada vidjese Rumija na sedzdi sa njegovom bradom zamrznutom
na podu, u nastojanju da se ove muke oslobodi. U svojim
molitvama je prolio toliko suza da je ispred sebe stvorio lokvu, a
174
njegova sedzda je bila toliko duga da se u meciuvremenu lokva od
suza zaledila od hladnoce i zarobila njegovu bradu i njega samog.
Sejh Muinuddin k.s.
Jednom prilikom jedan od lsatovih a.s. ucenika (havarijuna)
je drfao propovijed u nekom gradicu. Ljudi od njega zahtijevase da
cini cuda i ozivi mrtve kao sto je to i lsa a.s. cinio.
Tako oni pociose na groblje i zaustavise se ispred jednog
groba. Ucenik se pomoli Allahu dz.s. da mrtvaca vrati u zivot.
Mrtvac ustade iz groba, pogleda oko sebe i povika: "Moj magarac,
gdje je moj magarac?" Za vrijeme svog zivota ovaj eovjek bijase
siromasan, a ono najvrijednije sto je posjedovao je bio njegov
magarac.
lsto vrijedi i za vas. Od onoga sto je za vas bilo najvaZ:nije
zavisit ce i ono sto ce vas zadesiti u trenutku prozivljenja. 1 na
drugom svijetu bit cete zajedno sa onima koje volite. Muhamm ed
a.s. je rekao: "Kako zivis tako ces umrijeti, a vase prozivljenje ce biti
kako ste umrli."
Sejh Muzaffer k.s.
Uglacavati ogledalo vasega srca zikrom je put kojim vase
srce stifo Allahu dz.s .. Ovo ogledalo nije moguce ocistiti od hrde
nevjerstva i dvolicnosti ako se predamo buntovnistvu i
suprotstavljanju (Allahovoj volji). Ovo ogledalo je moguce uglacati
samo nepokolebljivom vjerom i savrsenom iskrenoscu uz zikr.
Nemojte oblik zamijeniti za ogledalo, jer oni nisu isto. Ogledalo
odrafava oblik putem svjetlosti, a svjetlost se ne moze odvojiti od
sunca, tako da ako se svjetlost ne reflektuje, greska je u ogledalu.
Ko god da ostane pod zastorom, isti je kao sova pod
suncem. Ako sova ne mo:Ze da vidi na suncevoj svjetlosti greska je
njenih ociju, sunce za to ne mofomo kriviti. Onaj koji ne zna da se
Stvoritelj u eovjecanstvu obznanjuje, govori poput budale. Ako zelite
da u ogledalu vidite svoje lice, ono mora biti ispravno i osvijetljeno.
Sve ono sto uvecava svjetlost vaseg srca prinosi vam bli:Ze i ono u
cemu je Stvoritelj Sebe obznanio.
Sejh Senai k.s.
175
 "Jedan salat, *bez vas* je bolji od sedamdeset obicnih vasih nemoguce tek tako iscupati je. Jedina opcija je bila da mu zarefo
namaza. Ono sto je Poslanik a.s. vjerovatno mislio kada je ranu i onda izvadi strijelu. Tada ih neko od hazreti Alij ine rodbine
izgovorio ove rijeci je da je salat u kojem nema vaseg prisustva je posavjetova da sacekaju dok ne bude vrijeme namaza jer je tada
vrijedniji od sedamdeset obicnih namaza, jer sve dok je vasa Alija potpuno nesvjestan svega oko sebe. 1 tako dok je Alija bio u
prisutnost prisutna, svih sedamdeset hiljada zastora stajace namazu, oni mu zarezase ranu i izvadise strijelu.
izmedu vas i Allaha dz.s .. No, ako ste odsutni od sebe, ko je tu da Kada je obavio namaz Alija rece: "lzgleda kao da je bol
bude zastorom prekriven? (Salat znaci: veza, utapanje, spajanje, popustila." Tada mu oni objasnise da mu je strijela izvadena dok je
potpuna predanost. U zikiru je salat narocito izrazen). on bio duboko u namazu.
Sejh Iraki k.s. Sejh Ensari k.s.
Pa cak i uzarena vatra dfohennema i patnja koju on nosi
Onaj koji zlato ljubi bile bi za mene laksa od onoga sto osjecam kada se Ti od mene
Preg/asan je od svoje nadmenosti skrivas. Oprosti svima, ali meni nemoj oprostiti. Smiluj se svima, no
Zaboravlja na smrt meni se nemoj smilovati. Ja od Tebe nista ne trazim niti molim za
Koja de ubrzo i na njegova vrata zakucati. ono sto mi po pravu pripada. O Gospodaru, ucini samnom sve ono
Pomisli na dan sto folis.
Kad u samrtnom hropcu budes izdisao
I kad de mis!i iene tvoje
Na bududeg muia biti usmjerene
I prije no li te strijela smrti prostrije!i
/spuni ono sto ti je naredeno
Pokori se, A!lahu se predaj.
Cije!i i smisao covjecanstva
Je u poducavanju i razumijevanju
lAzviseni Allah ka:Ze: Ja
0, Mitost Allahova poput kise sipi
Otvori svoje oCi i to prihvati.
sam CA.2 moga roba gdje
Dielaluddin Rumi k.s.
god me spomene i dok/e
0 moj Gospodaru, kakve li ironije!
Na samom dnu pak/a mi iivimo
god 011 svoje tAsne zikirom
No jos uvijek smo uplaseni
Tvoje besmrtnosti.
Dielaluddin Rumi k.s.

Jedne prilike, na bojnom polju, hazreti Alijinu nogu strijela

prostrijeli do kosti. Njegovi ahbabi pokusase da mu je izvade,
medutim ubrzo vidjese da je strijela cvrsto prionula uz kost i da je
176 177

