Pripreme Za V Razred

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Devetodišnj
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna tema: Moja domovina

Ciljevi i zadaci sata: sticanje znanja o svojoj domovini i njenom polažaju; znat će obilježja koja
simboliziraju našu domovinu (grb, zastava i himna);geografski položaj Bosne i Hercegovine;
teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine, ulogu i značaj glavnog grada;narode i narodnosti koje žive u
našoj domovini i šire; razvijanje sposobnosti učenja; kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem
žive i na temelju ponuđenih teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i
stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje
moralnih vrijednosti
Nastavna jedinica: Moja domovina Bosna i Hercegovina

Tip časa: obrada
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići, tabla,
kreda u boji
SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO:
Upoznati učenike sa predmetom Društvo. O čemu će učiti iz tog predmeta.
Kroz razgovor ponoviti o BiH što su naučili u IV razredu ( ime naše domovine, kako je dobila
ime).Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Moja domovina Bosna i Hercegovina
Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( kako je nastalo ime Bosna, kako
Hercegovina? Kada slavimo Dan državnosti? Pokušajte sami objasniti šta je Dan državnosti.)
dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.
Moja domovina Bosna i Hercegovina
Naša domovina se zove Bosna i Hercegovina.
Riječ Bosna potiče od riječi bassinus- tekuća voda, i herceg od titule Stjepana Vukčića Kosače.
25. 11. 1943. u Mrkonjić gradu je održano zasjedanje ZAVNOBiH-a, gdje je Bosna postala
federativna jedinica u Jugoslaviji. Taj dan obilježavamo kao Dan državnosti BiH.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. Rade nastavni listić koji je povratna
informacija o stečenom, znanju.( rade 2 min.)
Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.4.
____________________
Merita Pirić, profesor
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO

Nastavna jedinica: Geografska obilježja BiH ( državni simboli)
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići, CD-himna,
Zastava BiH, grb, pasoš, novčanice, tabla, kreda
UVODNI DIO:
Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponoviti šta je reljef? Šta su simboli jedne države? Zašto su
nam važni simboli i kada ih koristimo? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Geografska obilježja BiH ( državni simboli)
Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( posmatrajući kartu BiH
zaključujemo kakav je reljef BiH, ) dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.
Šlušamo himnu Bih. Zaključujemo kakva je naša himna , po čemu se razlikuje od drugih, kako
sslušamo himnu i pokazujemo poštovanje prema našoj domovini. Posmatrajući zastavu i grb BiH
uočavaju boje i objašnjavaju šta bi mogla koja boja da simbolizira. Koliko zvijezdica ima na
zastavi, a koliko na grb. Upoznajem ih sa pojmom moneta. Kažu koja je naša moneta. Opisuju
naše novčanice, koje su boje, koji su likovi na njima. Pokazujem im slike prijašnjih simbola naše
domovine. Diskusija šta oni misle o izmjenama.
Geografska obilježja BiH ( državni simboli)
Bosna i Hercegovina ima brdsko-planinski reljef.

Državni simboli su: zastava, grb, himna i moneta ( novac).
Himna je svečana pjesma( muzički simbol) koja se izvodi u čast domovini.
Kada se izvoddi državna himna u znak poštovanja treba ustati.
ZAVRŠNI DIO:

NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA DRUŠTVO
1. Kako je BiH dobila ime?

__________________________________________________
__________________________________________________
2. Kada slavimo Dan državnosti?

__________________________________________________
Ime i prezime učenika:

__________________
NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA DRUŠTVO
1.Kakav je reljef u BiH?

_________________________________________________________
2. Državni simboli su: _______________________________________

__________________
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO

Nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i okruženje

Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, karta Europe, karta
Balkanskog poluotoka, Atlasi, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji

UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Da li znaju šta je kontinent? Za koje kontinente su čuli?
Šta je poluotok? Da li znaju neki poluotok? Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Bosna i Hercegovina i okruženje
Pokazujem im kartu Europe, za koju smo već rekli da je kontinent i tražimo gdje je naša
domovina. Učenici sami zaključuju na kom kontinentu je smještena Bih.Na isti način učenici
posmatraju i zaključuju na kart balkanskog poluotoka. Uočavaju gdje BiH izlazi na more, koje je
to more. Samostalno u atlasima pronalaze Europu, Balkanski poluotok i njima BiH. Kako
dolazimo do zaključaka, tako u tezama zapisujem na tabli.
Bosna i Hercegovina i okruženje
BiH je smještena najugu Europe.
Zahvata zapadni dio Balkanskog poluotoka.Izlaz na Jadransko more, a time izlazi i na
Sredozemno more. Naša domovina ima povoljan geografski položaj zahvaljujući povezanosti
morem, vazduhom i kopnom sa svim dijelovima Europe.
ZAVRŠNI DIO:
____________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Nastavna tema: Književnost

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić
Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma;
uočavanje toka događaja, likova, mjesta i vremena radnje; uočavanje i karakterizacija likova u
djelu; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( opis pejzaža).Razvijanje ljubavi prema
književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji

UVODNI DIO:
Razgovaramo o godišnjim dobima. O tome kako prepoznajemo da jedno godišnje doba odlazi, a
da nam drugo dolazi. Da pokušaju da sa što više lijeoih rijwči opišu ljeto i jesen. Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić
Izražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih
riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Koji se likovi pojavljuju? Kakvo ljeto? S kim
razgovara? Šta im želi reći? Šta se u priči prvo dogodilo? Šta je zatim bilo? Čime se priča
završava? Šta je opisano u priči? Koji vam se od opisa najviše dopadaju?
Zapis na tabli ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić
Manje poznate riječi: Mjesto radnje: livada

- šipražje- grmlje Vrijeme radnje: kraj ljta, početak jeseni
- čavrljati- pričati Likovi. Ljeto i gačci
Tok događaja: Tema: Odlazi toplo ljeto, dolazi rumena jesen.
-gačci misle da ljeto odlazi
- ljeto ne želi otiće jer još nije vrijeme
- ljeto odlazi, dolazi jesen
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu sastav o tome da li su nekada trebali da učine
nešto, a da oni misle da još nije vrijeme za to.
____________________
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Ševina jutarnja pjesma”
Grigor Vitez
Ciljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i
mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma;
Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovaramo o pticama pjevicama. Koje ptice pjevice poznaju? Kada u koji dio dana se najlješe
pjesme ptica mogu čuti? Kako se osjećaju kada čuju pjesmu ptica? Najava časa?
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Ševina jutarnja pjesama”- Grigor Vitez
Izražajno im pročitam pjesmu. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih
riječi. Razgovor o pjesmi. Šta možemo zmisliti dok čitamo pjesmu? Kamo se diže ševa, šta nosi,
kakva su polja po kojim sipa zvonca, o čemu se pita dok leti, gdje dolazi i kuda se vraća? Šta
mislite kako se ševa osjeća dok leti gore- dolje?Zašto je tako zauzeta?
Zapis na tabli ,, Ševina jutarnja pjesma”- Grigor Vitez
Pjesničke slike: Motiv: Ševina lijepa pjesma

- Ševa pjevajući odlazi do sunca Osnovno osjećanje: radost, vedrina, sreća
- Vraća se obiđe svoje gnijezdo Rime: dići-ići; dolje-polje, sići-obići,
- Ponovo pjevajući odlazi do sunca
-
ZAVRŠNI DIO:
Učenici još jedanput izražajno pročitaju pjesmu. Za DZ naučiti pjesmu recitovati.
____________________
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Gramatika: Imenice- ponavljanje o vrstama riječi
Ciljevi i zadaci sata: Usvajanje znanja o pravilima jezičkog sistema, principima i pravilnoj upotrebi.
Trajno usvajanje gramatičkih pravila.Primjena stečenog znanja, razvijanje pažnje, koncentracije i
pamćenja.
Tip časa: ponavljanje
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat,nastavni listići, tabla, kreda u boji
UVODNI DIO:
Ponovimo koje smo vrste riječi učili. Šta su imenice? Kakve imenice mogu biti? Kako se pišu i
po čemu se razlikuju'
Šta pokazuju zbirne, a šta gradivne imenice? Najava časa.
GLAVNI DIO:
Učenicima dajem nastavne listiće pomoću kojih ćemo ponoviti sve o imenicama.
Prepustim ih individualnom radu. Dok učenici rade, pomaženim onim učenicima kojim je
potrebno.
Po završetku rad, zajedno analiziramo radove i ispravljamo eventualne greške.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa.
Za DZ: da napišu jednu priču o početku školske godine, ali da upotrebljavaju što više imenica.
____________________
PONAVLJANJE Imenice- vlastite, zajedniče, zbirne i gradivne
Ime i prezime: _____________________
1.Imenice su riječi koje imenuju

_____________________________________________________
2. Imenice se mogu podijeliti na

_____________________________________________________
3. Vlastite imenice jesu one koje služe kao posebno vlastito ime
_____________________________________________________
4. Zajedničke imenice jesu one koje služe kao zajedničko ime za

____________________________________________________
5. Zbirne imenice imenuju jednu cjelinu sastavljenu od

___________________________________________________
6. Gradive imenice označavaju

__________________________________________________
7. Odredi rod sljedećim imenicama tako što ćeš u odgovarajući pravougaonik staviti znak X
Imenica MUŠKI ŽENSKI SREDNJI

kuća
lastavica
stolica
mermer
jaje
sjaj
ulje
pšenica
automobil
8. Zbirne i gradivne imenice spoji linijama sa njihovim nazivom. Pazi! Neke od ovih
imenica nisu ni zbirne ni gradivne.
brašno cvijeće cvijet noge janjad perje lišće listovi so kreč voda
pijesak željezo ime cvjetovi pero klasovi glava klasje oko pilad kolje
grožđe kuća trnje granje djeca
ZBIRNE GRADIVNE
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet:PRIRODA
Nastavna tema: Životne zajednice

Nastavna jedinica: Livada; Životinje livade
Ciljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka,
šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim
zajednicama; o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici; razumjet će lance
ishrane, doprinosit će poboljšanju uslovaživota u životnim zajednicama; razvijati pozitivan stav o
životnim zajednicama; cijenit će i neće uništavati biljke i životinje u životnim zajednicama.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, nastavni listići, tabla,
kreda u boji
UVODNI DIO:
Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponoviti šta su uslovi života? Koje životne zajednice
poznaju?
Najava časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Livade; životinje livada
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka šte je livada? Šta je pašnjak? Koje biljke pronalizimo na
livadama? Koje insekte i životinje?
Kako dolazimo da zaključaka, tako ja ispisukem teze na tabli.
Livade; Životinje livade
Livada je travnata površina koja se održava stalnim košenjem.
Livade mogu biti: dolinske livade, brdske livade i poplavne livade.
Pašnjak je travnata površina na kojoj stalno pase stoka.
Na livadama možemo pronaće razne biljne vrste: maslačak, krasuljak, livadarka, mačji repak,
ivančica i sl.
Značaj livada je u tome što su glavni izvor hrane.
Na livadi možemo pronaći razn insekte: bumbar, skakavac, zeleni konjic itd.
Na livadi se mogu pronaći razne životinje. Poljski miš, zec, krtica, ptice i dr.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.7. i 10.
____________________
PROVJERA ZNANJA IZ MATEAMATIKE ZA V RAZRED
1. Sljedeće brojeve napiši ciframa.
Dvadeset hiljada petsto osamdeset – ________________

