Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Ly = 5.0 m
sopstvene težine, opterećena i dodatnim stal-
nim opterećenjem ∆g = 2 kN/m2 i povremenim
C
opterećenjem p = 8 kN/m2, koja deluju po či-
Ly = 5.0 m
POS 112
POS 112
2
10
tavoj površini ploče. Usvojeni kvalitet materi- S
PO
jala: MB 35, RA 400/500.
B
Ly = 5.0 m
1.1 USVAJANJE DEBLJINE PLOČE
Zadržavajući rešenje iz primera P5, usvaja se
POS 111
dp = 20 cm. A
Lx = 6.0 m Lx = 6.0 m Lx = 6.0 m
1 2 3 4
1.2 ANALIZA OPTEREĆENJA
a. stalno opterećenje
- sopstvena težina ploče dp×γb = 0.20×25 = 5.0 kN/m2
- dodatno stalno opterećenje ∆g = 2.0 kN/m2
ukupno, stalno opterećenje g= 7.0 kN/m2
b. povremeno opterećenje p= 8.0 kN/m2
2
Voditi računa da se u proračun zamenjujućeg prečnika ds može se uzeti maksimalno d=1.5×b (b<d), bez
obzira na stvarni odnos strana pravougaonog stuba
Betonske konstrukcije 2 PRIMERI ZA VEŽBE
Ploča direktno oslonjena na stubove i ivične grede P6/3
Povećanje debljine ploče će (razumno malo) povećati ukupno opterećenje, a time i mo-
mente savijanja u ploči. Istovremeno, statička visina se povećava, što smanjuje potrebnu
površinu armature a time i dopušteni smičući napon. Postupak usvajanja debljine ploče je
očito iterativan, pa ga je razumno rešavati usvajanjem pojedinih parametara i probanjem:
- zadržavaju se opterećenje, a time i sila proboja i vrednosti momenata savijanja u plo-
či, da se ne bi licitiralo sa povećanjem ovih vrednosti;
- zadržava se maksimalni procenat armiranja u zoni stuba, a time i maksimalni dopuš-
teni napon smicanja (ovde: τ2 = 0.172 kN/cm2).
Kako bi povećanje opterećenja bilo što manje, u ovom slučaju se debljina ploče određuje
iz dopuštenog napona τ2:
495 kN
τmax = τ2 = = 0.172
π × (33.9 + hs ) × hs cm 2
19.15
k= = 2.430 ⇒ εb/εa = 3.127/10‰ ; µ = 18.745%
142.8
2 .3
2. 3 cm 2
Aa = 18.745 × 19.15 × = 20.64 ⇒ usv. RØ19/12.5 (22.68 cm2/m)
40 m
27.2 × 5.0 2 kNm
M yS,2u = 1.4 × M y ,osl = 1.4 × = 95.2
10 m
19.15
k= = 2.977 ⇒ εb/εa = 2.134/10‰ ; µ = 12.091%
95.2
2 .3
2 .3 cm 2
Aa = 12.091 ×19.15 × = 13.31 ⇒ usv. RØ19/20 (14.18 cm2/m)
40 m
1.12 + 0.96 kN
µ= = 1.04% ⇒ τ2 = γ 2 × τ b = 0.45 ×1.3 × 1.04 × 0.24 = 0.143
2 cm 2
Dopušteni napon smicanja τ2 je prekoračen. S obzirom da je debljina ploče već povećana,
dopušteni napon će biti povećan usvajanjem nešto većeg procenta armiranja (polutrake S1
i S2 će biti armirane istom armaturom). Sledi:
Aax 28.4 Aay 22.68
µx = = = 1.35% ; µy = = = 1.18%
hx 21.05 hy 19.15
1.35 + 1.18 kN
µ= = 1.27% ⇒ τ2 = 0.45 × 1.3 × 1.27 × 0.24 = 0.158 > τmax
2 cm 2
Konačno se usvaja debljina ploče dp = 24 cm, stubovi dimenzija 30×30 cm i marka betona
MB 35. Sa ovako usvojenom armaturom dopušteni napon smicanja τ1 iznosi:
2 2 kN kN
τ1 = × γ1 × τ a = ×1.3 ×1.3 × 1.27 × 0.09 = 0.114 2
< τmax = 0.155
3 3 cm cm 2
i, s obzirom da je prekoračen, potrebno je izvršiti osiguranje armaturom:
0.75 × Tmax 1.35 × 528
Aa = = = 17.82 cm 2
σv 40
1 .8
usvojeno: 4×3URØ10 (4×3×2×0.785 = 18.85 cm2)
Detalj osiguranja uzengijama, postavljenim u skladu sa članom 220. Pravilnika BAB 87,
potpuno je analogan onom u primeru P5 i nije posebno prikazan.