POGLAVLJE OSAMNAESTO
PRISJECANJE ALLAHA Di.S. (ZIKRULLAH)
Na arapskom jeziku ponavljanje i prisjecanje sadrzane su u
jednoj rijeci (zikr). Kaze se da prisjecanje Allaha dz.s. zapocinje
vokalnim ponavljanjem Njegovih lmena. To glasno ponavljanje
Allahovih dz.s. lmena postepeno se spusta na srce i postaje zikr
srca. Naposlijetku zikr srca se produbljuje i postaje zikr ruha. Dakle,
na pocetku vi ponavljate Allahova dz.s. lmena, onda se ona sama
ponavljaju, a naposlijetku Allah dz.s. ih ponavlja kroz vas.
Postoji vise vrsta zikra: unutarnji zikr ( u sebi), glasni zikr i
grupni zikr koji ponekada mofo da bude pracen pokretima i
muzikom sa ilahijama i kasidama.
Osjecanje koje treba da nas prati u zikru je da se mi
vracamo nasem izvoristu, onome sto smo vec bili i nekada znali.
Sufije vjeruju da su nase duse zivjele u svijetu dusa na hiljade
godina. Tamo , okupane bozanskom prisutnoscu nase duse su
dozivljavale Allaha dz.s. dublje i potpunije od onoga sto mi mofomo
i zamisliti. Praktikovanjem prisjecanja (zikra) mi nastojimo da
dokucimo bar djelic tog Bozanskog stanja.
Zagovornici zdrave hrane insistiraju na tome da smo mi ono
sto jedemo. lsto tako istina je i da smo mi i ono sto mislimo. Stalnim
praktikovanjem zikrullaha ulazimo u stanje stalnog prisjecanja
Allaha dz.s .. Onda, nefs od nas otpada i samo Allah dz.s. u nama
ostaje.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Sva stvorenja prizivaju Stvoritelja. Mada je to tesko cuti ili
vidjeti sa vana, unutarnja sustina svih stvari se neprestano prisjeca
i priziva Allaha dz.s„
Sejh Muzaffer k.s.
178
Slikara cete vidjeti onda kada su slike skrivene. Poslusaj me
brate , otkrit cu ti tajnu tajni : Slikar i naslikano su jedno! Kada ti se
vjera usavrsi, sebe neces nigdje drugo vidjeti do li u Njemu.
Sejh Atar k.s.
Sejh Dzunejd k.s. jako zavoli nekog mladog dervisa, te
njegovi stariji dervisi zbog toga postadose ljubomorni. Nikako im
nije bilo jasno sta to sejh vidi u tom mladicu. Jednoga dana Dfonejd
rece svojim dervisima da svaki od njih ode na pijacu, kupi pile i
potom ga zakolje, ali moraju to uraditi na mjestu gdje ih niko nece
vidjeti. Sve to bi trebali obaviti prije zalaska sunca.
Tako je i bilo, jedan po jedan dervisi su se vracali u tekiju
noseci zaklano pile pod pazuhom. Konacno, kada sunce zade, vrati
se i mladi dervis noseci zivo pile, koje se otimalo i pijukalo. To
izazva smijeh kod starijih dervisa i oni jedni drugim dosaptavase da
ovaj dervis nije u stanju ni izvrsiti sejhovu naredbu.
Dfonejd upita svakog od njih da opise nacin na koji su
ispunili njegovu naredbu. Prvi dervis opisa kako je kupio pile, otisao
kuci, zakljucao vrata, navukao zavjese i onda ubio pile. Drugi
isprica kako je ubio pile u svojoj tamnoj ostavi bez prozora. Treci
rece da je isto tako ubio pile u tamnoj ostavi, ali da je sebi povezao
oci tako da ni on nije mogao vidjeti svoj ein. Jedan dervis je zaklao
pile u tamnom , napustenom dijelu sume, drugi u pecini.
Konacno, red dode i na mladog dervisa da se izjasni. On
obori svoju glavu postiden sto nije bio u stanju izvrsiti sejhovu
naredbu. "Donio sam pile u svoju kucu", rece "ali svuda se osjecalo
tajanstveno Prisustvo. Otisao sam i u najudaljenije dijelove sume,
ali isto Prisustvo je jos uvijek bilo samnom. Pa cak i u najtamnijim
pecinama to Prisustvo nije iscezlo. Jednostavno nema mjesta u
ovom svemiru gdje nas Gospodar ne bi vidio."
\
Sejh Muzaffer k.s.
Sunbul Efendi, sejh halvetijskog reda u lstanbulu, trafoci
svoga nasljednika, posla svoje dervise da donesu cvijeca i ukrase
tekiju. Jedan po jedan dervisi se vracase sa buketima prelijepog
cvijeca, no jedan od njih donese samo mali, uvehli cvijet. Kada ga
upita njegov sejh zasto nije donio nista vrijedno, on rece: "Svaki
179
cvijet na koji sam naisao bio je zauzet prizivanjem Gospodara, zar
sam sm io prekinuti ovu neprestanu molitvu? Konacno nadoh ovaj
cvijet koji je zavrsio svoje prisjecanje, te vam taj cvijet i donijeh."
Ovaj dervis bi izabran za buduceg sejha.
Sejh Muzaffer k.s.
Za one koji hoce da zive pravedno najbolja je usamljenost.
Onaj koji je usam ljen ne vidi nista sem Stvoritelja, nista ga drugo
nece pokretati sem Allahove dz.s. volje.
Sejh Zun-nun k.s.
Jednoga dana dok sam sjedio na zaravnjenom krovu svoje
kuce, zacuh :Zenu na susjednom krovu koja rece svome mu:Zu: "lma
vec pedeset godina kako zivimo u ovoj kuci. u bijedi i u izobilju, na
vrucini i hladnoci, bila sam strpljiva i nisam trazila vise od onoga sto
je bilo pravo. Nikome se nisam falila na tebe. lpak jednu ti stvar ne
mogu oprostiti; da ti je neko drugi bio drazi od mene. Sve sto sam
cinila, cinila sam zbog tebe i da bi ti samo mene vidio. No, danas ti
si zapazio drugu."
Ja pogledah u Kur'an , trazeci analogiju ovim rijecima i u
njemu nadoh slijedece ajete: "Mi cemo oprostiti sve vase grijehe, ali
ako vi u vasim mislima makar i na trenutak budete naklonjeni
drugima i budete obozavali nekog drugog boga pored Mene, Mi
vam to necemo oprostiti."
Sejh Hasan El-Basri k.s.
Ako :Zelite da se priblizite Allahu dz.s„ morate Allaha dz.s.
potraziti u srcima drugih ljudi. 0 drugima bi trebali sve najbolje
govoriti bez obzira da li su oni prisutni ili ne. Ako :Zelite da budete
svjetlost koja ce ukazivati put drugima, onda, kao i sunce, morate
svima pokazivati isto lice. Donijeti radost jednom srcu bolje je nego
sagraditi mnoge dfamije, a zarobiti jednu dusu dobrotom bolje je
nego osloboditi hiljade robova.
lstinski Boziji covjek nije odvojen od ostalih ljudi, on zorom
ustaje, jede, spava, prodaje i kupuje, daje i uzima na bazarima, :Zeni
se i ,aktivno ucestvuje u drustvu, a ipak ni za trenutak ne zaboravlja
Gospodara.
Sejh Ebu Seid k.s.
180
Lahko je znati za Stvoritelja, ali pronaci put do Njega je
bolno i tesko. On se ne mo:Ze pronaci a da se ne izdignemo iznad
naseg bica. Sufija se ne postaje sjedeci na cilimu za molitvu. Put
dervisa nije da stavi poseban turban ili odoru . Sufija je onaj cije bice
u lstini nestane, onaj cije srce je procisceno. Sufija je onaj kome niti
sunce treba danju, niti mjesec nocu. Jer, sufija je onaj koji i danju i
nocu kroci u Svetlosti lstine . Sufizam je siromastvo koje
nadomjestava svako bogatstvo.
Kako je moguce znati neciju stanicu duhovnosti i budnosti?
Samo ako su svi dijelovi naseg tijela udru:Zeni u prisjecanju Allaha
dz.s„ onda cemo biti svjesni takvih stvari. To je vrsta osobe koja se
moze zvati sufija.
Sejh Muzaffer k.s.
Smijem se kada cujem da je riba u_ vod i :Zedna.
Sejh Kabir k.s.
Dah covjeciji koji Bozije ime ne ponavlja je dah uzaludno
izgubljen.
Sejh Kabir k.s.
Musa a.s. jednom zatrazi od Allaha dz.s. da mu poka:Ze
nekog od Njegovih prijatelja. Bi mu receno da ode u ~zvjesnu doli~u.
Musa a.s. tako i ucini i tamo nade covjeka obucenog u prnJe,
izgladnj elog i punog vaski.
Musa a.s. mu rece: "Mogu li ista za tebe da uradim?"
Covje k odgovori: "Boziji Poslanice, molim te donesi mi casu
vode."
Kada se Musa a.s. vratio sa vodom vidje da je covjek umro.
On tada potrazi komad haljine da ga u njemu zakopa i kada se
vratio vidje da je tijelo lav gotovo u cijelosti raskomadao .
Ouboko potresen Musa a.s. povika: "O Gospodaru , ljude si
od ilovace sacinio. Neki dozive veliku srecu, a neki su bijedni i
napaceni. Niko ne mo:Ze razumjeti ovaj paradoks!"
Unutarnji glas rece Musau a.s.: "Ovaj covjek je u svemu
ovisio o Meni. A onda, je od tebe zatrazio pice. Nije trebao ni od
koga traziti kada je vec bio zadovoljan sa Mnom."
fz Atarove Ilahi-Name
181
 Sejh Zun-nun rece svom muridu: "Pocni obucavati ljude
drfoci predavanja, ali moras uvijek imati na umu da sebe (nefs) ne
smijes staviti izmedu.
Murid obeca da ce slijediti taj savjet. Medutim, veoma mali
broj ljudi dode da ga slusa. Jednoga dana niko ne dode na
predavanje i tako on nije govorio taj dan. Ubrzo potom, starica dode
na mjesto predavanja koreci ga rijecima: "Obecao si Zun-nunu da
ces svaki dan govoriti i da nikada sebe neces staviti izmectu. 8ta
onda tvoja tisina sada znaci? Zar to nije gafonje tvog svecanog
obecanja?"
Murid odmah shvati svoju pogresku i od tada je narednih
pedeset godina svakodnevno odrfavao predavanja bez obzira da li
je neko bio prisutan ili ne.
Sejh Atar k.s.
Dfonejd odgovori: "Ti od mene folis nesto sto ja vec
godinama trazim. Cijeli svoj zivot ja zelim bar na trenutak biti
prisutan sa Gospodarom, ali moja folja se jos nije ispunila. Pa kako
onda da budem prisutan s tobom kada jos ni sam nisam u
potpunosti prisutan?"
Sejh Diunejd k.s.
Stvoritelj rece: "Stvorio sam vas, vas.e trenutke, vas dah,
sve sto posjedujete, vase zivote. Ako su oni na Mene potroseni,
ako ih vi Meni podarite, nagrada za to je vjecni dzennet. To je vasa
vrijednost u Mojim ocima."
Dielaluddin Rumi k.s.

Postoji jedna stvar na ovom svijetu koju nikada ne smijemo

zaboraviti. 1 kada bi sve ostalo zaboravili, a tu stvar moramo
zadrfati u sjecanju, tada nebi bilo razloga za zabrinutost, u
suprotnom vas zivot bi bio nistavan.
To je kao kad bi vas sultan poslao u odredenu zemlju po
odredenom zadatku. Vi tamo odete i obavite hiljadu drugih
zadataka, ali ako niste obavili taj odredeni zadatak, kao da niste
nista ucinili.
MtAdrosf pfemenifom
Dosli ste na ovaj svijet sa odredenim zadatkom i to je i
smisao vaseg postojanja, ako ga ne obavite, kao da niste ni
covjektA jos vise povecava
postojali.
Diela/uddin Rumi k.s.
casf ; tAgled/ a roba

Vi ste dragocjeniji i od zemlje i nebesa

tAzdigne fo/iko/ da ga
Vi vasu vrijednost ne poznajete.
Nemojte se u bescijenje prodati
svrsfa tA d rtAsfvo vlada ra.
Jer vam je vrijednost visoka u Boiijem znanju.
Dielaluddin Rumi k.s.

Neki covjek pride Dfonejdu i rece: "Budi sa mnom na

trenutak jer bih zelio s tobom da razgovaram."