Trideset pet hiljada sto dvadeset osam - ________________
Četristo dvadeset hiljada trideset šest – ______________
Osamsto trideset sedam hiljada četristo pedeset dva – ____________
2. Napiši riječima brojeve.
16 300 - __________________________________________________
51 420 - __________________________________________________
160 187 - _________________________________________________
906 130 - _________________________________________________
3. Napiši kao zbir broja dekadskih jedinica.
27 405 - __________________________________________________
88 108 - __________________________________________________
291 337 - _________________________________________________
805 405 - _________________________________________________
4. Napiši predhodnik i sljedbenik datih brojeva.
_______________ 228 700 ________________

_______________ 35 467 ________________
_______________ 78 980 ________________
_______________ 606 776 ________________
5. Upiši znak >, < ili =
702 317 ____ 98 572

40 262 ____ 402 900
911 605 ____ 911 605
591 309 ____ 591 409
______________________
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Izokrenuta priča”- Branko Ćopić
Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje
hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;
Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje;
izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog);
Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.
Tip časa: obrada
Oblici rada: frontalni, individualni, grupni

UVODNI DIO:
Razgovor o šalama, da li se šale i kako? Ispričaju jednu situaciju? Da li su nekad okretali riječi
naopačke da bi nešto bilo smiješno? Zašto ljudi vole šale?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Izokrenuta priča” – Branko Ćopić
riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Šta je smiješno u priči? Kako svojim glasom
i načinom čitanja možeš dočarati humor iz priče onima koji te slušaju?Možete li zamisliti djeda i
baku iz ove priče? Šta mislite gdje žive? Šta rade?
Zapis na tabli ,, Izokrenuta priča” – Branko Ćopić

Manje poznate riječi: Učenike podijelim u grupe, prema
izdvojenom
- progunđati- ružiti, ali tiho toku ogađaja iz priče svaka grupa treba da
- sukati - uvrtati prepiše u svesku ispravno.
Tok događaja: Kada sastave dijelove priče pročitaju priču
- Čiča se budi Zaključuju kako sada izgleda.
- Djed ide u šumu Kakva je razlika između ova dva teksta?
- Koji se uplaše djeda i prevrnu kola Svaka grupa napiše mišljenje o značenju ova
- Čiča bježi u strahu od neobičnog događaja dva teksta, ka i osjećanjima dok čitamo jedan i
- Vuk u šumi drugi tekst.
- Djed bježi kući, baka u strahu
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu neku šaljivu situaciju, kada su uspjeli nekoga
nasmijati.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna tema:Brojevi do 1000
Nastavna jedinica: Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici
( tisućici)
Ciljevi i zadaci sata: Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
indukativnog mišljenja; sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadici,
Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere

UVODNI DIO:
Pponoviti o brojevima do hiljadu. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju
brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)
Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno?
Zapis na tabli Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)
1. 869 + 122 = 869 2.637 – 128 = 637

+ 122 - 128
Učenici samostalno rješavju odgovarajuće primjere.
3. 458 + 256 = 345 + 147 = 856 – 756 = 963 – 456 =
4. U voćnjaku je zasađeno 386 stabala šljiva i 275 stabala krušaka. Koliko je ukupno
zasađeno stabala?
R:
O:
Prepisuju zapis sa table.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna tema:Brojevi do milion( milijun)
Nastavna jedinica: Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti način usmenog sabiranja brojeva do milion; Razvijati pamćenje
te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog
znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze prema
datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječima
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Pponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju
brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako sabiramo brojeve
do hiljadu.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do
milion
Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno.
Zapis na tabli Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion

Učenicima objašnjavam kako možemo na duži, akako na kraći način sabirati brojeve do milion.
1. 520 000 + 30 000 = 500 000 + 20 000 + 30 000 ili kraće 520 000 + 30 000
= 500 000 + 50 000 = 550 000
= 550 000
Učenici na tabli samostalno rješavju odgovarajuće primjere.
2. 840 000 + 3000=

530 000 + 20 000 =
450 000 + 40 000 =
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 19

Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna tema: Kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana - ,,Košpica”
Ciljevi i zadaci sata: Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cijelinama;
Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog
govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno
izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti
razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana -
Košpica
1. čas Objašnjavam im šta znači prepričavanje bez sastavljanja plana. Po čemu se razlikuje od
onoga sa sastavljanjem plana. Skrenuti pažnju da radnju priče treba upamtiti pažljivo, svi ostali
elementi priče mogu biti rečeni onako kako mi to želimo. Redoslijedom za koji mislimo da je
odgovarajući i načinom koji se nama čini pogodnim.
Čitam im priču. Malo razgovaramo o priči. Gdje bi se mogla desiti ova priča? O čemu ona
govori? Šta ti misliš o ovakvim neugodnim situacijama? Šta misliš o Vanji?
Neko od učenika pokuša ispričati priču
Zapis na tabli Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana –
Košpica
2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako prepričavamo bez sastavljanja plana. Pročitamo još
jedanput priču, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.
3.čas Ispravak i analiza pisane zadaće. Ispisujem im greške na tabli. Objašnjavam gdje su
najviše griješili i kako da ispravljaju greške. Učenici rade ispravak. Nekoliko najuspješnijih
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu priču
____________________
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA

Nastavna jedinica: Staklene bašte za biljke
zajednicama; o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici; razumjet će lance
ishrane, doprinosit će poboljšanju uslovaživota u životnim zajednicama; razvijati pozitivan stav o
životnim zajednicama; cijenit će i neće uništavati biljke i životinje u životnim zajednicama.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Staklene bašte za biljke
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Šta je plastenik? Po čemu se razlikuje od staklenika? Šta
se uzgaja u plastenicima? Zašto su oni dobri?
Zapis na tabli Staklene bašte za biljke
Staklenici su velike staklene zgrade. Kada se pokriju plastikom onda su plastenici. Plastična
folija propušta sunčeve zrake pa biljke imaju dovoljno svjetlosti. U stakleniku se uzgaja povrće i
cvijće. Uzgoj biljaka u staklenoj bašti višestruko povećava urod jer biljke imaju maksimalne
uslove i zaštićene su od štetočina. Štetočine su: kupusni bjelac, krompirova zlatica, plamanjača i
korovsko bilje.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 12
____________________

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Jesen” Dobrica Cesarić
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovaramo o jeseni. Kakva je jesen? Koje se promjene dešavaju? Kako se osjećamo kada
nastupi jesen? Zašto se često osjećamo neraspoloženo? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Jesen”- Dobrca Cesarić
Izražajno im pročitam pjesmu. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih
riječi. Razgovor o pjesmi. Šta možemo zmisliti dok čitamo pjesmu? Kako se ovaj opis jeseni
razlikuje od opisa kakve možemo naći u udžbenicima o prirodi? Možete li jesen zamisliti kao
živo biće? Kakvo bi bila biće? Kakve bi moći imala? Kakva je jesen u pjesmi vesela ili tužna?
Kada bi ova pjesma bila umjetnička slika šta bi bilo na njo nacrtano?
Zapis na tabli ,, Jesen”- Dobrica Cesarić
Pjesničke slike: Motiv: Jesen kao živo biće dolazi u naše krajeve
- Jesen dolazi Rime:
- Dolzi žutim putem Ritam:
- Medo se sprema za san Osnovno osjećanje:
- Duva, prijatelj jesenski vjetar
- U prirodu je stigla jesen
ZAVRŠNI DIO:
Učenici još jedanput izražajno pročitaju pjesmu. Za DZ prepisati pjesmu ćirilicom
____________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Stvarne ( konkretne) i nestvarne ( apstraktne) imenice
Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati stvarne od nestvarnih imenica;

Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost
samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o imenicama ( zajedničke,
vlastite, zbirne i gradivne). Analiziramo jednu rečenicu u kojoj pronalaze imenice.
Amina je šetala sa prijateljicama, vidjele su mačiće i dale im mlijeka.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Čitam im pjesmu iz Našeg jezika. Razgovaramo o riječima koje su podvučene crveno i
narandžasto. Po čemu su iste, a po čemu se razlikuju? Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi?
Šta označavaju crvene, a šta narandžasta? Koje od imenica označavaju ono što je opipljivo? Koje
označavaju ono što nije opipljivo? Dolazimo do zaključka.
Zapisujem naslov na tabli. Stvarne ( konkretne) i nestvarne ( apstraktne)
imenice
S obzirom na to da li označavaju nešto opipljivo ili neopipljivo imenice se dijele na Stvarne i

nestvarne.
Stvarno imenice označavaju bića i predmete iz stvarnog života ili predmete i bića koji se
mogu zamisliti.
Nestvarne imenice označavaju sve ono što postoji u životu ali je neopipljivo, nedodirljivo,
neizmjerivo, neprebrojivo.
Nestvarne imenice su: dobrota, iskrenost, marljivost, sreća, tuga, radost, žalost, bol, šetnja,
rad, spavanje, razmišljanje, oluja, svitanje...
Pomoću nekoliko rečenica učenici određuju imenice ( stvatne i nestvarne).
Ema i Amar razmišljaju šte da napišu u svesku. Napolju je jaka oluja.
Djeca šetaju našom ulicom.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deet rečenica u kojima imaju stvarne i nestvarne imenice.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) sabiranje brojeva do milion
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti način pismenog sabiranja brojeva do milion; Razvijati pamćenje
te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog
znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze prema
datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječima
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi
u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako sabiramo usmeno brojeve
do milion.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) sabiranje brojeva do
milion
Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno.
Zapis na tabli: Pisanoi ( algoritamsko) sabiranje brojeva do milion

Učenicima objašnjavam kako možemo na duži, akako na kraći način sabirati brojeve do milion.
Pomoću tabele mjesne vrijednosti učenicima objašnjavam kako saburaju brojeve do milion
SH DH H S D J
2 6 7 3 5 4
3 3 2 5 4 1
5 9 9 8 9 5
Ili kraće sa potpisivanjem 267 354
+ 332 541
599 895
ZAVRŠNI DIO:

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA
Predmet:PRIRODA

Nastavna jedinica: Voćnjak ( dobivanje novih sorti voća) – divlje voće
Ciljevi i zadaci sata: - Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za

čovjeka ;
Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka;
-Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju
biljaka za čovjeka;
-Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim,
načine uzgoja i zaštie biljaka;
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, nastavni listići, tabla,
kreda u boji
UVODNI DIO:
Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Kroz razgovor vidjeti da li razlikuju pitome od divljih
voćki? Najava časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Voćnjak ( dobijanje novih sorti voća) – divlje voće
Objašnjavam im šta je ukrštanje? Šta je vještačko oprašivanje? Šta je kalemljenje i zašto ga
radimo? Razgovaramo o divljem voću, da li je zdravije i zašto?
Kako dolazimo da zaključaka, tako ja ispisukem teze na tabli.
Voćnjak ( dobijanje novih sorti voća) – divlje voće
Ukrštanje biljaka je prenošenje cvjetnog praha iz prašnika jedne sorte na tučak druge sorte iste
vrste biljke. U prirodi insekti i vjtar vrše oprašivanje. Vještačko oprašivanje vrši čovjek.
Kalemljenje je prenošenje grančice ili pupoljka jedne voćke na granu druge voćke.
Divlje voće su: divlja jagoda, maline i kupine, drijen, borovnica i lijeska.
Učenici prepisuju zapis sa table.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju.
DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.18.Nacrtati kalemljenje i donijeti slike divljeg voća.
____________________
KONTROLNI RAD IZ MATEMATIKE
1. Napiši slovima sljedeće brojeve:
57 438 -
108 904 -
993 886 -
11 042 -
2. Upiši znak >,< ili =
432 628 29 654

661 832 662 842
908 336 904 443
3. Izračunaj!
45 804 99 048 428 438 841 705

32 621 53 658 269 037 36 528
4. Izračunaj!
324 865 99 841

93 816 56 329
124 352 324 202
208 498
5.Zbir brojeva 246 931 i 189 600 uvećaj za 402 839.