Betonske konstrukcije 2 PRIMERI ZA VEŽBE
Ploča direktno oslonjena na stubove i ivične grede P6/5
A (POS 112) 11
B = 10 B (S3B) 2
A =5 A (POS 111) 11
B = 10 B (S2C) 2
A =5
(× qL) (× qL)
L = Lx = 6.0 6.0 6.0 L = Ly = 5.0 5.0 5.0
1 2 3 4 A B C D
Kako su svi stubovi kvadratni, dimenzija 30×30 cm, usvojena je i širina greda b=30 cm.
Visina greda se obično usvaja u granicama L/10 do L/12, pa je usvojeno d=50 cm.
1.5.4.1 POS 111 – grede u osama A i D
Grede POS 111 su kontinualne grede sa tri polja jednakih raspona L=6.0 m.
a. stalno opterećenje
- sopstvena težina grede 0.30×0.50×25 = 3.75 kN/m
- od ploče POS 102 Ag = 0.4×8.0×5.0 = 16.00 kN/m
ukupno, stalno opterećenje g = 19.75 kN/m
b. povremeno opterećenje Ap = 0.4×8.0×5.0 = p = 16.00 kN/m
qu = 1.6×g + 1.8×p = 1.6×19.75 + 1.8×16.0 = 60.4 kN/m
6 .0 2
Mu,max = 60.4 × = 271.8 kNm ; Tu,max = 0.6 × 60.4 × 6.0 = 217.4 kN
8
43 ε / ε = 3.5 / 8.140‰
k= = 2.167 ⇒ b a
271.8 × 10 2
µ = 24.342%
30 × 2.3
30 × 43 2.3
Aa = 24.342 × × = 18.06 cm 2 ⇒ usvojeno: 5RØ22 (19.01cm2)
100 40
dp
hs
lo i osiguranje armaturom). Kapitel je moguće formira-
z(x)
ti tako da obuhvati hiperbolu probijanja – graničnu
liniju dobijenu iz uslova da su naponi smicanja na
proizvoljnoj udaljenosti od stuba jednaki dopuštenim:
G+P G+P
τ= = ≤ τ1 ds
O × z (x ) 2 π × x × z (x )
Mada u literaturi postoje i predlozi da se u slučaju
kvadratnog stuba probijanje pretpostavi po zarubljenoj piramidi, to ovde nije učinjeno, jer
se svi izrazi u propisima odnose na zarubljeni konus i ekvivalentni kružni poprečni presek.
Pretpostavljajući minimalnu vrednost dopuštenog napona smicanja τ1 (sračunatu za mini-
malni procenat armiranja µ=0.5%), sledi:
2 kN 231 + 264 1099
τ1 = × 1.3 × 1.3 × 0.5 × 0.09 = 0.072 ⇒ z( x ) = =
3 cm 2 2 π × x × 0.072 x
dp 120
hs 30 15 d=30 15 30
xkv. x z
15 16.9 64.9
20 22.6 48.7
∆x = 5.64
25 28.2 38.9
30 33.9 32.5
35 39.5 27.8
d k2=135.4
dk1=67.7
ds=33.9
40 45.1 24.3
45 50.8 21.6
x
50 56.4 19.5
55 62.1 17.7 z(x)
60 67.7 16.0
U tabeli i na skici su prikazani hiperbola proboja (ljubičasto) i usvojeni oblik kapitela kvad-
ratnog oblika, koji prati oblik stuba. Ordinate hiperbole probijanja z(x) su računate na sva-
kih 5 cm od ivice stuba. Dobijene vrednosti dk1 = 67.7 cm i dk2 = 135.4 cm predstavljaju
prečnike zamenjujućih krugova za kvadrate stranica 60 i 120 cm respektivno, kolike su us-
vojene dimenzije kapitela u osnovi.