182 183

POGLA VLJE DEVETNAESTO
SLUZENJE (HIZMET)
Hizmet je vrsta obofavanja i mocan nacin
samopreobral.enja. Uglavnom mi sluzimo drugima iz sebicnosti; to
je slul.enje radi nagrade: novaca, hvale ili slave. Pod sluZbom sufije
podrazumijevaju sluZbu samo" zarad Allaha dz.s.", bez misli o
nagradi. Ova vrsta sluZbe rada se kada mi shvatimo da smo dio
Bozije Kreacije i da slul.eci kreaciji mi sluzimo nasem Stvoritelju -
ne zbog nebeske nagrade, vec iz ljubavi i zahvalnosti. Jedan stari
sejh jednom rece: "SluZba bez ljubavi je kao lijep les. S vana on
lijepo izgleda, no unutra on je bezivotan."
SluZba ne mora biti velika ili dramaticna. Nekada davno,
majka jednog otomanskog sultana bila je posvecena milosrdu.
Gradila je dzamije, bolnice i dala da se kopaju bunari u dijelovima
lstanbula koji nisu imali vode. Jednoga dana ona dode da vidi
izgradnju jedne od njenih bolnica i ona ugleda mrava koji upade u
vlafoi malter temelja. Ona izvadi mrava iz maltera i stavi ga na
zemlju.
U dogledno vrijeme ona se preseli na ahiret. Jedne noci ona
se pojavi u snu nekolicini prijateljica. Sva je sijala od radosti i
unutarnje ljepote. Prijateljice je upitase da li je dl.ennet zaradila
plodovima svog milosrda, a ona im odgovori, "Nisam u dl.ennetu
zato sto sam podigla dfamije, bolnice i zbog drugih dobrocinstava,
vec zarad jednoga mrava."
Sejh Ragib E! Dierrahi
u Samarkandu zivjese neki vodonosa koji se zarekao da ce
sirotinji podijeliti sve sto zaradi svakim petkom i da c~ sve sevabe
od tog dobrocinstva dati dusama svoga oca i majke. Sta vise on bi
molio da im se oproste grijesi svakog obavljenog namaza. On se
dugo drzao ove obaveze, no jednog petka on nije nista zaradio i
tako nije bio u stanju nista podijeliti sirotinji.
184
On ode da potrazi savjet od nekog sufije. Sufija mu rece:
"Sine moj, sakupi kore od dinje i lubenice i podijeli ih zivotinjam a i
plodove tog dobrocinstva poda ri tvojim roditeljima. 1 na taj nacin
tvoje obecanje ce biti ispunjeno."
Vodonosa tako i uradi. Te iste noci on vidje u snu svoju
majku i oca. "Neka je Allah zadovoljan sa tobom!" oni povikase.
"Slao si nam darove svakoga petka, a ovaj petak dobili smo
nebeske darove: dinje i lubenice dl.enneta."
Sejh Muzaffer k.s.
Mnogi sejhovi se pridrfavaju slijedeceg pravila. Kada im se
pridruzi novi murid, tri godine ga podvrgnu duhovnoj disciplini. On
ce biti primljen u tarikat samo ako zadovolji sve uslove koji mu budu
postavljeni. Prvu godinu on provodi slul.eci ljude, u drugoj godini on
sluzi Allahu dz.s., au trecoj on bdije nad svojim srcem.
Sejh Hudiviri k.s.
Jedne veceri sejh je govorio o poniznosti i hizmetu. On je
tecno govorio o tome kako potrebe drugih moramo staviti ispred
sopstvenih. Onda ga neko upita: "Sta da se cini sa arogantnim
ljudima? Kako im se uopste moz.e sluziti?
/
Sejh se podil.e i povisi svoj mocni glas: "Sa arogantnim
morate biti arogantni!" Svi prisutni su bili sokirani tom izjavom.
Onda sejh nastavi: "Postupati ponizno prema arogantnim
ljudima je isto sto i hraniti ih otrovom. To bi samo povecalo njihovu
aroganciju."
(Bosanska izreka glasi; prema vuku budi vuk, prema janjetu
budi janje).
Sejh Muzaffer k.s.
U predbiblijskom vremenu, neki mladic se ol.enio. Poslanik
tih ljudi, koji je obavio vjeneanje, rece svojim sljedbenicima da ce taj
mladic umrijeti jos iste noci. Slijedeceg jutra, na zaprepastenje svih,
mladofonja se pojavi na jutarnjoj molitvi. Poslanik upita mladica da
li je uklonio svoj dusek i posteljinu. "Nisam", mladi c odgovori.
Poslanik onda odvede svoje sljedbenike u mladicevu kucu.
On preokrenu dusek i oni vidjese pod njim zmiju otrovnicu. Poslanik
185
.1
rece zmiji: "Sta tu radis? Zasto si tu dosla? Svi zacuse zmijin
odgovor: "Poslana sam da ugrizem ovoga mladica, ali sam bi la
okovana celicnim lancem. Koliko god sam pokusavala nisam se
mogla osloboditi njegovih stega."
Poslanik se okrenu mladofonji i upita: "Da li si skoro uradio
neko dobro djelo?" Ovaj mu odgovori: "Dao sam casu mlijeka
prosjaku koji mi pokuca sinoc na vrata." Poslanik na to rece: "To
dobrocinstvo ti je spasilo zivot!"
Sejh Muzaffer k.s.
Neko upita Poslanika a.s. "Ko polafo vise prava na djecu
majka ili otac?" On odgovori: "Majcino pravo je vise od ocevog." Tri
puta ga ovo upitase i on im svaki put isto odgovori. No cetvrti put on
rece: "Ocevo pravo slijedi poslije tri majcinska prava?"
Kada ga upitase da ovo objasni on rece: "Majka vas je
nosila devet mjeseci u stomaku, nakon toga vas je rodila . Nakon
toga se odrekla sna zbog vas, dojila vas je, nosila u svojim rukama i
prala po potrebi. Godinama je za vas kuhala, hranila vas i sluzi la.
Prala je redovno vase rublje. Kada vam je bilo cetrdeset, pedeset
pa i sezdeset godina ona je jos uvijek sa interesovanjem pratila vas
razvoj. Na drugoj strani vas otac je posijao sjeme u majcinu
matericu, obezbijedio vam hranu i odjecu. MoZ:e li se to porediti sa
ulogom vase majke?"
Pitanja se nastavise: "Da li je onda moguce ikada majci
vratiti dug za njenu pozrtvovanost, ma sta mi za nju ucinili?"
Poslanik a.s. odgovori: "Vi joj niste u stanju uzvratiti ni za jednu
jedinu noc sto je ona zrtvovala za vas!"
"A sta ako ja svoju majku nosim godinama na leclima, cistim
iza nje, kuham za nju i hranim je. 1tako sve dok je ona ziva?", neko
upita dalje.
"Jos uvijek ce ostati slijedeca razlika meclu vama: vasa
majka vas je uzgajala da bi zivjeli, dok u vasem slucaju vi cekate da
ona umre."
Sejh Muzaffer k.s.
Nasa prva dufoost je imati casne namjere. Ne smijemo
zaboraviti da se svako djelo sudi u skladu sa namjerom koja stoji
186
iza njega. Prema tome, sta god da asik uradi, bilo kakvo djelo da on
izvrsi, mora izvrsiti samo zarad svoga Gospodara. Djela koja se
eine sa potpunom iskrenoscu i zarad Allaha dz.s., su prihvacena i
opravdana. Ali ona djela koja se eine zarad misljenja ljudi, njihovih
pohvala i ljubavi mogu se poistovjetiti sa dvolicnoscu.
Sejh Muzaffer k.s.
Djeca lzraela jednom upitase Musaa a.s.: "O Musa, foljeli bi
da pozovemo naseg Gospodara da sa nama podijeli hranu. Malimo
te zamoli Ga da prihvati nas poziv!" Musa a.s. im odgovori ljutito:
"Zar ne znate da je On iznad svih potreba za hranom?" No, kada se
Musa a.s. pope na Sinajsku goru, Gospodar mu rece: "Zasto me
nisi obavijestio o pozivu? Moji robovi me pozivaju, reci im da cu
doci na gozbu u petak uvece:"
Tako Musa a.s. obavijesti ljude i svako se poce uveliko
pripremati za gozbu. U petak uvece starac stize, umoran od dugog
putovanja. "Umirem od gladi", rece on Musau a.s. "Molim te daj mi
nesto da pojedem." Musa a.s. mu odgovori: "Budi strpljiv. Gospodar
svih svjetova dolazi na gozbu. Uzmi ovaj krcag i donesi u njemu
vode. Budi zahvalan sto i ti moZ:es pomoci." Starac donese kreag
vode i opet upita za hranu, no niko ga ne htjede nahraniti prije nego /
li se Gospodar pojavi. Vrijeme je polahko odmicalo i ljudi pocese
grditi Musaa a.s. sto ih je prevario, jer Gospodar se nije pojavljivao.
Slijedeceg dana Musa a.s. opet ode na Sinajsku goru i rece:
"Moj Gospodaru, duboko sam posticlen jer Ti nisi dosao na gozbu
unatoc obecanju da ces doci."
Gospodar mu odgovori: "Dosao sam na gozbu. 1 tebe sam
licno pitao da me nahranis, a ti si me poslao po vodu. Opet sam
zatrazio hranu, ali sam poslat da sluzim.
Ni ti ni tvoji ljudi niste bili u stanju da Me docekate sa
postovanje m."
"Gospodaru, neki starac je bio, docle i upita me za hranu.
Ali on je bio obican smrtnik, rece Musa.
"Ja sam bio skupa sa Mojim robom . Da ste njemu odali
postovanje, odali bi ga i Meni. Da ste njega usluzili, usluzili bi i
Mene. Sva nebesa su premala da bi me obuhvatila, ali ne i srca
Mojih iskrenih robova. Ja niti jedem, ni pijem, no ipak odati
187
postovanje Mojim robovima je isto sto i Meni odati postovanje.
Brinuti za njih je isto sto i brinuti se za ~ene."
Sejh Muzaffer k.s.
Robovati Allahu dz.s. - zar ima ista ljepse od toga? Jedina
istinska radost je biti Allahov rob , a to znaci biti budan u svako doba
za potrebe trenutka. Ako nismo budni, nikada necemo saznati sta
se od nas ocekuje. Ne mofomo imati predrasude o tome sta znaci
biti rob. Mi ne znamo ni sta ce biti trafono od nas iz trenutka u
trenutak. Kada udete u tarikat vi se nadete na putu robovanja do
kraja svoga zivota. Na tom putu nema povratka. Nemojte misliti da
trebate sluziti samo onda kada vi to folite! Morate biti budni za
potrebe trenutka, Gospodarevih potreba, a ne vasih. Samo onda
cete imati tu privilegiju da postanete r~b u sluZbi Gospodara.
Sejh Muzaffer k.s.
Nekad sam imao tarikatskog brata u lraku. U oskudici i
svom halu dolazio bih njemu i govorio: "Daj mi nesto od svog
novca." On bi mi bacio svoj novcanik da uzmem koliko fol im. No,
jednog dana ja mu odoh i zatrazih, "Treba mi nesto". "Kaliko ti
treba?" on upita. U tom trenutku blagodat istinskog bratstva napusti
moje srce.
Sejh EI Gazali k.s.
vode pored njega. "Odmori se tu oce, dok mi odemo da nasijecemo
drva."
Onda covjek uze svog sina i krenuse nazad kuci.
"Zasto smo dedu ostavili samog?" upita djecak.
"Zar necemo ici nazad po njega?"
"On je ostario i moracemo ga tamo i ostaviti" , otac mu
odgovori. "Ali zasto", rece dijete placno, "Ja hocu svoga dedu!"
No, njegov otac uporno ponovi: "On je prestar, kada ti
kazem! On mora tamo i ostati ... " Dijete mu tada mudro odgovori: "U
redu, kada ja odrastem, a ti budes star i bolestan kao moj dedo, da
li i ja tebe da ostavim u planini kao sto si ti njega ostavio?"
Shvatajuci sta je ucinio, covjek se vrati sa suzama u svojim
ocima. On pade pred oceva stopala. Starac mu pomilova glavu
govoreci: "Ne placi sine moj. Ja svoga oca nisam ostavio u planini,
bio sam siguran da Allah dz.s. nece dozvoliti da me ostavis ovdje."
Sejh Muzaffer k.s.