Ime i prezime: _________________
Merita Pirić, prof.
OKTOBAR
( sedmični planovi i pripreme za časove)

Nastavna jedinica: Gramatika: Imenice- rod i broj imenica
Ciljevi i zadaci sata: Usvajanje znanja o pravilima jezičkog sistema, principima i pravilnoj upotrebi.
Prepoznavanje i pravilno određivanje rod i broja imenica.
Trajno usvajanje gramatičkih pravila.Primjena stečenog znanja, razvijanje pažnje, koncentracije i
pamćenja.
UVODNI DIO:
Ponovimo koje smo vrste riječi učili. Šta su imenice? Kakve imenice mogu biti? Kako se pišu i
po čemu se razlikuju? Šta pokazuju zbirne, a šta gradivne imenice? Ponovimo kakve su stvarne,
a kakve nestvarne imenice? Najava časa.
GLAVNI DIO:
Ponovimo koji rod ( muški, ženski i srednji) imaju imenice i koji broj ( jedninu i množinu).
Zapisujem naslov na tabli. Imenice – rod i broj
Pomoću odgovarajućih rečenica ponovimo određivanja rod i broja.
Učenici rade u grupama, pet grupa po četiri učenika. Dobijaju zadatke i obješnjenja kako da rade.
Prepuštam ih radu 15 min. Po završetku rada, vođe grupa izvještavaju, uočavamo eventualne
greške i ispravljamo.
Učenici prepisuju zadatke svih grupa u sveske.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ: da napišu 15 rečenica koristeći različite rodove i brojeve imenica.
____________________
Nastavna tema: Pravogovor

Nastavna jedinica: Riječi iz mog zavičaja
Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj ljepote vlastitog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe
stilski uređenog jezika. Prihvatanje razlika u govoru i poštivanje dijalekta. Razvijanje ljubavi prema
jeziku.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Ponovimo šta je zavičajni govor, a šta književni? Koliko je važno znati pravilno govoriti. Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO:
Poslušamo priču ,, Šarko” iz Zvučne čitanke
Obrate pežnju na neke rečenice koje zapisujem na tabli.
Ja sa suncem ustani pa na njivu.
Lijep pas, umiljat i krvoločan. Ostavi ga kod kuće i ne brini.
Razgovaramo: Kako bi ove rečenice mogle biti drugačije rečene? Da li je u rečenicama previlno
upotebljeno glagolsko vrijeme? Da li znaš nekoga ko isto govori? Razlikuje li se govor mlađih
od govora starijih u tvom kraju?
Zapisujem naslov na tabli. Riječi iz mog zavičaja
Svaki kraj ima svoj specifičan govor. Narodni govori se nekada vrlo malo razlikuju od jezika koji
je u široj upotrebi, a ponekad je gotovo nerazumljiv onima koji žive u tom kraju.
Učenici rade u grupama, pet grupa po četiri učenika. Dobijaju zadatke. Pronađu u čitanci tekst
Lipov cvat. Učenici unutar grupr čitaju rečenicu po rečenicu i pokušavaju piščeve riječi zamjeniti
riječima iz svog zavičaja. Za svaku uspješno zamjenjenu riječ, grupa dobija po jedan bod. Rade
10 min. Na kraju se pročitaju radovi, boduju. Grupa sa najviše bodova je pobjednik.
Učenici prepisuju zadatke svih grupa u sveske.
ZAVRŠNI DIO:
____________________
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Jesen u gradu”- Ismet Bekrić
Ciljevi i zadaci sata: Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća
lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje
sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja,
pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji
UVODNI DIO:
Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Jesen u gradu” – Ismet Bekrić
1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o jeseni kako je vide i kako je čuju.
Da iskažu riječima kako se oni osjećaju u jesen. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono
najvažnije o njemu.
Prelazimo na analizu pjesme Jesen je u gradu. ( uz pripremu se nalaze nastavni listići po
kojim će analizirati ovu pjesmu), na isti način radimo pjesmu Na brdu iznad grada
Radimo jezičko- stilska izražajna sredstva. ( nastavni list uz pripremu), sve analize radimo
zajedno. Na kraju učenici urade ilustraciju ove dvije pjesme.
2. čas Na drugom času učenike podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici
rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa, prepisuju zapis sa table.
____________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA

Nastavna jedinica: Voćnjak- jabučasto i koštuničavo voće
zajednicama; Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka
biljaka za čovjeka
-Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim,
načine uzgoja i zaštie biljaka
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Posmatraju plod jabuke, kruške, dunje, šljive, trešnja,
višnja, kajsije i breskve. Posmatraju, komentarišu po čemu su slični, a po čemu različite? Kada bi
pravili dvije grupe, gdje bi šta stavili i zašto? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Voćnjak- jabučasto voće
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku voćku posebno, po čemu se razlikuju
divlje voćke od pitomih i sl.
Zapis na tabli voćnjak- jabučasto voće

Jabučsato voće su: jabuka, kruška i dunja.
Jabuka je sočan plod. Najčešće se jede svježa. Postoje kisele, nakisele i pitome jabuke.
Najpoznatije sorte su: jonatan i delšes. Kruška može biti divlja i pitoma. Plodovi pitomih se
razlikuju po boji, ukusu i veličini. Dunja je srodnik kruške i jabuke. Dunja se najčešće ne jede
svježa zbog tvrdog ploda. Štetočine koje napadaju ove voćke su: štitasta kalifornijska uš i
jabučasta pipa.
Voćnjak- koštuničavo voće
Koštuničavo voće su: šljiva, trešnja, višnja, kajsija i breskva.
Šljiva je kod nas najrasprostranjenije voće. Postoji veliki broj sorti šljive, ali kod nas je najčešća
požegača. Trešnja su prvo proljetno voće i kod nas najbolje uspjevaju u Hercegovini. Višnja je
slična trešnji, samo što su njeni plodovi kiseli. Kaksija i breskva se razlikuju po tome što brekva
ima kožicu pokrivenu dlačicama. Najviše se uzgajaju u Hercegovini.Štetočine koje napadaju ove
voćke su: šljivina štitna uš, breskvina uš i kukavičiji suznik.
Ukratko ponovimo sadržaj časa.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 20. i 22.
____________________
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO

Nastavna jedinica: Središta kantona i njihova uloga; Državno
uređenje BiH
Ciljevi i zadaci sata: kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na temelju ponuđenih
teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini,
porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti
- Znaju teritorijalnu podjelu BiH i ulogu glavnog grada te županijskih središta
Na kartama pokazati teritorijalno uređenje BiH, granice entiteta i kantona/županija
Razumijevanje potrebe sadašnjeg teritorijalnog ustroja BiH kako bi se ostvarila prava
konstitutivnih naroda u BiH
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići,
tabla, kreda
UVODNI DIO:
Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo o tome kada je BiH stekla nezavisnost, koliko
kantona ima i koji su? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Središta kantona i njihova uloga; Državne
uređenej BiH
Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( posmatrajući kartu BiH
zaključujemo) dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.
Središta kantona i njihova uloga; Državne uređenej BiH

BiH je od 1.mart 1992.god. samostalna država. Ujedinjene nacije ( UN) su 22.5.1992. BiH
priznale kao samostalnu državu.Različita mišljenja o ovome dovela su do ratnih sukoba na ovom
području koji je trajao od 1992. -1995. god. Okončan je 21.11. 1995. potpisivanjem Dejtonskog
sporazuma pri čemu je zasnovano državno uređenje BiH. Našu državu čine dva entiteta
( Federacija BiH i Republika Srpska) i jedan distrikt ( Distrikt- Brčko). Ustav BiH utvrđuje
zajedničke organe i institucije BiH, a to su :
-Predsjedništvo BiH
- Vijeće ministara ( Vlada BiH)
-Parlament BiH ( Skupština)
- Ustavni sud BiH
Federacija BiH i Rep. Srpska imaju i entitetske vlade sa određenim brojem ministara.
Kantoni u Federaciji su:
1.Unsko- sanski kanton ( Bihać)
2.Posavski kanton ( Orašje)
3. Tuzlanski kanton ( Tuzla)
4.Zeničko- dobojski kanton ( zenica)
5. Bosansko-podrinjski kanton ( Goražde)
6. srednjobosanski kanton ( Travnik)
7. Hercegovačko-neretvanski kanton ( Mostar)
8. Zapadno-hercegovački kanton ( Široki Brijeg)
9. Kanton sarajevo ( Sarajevo)
10. Kanton 10 ( Livno)
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do milion
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti način pismenog oduzimanja brojeva do milion; Razvijati
pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena
stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze
prema datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječima
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako oduzimamo usmeno brojeve do milion.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do
milion
Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se oduzima usmeno i pismeno.
Zapis na tabli: Pisanoi ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do milion

Učenicima objašnjavam kako oduzimamo brojeve do milion.
Pomoću tabele mjesne vrijednosti učenicima objašnjavam kako oduzimaju brojeve do milion
SH DH H S D J
7 2 3 3 3 4
5 2 4 0 4 6
1 9 9 2 8 8
Ili kraće sa potpisivanjem 723 334

- 524 046
199 288
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str.28
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Osobine svojstva sabiranja- komutativnost i asocijativnost
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva do milion; Rzumjevanje
i primjena osobina komutativnosti i asocijatinosti; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko,
razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u sabiranju, a kako u oduzimanju?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i
asocijativnost
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.
Zapis na tabli: Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i
asocijativnost
1. 245+ 132= 132+245 Za bilo koja dva prirodna broja a i b, zbir a+b jednak je
377=377 zbiru b+a ova osobina se zove zamjena mjeata sabiraka
ili zakon komutacije.
2. (308+107)+255= 308+(107+255) Za bilo koja tri prirodna broja a,b, c zbir (a+b) +c
670= 670 jednak je zbiru a+( b+c) ova osobina se zove
združivanje sabiraka ili asocijativnost
Učenici rade odgovarajuće primjere.
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 30. i 31.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Zavisnost zbira od sabiraka;Nepromjenjivost zbira
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva do milion;
Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti zbira; Razvijati pamćenje te
stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja
kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo komutativnost i asocijativnost.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost zbira od sabiraka; Nepromjenjljivost
zbira
1.2140+3246= 5386 2140+3246=5386

2140+150+3246=5536 2140+3246+150=5536
2.5956+4044=10000 5956+4044=10000
5956-1000+4044=9000 5956+4044-1000=9000
Ako se jedan sabirak zbira a+b=c poveća, odnosno smanji za neki broj, onda se i zbir povećava,
odnosno smanjuje za isti broj.
3. 435+565=1000
( 435+10)+(565-10)=1000
Ako se jedan sabirak zbira a+b=c poveća, a drugi smanji ze jedan te isti broj, zbir se neće
promjeniti.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTobrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Cesta”- Skender Kulenović
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

UVODNI DIO:
Razgovor o dječijoj radoznalosti. Zašto su djeca rodoznalija od odraslih, šta ih najčešće
interesuje.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Cesta”- Skender Kulenović
Razgovor o piscu.
Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje
poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Zašto je u ovoj priči o dječijoj
radoznalosti opisana cesta? Čemu služe ceste?Kako ceste i putevi povezuju ljude, šta otkrivaju o
životu? Voliš li ti putovati? Zašto?
Zapis na tabli ,, Cesta”- Skender Kulenović

Manje poznate riječi:
- kasaba- malo mjesto
- klanac- usjek
- bjesomučnije- sve brže, snažnije
Onaj, ona ili ono što nam se obraća iz priče nazivamo pripovjedačem. U ovoj priči
pripovjedač je glavni lik.
Osobine lika: radoznao, znatiželjan, bez straha...

ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: napisati sastav o svojoj radoznalosti.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO

Nastavna jedinica: Stanovništvo BiH
Ciljevi i zadaci sata: šta karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, vjerskom i
kulturnom pogledu; ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva;
Znat će o narodima i narodnostima BiH, te o prirodnom i fizičkom kretanju
bosanskohercegovačkog stanovništva; poštovanje prema drugim narodima koji žive u našem
okruženju; Izrada demografskih piramida koje pokazuju prirodno kretanje stanovništva BiH;
učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema
drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, nastavni listići, Venov dijagram
tabla, kreda
UVODNI DIO:
Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo o stanovništvo. Koliko BiH ima stanovnika, koji
su narodi vladali na ovom području? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Stanovništvo BiH
Kažem im da stanovništvo možemo posmatrati kroz nekoliko struktura: biološka ( spolna i
starosna), ekonomska, etnička, religijska i obrazovna.
Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja dolazimo do zaključaka koje u
tezama zapisujem na tabli.
Stanovništvo u BiH
BiH je područje koje je kroz hiljade godine svog postojanja trpila burne promjene, koje su uticale
na strukturu stanovništva.Početkom VII na ovom poručju su živjeli Iliri, a kasnije Slaveni što je
značajno uticalo u pogledu vjerske i etičke pripadnosti, u pogledu kulture, običaja, jezika i načina
života. Prema popisu stanovništva iz 1991.god.etnička struktrura stanovništva je: Bošnjaci
43,5%, Srbi 31,2%, Hrvati 17,4% i ostali narodi čine 7,9%.
Zvanični jezici u BiH su: bosanski, hrvatski i srpski. U BiH se kosiste dva pisma latinica i
ćirilica. U BiH postoji više religija: Islam ( Bošnjaci), Kršćanstvo( Hrvati), Hrišćanstvo( Srbi)
Judizam ( Jevreji).Zato za BiH kažemo da je multikulturalna, multikonfesinalna i multietnička
državna zajednica.
Konfesija- religija; etničko- narod
Rad u grupama: pomoću trostrukog Venovog dijagrama pronalaze zajedničke karakteristike
zvaničnih jezika u BiH, kao i njihove posebnosti. Izvještaji grupa.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. DZ napisti o narodima u BiH.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca; Nepromjenjljivost razlike
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva oduzimanja brojeva do milion; Razumjevanje i
primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati pamćenje te stvaralačko i
logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz
odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u oduzimanju?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca;
Nepromjenjljivost razlike
1. 7245-5050=2195 7245-5050=2195
(7245+45)-5050=2240 7245-(5050+45)=2240
Ako se umanjenik razlike a-b=c povećava, odnosno, smanji za neki broj, onda se i razlika
povećava, odnosno smanji za isti broj.
2. 5436-2132=3304 5436-2132=3304
5436-(2132+68)= 3236 5436(2132-68)= 3372
Ako se umanjilac razlike a-b=c poveća, odnosno, smanji za neki broj, onda se i razlika smanji,
odnosno, poveća za taj isti broj.
3. 729-546=183 729-546=183
(729+100)-(546+100)= 183 ( 729-100)-(546-100)=183
Ako se umanjenik i umanjilc razlike a-b=c povećaju odnosno smanje za jedan te isti broj, razlika
se neće promjeniti.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: pričanje na osnovu datih tematskih riječi
Ciljevi i zadaci sata: Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i
gramatički pravilno strukturirane; Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi uz svaku
tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu, a da rečenice čine cjelovitu priču;Sastavljanje priče po datim
riječima, a da priča ima sve važne elemente; Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih
ideja ;Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pričanje na osnovu datih tematskih riječi
1. čas Objašnjavam im šta znači pričanje na osnovu datih tematskih riječi. Za pričanje o
događaju i doživljaju mogu poslužiti i riječi koje će odrediti o čemu će se pričati. Takve riječi
zovu se tematske riječi. Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči.
Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. O svakoj od navedenih
riječimožeš kazati jednu ili više rečenica.Ličnostima iz priče mogu se dati imena, a mogu se
koristiti zamjenice. Priči treba dati naslov, ali kratak i da odgovara priči.
Čitam imobje priče. Malo razgovaramo o pričama. Koje riječi su u tekstovima iste? Po čemu se
razlikuju dvije priče?
Tematske riječi: vrijeme, učionice, povici, svesku, greškom, pribor, raditi,
školi.
Samostalno sastavljaju priču, koja neće biti ista kao ove dvije.
2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako ćemo uraditi ovu pisanu zadaću. Pročitamo još jedanput
priče, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Oduzimanje zbira od broja
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva oduzimanja brojeva do milion;razumjeti kako oduzimati
zbir od broja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati
pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena
stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u oduzimanju?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Oduzimanje zbira od broja
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina oduzimanja zbira od broja
1. Za nabavku lektirnih knjiga odvojeno je 1749KM. Za učenike IV razreda kupljene su
knjige u vrijednosti od 235 KM, a za učenike V razreda 572 KM. Koliko je KM ostalo
neutrošeno?
(objašnjavam im oba načina kako mogu izračunavati)
I način 1749-(235+572)=1749-807=942 Ne zaboravite!

II način 1749-(235+572)=(1749-235)-572=1514-572=942 Ispred znaka manje
U zgradi se mijenja stanje
Zbir se oduzima od broja tako da se od broja oduzme izračunati zbir ili zbir se oduzima od
broja tako da se od broja oduzme svaki sabirak.
2. Računaj na dva načina.

735 427-(5421+371)= 980 643-(3724+100)=
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 39.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Listopadna i četinarska šuma
zajednicama; Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka
biljaka za čovjeka;Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja
čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, lišće ovog drveća, tabla, kreda
UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Razovaramo o tome da je BiH je brdsko-planinska
zelja samim tim im dosta šuma. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Listopadna i četinarska šuma
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku šumu posebno i zapisujem na tabli.
Zapis na tabli Listopadna i četinarska šuma
U našoj zemlji rastu: bjelogorične( listopadne), crnogorične ( četinarske) i mješovite šume.
Listopadna šuma je zajednica biljnih i životinjskih vrsta. Bjelogorična šuma ima:
-sprat visokog drveća
-sprat nižeg drveća
-sprat grmova i šibova
-sprat zeljastih biljaka
-prizemni sprat
Šumske zajednice nose ime po najzastupljenijem drveću, pa tako imamo: hrastove, grabove i
bukove šume.
Četinarska šuma se nalazi u planinama. Tu spadaju: jela, smrča, bor i dr. Šume u kojima rastu
jela i smreče su tamne šume, a šume gdje raste bor su svjetlije. Četinari gube list po malo tokom
cijele godine. Četinari su vjetrobrani, tako da je četinarska šuma zaštićena od mećava.
Četinarska šuma ima:
-sprat drveća
-sprat grmova
-prizemni sprat biljaka ( izrađuju plakat od lišća)
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.24.i 25.

KONTROLNI RAD IZ PREDMETA PRIRODA ZA V RAZRED
Ime i prezime : __________________________________
1.Dopiši riječi koje nedostaju.

Lanac ishrane čine: Sunce, _____________, biljojedi, ____________, svaštojedi i
___________. 3b
2.Kakve mogu biti livade?

______________________________________________________________ 3b
3. Kako se mogu podijeliti staništa?

______________________________________________________________ 2b
4. Nabroj insekt i životinje koje možemo pronaći na livadi?

_____________________________________________________________ 8b
5. Napiši sve što znaš o paradajzu i grašku:

_____________________________________________________________ 6b
6. Šta su staklene bašte i koje su njihove prednosti?

_____________________________________________________________ 4b
7. Pri čemu se vodi računa sadnji voćnjaka ili vinograda?

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________ 6b
8. Koje su najčešće štetočine na vinovoj lozi?

_____________________________________________________________ 4b
9. Napiši sve što znaš o kalemljenju.

_____________________________________________________________
_____________________________________________________________ 5b
10. Zaokruži tačne odgovore.
Koje od nabrojanih insekata možemo pronaći u voćnjaku:

Pčela, skakavac, muha, bumbar, stršljen, osa potajnioca, komarac, bubamara. 4b
11. Kako djetlić dolazi do hrane?

_____________________________________________________________ 3b
12. Koje su sorte jabuka najpoznatije?

______________ i _____________ 2b
13. Kakva je razlika između trešnje i višnje?

___________________________________________________________
___________________________________________________________ 3b
KONTROLNI RAD
IZ MATEMATIKE ZA V RAZRED
Ime i prezime: ______________________

1. Za sabiranje brojeva važe sljedeće osobine( svojstva):
Zbir se neće ________________ ako sabirci ____________ mjesta.

a+b=b+a ova osobina se naziva ___________________________.
Zbir se neće ____________ ako sabirke _______________.

(a+b)+c= a+(b+c) ova osobina se naziva ____________________.
2. Poštujući zakone asocijacije i komutacije izračunaj zbirove brojeva.
1053+654+1437= ______+ ( ______+______ )

_______________________
_______________________
7892+568+2564=_______________________
_______________________
_______________________
82 566+44 123+78 963=______________________

______________________
______________________
3. Za oduzimanje važe sljedeće osobine( svojstva):
Ako se umanjenik poveća ili _________ za neki broj, onda se i razlika _________
ili smanji za taj _______ broj.
Ako se umanjilac uveća za neki broj, onda se razlika ___________ za taj isti broj.
Ako se umanjilac smanji za neki broj, onda se razlika __________ za taj isti broj.
4.Izračunaj na dva načina( primjenjujući osobinu oduzimanje zbira od broja).
I način 12 467- (589 +263)=________________________________________________

________________________________________________
II način 12 467- (589+263)= _______________________________________________
_______________________________________________
I način 569 456- ( 72 568+12 369)=_________________________________________

___________________________________________
II način 569 456-( 72 568+12 369) =__________________________________________
___________________________________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koje sadrže promjenjivu( slovo)
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nepoznatom broju(promjenjivoj) i načinu označavanja;
Razumjevanje i primjena promjenjive; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje.
Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju
oznaku najčešće koristimo?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koje
sadrže promjenjivu( slovo)
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam promjenjivu x
1. a+b= x
a= 8763 b= 97365 kako ćemo izračunati x?
2. Nađi vrijednost izraza( zbira)

X+13 716= ako je x= 875 326

ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao
motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Šuma- šumske biljke po spratovima
zajednicama; da znaju koji su spratovi u šumi koje biljke rastu na kojem spratu;
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, lišće biljaka po spratovima, tabla,
kreda

UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Koje
spratove ima koja šuma? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Šuma- šumske biljke po spratovima
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju sve biljke po spratovime posebno i zapisujem na
tabli.
Zapis na tabli Šuma- šumske biljke po spratovima
Sprat grmova i šibova najčešće raste na rubovima šume. Grade ga biljke: lijeska, drijen, crni trn,
glog, zohva, divlja ruža i podmladak.
Sprat zeljasti biljaka čine biljke cvjetnice. Javljaju se u proljeće. Biljke ovog sprata su: jaglac,
šafran, šumarica, ljubičica, pasiji zub i dr.
Prizemni sprat čine paprati, mahovine i gljive. Treba razlikovati otrovne i jestive gljive.
Učenici rade u grupama izrađuju po jedan sprat biljaka u šumi, izrađuju pomoću lišća, slika i
crteža. Po završetku rada spojimo u jedan pano.
Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim
da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.26.