4 4 4
∆x = × 5 = 5.64 cm ; d k1 = × 60 = 67.7 cm ; d k 2 = ×120 = 135.4 cm
π π π
dp
trukcijom hiperbole probijanja, vrlo čest slučaj u
praksi je da se formira kapitel kružnog ili pravouga-
dk
onog oblika u formi jastuka konstantne debljine, ka-
ko je prikazano na skici desno. Ls ds Ls
Ukoliko je strana kapitela na spoju sa pločom: dsk
d sk < 0.3 × Lmin = 0.3 × 500 = 150 cm
proračun se može sprovesti, kao i u prethodnim pri-
merima, metodom zamenjujućih kontinualnih grednih nosača (član 219. PBAB 87), jer se
može smatrati da je promena krutosti nosača neznatna i da prisustvo kapitela neće bitno
promeniti veličinu momenata savijanja u ploči.
1.6.1.1 Analiza opterećenja
S obzirom da je težina kapitela zanemarljiva, a da je zadržana debljina ploče dp = 20 cm,
analiza opterećenja je data u tački 1.2.
qu = 1.6×g + 1.8×p = 1.6×7.0 + 1.8×8.0 = 25.6 kN/m2
1.6.1.2 Dimenzionisanje ploče u zoni stuba – podužni pravac
25.6 × 6.0 2 kNm
M xS,1u = 2.1 × M x ,osl = 2.1 × = 193.5
10 m
k = 1.853 ⇒ Aa = 34.84 cm2/m ⇒ usv. RØ22/10 (38.01 cm2/m)
25.6 × 6.0 2 kNm
M xS,2u = 1.4 × M x ,osl = 1.4 × = 129.0
10 m
stv. a1x = 2.2+2.2/2 = 3.3 cm ⇒ hx = 20 – 3.3 = 16.7 cm
k = 2.230 ⇒ Aa = 21.88 cm /m ⇒ 2
usv. RØ22/15 (25.34 cm2/m)
1.6.1.3 Dimenzionisanje ploče u zoni stuba – poprečni pravac
a1y = 2.2+2.2+1.9/2 = 5.35 cm ⇒ hy = 20 – 5.35 = 14.65 cm
25.6 × 5.0 2 kNm
M yS,1u = 2.1 × M y ,osl = 2.1 × = 134.4
10 m
k = 1.916 ⇒ Aa = 27.57 cm2/m ⇒ usv. RØ19/10 (28.35 cm2/m)
25.6 × 5.0 2 kNm
M yS,2u = 1.4 × M y ,osl = 1.4 × = 89.6
10 m
k = 2.347 ⇒ Aa = 17.07 cm2/m ⇒ usv. RØ19/15 (18.90 cm2/m)
hsI=15.7
dk =20 d p=20
4 5°
posmatran kao »stub« ekvivalentnog prečnika dsk
ne probija ploču debljine dp (presek I-I na skici I I
desno), odnosno u kome je zadovoljen dopušteni
napon τ1. Dopušteni napon zavisi od površine ar- 1
2×hs
I
Ls ds=33.9 Ls 12×hsI
mature (sračunata u 1.6.1.2 i 1.6.1.3) i poznate
dsk = 67.7
statičke visine hsI:
2. 2
hx = 20 − 2.2 + = 16.7 cm
2
1 .9 Ls ds=33.9 Ls
15 d = 30 15
hy = 20 − 2.2 + 2.2 + = 14.65 cm
dsa = 83.4
2
60
38.01 + 25.34
µx = = 1.90%
2 × 16.7
28.35 + 18.90
µy = = 1.61%
2 × 14.65
1.90 + 1.61 2 kN
µ= = 1.75% > 1.5% ⇒ τ1 = × 1.3 × 1.3 × 1.5 × 0.09 = 0.124
2 3 cm 2
16.7 + 14.65 495
hsI = = 15.7 cm ⇒ τmax = ≤ τ1
2 π × (Lk + 15.7 ) × 15.7
495
d sk ≥ − 15.7 = 65.3 cm
π × 0.124 ×15.7
Potrebni zamenjujući prečnik kapitela je dsk ≥ 65.3 cm. Kako je usvojen kapitel kvadratnog
preseka, potrebna dimenzija u osnovi je:
4 π
d sk = × bk2 ⇒ bk ≥ × 65.3 = 57.8 cm
π 4
4
d sk ,stv . = × 60 = 67.7 cm < 0.3 × Lmin = 150 cm
π
Usvojen je kapitel dimenzija 60×60 cm u osnovi, ukupne debljine 20+20=40 cm. Kako je:
d sk − d s 67.7 − 33.9
Ls = = = 16.9 cm < d k = 20 cm
2 2
to nije potrebno vršiti kontrolu proboja u preseku uz stub. Za detaljnije informacije pogle-
dati i objašnjenje uz članove 220 do 222 Priručnika za primenu Pravilnika BAB 87 (Tom 1,
strane 623-629).