Bijase neki eovjek cijf) je otac bio stariji invalid. Njegova fo na Ko se bori da bi Allahova
se uvijek falila: "Tvoj otac nam samo stvara neprilike, ja se ne
mogu stalno o njemu brinuti. Tjeraj ga iz kuce ili ja idem!" Siroti rijec bila najLAzvisenija/ on
covjek bi je umoljavao. "Sta da radim? Ako se ja ne bih brinuo za
njega, ko ce?"
Zena mu napokon zaprijeti da ako nesto ne preduzme,
je na Allahovom pLAfLA.
napustice ga vec slijedeceg dana. Snebivajuci se eovjek odluci da
odnese svog oca u planinu i tamo ga ostavi. On pripremi zaprefoa
kola i rece svom ocu, "ja idem u planinu sa svojim sinom, zasto
nam se i ti nebi pridruzio?"
1 tako se njih trojica zaputise. Starac je caskao sa svojim
unukom i oni se usput lijepo zabavljase. Kada su stigli na planinu,
eovjek na zemlji rasiri posteljinu za svoga oca i ostavi malo hrane i

188 189

5EDMI 010 - LICA JEDINSTVA
POGLAVLJE DVADESETO
ALLAHDZ.S.
Sta nije od All aha dz.s.?
Pogledajte oko sebe LI svim pravcima. Pogledajte ljLide koje
poznajete, svijetleca bica, jednostavne dLise, tLifoe, ljLite, blage,
dobre, okrLitne. Pogledajte najmanja stvorenja: mLisice, moljce,
virLise, bakterije. Pogledajte LinLitar vas:v na vase misli, osjecanja,
sjecanja, misljenja, promisljanja i snove. Sta nije od Allaha dz.s.?
Sta god da vi odgovorite, za sta god bLidete tvrdili da "nije
od Allaha" - Hitler, rak dojke, smece baceno LI vasLI bastLI, karakter
vaseg pLinca, vasa sopstve na nadmenost - ako odvojite sve ovo od
onoga sto smatrate pod Stvoriteljem, Licinit cete sListinskLI
pogreskLI. Sve je ispLinjeno Njegovim stvaranjem. U svemLI se krije
Bozanska Kreacija. Sve je neko lice, odraz Njegovih esmata i sifata
i emrom Njegove volje.
Nema slika ni idola LI lslamLI. Sve sto vidite LinLitra ili vani je
Allahova dz.s. manifestacija. SLifija zivi LI svijetLI r:nonoteizma.
Obozavanje jednog Boga se ne moze porediti sa teoretskim
monoteizmom hriscanstva; koje vjerLije LI sveto trojstvo, mnostvo
svetaca i devet andeoskih redova.
U sredistLI sLifij ske molitve, slLIZbe i svakodnevnog zivota
zivi jedna istina - nema nista, stvoreno ili nestvoreno, a da nije od
Allaha dz.s ..
Sejh Ragib EI Dierrahi
Ako koracate ka Njemu, On vama dolazi trceci.
Muhammed a.s.
Kud god da se okrenete, tamo je lice Al/aha.
Kur' an
190
Nije mi jasno o kakvoj vrsti Boga vi govorite.
Neko Ga na sav glas doziva u sumrak.
Cemu to? Zar je On gluh?
Pa zar On ne cuje i tanane zvuke bubinih noga u hodu.
Prebirajte i dalje po vasim brojanicama i cudnovatim
Ukrasima os/ikavajte vasa ce/a,
Duvajte se i dalje vasom dugom i uljepljenom kosom,
Ali duboko u vama je puska puna metaka.
I kako se onda motete priblititi Gospodaru?
Sejh Kabir k.s.
Rute i og/edala i sunce i mjesec - sta su oni?
Kud god da pogledamo, tamo je Tvoje /ice.
Mir
Allah dz.s. kate: "Ja sam saputnik onome koji Me se sjeca".
Muhammed a.s.
Oni koji Gospodara obofavajLI LI sLincLI, to sLince vide; a oni
koji Ga obozavajLI LI zivim bicima, vidjet ce zivo bice, a oni koji Ga
obozavajLI LI nezivim stvarima, Vidjet Ce bezivotnLI stvar; a oni koji
Ga obozavajLI kao jedinstveno i neLiporedivo Bice vide ono sto
nicem ne slici. Nemojte se vezati za odredenLI vjerLI samo zato da
bi zanijekali sve ostale; tako cete mnoga dobra izgLibiti i necete
spoznati istinskLI sListinLI stvari. Allah dz.s., SveprisLitni i
SvemogLici, nije ogranicen nikakvim vjerovanjem. KLid god da se
okrenete tamo je lice All aha dz.s ..
Sejh Ibn Arebi k.s.
Oci koje postLijLI Gospodara sLI i oci kroz koje On postLije
svijet.
5ufiska mudrost
Kada se iskreni rob Gospodarev NjemLI moli, Gospodar
kaZ:e: "O Dzibrile, otezi sa ispLinjenjem potreba Moga roba, jer Ja
volim da slLisam njegov glas."
191
 Kada se rob koga Gospodar ne voli, Njemu moli, Gospodar Drvosjeca je koracao sa ogromnim teretom na ledima. A
kaze: "O Dzibrile, ispuni potrebe ovoga roba, jer Ja ne volim slusati onda premoren od napora opru zi se po zemlji koliko je dug i sirok
njegov glas." proklinjuci svoju sudbinu: "O Allahu", on zajauka "posalji mi
Sufiska mudrost magarca ili me usmrti!"
. Upr_avo u tom trenutku ogromna stijena se odvoji od planine,
0 moj Gospodaru, ako Te ja obofavam iz straha od skotrl1a se r zaustavi nekoliko ko raka od drvosjece.
dzehennema, onda me sagori u njemu, a ako Te ja obofavam iz "Tako dakle", povika drvosjeca u srdZbi i strahu, "Ti nemas
nade za dzennetom, ne daj mi u njega; no, ako Te ja obozavam moci da mi posaljes magarca, ali si dovoljno bistar da me
samo zarad Tebe samoga, onda ne skrivaj vise od mene Tvoju smaknes!"
vjecnu ljepotu. Sejh Bahtijari k.s.
Adevija Rabija k.s.
On iznutra lijeCi nasu prirodu,
Neki dervis je hodao mjesecima i konacno stifo u podnozje On ima vise milosti za nas,
planine. On podifo svoje ruke u molitvi: "O Gospodaru, molim te No sto mi imamo za sebe.
posalji mi magarca da se mogu uspeti na ovo brdo." Njegova milost daje vrijednost bezvrijednima;
•Ubrzo potom on zacu njakanje i u blizini pronade malog I zauzvrat zadovoljan je
magarca zaglavljenog u grmlju. Dervis se zahvali Allahu dz.s. za Robovom zahva/noscu i strpljenjem.
ovaj dar i upravo se spremao da izbavi magarca kada neki Pa cak i kada napustite vjeru
razbojnik tu dojaha. On jos uvijek cuva svoju vjeru i vas.
Razbojnik rece: "Aha, da li to moje oci vide dervisa? Nikada On je iskreniji prema vama
vas nisam volio! Zar te nije stid, ti tako veliki covjek da uzjases tog Nego sto ste vi prema sebi.
sicusnog magarca. Bilo bi postenije da magarac tebe uzjase nego li Sejh Senai k.s.
ti njega. Da, to je to! Odmah da si podigao magarca i uprtio ga sebi
na leda." Jedne noci Hasan EI Basri zacu glas u svojoj molitvi: "Ha!
Dervis se zbunjeno obrati razbojniku: " Da podignem Ebu-1-Hasan ! Da li zelis da ja otkrijem ljudima ono sto znam o tebi ?
magarca?" Oni bi te zato mogli kamenovati na smrt." "O Gospode Bofo", on
"Da, nego sta, rekao sam ti da uprtis magarca na leda!" rece ?a
o~gov_o_ri, "da li folis ja otkrijem ljudima ono sto znam o Tvojoj
razbojnik i stavi ruku na svoju sablju. mrlostr 1 Tvom beskrainom dobrocinstvu, tako da Ti se niko od njih
Dervis nemade kud nego da se povinuje: onda se razbojnik vi~e ~~c~ k~anja~i u .molitvi? lsti glas mu odgovori, "Cuvaj svoju
izdera: "E sada nosi magarca uz brdo!" tainu 1 Ja cu cuvatr moiu."
1 tako se dervis stade penjati na planinu sa magarcem na Sejh Kurhani k.s.
svojim ledima. Konacno, siroti dervis stifo do vrha. On spusti
magarca na zem lju i obrati se Allahu dz.s.: "O Gospodaru, ja znam
da Ti sve vidis i sve znas, ali ponekad i Ti razumijes ob rnuto!" DA LI NESTO TU NEDOSTAJE?
Sejh Muzaffer k.s.
Svako moze bilo sto izgovoriti.
OCi mogu s/obodno posmatrati,
192 193
 A nos, njuskati gdje mu je volja.
Nage idu kud hoce. Ruke doseiu.
Um nista ne postuje. Pa cak i srce
Nije sigurno sta ieli. To je
Nase trenutno stanje. Da li tu nesto nedostaje?
Ljudi se mogu kretati razliCitim putevima.
Praveci se da nekuda idu,
lli da setaju bez cilja, marsiraju
Hramlju, ili se pretvaraju da su gorile
S rukama objesenim niz tijelo.
On ili ona te moie prokleti ili ti vjerovati,
Utjesiti te ili se ponasati bez postovanja i prema kome.
lstina i lai skupa svjet/ucaju u ocima.
On ili ona mogu cuti i prihvatiti
RijeCi koje u/aze u nas, ali tesko je
Nebesku mudrost razumjeti.
Postoji jedna jasna istina: cista ljubav.
Kada nemaju ljubavi, ljudi su kao odsjeceni.
Rijeci su samo rijeci, pa cak i
Dobra dje/a se eine iz pogresnih razloga
Moies cak i poput Sive koji plese
Nas/ikati crvenu tacku mecfu obrvama
Ali ako ne znas kako da otvoris svoje srce
Sa skromnoscu, dostojanstvenoscu i postovanjem prema ljudima
To je nista vise od sakupljanja pocasti i praznih ukrasa.
Nije tesko objasniti stanje ljudskog bica
Sa svim vrlinama i manama,
A/i ako ne znate da Allah postoji
To vam je obicna budalastina.
Znati ovo i postupati u skladu sa ovim znanjem
Nije lahko, no rijeCi nam po/ahko skliznu sa usana.
Sejh Beva Muhjuddin
Omer EbLI-1-Aziz jednom prilikom napisa pismo HasanLI EI
BasrijLI LI kome ga zamoli da mu da kratkLI poLiku koju moze slijediti.
Na drLigoj strani koverte Hasan napisa: "O Starjesino vjernika, ako
194
je Allah sa tobom, cega se onda plasis, ako Allah nije s tobom zar
se icemu onda mofos nadati?"
Sejh Hasan EI Basri k.s.
SLifija iz casa LI cas postaje sve ponizniji, jer sa svakim
satom on je blizi AllahLI. Sufije vide i bez znanja i bez vida i bez
dostavljenih informacija i bez posmatranja i bez opisivanja i bez
pokrivanja i zastora. Oni sLI sebe napListili i ako i ucemLI postoje,
oni postije u AllahLI. Allah je Lizrok njihovog djelovanja, njihove rijeci
su Allahove rijeci izgovorene njihovim jezicima, a njihovo videnje je
Allahovo videnje , videno njihovim ocima. NajLizviseniji Gospodar je
rekao: "Kada Ja zavolim svoga roba, Ja sam sluh kojim on cuje, Ja
sam vid kojim on vidi, Ja sam ruka kojom on Lizima."
Sejh Zun-nun k.s.
Pokidaj zastore svega sto vidis u ovom svijetLI i naci ces se
nasamo sa Gospodarom. Ako otkrijes zastore zvijezda i nebeskih
sfera, vidjet ces da su sve stvari u jedinstvu sa Sustinom tvoje eiste
duse. Ako bi pokidao sve zastore vidio bi SustinLI i sve stvari bi se
pokazale unutar te Sustine. Ako otkrijes veo sa lica Voljenog, sve
sto je skriveno bi se otkri lo i ti bi postao jedan sa Allahom, postao bi
sama SListina Bozanskog.
Sejh Atar k.s.
Allahovu sustinu LI svojoj jedinstvenosti nije moguce nisacim
usporediti . Ona postoji sama po Sebi i znana je samo Sebi.
Nemoguce je opisati ili poistovjetiti sa svim bicima i stvarima, a niti
kao jednu jedinu stvar (odvojeni od svega). No Allahovi atributi se
obznanjuju kao Realnost LI svim stvarima ovoga UniverzLima i
Cje lina je sadrzana i u najmanjem dijelu te cjeline.
Sva snaga i moc unLitar svega je sadrfana Linutar svog
najmanjeg djelica, unutar svakog atoma krije se Bofanska snaga.
lpak, cjelinLI ne mofomo vidjeti, jer vatra je skrivena LinLitar iskre, a
unutar klice krije se ogromno drvo.
Sejh Bedruddin k.s.
195
 Ko god smatra zacudujudim
To sto ga Gospodar oslobada njegovih strasti
lli ga budi iz njegovog zaborava
Pridodaje s/abost Snazi Bozanskoj.
Sejh Ibn Ata'ilfah k.s.
Prije bijase samo jedno srce
Sa hiljade misli
Sada se sve to svelo samo na
La i/ahe i/allah (Nema Boga do Al/aha)
Sejh Iraki k.s.
Musliman nece poklonif-i svome
braf-u ljepseg dara od mudrog
savjef-a kojiwt ce ga uswtjerif-i na
Allahov puf-/ i/i ga odvraf-if-i od
loseg.
196
POGLAVLJE DVADESET PRVO
SEJTAN
Po lslamLI, sejtan je melek koji se odvojio od svih ostalih
meleka po tarne sto je odbio AllahovLI dz.s. naredbLI da Licini
sedzdLI AdemLI a.s. na dan kada je on stvoren. Kada ga je Stvoritelj
Lipitao zasto je odbio da se pokloni, sejtan rece da se on samo
NjemLI (AllahLI) klanja i nikome vise. OdbijajLici da se pokaje, sejtan
rece da Allahova dz.s. volja odredLije sve stvari i da on ne bi odbio
da izvrsi AllahovLI dz.s. naredbLI da mLI Allah dz.s. licno nije
dozvolio da to Liradi.