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Kiša”- Enes Kišević
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor o jeseni. Kakve su vremenske prilike u jesen? Da li vole kada pada kiša? Kako utiče na
njihovo raspoloženje? Kako se osjećaju kada kiša padne, pa poslije nje bude sunce?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Kiša”- Enes Kišević
Razgovor o piscu.
poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Šta nam opisuje pjesma? Način na koji je napisana pjesma je
drugačiji? Šta nedostaje? Šta mislite zašto? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti
jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su
rime?
Zapis na tabli ,, Kiša”- Enes Kišević
- Doboš- bubanj
- Zagrominja- zalupa
- Zarominja- zapada, ali tiho
Pjesničke slike:
- kiša iz vedra neba
- poadaju krupne kapi kiše
- poslije kiše izlazi sunce Epiteti:
Motiv: jesenji pljusak Poređenja:
Prepisati pjesmu tako da dodaju izostavljene znake i velika slova, uočavaju razliuku.
Čitaju pjesmu kao kada kapi kiše padaju, pokušavaju ih oponašati.
Osmisli i napiši rečenice u kojima u kojima češ upotrijebiti riječi: vedro, zarominjati, slap,
mlaka, naiskap. Čitaju svoje rečenice
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ:
napisati sastav o nekoj pojavi u prirodi koja je na njih ostavila utisak.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Ciljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;
Važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti;Učenici znaju o osvajačima iz
prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz
povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i
projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz
prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje
sutra svih u BiH.
Nastavna jedinica: Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba)
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta
vremana, tabla, krede u boji

UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Razgovaramo o milenijumu koliko traje? Koliko traje
jedan vijek? Koliko traje jedna decenija? Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba)
Objašnjavam im da se povjest ljudskog rod dijeli na kraća vremenska razoblja. Sva prošlost se
dijeli na prahistoriju, koja obuhvta period od pojave čovjeka do pronalaska pisma i historijsko
doba koje tada počinje i traje do danas.
Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba)
Područje današnje BiH je naseljeno još od kamenog doba( paleolit i neolit).
Dokaz da je u paleolitu bilo naseljeno su arheološke iskopine u dolini rijeke Rame, iznad gornjeg
toka rijeke Trebišnjice, središnjoj i sjevernoj Bosni između tokova Ukrine, Bosne i Usore.
Najpoznatija nalazišta iz perioda neolita su Butmiru kod Sarajeva.
Bakarno doba ili eneolitok doseljenici tog doba su etničko stablo Ilira. Oni se naseljavaju
dolinom Bosne i Vrbasa.
Od III vijeka p.n.e. Rimljani su porobili Ilire i od tada je BiH dio rimske provincije Dalmacije.
Bosna se prvi put spominje u IX vijeku iz ovog vijeka potiče najstariji spomenik bosnsko-
humske književnosti Humska ploča.
Poznate utvrde iz ovog razdoblja su: Mogorjelo kod Čapljine, Vrbljani kod Ključa, Blagaj na
rijeci Buni itd. Stanovnici ovog doba su se najviše bavili: zemljoradnjom, stočarstvom i
rudarstvom.
Izrada lente vremena, lijepe slike iskopina prema vremenskim periodima kojim pripadaju.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Pohvalim ih za aktivno učestvovanje na času.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe)
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i
primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Jednačine ( jednadžbe)
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa sabiranjem i oduzimanjem
1. x+1865=2500 2. x-1470=7570
x= 2500-1856 x= 7570+1470
x= 635 x= 9040
pr. 635+1865=2500 pr. 9040-1470= 7570
2500=2500 7570=7570
Nepoznati sabirak datog zbira Nepoznati umanjenik date razlike
izračunavamo tako da od tog zbira izračunavamo tako da razlici dodamo
oduzmemo njegov poznati sabirak. umanjilac.
3. 354 348-x=174 986 4. 68 111 –x=37 022+88

x= 354 348-174 986 68 111-x= 37 110
x= 179 362 x= 68 111- 37 110
pr. 354 348-179 362= 174 986 x= 31 001
174 986= 174 986 pr. 68 111-31 001 =37 110
Nepoznati umanjilac date razlike 37 110= 37 110
izračunavamo tako da od poznatog
umanjenika oduzmemo tu razliku.
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 41.i 42.
Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Životinje u šumi; Ptice u šumi
zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje
su od njih štetočine u šumi.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike životinja, tabla, kreda
UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Koje
spratove ima koja šuma? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Životinje u šumi; Ptice u šumi
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku životinju pojedinačno, ako nešto ne kažu
dodam i u tezama zapisujem na tabli.
Zapis na tabli Životinje u šumi; Ptice u šumi
Šuma je životna zajednica jako bogata biljkama, a gdje ima puno biljaka ima i biljojeda,
mesojeda i svaštojeda. Insekti koje najčešće možemo pronaći u šumi su: jelenak, mokrice,
stonege, sljepić. Od životinja možemo pronaći.zeca, srne. Štetočine su: gubar i smrčev
potkornjak.
Ptice su svaštojedi hrane se biljkama i kukcima. Ptice koje nalazimo u šumi su: kreja, slavuj,
grmuša crnoglava, veliki djetlić, šumska sova ušara, krstokljun, veliki tetrjeb.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.28.i 29.


Nastavna jedinica: Zamjenice- lične i prisvojne
Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati lične i prisvojne zamjenice; znat će ih primjenjivati u
odgovarajućim situacijama; uočavat će jedninu i množinu kao i lica;Usvajanje znanja o pravilima,
jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa
postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o zamjenicama. Koju vrstu
riječi upotrebljavamo da bi smo zamjenili imenice?Analiziramo jednu rečenicu u kojoj pronalaze
zamjenicama.On je dobar dječak, to je njegova jakna. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Čitam im priču iz našeg jezika Razgovaramo o riječima koje su podvučene crveno i narandžasto.
Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi? Šta označavaju crvene, a šta narandžasto? Kako
nazivamo zamjenice koje upućuju na lica? Kojoj vrsti zamjenica pripadaju one koje kazuju da
nešto pripada nekome? Dolazimo do zaključka.
Zapisujem naslov na tabli. Zamjenice- lične i prisvojne
Zamjenice koje upućuju na lica nazivaju se ličene zamjenice. One mogu upućivati na prvo lice
( to je govornik), drugo lice ( to je sagovornik) i treće lice ( to je lice o kome se govori)
Lične zamjenice su: ja,ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona.
Jedna lična zamjenica je ista za sva lica,a to je sebe ili se.
Riječi koje označavju da nešto pripada prvom, drugom ili trećem licu nazivaju se prisvojne
zamjenice.
Prisvojne zamjenice su: moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, njezin,
njezino, naš, naša, vaš, vaša, vaše, njihov, njihova, njihovo.
Jedna prisvojna zamjenicaje ista za sva lica svoj, svoja svoje.
U nekoliko rečenica učenici pronalaze zamjenice i određuju kojima pripadaju.

Ova haljina mi se ne dopada kao ta tvoja.
Meni se više dopada tvoja.
Ali ja svoju haljinu ne mogu dati njoj.
Pohvalim i ocjenim najaktiuvnije učenike.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima imaju lič. i pris. zamjenice
ZAMJENICE- LIČNE I PRISVOJNE
Ime i prezime: ___________________
1.Šta su zamjenice?
___________________________________________________________________________
2.Kako se nazivaju zamjenice koje upućuju na lica?

___________________________________________________________________________
3.Napiši lične zamjenice!
lica jednina množina

1. lice
2. lice
3.lice
4.Koja lična zamjenica je ista za sva lica?

__________________________________________________________________________
5.Napiši odgovarajuće zamjenice:
_______ čitam lijepu knjigu.

_______ radi domaći zadatak.
_______ često kasniš u školu.
6.Prisvojne zamjenice označavaju

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
7.Napiši prisvojne zamjenice!
lica jednina množina

1. lice
2. lice
3.lice
8.Koja je prisvojna zamjenica ista za sva lica?
______________________________________________________________________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe)
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nejednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i
primjena nejednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe)
Nejednakost je kada sa lijeva i desna strana iste. 5+2≠ 4+4 NEJEDNAKOST
Nejednačine su nejednakosti sa nepoznatim brojem. X> 4 NEJEDNAČINA
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem
1. x+ 138< 172 2. x+135<190
x<172-138 x<190-135
x<34 x<55
xẻ( 33, 32, 31...0) xẻ( 54, 53, 51...0)
provjera:
x 30 10 1
x+ 138< 172 168 148 139
3. x+ 15≤100 4. x+ 526> 538

