FOURIEROV RED – 1

1. Fourierov red

Neka je funkcija f definirana na intervalu h−L, Li, a izvan tog intervala sma-
tramo da je funkcija periodička s periodom 2L, tj. da je

f (x + 2L) = f (x)

Fourierov red funkcije f je razvoj

∞
a0 X nπx nπx
 
+ an cos + bn sin , (1.0.1)
2 n=1 L L

pri čemu je
L
1 Z nπx
an = f (x) cos dx,
L L
−L
n = 0, 1, . . . (1.0.2)
ZL
1 nπx
bn = f (x) sin dx,
L L
−L

Uočite da se koeficijenti an i bn mogu izračunati izračunati i po bilo kojem

intervalu hc, c + 2Li, jedino je bitno da je interval; duljine 2L.
Konvergencija Fourierovog reda riješena je Dirichletovim teoremom.

Teorem 1.0.1. (Dirichlet) Pretpostavimo da je

(a) f funkcija, osim možda u konačno mnogo točaka na h−L, Li (u tim točkama
možena imati i više vrijednosti),
(b) f je periodična s periodom 2L,
(c) f i f ′ su po dijelovima neprekidne funkcije na h−L, Li.

Tada red (1.0.1) s koeficijentima (1.0.2) konvergira prema

(1) f (x) ako je x točka u kojoj je funkcija f neprekidna,

f (x+ ) + f (x− )
(2) , ako u točki x funkcija ima prekid.
2
1. FOURIEROV RED FOURIEROV RED – 2

Ako je funkcija f parna (neparna) onda postoje samo članovi an (bn ) u Fouri-
erovom redu.
Ako je funkcija f zadana smo na intervalu h0, Li, onda je možemo dopuniti do
funkcije na intervalu h−L, Li na dva načina – ili kao parnu funkciju, ili kao nepranu
funkciju, a dalje po periodičnosti. Tako definirana parna (neparna) proširenja imat
će samo članove an (bn ).
Ako su an i bn Fourierovi koeficijenti, onda vrijedi Parsevalov identitet
ZL
1 a20 X ∞
f (x)2 dx = + (a2n + b2n ).
L 2 n=1
−L

Nadalje, za integrale Fourierovih redova vrijedi da se mogu integrirati član po

član.
Ako iskoristimo Eulerovu formu kompleksnog broja

eiϕ = cos ϕ + i sin ϕ, e−iϕ = cos ϕ − i sin ϕ,

onda se Fourierov red može zapisati kao

∞
cn einπx/L ,
X
f (x) =
n=−∞

pri čemu je
ZL
1
cn = f (x)e−inπx/L dx.
2L
−L

Primjer 1.0.1. Nadite Fourierov red funkcije

3, 0<x<5

f (x) =
0, −5 < x < 0,
a dalje po periodičkom proširenju.
Period ove funkcije, očito je 10. Prema tome imamo:
Z5 Z5
1 nπx 3 nπx
an = f (x) cos dx = cos dx.
5 5 5 5
−5 0

Sada razlikujemo dva slučaja n = 0, kad imamo

Z5
3 3 5

a0 = dx = x  = 3.
5 5 0
0
1. FOURIEROV RED FOURIEROV RED – 3

Ako je n 6= 0, onda imamo

5
3Z nπx 3·5 nπx 5

an = cos dx = sin = 0.
5 5 5nπ 5 0
0

S druge strane je
5 5
1Z nπx 3Z nπx
bn = f (x) sin dx = sin dx
5 5 5 5
−5 0
3·5 nπx 5 3

= (− cos ) = (1 − cos(nπ)).
5nπ 5 0 nπ
Ako je n paran broj, onda je n = 2k,
b2k = 0, , k = 1, 2, . . .
dok za neparne n vrijedi n = 2k + 1,
6
b2k+1 = , k = 0, 1, . . .
(2k + 1)π
Prema tome, Fourierov red zadane funkcije je
3 6 πx 1 3πx 1 5πx
 
f (x) = + sin + sin + sin +··· .
2 π 5 3 5 5 5
Primjer 1.0.2. Nadite Fourierov red funkcije
2, 0<x<3

f (x) =
−2, −3 < x < 0.

Odmah je vidljivo da je funkcija neparna, pa treba tražiti samo koeficijente bn ,

jer su an = 0.

Primjer 1.0.3. Nadite Fourierov red funkcije

f (x) = |x|, za − 1 < x < 1,
a dalje po periodičkom proširenju.
Odmah je vidljivo da je funkcija parna, pa treba tražiti samo koeficijente an ,
jer su bn = 0.

Primjer 1.0.4. Zadana je funkcija

f (x) = x, 0 < x < 2.
Nadite
(a) sinusni red te funkcije,
(b) kosinusni red te funkcije.