Zbog ovoga on je protjeran iz d2:enneta i Liklonjen od
Allahovog dz.s. prisListva. Njega vise oko Bozansko nece
prosvjetljavati, niti ce mLI dodir Bofanski pricinjavati radost.
No, Liprkos kazni on nije izgLibio svojLI ljubav za Allaha dz.s„
Jedini on, od svih bica LI svemirLI, voli Allaha dz.s. bez
interesa za dobit, bez nade i mogLicnosti da bLide voljen zauzvrat.
Tako objektivno sagledano, ova neLizvracena ljLibav je najzacLidnija
od svih ljLibavi. Sejtan slLizi AllahLI dz.s. bez nade da ce biti
nagraden.
1 dok podnosi teret vjecne odvojenosti (od Allaha dz.s.),
sejtan je preLizeo na sebe nezahvalan i cesto pogresno shvacen
zadatak pravljenja prepreka ljLidskim bicima. Ono sto malo ko
razLimije je to da, ako se izdignemo iznad tih prepreka, doci cemo
do stanice kojLI on ne mo2:e doseci. Mi LI stvari gazimo preko njega
Lizdifoci se do nase vise prirode. Borba protiv sejtana nas ojacava,
prisiljava da ostanemo bLidni i podLicava lekcijama kojim nas
nijedan drLigi melek ne mo2:e podLiciti. Zar bi ikada prohodali da nas
nasi roditelji nisLI prestali nositi na svojim ledima? Nase nevolje i
izazovi, koje nam dolaze preko sejtana su ipak na kraju dana,
Allahovi dz.s. darovi.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Jednom prilikom upitase Rabiju: "Da li volis Gospodara
Velicanstvenosti?"
197
 "Volim", odgovori ona.
"Ada li sejtana smatras neprijateljem", upitase dalje.
"Ne", ona odgovori.
"Kako to'', upitase zacudeno.
"Moja ljubav za Allaha ne ostavlja mi prostora da rnrzirn
sejtana." rece Rabija, a onda nastavi: "Vidjela sarn u snu Poslanika
a.s. i on me upita: "O Rabija, da li rne volis?" i ja rnu odgovorih: "O
Boziji Poslanice, zar postoji neko da tebe ne voli? Ali rnoja ljubav za
Allahorn dz.s. rne potpuno obuzela da u mene ne ostade nirnalo
prostora da mrzi m ili volirn· bilo koga sern Nlega."
Sejh Atar k.s.
Neko upita sejtana, "O bijednice, kada ti je vec postalo jasno
da si proklet, zasto si to prihvatio svim srcem kao da prirnas kakvo
blago? Sejtan odgovori: "Prokletstvo je sultanova strijela. Kada je
On odapne rnora u cilj pogledati. Ako irnas oci, pogledaj u ono sto
strijelac cilja, a ne u njegovu strijelu."
Sejh Atar k.s.
Sejtan rece: "Sve zavisi od Allahove dz.s. volje i rnilosti, a ne
od napora i predanosti asika. Naredeno rni je da ucinirn sedzdu
Adernu a.s. i nisam se torne pokorio; Ademu a.s. je naredeno da ne
uzirna plodove sa drveta znanja i on je tu naredbu prekrsio. Adern
a.s. nije bio uskracen Allahove dz.s. milosti, Allah dz.s. rnu je
oprostio govoreci: "Ucinili smo sporazum sa Adernorn u drevna
vrernena, no on je to zaboravio." Dok je meni Allahova dz.s. rnilost
bila uskracena i Allah dz.s. rni rece: "Odbio je iz oholosti." Adernova
a.s. pogreska nije se racunala, dok moja neprekidna predanost
Allahu dz.s. na vagi nije nosila nikakvu tezinu."
Sejh Muzaffer k.s.
"O sejtane'', rece Musa a.s. "volis li Allaha dz.s. ?"
Sejtan odgovori: "Svaki put kada se Njegova ljubav poveca
prema nekoj osobi, rnoja ljubav i predanost se poveca prerna
Njernu."
"O sejtane", nastavi Musa a.s. "sjecas li se Njega?"
198
"Ja sam onaj koga se On sjeca i kome je rekao neka je Moje
prokletstvo na tebi! U toj kletvi "ja" i "ti" su povezani i postoje jedno
pored drugog. Ja sarn se zakleo na ljubav i zudnju. Ja sam u isto
vrijeme i u dfonnetu i dfohennemu."
"O sejtane", rece Musa a.s., "kako to da su tvoje rijeci slatke
unatoc prokletstvu tvoga postojanja?"
"Moja iskustva", odgovori sejtan, "su od onoga koji je bio
iskusavan. Obofavao sam Allaha dz.s. sedamsto hiljada godina,
fodio da rnu se priblizim. Moja fodnja i predanost, skoro rne
dovedose do unistenja. Sada kako prestah fodjeti, moje prisjecanje
je snafoije, a moja predanost slada. O Musa, da li znas zasto me je
Allah dz.s. od sebe odbacio? Zato da se ja ne bih druzio sa
iskrenima i obofavao ga iz ljubavi, straha, nade i cefoje.
Sejh Senai k.s.
Jednoga jutra Abdul Kadir Gejlani je jos uvijek spavao u
vrijeme sabaha. Neka macka rnu pride i poce ga dirati sapom sve
dok se nije probudio. Kada je vidio da kasni on ubrza svoj narnaz.
Kada je zavrsio s namazorn, on pogleda svoju macku. Svojim
duhovnirn okom on prirnijeti da je ta rnacka ustvari bila sejtan. To
ga jako zacudi, te je on upita: "Vidim da si sejtan, ali zasto, za ime
Boga, rne probudi da ne propustim namaz?"
Macka rnu odgovori: "Odgovorit cu ti zato sto si rne
razotkrio. Da si propustio taj namaz, da se iskupis ti bi otklanjao
stotinu i probudih te da bi zaradio sevab sarno jednog namaza."
Sejh Abdul Kadir Gejlani k.s.
Sejtan uporno nagovara ucene ljude sve dok ih ne ubijedi da
pocnu poducavati ljude. Onda im sejtan dalje sugerise: "Morate
obogatiti svoje predavanje lijepim rijecima i pojavom koja plijeni.
Obavezno istaknite i vase diplome. lnace, vase rijeci nece ostaviti
jak utisak; one nece dotaci ljudska srca i on i nece uspjeti dosegnuti
istinu.
Sejh EI Gazali k.s.
Sejtan rece: "Zato sto mi je Voljen i narnijenio ovakvu
sudbinu nije rne briga da li je ona dobra ili losa. Svako ko pravi
razliku izrnedu ovo dvoje je jos uvijek nezreo u ljubavi. Med ili otrov,
199
slatko ili gorko, milost ili srdZba, sve je isto kada dolazi iz ruke zaviri ispod duseka ne pronade nista. On pretrazi cijelu sobu, ali od
Prijatelja. Kada sultan asiku podari svoj najdragocjeniji ogrtac i zlatnika ni traga.
kapu, sve ostalo pada u vodu. Tada se drvosjeca jako rasrdi i opet krenu da posjece ono
Sejh Haladi k.s. drvo. Na putu opet sretne sejtana.
"Kuda si krenuo?" upita sejtan.
Neki pobofoi drvosjeca saznade da u njegovoj blizini zivi "Ti varalico i lafove! Ovaj put me neces sprijeciti da
pleme pagana koji obofavase odredeno drvo, te on odluci da ga posjecem drvo!" povika drvosjeca.
posjece. On je vec bio na putu da to i ucini kada mu sejtan Sejtan dotace drvosjecu prstom u grudi i ovaj se izvrnu na
preprijeci put i upita: "Kuda si krenuo?" leda. "Da li zelis da te sada ubijem?", povika sejtan. "Obecaj da
"Da posjecem to drvo", odgovori drvosjeca. neces posjeci ono drvo."
"Ne, ne, nikako dato nisi uradio", rece sejtan. "O nemoj me ubiti. Necu ni dotaci to drvo. Ali molim te reci
"Ko si ti da mi kafos sta da radim? Posjeci cu to drvo u ime mi jednu stvar. Prije dva dana lahko sam te savladao, jednim
Allaha dz.s .. " potezom sam te oborio na zemlju. Kako to da si tako brzo zadobio
"Ja sam sejtan. Rekao sam ti dato ne cinis i necu ti dozvoliti tu ogromnu snagu?"
da posjeces to drvo." "Slusaj me pazljivo", rece mi sejtan, "onaj dan si namjeravao
Na te sejtanove rijeci, drvosjeca povika: "Ti! Time ne mofos posjeci drvo u ime Allaha d.s., a danas si se borio samnom zarad
zaustaviti." On uhvati sejtana i baci ga na zemlju. Onda on sjede na dva zlatna novcica."
sejtanove grudi, stavi sjekiru na njegov vrat potpuno spreman da ga
usmrti.
Sejtan mu rece: "Ti si nerazuman. Zar mislis da ce ti pleme
'
dozvoliti da posjeces njihovog Boga. Za tu namjeru te lahko mogu i
ubiti. Onda ce tvoja porodica biti osudena na siromastvo. Urazumi
se, ostavi se corava posla. Ja cu se nagoditi sa tobom. Znam da
zaradujes samo dva bakrena novcica dnevno. Ti si brizan covjek i
imas veliku porodicu, a isto tako volis i da pomazes ljudima.
Obecavam da cu ti svakog jutra ostavljati dva zlatnika ispod tvoga .Allah oprasfa mojim
kreveta i tako ces imati vise novca da potrosis na svoju porodicu i
siromasne." sljedbenicima 0110 sfo im
"Ne vjerujem ti nista", drvosjeca odgovori, "sigurno ces me
prevariti. Pa to bar svako zna da si ti varalica i lafov. Ti samo zelis sejfan prisapfava LA SrCa
sebi da spasis glavu."
"Ne, necu te prevariti", rece sejtan, "probaj me ako ne njihova/ dok/e god fo ne
vjerujes. Ako ne nades dva zlatnika svako jutro, mozes slobodno
uzeti sjekiru i posjeci drvo."
izvrse i/i ne izgovore.
Naposlijetku drvosjeca pristade. Slijedeceg jutra on pronade
dva nova zlatnika ispod svoga duseka. On kupi hranu i odjecu
svojoj porodici i ostatak razdijeli sirotinji. No kada slijedeceg jutra
200 201
 Osjecaj ovog temeljitog procesa samopreobrafaja mogu
OSMI DIO - PREOBRAZAJ nam dati oni koji su kroz njega prosli. Samo oni nas mogu voditi i
pomoci nam da prodemo kroz taj proces.
Sejh Ragib EI Dierrahi
POGLAVLJE DVADESET DRUGO
Kada bi se sebe os/obodili
Na samo jedan trenutak
SAMOPREOBRAZENJE (TRANSFORMACIJA NEFSA) Tajna Tajni
Bi vam se otvorila
Cilj samopreobrafonja je u otklanjanju svih zastora izmedu Lice onog neznanog
roba i Allaha dz.s.. Konacni zastor je "Ja" (Ego), osjecaj odvojenosti Skriveno dalje od svemira
koji svako od nas nosi sa sobom. Ukloniti taj osjecaj nije ni Pojavilo bi se
najmanje lahko. Upitajte se: "Kako da izbacim ovo "Ja" iz sebe?" u og/edalu vaseg videnja.
Velike sufije tvrde da ovaj osjecaj individualnosti u nama Diela/uddin Rumi k.s.
samo je iluzija i da postoji samo jedna Realnost, a to je Allah dz.s ..
Po tome nase samopreobrafonje bi znacilo uklanjanje svih iluzija, Prihvati da si niko i nista i da nemas znanja. To nije lahko
ukljucujuci i nas osjecaj individualnosti "Ja", nebi li iskusili istinsku prihvatiti. To ne dolazi sa uputama i ucenjem, a ne moze se ni
Realnost. Oni koji vide sufizam kao Put ljubavi kafo ovo isto na iglom prisiti, niti koncem privezati. To je samo moguce dobiti kao
drugi nacin. Za njih cilj je sjedinjenje asika sa Voljenim. dar od Allaha dz.s. i samo On zna kome ce ga podariti i ko ce imati
Vecina od nas vjeruje da ne treba da se mijenja i smatra da to iskustvo.
nam je potrebno samo malo vise novca, malo vise ljubavi, malo Sejh Ebu Seid k.s.
vise slobodnog vremena - i onda ce sve biti u savrsenom redu.
Sufije vjeruju da je to daleko od istine. Svima nama treba temeljita Covjek upita Rabiju: "Ako se ja pokajem, hoce li Allah to
promjena, jer se mi moramo uzdignuti na visi nivo svijesti. Sve dok prihvatiti?"
ne spoznamo dimenziju i dubinu preobrafaja kroz koji treba da "Ne", rece Rabija, "ali ako se On okrene ka tebi i ti ces se
prodemo, svi nasi napori bice osudeni na propast. U sebi smo okrenuti prema Njemu."
razvili psihologiju kokoske, no ono sto nam istinski treba je Adevija Rabija k.s.
psihologija jajeta.
Preobrazaj gusjenice u leptira je metafora koja odlicno Bajazid rece: "Dfonnet nema vrijednosti za one koji su u
pojasnjava samopreobrafonje. U odredenom trenutku gusjenica ljubavi." Rabija je slicno tome izjavila: "Prvo komsija pa onda kuca."
osjeca neminovnu potrebu da se smota u zastitno klupko. 1 tako Sto ce reCi da je komsija, misli se na Allaha dz.s., vafoiji od kuce ili
potpuno nepokretna pocinje da se razlafo. Tu se jos ne osjeca dfonneta.
velicanstveni dolazak novoga zivota, vec samo razlaganje starog Sejh Atar k.s.
praceno dubokim strahom. Gusjenica se bukvalno pretvori u neku
vrstu ljepljive i tecne supstancije i samo tada, iz potpunog nestanka "Prvi put kada sam usao u Mekku i Svetu Kucu (Kabu)",
starog oblika, se mofo pojaviti velicanstveni leptir. rece Bajazid, "vidio sam Svetu Kucu. Kada sam u nju usao drugi