x≤100-15 x> 538-526
x≤ 85 x> 12
xẻ( 85, 84, 83,...0) xẻ( 13, 14, 15,...0)
provjera
x 85 84 83
x+ 138≤172 100 99 98
ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Svaštojedi i zvjeri u šumi
su od njih štetočine u šumi.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čemu se razlikuju? Koje
spratove ima koja šuma? Ponoviti o biljojedima i pticama koje možemo pronaći u šumi? Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Svaštojedi i zvjeri u šumi
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku životinju pojedinačno, ako nešto ne kažu
dodam i u tezama zapisujem na tabli.
Zapis na tabli Svaštojedi i zvjeri u šumi
U šumi ima puno biljojeda, a gdje ima puno biljojeda postoje svaštojedi i mesojedi.
Svaštojedi koje najčešće možemo pronaći u našim šumama su: vjeverica, mrki medvjed i divlja
svinja.
Mesojedi( zvjeri) koje najčešće možemo pronaći u našim šumama su: lisica, vuk i divlja mačka
ili ris.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Šarko”- Alija Dubočanin
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor o kućnim ljubimcima? Kako se ponašamo prema njima? Kako oni nama uzvraćaju
svoju ljubav? Za koju životinju kažemo da je najbolji čovjekov prijatelj? Zašto?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Šarko” – A. Dubočanin
riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kako se Šarko na početku priče ponašao
prema svojim vlasnicima? Kada se počeo čudno ponašati? Kakvo je bilo njegovo ponašanje? Ko
se zbog toga najviše brinuo? Zašto je Šarko donijo dijete u pelenama? Da li se Šarko vratio? Šta
je Šarko pokazao svojim postupkom?
Zapis na tabli ,, Šarko” – A. Dubočanin
Manje poznate riječi: Likovi: otac, majka, Šarko i
Aki.
- blagoslovena- trudna žena Osobine likova: za svakog posebno
Mjesto radnje: selo i njiva
Vrijeme radnje: Proljeće
Tema: Vjernost i odanost psa
Tok događaja:
UVOD- pripovjedač opisuje život sa Šarkom prije rođenja Akija.
ZAPLET- čudno ponašanje Šarka dok je njegova žena bila trudna
VRHUNAC- Šarko donasi dijete kjoe spaava u pelenama
RASPLET- Šarko je spasio dječeka, ali je napustio svoje vlasnike
Pouka: Dobar prijatelj je uvijek uz nas, čak i onda kada mi u to nevjerujemo.
Učenicima dajem sljedeći zadatak: a) opisati mjesta na kojima žive akijevi roditelji
b) opis Šarka c) opis situacije u kojoj Šarko spašava dijete iz požara d) opiši osobine Šarka,
onako kako ih ti doživljavaš. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nauče prepričavati tekst i da napišu sastav da li im je
neko žnekada učinio nepravdu i kako su se zbog toga osjećali.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
sutra svih u BiH.
Nastavna jedinica: Slaveni i njihovi civilizacijski okviri
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Ponovimo o području BiH iz prahistorije do Antičkog
doba. Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri
Objašnjavam im da srednji vijek obuhvata period od V-XV vijeka i da je Bosna u tom periodu
prolazila kroz veoma buran period.
Slaveni i njihovi civilizacijski okviri
Tokm VII vijeka Avari pomješani sa Slavenima prodiru na Balkanski poluotok. Već u Ix i X
vijeku formiraju se nove državena našem području. Tada dolazi do formiranja bosanske države.
Od XII i početkom XIII vijeka Bosnom vlada Kulin ban. Pod njegovom vladavinom Bosna
doživljava veliki političi, ekonomski i kulturni uspon. Od tada se spominje Bosna i narod pod
imenom Bošnjaci. Od XIII- XIV vijeka Bosnom vladaju banovi Najviše uspjeha Bosna je imala
za vrijeme vladavine Stjepena II Kotromanića. U drugoj polovini XIV vijeka Bosnom vlada njen
prvi kralj Tvrtko I Kotromanić. Za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila najmoćnija i najveća
slavenska država na Balkanskom poluotoku
Izrada lente vremena, lijepe slike iskopina prema vremenskim periodima kojim pripadaju.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Značaj šuma za čovjeka
su od njih štetočine u šumi.Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju
životne sredine.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Ponovimo sve što smo naučili o šumama. Kakve
mogu biti? Koji su spratovi u šumama? Koje životinje i ptice možemo pronaći u šumi? Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Značaj šuma za čpvjeka
Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Značaj šuma za čovjeka
Ljudi su počeli nemilosrdno da koriste šumu zbog toga dolazi do nestajanja šumskog bogastva.
Zbog toga ljudi su počeli da planski iskorištavaju šumu i da što više sade drveća. Podmlađivanje
šuma može biti: prirodno i vještačko.
Značaj šuma se ogleda u sljedećem.
 šume su najveći izvor oksigena
 šumski pokrov povećava količinu padavina
 šumsko drveće propušta kišnicu kroz korijen
 šumsko drveće pridržava tlo
Štete u šumi su najčešće od požara i kiselih kiša.
Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Zadaci za vježbu
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i
primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
UVODNI DIO:
Pregleda domaću zadaću. Ukoliko je bilo nešto što nisu znali riješiti, rješavamo zajedno.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Zadaci za vježbu

Na cjeduljicama su napisani zadaci, učenik kojeg prozovem izvlači zadatak koji riješava na tabli.
Ukoliko ima nejasnih zadataka, objašnjavam im ono što ne znaju.
1. Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva.

a) 45 567+23 963 + 12 756=
b) 132 002+ 89 145+ 58 588=
2.Zbiru brojeva 67 345 + 560 236 dodaj razliku brojeva 639 589 i 569 782.
3. Razliku brojeva 123 405 j 74 140 povećaj za razliku brojeva 859 630 i 400 266.
4. Izračunaj na dva načina!
a) 569 200 –( 4 567 + 2 569)=
b) 609 586 – (6 001 + 2 745)=
5.Riješi jednačine!
a) x + 89 564 = 102 560
b) 693 470 – x = 45 569 + 3 652
6.Koji broj treba dodati broju 678 230 da se dobije milion.
7. Riješi nejednačine!
a) x +98 053 < 104 563
b) x- 143≤ 253
c) 619- x ≥ 410
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna tema: Pravogovor i pravopis
Nastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i dvočlanim imenima gradova, sela i država
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i dvočlanih imena gradova, sela i država;
Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije
Tip časa: obrada
Oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru

UVODNI DIO:
Šta je grad, selo? Jesu li imena gradova vlastita ili zajednička imenica?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim
imenima gradova, sela i država
Napiše im nekoliko imena, zatim zajedno analiziramo i dolazimo do zaključaka.
gradovi: Sarajevo, Banja Luka, Velika kladuša, Dvor na Uni; Priboj na Limu...
naselja: Bjelave, Tušanj, Brčanska Malta...
sela: Đurđevuik, Duboki Potok, Ličko Petrovo selo; Dugo Selo...
države: republika Hrvatska, Slovenija, Kraljevina Danska, Bosna i Hercegovine, Sjedinjene
Američke Države...
Imena gradova, sela, naselj i država pišu se tako što se svaka riječ piše velikim početnim
slovom , osim prijedlog i veznika koji mogu biti sastavni dio tih imena.
Diktiram im nekoliko rečenica koje oni zapisuju vodeći računa o velikom slovu, iste rečenice
napišemo na tabli da bi mogli uočiti greške i ispraviti ih.
Moj prijatelj živi u Biogradu na Moru.
Sabina je bila u Crnoj Gori.
Moja nena živi u Gornjim Raincima.
On živi na Marin Dvoru u sarajevu.
Organizujemo takmičenje, rade u parovima. Zadatak je da za deset minuta smisle što više imena
država, gradova, sela i naselja. Za jednočlane jedan bod, za dvočlane dva boda i tročlane tri boda.
Vodeći računa da svi nazivi budu pravilno napisani.
Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi
sljedeći čas više.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatak na str.46 u Našem jeziku.
Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva.

45 567+23 963 + 12 756=
Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva.
132 002+ 89 145+ 58 588=
Zbiru brojeva 67 345 + 560 236 dodaj razliku brojeva 639 589 i 569 782.
Razliku brojeva 123 405 j 74 140 povećaj za razliku brojeva

859 630 i 400 266.
Izračunaj na dva načina!

569 200 –( 4 567 + 2 569)=
Izračunaj na dva načina!

609 586 – (6 001 + 2 745)=
Riješi jednačine!
x + 89 564 = 102 560
Riješi jednačine!
693 470 – x = 45 569 + 3 652
Koji broj treba dodati broju 678 230 da se dobije milion.
Riješi nejednačine!
x +98 053 < 104 563
x- 143≤ 253
619- x ≥ 410
PRIPREMA ZA PRVU PISANU PROVJERU ZNANJA

1. Izračunaj!
543 800 478 658 960 002 756 012

+ 122 188 + 89 473 - 640 001 - 496 124
568 000 – ( 9 561 + 5 462) =
3. Riješi jednačine!
a) 895 500 –x = 9 756

b) x + 45 123 = 263 450
4. Riješi nejednačinu!
X – 586 ≤ 1 456
5. u gradskoj biblioteci ima 18 360 knjiga. Nabavljeno je još 14 680 knjga, a na čitanju
se nalazi 7 160 knjiga. Koliko je knjiga trenutno u biblioteci?

NOVEMBAR
PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA
1. Izračunaj!
234 890 430 807 789 256 239 001

+ 135 107 + 59 926 - 178 134 -196 234 8 bodova
986 023 – ( 2456 + 9207) =

6 bodova
3. Riješi jednačina!
a) 247 890 – x = 10 789

b) x + 23 677 = 567 089
6 bodova
4. Riješi nejednačinu!
x - 879≤ 3 566 4 boda
5. Jednom gradu je potrebno 205 180kg hljeba godišnje, a drugom gradu treba 120 560 kg
više. Koliko je kilograma potrebno drugom gradu? Koliko je potrebno hljeba godišnje za
oba grada?
R:
O: 6 bodova
Analiza prve pisane provjere znanja
Red. 1. 2. 3. 4. 5. Ukupno OCJENA

broj Prezime i ime 8b 6b 6b 4b 6b bodova
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Ukupno bodova: 30
Skala ocjenjivanja
0- 9 = 1
10 - 12= 2
13 - 19= 3
21 - 25= 4
26 - 30= 5
Srednja ocjena:
Razrednica: Merita Pirić, profesor
VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I VIŠEČLANIM IMENIMA
GRADOVA, NASELJA I ZEMALJA
Ime i prezime: ________________________
1. Zaokruži slovo ispred tačno napisanog imena grada:
a) Bosanska krupa
b) Bosanska Krupa
c) bosanska Krupa
d) Banja Luka
e) Banja luka
f) banja Luka
g) Dvor Na Uni
h) Dvor na Uni
i) Velika Kladuša
j) Velika kladuša
k) Priboj Na Limu
l) Priboj na Limu
2. Napiši imena nekih sela na području tvoje općine.

________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih imena dijelova gradova ( naselja):
a) Bjelave
b) bjelave
c) Tušanj
d) tušanj
e) Aerodromsko Naselje
f) aerodromsko naselje
g) Brčanska Malta
h) brčanska Malta
i) Ali-pašin Most
j) Ali-pašin most
4. Napiši imena nekoliko evropskih država.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Bare i barske biljke
životne sredine.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike bare, tabla, kreda

UVODNI DIO:
Pregledam zadaću. Ponovimo o životnim zajednicama i staništima. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Bare i barske biljke
Zapis na tabli Bare i barske biljke
Bare su staništa plitkih stajaćih voda. Postoje privremene i trajne bare. Bare su plitke i svjetlost
prodire do dna, pa su zbog toga bare bogate biljnim i životinjskim vrstama. Uz samu obalu bare
rastu: trska, rogoz, sita, vodene perunike, žuti lokvanj i bijeli lopoč. Na obali su bujne trave, i
nalazi se visoko drveće kao što su vrbe.
ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD
IZ PREDMETA DRUŠTVO ZA V RAZRED
1. Napiši sve što znaš o gradu Sarajevu.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2. B i H je _____________________________ postala nezavisna država, a UN su

__________________ B i H primile u svoje članstvo. Dejtonski sporazum je potpisan
__________________________ čime je okončan __________________.
3. Zajedničke institucije u BiH su:

a)_________________________
b)_________________________
c) _________________________
d) _________________________
4.Nabroj narode koji žive u BiH.
_______________________________________________________________________
5.Koje religije postoje u BiH?

______________________________________________________________________
6.Koje je najpoznatije nalazište u B i H iz perioda neolita?

_____________________________________________________________________
7. Koji narodi su prvo naselili područje današnje BiH?

_____________________________________________________________________
8. Koji je najstariji spomenik bosansko-humske književnosti?

_____________________________________________________________________
9. U kojem vijeku su Slaveni naselili područje današnje BiH?

_____________________________________________________________________
10. Za vrijme čije vladavine u srednjem vijeku je BiH bila najrazvijenija i najmoćnija slavenska
država?
_____________________________________________________________________
Ime i prezime učenika:___________________ OCJENA: _________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Životinje bare
životne sredine.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Pregledam zadaću. Ponovimo šta je bara? Koje biljke možemo pronaći u bari? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Životinje bare
Zapis na tabli Životinje bare
Zbog povoljnih uslova bara je vrlo bogata biljnim vrstama. A pošto ima puno biljnih vrsta ima i
raznovrstan životinjski svijet. Na barskom bilju žive: hidre i barski puževi. Ribe bare su: čikov i
karaš. Od životinja možemo još pronaći: gnjurca i barske školjke.
U muljevitom dnu žive bakterije , one razaraju uginule biljke i životinje.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o množenju kao računskoj operaciji zbira jednakih
sabiraka; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko,
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti kako se nazivaju brojevi u množenju? Ponoviti tablicu množenja.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka
a•b= c
činioci ( faktori) proizvod ( produkt)
Objašnjavam ih pomoću brojne ose, da je množenje zbir jednakih sabiraka.
1. _________________________________________________________
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
3 + 3 + 3 + 3 + 3 = 15 ili 5 • 3 = 15
2. Zbir jednakih sabiraka napiši kao proizvod dva broja.