Betonske konstrukcije 2 PRIMERI ZA VEŽBE
Ploča direktno oslonjena na stubove i ivične grede P6/9
Iz prethodne preporuke se može zaključiti da je traku uz zid, odnosno ivičnu gredu, na širi-
ni od 0.8×L potrebno armirati samo u donjoj zoni, što prosto ne odgovara dijagramima uti-
caja dobijenim iz referentnih programskih paketa (Tower, SAN i slično), kojima je proraču-
nat veliki broj izvedenih objekata. Stoga se, umesto preporuke definisane u pojašnjenju
člana 219 PBAB, predlaže se da se podela na trake izvrši na sledeći način:
P S2 S2 P P S2 S2 P
Z 2 2 S1 2 2 2 2 S1 2 2 Z
D
LY = 5.0
C
LY = 5.0
0.1×LX 0.1×LX
LY = 5.0
A
0.5×LX 0.5×LX
0.5×LX =3.0 LX = 6.0 LX = 6.0 0.5×LX =3.0
1 2 3 4
Betonske konstrukcije 2 PRIMERI ZA VEŽBE
Ploča direktno oslonjena na stubove i ivične grede P6/10
Dakle, da se u delu krajnjih polja uz linijske oslonce formira, uz polutraku S2, traka P/2
(kao u srednjem polju, i pozitivni i negativni momenti savijanja), širine 0.3×Lx odnosno
0.3×Ly a preostali deo, širine 0.5×Lx odnosno 0.5×Ly armira samo u donjoj zoni, sračuna-
tim momentima 0.63×Mpx/Ly, odnosno 0.63×Mpy/Lx. Ovakva raspodela momenata savijanja
bolje odgovara numerički dobijenim vrednostima.
P
2
2
RØ22/15
0.5 1.0 0.5
S2
2
S
2
RØ8/10
S1
B RØ22/10 B
RØ14/10
S
2
RØ22/15
S2
2
P
2
2
Ly = 5.0 m
RØ14/20 RØ8/20
2.5
A A
Lx = 6.0 m Lx = 6.0 m
GORNJA ZONA DONJA ZONA
1 2 1 2
P S2 S2 P P S S P
Z 2 2 S1 2 2 Z 2 2 2 2
RØ8/20
RØ8/20
RØ8/15
RØ8/20
B B
RØ12/20
RØ19/10
RØ12/20
RØ19/15
RØ19/15
RØ12/20
RØ12/15
RØ12/10
RØ12/15
Ly = 5.0 m
3.0 1.8 0.6 1.2 0.6 1.8 3.0 1.8 2.4 1.8
A A
Lx = 6.0 m Lx = 6.0 m
1 2 1 2
Kao ilustracija izrečenog u tački 1.7 o armiranju trake uz ivičnu gredu ili zid, priloženi su di-
jagrami momenata savijanja Mx i My u dva ortogonalna pravca i dijagram vertikalnih pome-
ranja za ploču koja je u podužnom pravcu oslonjena na stubove, a u poprečnom i na AB
zidove u osama 1 i 4. Uticaji su sračunati pomoću programskog paketa »Tower 6«. U po-
dužnom pravcu (momenti Mx) se vidi da se i u osi D (preko stubova) dobijaju slične vred-
nosti momenata savijanja kao i preko srednjih stubova u osi C. Na srednjem dijagramu
(momenti My) se vidi da u krajnjem levom preseku praktično nema negativnih momenata
savijanja, a u krajnjem desnom ima (presek koji bi odgovarao traci »P« između stubova u
osi 3 i zida u osi 4). Isto tako, vidi se da je raspodela momenata savijanja preko srednjih
stubova praktično ista u oba pravca.
Izometrija
Uticaji u ploči: max Mx= 66 / min Mx= -169 kNm/m
Opt. 4: 1.6xI+1.8xII My [kNm/m]
-158
-140
-120
-100
-80
-60
-40
-20
0
10
20
30
40
50
51
Izometrija
Uticaji u ploči: max My= 51 / min My= -158 kNm/m
Opt. 3: I+II Zp [m]/1000
-6
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
0
Izometrija
Uticaji u ploči: max Zp= 0 / min Zp= -6 m / 1000