202 203
put vidio sam Gospodara Svete Kuce. No kada u nju udoh po treci
put ne vidjeh ni Svetu Kucu niti njenog Gospodara."
Ono sto je Bajazid pod ovim mislio je: "Toliko sam se
izgubio u Allahu dz.s., da vise nista nisam ni vidio ni znao. Da sam
u tako uzvisenom stanju mogao i da vidim gledao bih vidom Allaha
dz.s .. Dokaz za ovakvo objasnjenje krije se u slijedecoj prici.
Covjek dode ispred Bajazidovih vrata i zalupa .
"Koga trebate?" upita Bajazid.
"Bajazida", eovjek odgovori.
"Siromah eovjek", rece Bajazid "i ja ga trazim (Bajazida) vec
trideset godina, ali od njega ni traga ni glasa."
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Bajazid je toliko utonuo u Allaha dz.s„ da kada bi mu dosao
ucenik, koga je on znao punih dvadeset godina, upitao bi ga: "Sine
moj, kako ti je ime?"
"Ucitelju", ucenik mu rece jednog dana, "ti se samnom salis.
Vec dvadeset godina ti sluzim, a ti me ipak svakoga dana pitas
kako mi je ime."
"Sine moj", odgovori Bajazid, "ja s tobom ne zbijam salu.
Njegovo ime je zagospodarilo mojim srcem i iz njega otjeralo sva
ostala imena. 1cim cujem neko drugo ime, odmah ga zaboravim."
Sejh Atar k.s.
lzmedu mene i Tebe stoji osjecaj "to sam ja",
I to me muCi
O, Tvojom Miloscu, ukloni ovaj osjecaj
lzmedu nas.
Sejh Haladi k.s.
Kada se u srcu probudi zikrullah, on u svakom pogledu ove
rijeci, uranja u sustinu. Tu se javlja stanje unutarnjeg mira, stanje
koje je u lslamu lijepo opisano kao "smiraj srca". Upravo u predjelu
iznad srca se to mofo osjetiti, kao da se razmicu zastori na obje
strane„ .Dakle, to je zikrullahovo uglacavanje srca!
Ponekad, cini mi se, da uranjam direktno u harfove svetih
formula, u muziku koja tiho odzvanja unutar moga bica. Sto je
204
svjesnost visa, snafoije je i to iskustvo . Zikr mi pokazuje kako da
iskusim stanje prisjecanja. Drevna mudrost kafo: "U pocetku
postupaj kao da cinis zikr. Nakon toga cin i istinski zikr. Naposlijetku
zikr ce sam tebe obuzeti." Ovaj unaprijed odredeni proces ja
dozivljavam kao jedan od Allahovih dz.s. znakova. Receno je: "On
je blizi tebi nego zila kucavica." 1 gdje drugo se On, koji je i u nama i
van nas, mofo spoznati ako ne u dubinama naseg srca. Znakovi o
kojima sveti Kur'an govori su: "na horizontu i unutar vas." Zar nije
tako? Njegova Nebesa i Njegova zemlja Ga ne mogu sadrzati,
samo srce iskrenog vjernika ima prostora za Njega."
1 iznenada mi postaje bolno jasno: Postoji samo jedan Put:
apsolutna predanost i apsolutno napustanje svih folja. Potrazi
ucitelja da te poduci.
Sejh Ozelse/ k.s.
Sufija je onaj za koga nista ne mo:Ze prionuti i koji nizasta ne
prijanja.
Sejh Nuri k.s.
Spoznajte sebe onakvim kakvim istinski jeste, tako da
mo:Zete razumjeti vasu unutarnju prirodu, odakle ste dosli na ovaj
svijet, u koju svrhu ste stvoreni i u cemu se krije vasa radost i
nevolja. Jer unutar vas su smjesani kvaliteti zivotinja i divljih zvijeri
sa kvalitetima melekskim, no duh tvoje istinske sustine i sve pored
Njega je, u biti, tebi nepoznat.
Tezi ka znanju svoga porijekla, tako da mo:Zes saznati kako
da dosegnes Nebesko Prisustvo i izgubis se u misli o Nebeskoj
Velicanstvenosti i Ljepoti. Oslobodi sebe od okova pofode i strasti.
Allah dz.s. te nije stvorio da njima robujes, oni bi trebali sluziti tebi,
potcinjeni tvojoj kontroli na putu koji je pred tobom , oni bi trebali biti
tvoja jahalica i oruzje, nebi li se ti njima posluzio u potrazi za
srecom, a kada ti vise ne budu trebali, baci ih pod svoja stopala.
Dervis poce roniti suze duboko u srcu noci: "Ovaj svijet je
kao zatvoreni kovceg u kojem bo ravimo i uslijed naseg neznanja
vrijeme tracimo uzaludno kada smrt otvori poklopac kovcega, svaki
od nas koji ima krila krene u svoj let ka Vjecnosti, ali onaj koj i krila
nema u kovcegu ce ostati. 1 prije nego li se otvori taj poklopac,
205
postani ptica Allahovog Puta. Razvij svoja krila i perje. lli cak sagori
i krila i perje i potpuno u ljubavi nestani i tako ces na Cilj stici i prije
svih ostalih.
Sejh Atar k.s.
Na prvom koraku reci "Allah" i nista vise, na drugom postani
Njegov prijatelj; a na trecem sagori od ljubavi.
Sejh Atar k.s.
Jedne noci, crni leptiri se sakupise napaceni svojom
cefojom da se sjedine sa svijecom. "Moramo naci nekoga ko ce
nam donijeti vijesti od Voljenog", govorise leptiri uglas.
Onda jedan od crnih leptirova ode do zamka i vidje plamen
svijece unutar njega. On se vrati i rece ostalima sta je vidio. Ali
mudri leptir i starjesina njihovog drustva rece: "On nema pravih
informacija o svijeci." Onda poslase drugog leptira koji se toliko
priblizi svijeci da krilima dotace plamen. 1 on se vrati i isprica im sta
priblifonje svijeci znaci, no mudri leptir mu rece: "Tvoje objasnjenje
nije nista vrijednije od predhodnog."
1 treci crni leptir poleti i baci se u plamen svijece. On bjese
potpuno obuhvacen plamenom i svi dijelovi njegovog tijela upalise
se crvenim plamenom svijece. Mudri leptir iz daljine posmatrase da
se taj crni leptir sjedinio sa plamenom svijece i time zadobio
sopstvenu svjetlost. On rece: "samo taj leptir razumije ono sto je
dosegnuo i niko sem njega to ne mofo znati."
U stvarnosti, to je onaj koji je izgubio svo znanje i tragove
· svoga postojanja i u isto vrijeme pronasao znanje o Voljenom. Sve
dok budete uvafavali svoje tijelo i dusu, necete biti u stanju da
spoznate Onoga koga volite.
Sejh Atar k.s.
Bolje je zivot izgubiti u nastojanju, nego li se bijedno predati
slabosti. Pa i ako ne uspijemo u nasem traganju i u boli umremo,
moramo znati da postoji i gore od toga, jer ovaj svijet je prepun
grijeha i zbog naseg zalaganja mi smo bar izbjegli da nove grijehe
zaradimo.
206
Na hiljade stvorenja trace svoje sposobnosti i vrijeme u
potjeri za mrtvim tijelom ovoga dunjaluka i zato ako se zdusno
posvetis ovoj potrazi, hoces li biti u stanju da svoje srce pretvoris u
okean ljubavi?
Neki kafo da je fodnja za duhovnoscu stvar predodredenja i
da se ona naporom ne mofo doseci. Ali zar nije bolje zrtvovati svoj
zivot u nastojanju da se ova fodnja dosegne, nego li se unaprijed
predati i poistovjetiti se s onima koji trace zivot u potrazi za
prolaznim.
1 sve dok sami za sebe ne umremo i sve dok se
poistovjecujemo sa bilo cim, mi necemo biti slobodni.
Sejh Atar k.s.
Fena (nestajanje u Allahu dz.s.) i prisutnost (ostati prisutan
s Allahom dz.s. usred svjetovnih aktivnosti) su dvije osobine koje se
mogu pripisati onom robu koji iskustveno zna da je Allah Jedan.
Fena i Prisutnost bi se na prvom nivou mogli opisati kao nestajanje
neznanja u postojanu prisutnosti znanja, zatim nestajanje
nepokornosti u postojanu prisutnost pokornosti, nestajanje nebrige
u neprestano stanje obofavanja, nestajanje uvazavanja svega sto
rob ucini i sto je prolazno, u viziji Allahove dz.s. milosti, koja je
vjecna.
Sejh El-Saradi k.s.
Na dvorskom balu svako je sjedio u skladu sa svojim
polofajem i cekao da se Sultan pojavi. Covjek koji je bio
jednostavno obucen ucle i zauze mjesto iznad svih ostalih. Prvi
vezir zahtijevase od njega da se predstavi:
"Da li si ti savjetnik uzvisenog sultana?"
"Ne, ja sam vise od sultanovog savjetnika."
"A da i ti nisi prvi vezir?" upita ovaj dalje.
"Ne, ja sam i iznad njega?" covjek odgovori.
"A da ti nisi sam sultan velicanstveni, koji se samo prikriva?"
"Ne, ja sam visi i od njega."
"E onda ti moras biti sam Bog", rece prvi vezir sarkasticno.
"Ne, ja sam iznad toga ."
"Nema nista iznad Allaha", izdera se prvi vezir.
207
 "E sada si me razotkrio", rece nepoznati mirno, "ja sam to
"nista". POGLAVLJE DVADESET TRECE
Sufisko predanje
/