8 + 8 + 8+ 8 =
11 +11 + 11 +11=
3. Proizvode brojeva napiši u obliku zbira jednakih sabiraka.
5•9=
2 • 30 =
11 • 7 =
ZAVRŠNI DIO:

Nastavna jedinica: Zamjenice- pokazne
Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati pokazne zamjenice; znat će ih primjenjivati u
odgovarajućim situacijama; uočavat će jedninu i množinu kao i lica;Usvajanje znanja o pravilima,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o zamjenicama. Koju vrstu
riječi upotrebljavamo da bi smo zamjenili imenice? Šta su lične zamjenice' Šta su prisvojne
zamjenice? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
zalijepim plakat na kojem je razgovor između dvije djevojčice. Vodimo razgovor. Koje su riječi
koristile djevojčice?One su tim riječima jedna drugu uputile, pokazale na haljine? Dolazimo do
zaključka šta su pokazne zamjenice. Kojeg su roda ova, ta, ona? Kako bi glasile u drugom rodu?
Kojeg su broja? Kako bi glasile u množini? Zaključiju da pokazne zamjenice imaju isti rod kao
imenica uz koju stoje.
Zapisujem naslov na tabli. Zamjenice- pokazne zamjenice
Pokazne zamjenice su riječi kojima se upućuje, odnosno pokazuje na bića, predmete i pojave.
Pokazne zamjenice su: ovaj, taj, onaj, ova, ta, ona, ovo, to, ono.
Pokazne zamjenice imaju sva tri roda za svako lice jednine i množine.
LICA JEDNINA MNOŽINA

OVAJ OVI OVAKVI
1.lice OVA OVE OVAKVE
OVO OVA OVAKVA
TAJ TI TAKVI
2. lice TA TE TAKVE
TO TA TAKVA
ONAJ ONI ONAKVI
3. lice ONA ONE ONAKVE
ONO ONA ONAKVA
Zamjenice naapisane plavom bojom nazivaju se opisne zamjenice.
Pročitam im pjesmu o zamjenicama. Razgovaramo koje zamjenice se nalaze u pjesmi? Šta

pokazuju? Da li imaju i opisne zamjenice?
U nekoliko rečenica učenici pronalaze zamjenice i određuju kojima pripadaju.

Onaj dječak brzo trči.
Ta knjiga je debelih korica.
Oni su šetali kroz našu ulicu.
Takav je naš učitelj.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima imaju pokazne zamjenice
POKAZNE ZAMJENICE
Stalno pokazuju nešto,
Upućuju na nešto,
A ponekad vrlo često
Upućuju
Kojem je to licu blisko.
Pa zar to nije nisko
Uvijek na nekog prstom pokazivati,
Uvijek nekog prokazivati:
OVAJ, TAJ, ONAJ,
OVAKAV, TAKAV, ONAKAV,
OVOLIK, TOLIK, ONOLIK?
Baš su kukavice
Te POKAZNE ZAMJENICE
I mirišu na izdajice.
J. Karakaš

Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Patuljak vam priča”- Ahmet Hromadžić
Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom
aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj
estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema
književnosti i lijepoj prozi.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, patuljak vam priča” – Ahmet
Hromadžić
1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije
o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Koja im je priča najljepša i
zašto? Kakve su priče u ovoj knjizi da li suz bajkovite ili realne? Pročitam im šta je pisac
rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o tome.
2. čas Učenici čitaju svoje analize priča. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i
objašnjavaju kako bi oni radili. Čitamo priče koje ćemo naredni čas zajedno( u grupama)
analizirati.
3. čas Na trećem času učenike podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici
rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa, prepisuju zapis sa table. Za DZ. Nastavni listić na kojem trebaju pronaći
epitete i poređenja.
____________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Dijeljenje kao obrnuta radnja množenju
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o dijeljenju kao obrnutoj radnji množenja; Razumjevanje
i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti kako se nazivaju brojevi u dijeljenju? Ponoviti tablicu dijeljenja.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje kao obrnuta radnja množenju
a:b= c
dijeljenik djelilac količnik
Objašnjavam ih pomoću primjera kako je dijeljenje suprotna radnja množenju
1. 6 * 8= 48 48: 6=8 48: 8= 6

Ako neki broj a pomnožimo brojem b, zatim dobijeni proizvod
podijelimoistim brojem kao rezultat dobit ćemo broj a. Isto se dogodi
ako proizvod podijelimo npr. Brojem a, rezultat će biti broj b.
a * b= c c :a = b c:b= a
2. Pomoću množenja provjeri tačnost dijeljenja:
256: 6= 54 4104:9= 456

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Sarka” Stevan Bulajić
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor o ugroženi životinjskim vrstama. Da li su čuli za pticu sarku? Kako izgleda? Čime se
hrani? Kakav je njen način života? Pročitam im o ptici sarki.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Sarka” Stevan Bulajić
riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kakva je sarkina borba za život? Čime ptica
pokušava nadmudriti ljude? Kakvi su osjećaji ptice u ovoj priči? Kakvo je njeno shvatanje
ljudskog ponašanja? O čemu razmišlja, a u čemu joj pomaže njen instikt? Kako su lovci spazili
sarku? Šta osjeća ptica koju love? Kako su lovci ranili sarku? Kako je ptica prevarila lovce?
Zašto su se lovci vratili? Šta sarka nikada nije saznala?
Zapis na tabli ,, Sarka” stevan Bulajić
Manje poznate riječi: Likovi: lovci i sarka
-ševar- prolaz kroz trstiku Mjesto radnje: jezero
- pramac- prednji dio čamaca Vrijeme radnje: jesen-
oktobar
Tema: Hrabrost i borbenost jedne ptice
Tok događaja:
- Lovci uočavaju sarku
- Ranjavanje sarke
- Sarka se skriva na dnu jezera
- Lovci odustaju i odlaze
- Sarka pobjeđuje
Pouka: U životu kada nam je teško ne trebamo odustajati, nego se boriti do samoga kraja
Zadatak učenicima je da sami napišu kako bi oni završili ovu priču. Pročitaju svoje radove.
Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nauče prepričavati tekst i da napišu sastav da li im je
neko žnekada učinio nepravdu i kako su se zbog toga osjećali.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Insekti i vodozemci u bari
zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u bari znaju njihove osobine i koje su od
njih štetočine u bari;Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju životne
sredine.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Pregledam zadaću. Ponovimo šta je bara? Koje biljke možemo pronaći u bari? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Insekti i vodozemci u bari
Zapis na tabli Insekti i vodozemci u bari
U barama možemo pronaći veliki broj insekata i vodozemaca. Najčešći su insekti: komarac i
vilin konjic. A vodozemci: žaba i bjelouška.
Komarac – mužijaci sišu biljne sokove, a ženke krv toplokrvnih životinbja. Komarci mogu
prenosti bolesti dok sišu krv ljudi.
Vilin konjic- cijeli dan lovi insekte. Odrastao vilin konjic je stanovnik zračna sredine.
zelena žaba- zadržava se na listu lokvanja. Hrani se insektima, puževima, glistama i sitnim
ribicama.
Bjelouška- je zmija koja dobro pliva, roni i penje se po drveću. Hrani se žabama i ribama. Nije
otrovna i može se koristiti u ishrani.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Najznačajnije ličnosti bosanske države

sutra svih u BiH
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Ponovimo lekciju sa prošlog časa. Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Najznačajnije ličnosti bosanske države
Objašnjavam im da je Bosna oduvjek imala moćne vladare. Ali da ćemo sada učiti one koji su
ostavili najviše traga u razvoju bosanske države.
Najznačajnije ličnosti bosanske države
Vladavina Kulin bana- vladao je Bosnom od 1180.- 1204. god.za vrijeme njegove vladavine
Bosna je doživjela privredni i kulturni napredak. Najviše je razvijao rudarstvo i trgovinu. 29. 08.
1189. god. Potpisao je trgovački ugovor sa gradom Dubrovnikom. Ovaj ugovor poznat je pod
imenom ,, Povelja Kulina bana”
Vladavina Bana Stjepana II Kotromanića- je diplomatijom ali i ratovima proširio bosansku
državu. Odbranio je bosansku državu od srpskog cara Dušana 1350. god. Postavio je temelje
bosanske državnosti i nezavisnosti. Za vrijeme njegove vladavine razvija se rudarstvo i
poljoprivreda. Stjepan II Kotromanić je kovao prvi bosanski novac.
Vladavina Tvrtka I Kotromanića- postao je ban poslije Stjepana II Kotomanića. Pripojio je Bosni
mnoge teritorije. 1377. god. Krunisao se za Kralja Srbije, Bosne, Primorja i zapadnih strana. Bio
je prvi bosanski kralj. Bosnu je uzdigao na mjesto najjačeg kraljevstva na Balkanu. Pred kraj
njegove vladavine u Bosnu dolaze Osmanlije. Posljednji bosanski vladar bio je Stjepan
Tomašević, tada Bosna gubi samostalnost i pada pod vlast Osmanlija.
Učenicima pokazuje kartu BiH za vrijeme vladavine ovih vladara, kao i druge slike vezane za
ovaj period.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Naracija- pripovjedanje - ,,Pele se seli u šupu”
Ciljevi i zadaci sata:
Mogućnost prepričavanja koje će obezbijediti razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju;
Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cijelinama;
Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Naracija- pripovjedanje – Pele se seli u šupu
1. čas Objašnjavam im šta znači naracija-pripovjedanje. To je poseban oblik usmenog ili
pismenog izražavanja koji sadrži radnju. Pripovjedamo o izmišljenim ili stvarnim događajima ili
doživljajima.
Čitam im priču. Malo razgovaramo o priči.
Učenici imaju zadatak da napišu priču o tome kako ih je neko ne znajući uvrijedio. Naglasim da
ne mora biti istinit događaj.
2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako pisati naraciju-pripovjedanje. Pročitamo još jedanput
priču, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
____________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Jezero
zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u jezeru; razvijanje ljubavi
prema prirodi i razvijanje ekološke svjesti.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću. Ponovimo sve o životnim zajednicama. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Jezero
Zapis na tabli Jezero
Jezero može biti prirodno i vještačko:. Jezero ima tri zone-područja.

-obalsko područje
- područje slobodne vode
- područje duboke vode
U plitkim vodama obalskog područja jezer žive iste biljke i životinje kao u bari.Tu žive životinje
koje uzimaaju oksigen iz zraka.U području slobodne vode žive mnoge vrste organizama. Ovi
organizmi dišu na škrge i uzimaju zrak iz vode. U jezerima možemo pronaći razne ribe: som,
mrena, šaran...
Uz obale jezera raste visoko drveće: vrba, joha i topola.
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 38.
____________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje broja dekadskom jedinicom
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o načinu množenja dekadskom jedinicom; Razumjevanje
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje broja dekadskom jedinicom
1. Ako su u jednoj gajbi 254 kifle, koliko će kifla biti u 10 gajbi?
R: 254 • 10=2540
O: U deset gajbi je 2540 kifla
Broj množimo sa 10, 100, 1000, 10 000 ( dekadske jedinice)

tako što sa desne strane dodamo jednu, dvije,tri ili četiri nule.
2. Pomnoži slijedeće brojeve!
3456 • 100= 38 • 10 000= 938 • 100= 45 678 • 10=

ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje brojeva koji završavaju nulama
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o množenju brojeva koji završavaju nulama;
Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko,
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti kako množimo brojeve dekadskim jedinicama pomoću odgovarajućih primjera.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje brojeva koji završavaju nulama
1. Na tribinama jednog nogometnog stadiona je 30 redova, a u svakom redu po 400 mjesta.