lzvukao sam se iz Bajazida kao zmija iz svoje kol.e. 1 onda SMRT

primijetih da se asik u vatri ljubavi sjedinio s Voljenim i da u tom
stanju samo Jedinstvo preostaLe.
Sejh Bajazid Bistami k.s.
Za s/jedbenike (Sh./) v-ijeCi La ila'1e
il!a Allah nece bifi sfv-a'1a ni na
smv-fnowt castA/ ni tA grobw/ nifi
momenfw proziv/jenja. l<ao da ih
gledawt kada se bwdw dizali iz
gv-obova/ sfv-esali pv-asinw sa glava i
Za sufije smrt nije puka promjena, to je prelaz preko pr?ga,
tamo gdje ce nam se pruziti jos jedna prilika da se probud imo. Zivot
isto tako, nudi pregrst mogucnosti i prili ka i ako ih iskoristimo,
vratice nam se svijest o onome sto u biti jesmo.
Sufije se mogu nazvati "nestrpljivim", tj. oni koji ne fole da
cekaju sm rt da bi se ujedinili s Voljenim, vec ovdje i sada za
sjedinjenjem ceznu. "Cemu fo rba?" Mi obicni smrtnici se mol.emo
pitati. No ko mol.e smireno da ceka na svoju smrt?
Ako prihvatis to da su i zivot i smrt Allahovi dz.s. darovi,
onda smrt koja nam neminovno dolazi postaje vise izvor cudenja
nego li uzrok za strahovanje.
Zapadnjaku je posebno tesko prihvatiti ovakvo misljenje, jer
u toj kulturi ljudi slicno starim Egipcanima imaju fobiju od smrti.
Egipcani su sahranjivali mrtve u grobnice pune stvari, balzamovali
su mrtve da bi sp rijecili raspad njihovog tijela. Mi danas radimo isto,
uljepsavamo mrtvace tako da oni izgledaju ljepse nego dok su bili
zivi, onda ih stavljamo u mekane, pop lisane kovcege koji su
dugotrajni i sigurni onoliko koliko mi mol.emo za to da platimo. 1
zato je tesko posmatrati smrt kao dar kada je ona tabuisana od
tA
strane cijelog drustva.
Postoji srednjovjekovna predstava poslije smrti u kojoj se
pita ko ce sa njime poci u njegov grob da ga potpomal.e na
sudnjem danu.
"Ne ja", rekose njegovi prijatelji.
"Ne ja", rekose njegova djeca.
"Ne ja", rece njegova l.ena.
"Ne ja", rece njegov svestenik.
"Ne ja", rekose njegove njive, njegove krave i ovce, njegovo
zlato i svo njegovo blago.

208 209
 "Ja cu krenuti sa tobom", rekose njegova djela i skocise u
njegov grob i tako oni ruku pod ruku , zakucase na vrata smrti -
zajedno.
Sta cete ponijeti sa vama u grad smrti? Sigurno ne vas
kofer, niti vas novcanik, a ni slike koje cuvate u vasem novcaniku.
Vase stvari vam nece trebati na tom putovanju. Sve sto cete
ponijeti je rezultat onoga sto bijase vas zivot.
Sufijsko ucenje kafo: "Umrite prije smrti". To se mofo
pojasniti kao, da vi trebate uloziti napor da naucite jos za zivota ono
sto ce vam se razotkriti u trenutku vase smrti. Mudrost sa kojom se
suocavamo u trenutku smrti razotkrice nam istinsku vrijednost
stvari. Koliko samo zivot postaje bogatiji ako tu mudrost
dosegnemo prije nase smrti. Mi trebamo ucitelja koji ce nas poduciti
etapama umiranja, a koje ima cetiri, to su ljudi koji hodaju po ovom
svijetu, a oni su umrli u ovom svijetu.
Sejh Ragib EI Dierrahi
Jednoga dana ubogi dervis ude u Atarovu radnju. Tu on
vidje bogat izbor lijekova i mirisa, on neke i isproba, a zatim duboko
uzdahnu i zaplaka.
Uznemiren tim prizorom, Atar zamoli dervisa da napusti
radnju.
Dervis mu odgovori: "U redu, u redu efendija. Moj teret je
lahak i nije tezi od ovog starog ogrtaca koji nosim. Ali srce me
zaboli kada vidim tebe moj Ataru! 1 kada vrijeme dode za tebe da
selis, kako ces za ime Allaha ponijeti sve ove stvari sa sobom?"
Nakon sto to izgovori ubogi dervis izdahnu. To je Atara toliko
potreslo da sve svoje stvari razdijeli sirotinji i krenu da trazi sejha
koji ce ga usmjeriti na put istine i znanja.
Sejh Ferzan k.s.
Kada melek smrti dode da uzme lbrahimovu a.s. dusu,
lbrahim a.s. mu rece: "Jesi li ikada vidio da prijatelj prijatelju
oduzme zivot?"
Na to mu Gospodar odgovori: "A jesi li ti ikada vidio da pravi
prijatelj ne foli da se susretne ili krene na put sa svojim
prijateljem?"
Sejh EI Gazali k.s.
210
Prodavac bezbrizno u magazi svojoj sjedi,
Onaj koji tjera krave stoji,
Budan je svaki nocni cuvar!
Smrt ih je zgrabila i redom pojela sve njih.
Sejh Kabir k.s.
Smrt je most koji povezuje asika sa Voljenim.
Adevija Rabija k.s.
Jednom neko pride postovanom ashabu Ebu Derdu i rece:
"Zelio bih da budem dobar covjek, ali moje srce je bolesno. O
imamu, ima li lijeka za mene?"
Ebu Derda mu odgovori: "Sine moj, klanjaj sto vise d:Zenaza,
obilazi bolnice i mezarja. To ce sigurno izlijeciti tvoju bolest." Covjek
postupi kako mu je receno.
Kada bi se ljudi mogli preobraziti klanjajuci d:Zenaze, onda bi
imam zadu2:en za dfonaze bio istinski sufija; kada bi posjete
mezarima dovodile ljude do lstine, svaki posjetilac bi se pretvorio u
meleka. Ako bi posjete bolesnicima ucinile da ljudi postanu
humaniji, onda bi svaka bolnicarka bila savrseno ljudsko bice.
Covjek je klanjao d2:enaze poput svakog imama. Posjecivao
je mezarja poput svakog grobara i posjecivao je bolesne kao i svaki
bolnicar. lpak njegovo srce i dalje ostade tamno. Onda on ode da
se pofali Ebu Derdu: "O imamu, poslusao sam tvoj savjet, ali moje
srce je jos uvijek tvrdo da ne mo2:e biti tvrde. Od tvog savjeta nisam
imao nikakve koristi." ·
Nato mu Ebu Derda odgovori: "Dok si klanjao dfonaze, da li
si ikada pomislio: "To ja lezim u kovcegu i ovo ja sam sebi klanjam
d2:enazu. Da li si rekao sebi: "To su sa mene skinuli svu odjecu i
oduzeli mi svo bogatstvo i polofaj, moja 2:ena je sada udovica, a
moja djeca sirocad, sada ce me poloziti u tamnu ilovacu, ja vise
nemam nikakve moci, vezali su me i bez konopca i lanaca; ovdje
sam sam sa svojim djelima, sada ce doci dva meleka da me
ispitaju; sta da cinim u ovoj kuci tarne?"
"Ne", rece covjek, "tako nesto mi nije palo na pamet."
Ebu Derda mu onda rece: "Neces imati nikakve koristi
klanjajuci d2:enaze kao sto si to do sada cinio. sta vise to ce ti samo
211
ocrniti srce. Sada idi i klanjaj ponovo, ali imaj na umu ovo sto sam ti
rekao."
Sejh Muzaffer k.s.
Covjek umire s Allahovom voljom, kada mu istekne
posudeno vrijeme. Nase materijalno postojanje - koje nazivamo
Z.ivot - zavrsava se u odredeni cas; ono tada gubi sav svoj karakter i
sve dobre i lose osobine. Nase bice postaje Allahovo dz.s. bice,
nasi atributi postaju Allahovi dz.s. atributi.
To je ono sto je Allahov dz.s. Poslanik a.s. mislio kada je
rekao: "Umrite prije smrti."
Sejh Ibn Arabi k.s.
Prisjetite se vasih vrsnjaka koji su umrli,
a bili su vasih godina.
Sjetite se casti i slave koju su uzivali,
visokih polofaja koje su drfali,
i njihovih lijepih tijela koja su imali,
a danas se sve to pretvorilo u prasinu.
Ovdje su ostavili djecu i Z:ene svoje.
Od njih samih nije nista ostalo i sada leZ:e
ispod zemlje u tamnim rukama.
Zamisli lica njihova u oku svoga uma i promisli.
Nemoj nadu svoju vezati za svoje bogatstvo,
nemoj protraciti svoj zivot.
Prisjeti se samo kako su oni zivahno hodili
ovom zemljom, a sada su njihovi ligamenti
razdvojeni, a njihovi jezici sa kojima su
tako olahko govorili, sada su crvi pojeli,
a zubi im potpuno pocrnili.
Uludo su svoj kratki vijek protracili, a
sada im vise ni jedan jedini dah zivota nije ostao.
Nikako nisu ocekivali da ce ih smrt zateci
onda kada su joj se najmanje nadali.
Sejh EI Gazali k.s.
212
Covjek je sjedio pored mudrog Sulejmana a.s. kada se tu
pojavi Azrail i pogleda ga tako da ovoga obuze strah i jeza. Kada
mu Sulejman a.s. rece da ga je to pogledao melek smrti, eovjek se
jako uzbudi.
1
"O Allahov poslanice", rece," Prestrasen sam od njega.
Posalji me u Kinu tako da budem sto je moguce dalje od njega."
Tako se i dogodi Sulejman a.s. zapovijedi vjetru da put Kine ponese
tog covjeka. Nesto kasnije Azrail se vrati i Sulejman a.s. ga upita:
"Zasto si onog covjeka ostro gledao?"
Melek smrti mu odgovori: "Dobio sam naredenje da tom
eovjeku uzmem dusu u Kini i jako se iznenadih kada ga vidjeh da
sjedi tu pored tebe u Jerusalimu."
Sejh Muzaffer k.s.
Kada su obavijestili Nursirvana Pravednog da je njegov ljuti
neprijatelj Allahovom miloscu napustio ovaj svijet, on upita: "A jeste
li cu li ista o njegovoj namjeri da me postedi?"
Nursivan
Kada dodete na moju dienazu, nemojte redi: "O teskog li rastanka!"
Jer to je vrijeme mog sastanka s Voljenim.
Vidjeli ste kako sam ja napustio ovaj svijet.
A sada posmatrajte i moje uzdignuce
I zasto ialiti zbog zalaska mjeseca i sunca ?
I koje to sjem~, spusteno u zemlju, nije opet poras/o?
Dielaluddin Rumi k.s.
Za moju dienazu:
Nek se cuju kudumi, Cinele i sargije.
Na putu ka mom kaburu igrajte i pjevajte.
Rukama pljesdite, opijeno u zanosu.
Allahovi prijatelji, svi dobro znajte.
Na sastanak idu sretni i nasmijani.
Dielaluddin Rumi k.s.
213
 0 prijatelju, j os za zivota i udi za Voljenim. SADRZAJ
Upoznaj ga i predaj mu se potpuno. Uvodna rijec izdavaca 3
S/oboda se krije u okovima postojanja. Uvod - Sejh Ragib Robert Frejdzer EI Oierrahi 11
PRVI 010
Razbij te okove dok j os ima vremena. MNOGOLIKOST SUFIZMA
U trenutku smrti, nede ti to uspjeti. Poglavlje prvo: Put Sufija 41
1s Voljenim nedes se sjediniti. ORUGI 010
Z:IVOT NA DUNJALUKU
Pronadi ljubav sada i ona de vjecno s tobom ostati.
Poglavlje drugo: Svakodnevni zivot 46
Ne nades li ljubav, u Gradu smrti dusa de ti boraviti. Poglavlje trece: Samoobmana i samospoznaja 57
Upoznaj Jedinstvo sada i ono de te vjecno pratiti. Poglavlje cetvrto: Nefs (niia priroda) 64
Poglavlje peto: Dunjaluk, ogledalo Boianskog 70
Okupaj se u lstini, upoznaj pravog ucitelja.
Poglavlje sesto: Mudrost 76
Otvori svoje srce za Bozije esmate. Poglavlje sedmo: Biseri iz Poslanikove a.s. basce mudrosti 82
Najdublja istina se krije u duhu trazenja. TRECI 010
Kabir je rob koji trazi svoga Gospodara. LJUBAV 1 OTVORENO SAGE
Poglavlje osmo: Duhovno iskustvo 88
Sejh Kabir k.s. Poglavlje deveto: Otvaranje srca 92
Poglavlje deseto: Promisljanje i znanje 97
Znaj prijatelju! Da putovanje ka Uzvisenom Allahu Poglavlje jedanaesto: Ljubav 102
podrazumjeva prevazila:Zenje svih nefsanskih prepreka, brisanje CETVRTI 010
UCITELJI SUFIZMA
svih tragova nefsanskih, prevlasti prohtijeva i odredaba nefsanske Poglavlje dvanaesto: Ucitelji i ucenici (sejhovi i muridi) 112
naravi. Sve to treba da ucinis da bi nefsa potpuno ocistio, da bi PETI 010
postao zaslufan blizine Uzvisenog Hakka, kako bi dosegao srecu PRAKTICNI ASPEKT SUFIZMA
Poglavlje trinaesto: Duhovna praksa 130
susretanja s Njim , jer onaj koji nije umro nije mogao vidjeti Poglavlje cetrnaesto: Sufljski humor 139
Uzvicenog Hakka, a receno je: "Umrite prije nego sto vas smrt Poglavlje petnaesto: Moralnost 148
snade!" To znaci, umrite dobrovoljno prije nego sto umrete prisilno. Vjera (tevekel)
Poniznost
Smrt nefsa treba da se desi kroz cetiri etape i to: prva bijela smrt,
Zahvalnost
gladovanje; druga, crvena smrt, suprostavljanje prohtijevima; treca , Slromastvo
crna smrt podnosenje ezijeta, tegoba i neugodnosti; i cetvrta, Strpljenje
zelena smrt, skromnost u odjevanju - oblacenju. Velikodusnost
SESTI 010
lz risa/e Tarikatu ilallah od Hz. Abdul Kadira k.s. U DODIRU S BOZANSKIM
Poglavlje sesnaesto: Kako spoznati Allaha dz.s. 168
Poglavlje sedamnaesto: Molitva 173
Poglavlje osamnaesto: Prisjecanje Allaha dz.s. (zikr) 178
Poglavlje devetnaesto: Sluzenje (hizmet) 184
SEOMI 010
LIGA JEDINSTVA
Poglavlje dvadeseto: Allah dz.s. 190
Poglavlje dvadeset prvo: Sejtan 197
OSMI 010
PREOBRAZAJ
Poglavlje dvadeset drugo: Samopreobrazenje (transformacija nefsa) 202
Poglavlje dvadeset trece: Smrt 209
214 215
•