Koliko je ukupno mjesta na tribinama tog stadiona?
R: 30 • 400= ( 3 • 4) • ( 10 • 100)= 12 • 1 000= 12 000

O: Na trbinama tog stadiona je 12 000 mjesta.
Brojeve čije su zadnje cifre nule množimo tako što pomnožimo

brojeve ispred nula, pa tom proizvodu dopišemo onoliko
nula koliko ih imaju oba faktora zajedno.
2. 60 • 500= 400 • 50 = 230 • 30 =

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Narodna književnost: Poslovice
Ciljevi i zadaci sata: Znat će šta su poslovice i kako su nastajale; moći će razumjeti poslovice i znat
će kada ih primjenjivati; Razumjetć važnost narodne književnosti;Razvijanje ljubavi prema književnosti;
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću. Razgovaramo da li znaju šta su poslovice? Da li znaju neku
poslovicu?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Narodna književnost –Poslovice
Narodna književnost je oduvjek izraz mišljenja, želja i potreba jedne velike grupe ljudi. Prenosi
se ,, sa koljena na koljeno”. U narodnoj knjževnosti stvorene su bajke, basne, priče, pjesme,
zagonetke, izreke...
Poslovice su kratka forma narodne književnosti. Kazuju neku poruku, obično su veoma kratke i
ponekad se rimuju.Većina poslovica govori o istini, pravdi, dobroti, odnosu između ljudi,
zdravlje i sl.
Učenike podijelim u grupe. Svaka grupa dobije nekoliko poslovica i objašnjavaju njihovo
značenje. Po dvije grupe imaju iste zadatke da bismo uporedili kako je koja od te dvije grupe
tumačila istu poslovicu. Kada završe izvještavaju o radu svoje grupe.
I GRUPA I najslabiji čovjek može pameću pobjediti jakoga.
Čovjek se na čovjeka a drvo na drvo oslanja.
Jednu reci- a dvije čuj!
Dok je zdrav i voda ti je slatka.
II GRUPA Zdravom čovjeku svaki dan je praznik.
Koji hrt dva zeca tjera- ni jednog ne uhvati.
Ispeci pa reci.
Ničija svijeća nije do zore gorjela.
III GRUPA Čovjek bez slobode ko riba bez vode.
Najskuplje je ono što nije na prodaju.
Veseo čovjek je kao sunce; kud god ide osvjetljava.
Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nađu nekoliko poslovica i da objasne njihovo
značenje roditelji a da i oni sami daju svoje objašnjenje.
I GRUPA
1. I najslabiji čovjek može pameću pobjediti jakoga.

2. Čovjek se na čovjeka a drvo na drvo oslanja.
3. Jednu reci- a dvije čuj!
4.Dok je zdrav i voda je slatka.
II GRUPA
1. Zdravom čovjeku svaki dan je praznik.
2. Koji hrt dva zeca tjera- ni jednog ne uhvati.
3.Ispeci pa reci.
4.Ničija svijeća nije do zore gorjela.
III GRUPA
1.Čovjek bez slobode ko riba bez vode.

2.Najskuplje je ono što nije na prodaju.
3.Veseo čovjek je kao sunce;
kud god ide osvjetljava.
4. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: More
zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u moru; razvijanje ljubavi
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli More
Zapis na tabli More
Oko 70% Zemljine površine je prekriveno morima i okenaima. U morima ima pino više biljnih
i životinjskih vrsta nego na kopnu. Svjetlost prodire kroz morsku vodu najviše do 180m. Ispo se
nalzi područje tame.
Planktoni- žive u zoni svjetlosti.Glavni su proizvođači hrane u moru. On je hrana mnogim
životinjama u moru. Može biti biljni i životinjski.
Alge- u plićim vodama mora žive zelene i smeđe alge, a u dubljim žive crvene alge.
Morske trave- žive u pjeskovitom dnu mora. U morskoj travi mnoge životinje pronalaze
sklonište i druge uvjete za život.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
____________________
PRIDJEVI- PONAVLJANJE
1. Uz koje riječi dolaze pridjevi?

______________________________________________
______________________________________________
2. Šta kazuju pridjevi o riječima uz koje dolaze?

______________________________________________
______________________________________________
3. Kako se dijele pridjevi prema značenju?

______________________________________________
______________________________________________
4. Pridjevi koji označavaju kakvo je nešto nazivaju se

______________________________________________
5. Pridjevi koji označavju čije je nešto nazivaju se

______________________________________________
6. Pridjevi koji označavaju od čega je nešto ili kakvo je

nešto po građi nazivaju se
______________________________________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Život u vazduhu
zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u moru; razvijanje ljubavi
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Život u vazduhu
Zapis na tabli Život u vazduhu
Vazduh je sredina u kojoj možemo pronaći razne životinje. Međutim većina tih životinja provode
vrijeme i u vodi i na kopnu. Npr. Komarac i vilin konjic su u vodi dok se nerazviju u odrasle
jedinke.Šumsko drveće, trave njihovi pojedini dijelovi su u vazduhu.Veći dio svog života u
vazduhu provedu ptice i insekti.
Ptice- ima snažno tijelo, ali lagano, kljun i dvije noge i dva krila. Perje i šuplje kosti
omogućavaju im da lakše lete. Imaku kljun ali nemaju zube. Hranu sitne u želudcu.
Razmnožavaju sa jajima koje griju svojim tijelom. Većina ih u letu pronalazi hranu. Neke ptice
ne mogu da lete ali su dobri plivači, ronioci ili trkači. Pluća su im dobro razvijena.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
____________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Dijeljenje broja dekadskom jedinicom
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o načinu dijeljenja dekadskom jedinicom; Razumjevanje
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću. Ponoviti kako smo množili brojeve dekadskom jedincom.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom
Dijeljenje brojem 10 Dijeljenje brojem 100 Dijeljenje broje 1 000

70 : 10= 7 400 : 100 = 4 8 000 : 1 000 = 8
jer je 7 • 10 = 70 jer je 4 • 100 = 400 jer je 8 • 1 000 = 8 000
Broj dijelimo sa 10, 100, 1000, 10 000 ( dekadske jedinice)

tako što sa desne strane oduzmemo jednu, dvije,tri ili četiri nule.
2. Podijeli slijedeće brojeve!
345 600 : 100= 380 000 : 10 000= 93 800 : 100= 45 670 : 10=

ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje zbira brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion;razumjeti kako množiti
zbir brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja;
Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog
mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u množenje?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje zbira brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina množenja zbira brojem
1. U jednoj slastičarnoj svakog dana naprave 18 torti i 12 rolata. Koliko torti i rolata naprave za
10 dana?
I način ( 18 + 12) • 10 = 30 • 10 = 300

II način ( 18 + 12) • 10 = 18 • 10 + 12 • 10 = 180 + 120 = 300
O: Za 10 dana u slastičarnoj naprave 300 kolača i torti.
Za množenje zbira brojem važi jednakost

(a + b) • c = a • c + b • c
Zbir možemo pomnožiti brojem tako da tim brojem pomnožimo svaki sabirak posebno, pa
dobijene proizvode saberemo. Ovu osobinu zovemo zakon distribucije množenja prema
sabiranju.

( 75 + 52) • 4= (199 + 5 ) • 8= ( 63 +7) =
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna tema: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Zvuk u filmu
Ciljevi i zadaci sata: Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na
vrijednost (poučno, manje poučno, djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič);
Ovladavanje terminologijom važnom za snalaženje u svijetu filma, radija, televizije, štampe;
Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doživljavanje snage riječi i slike, govora, zvuka i tišine;
Prepoznavanje izražajnih sredstava filma.
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Ponovimo o filmu. Šta je film? Šta je filmska slika?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Sjećate li se nekog filma sa posebno upečatljivim efektima ili muzikom? Koji je to film? Zašto te
se dojmio? Šta je prikazano u tom filmu? Možeš li neke zvukove iz tog filma usporediti sa
zvucima iz svakodnevnog života? Da li znaš neku melodiju filma?
Zapisujem naslov na tabli. Zvuk u filmu
Kada su se pojavili prvi zvučni filmovi? Čime je bilo praćeno izvođenje zvučnih filmova?
Zvuk je danas neodvojiv dio filma- a svoju ulogu u dočaravanju stvarnosti i mašte na filmskom
platnu imaju, kako uobičajeni zvuci prirode i ljudskog govora kakve srećemo u svakodnevnom
životu. I tišina ima svoju ulogu u filmskoj umjetnosti. Ona često pokazuje napetost ili
iščekivanje, ukazuje na nešto što nedostaje u komunikaciji ili najavljuje dijalog do kojeg treba
doći.
Poslušamo pjesmu ,, Sedam patuljaka” i razgovaramo kako doživljavaju kada slušaju muziku.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ pogledati film i posebnu pažnju posvetiti zvuku.
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje razlike brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion;razumjeti kako množiti
razliku brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
u množenje?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje razlika brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina množenja razlike brojem
1. U trgovinu su nabavili 25 pakovanja šećera. Prodato je 15 pakovanja. Koliko je kilogrma

šećera ostalo neprodato, ako je u svakom pakovanju 3kg šećera?
I način ( 25 + 15) • 3 = 10 • 3 = 30
II način ( 25 -15) • 3 = 25 • 3 – 15 • 3 = 75 - 45 = 30
O: Ostalo je neprodato 30 kg.
Za množenje zbira brojem važi jednakost

(a - b) • c = a • c - b • c
Razliku možemo pomnožiti brojem tako da tim brojem pomnožimo umanjenik i umanjilac
posebno, pa dobijene proizvode oduzmemo. Ovu osobinu zovemo zakon distribucije
množenja prema oduzimanju.

( 75 - 52) • 4= (199 - 5 ) • 8= 9 • ( 100-99)=
ZAVRŠNI DIO:
Merita Pirić, prof

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Bosna žubori”-Musa Ćazim Ćatić
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovaramo o simpatijama? O tome da li oni zapisuju neke stihove? Kakvi su najčešće ti
stihovi? Da li znaju neke ljubavne pjesme?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Bosna žubori”- Musa Ćazim Ćatić
Razgovor o piscu.
poznatih riječi. Razgovor o pjesmi.Kome se obraća pjesma? Šta možemo zamisliti dok slušamo
ovu pjesmu? Na koji način je opis prirode povezan sa ljubavnim opsjećajem?
Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti
pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime?
Zapis na tabli ,, Bosna žubori”- Musa Ćazim Ćatić
- Lahor- lagani vjetar
- pirka- lagano puše
- mistične- tajnovite
Pjesničke slike
- tihi dolazak večeri
- rijeka teče negdje u nepoznato
- pokazivanje ljubavi Epiteti i poređenja:
Motiv: Ljubav je jedan lijep osjećaj Rime:
Tok rijeke u predvečerje

Otpjevaju ili recituju neku pjesmu o ljubavi.
ZAVRŠNI DIO:
Napisti nekoliko rečenica ili stihova o tebi dragoj osobi, pokušaj pronaći inspiraciju u prirodi.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Gubitak samostalnosti bosanske države
Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i
borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest
od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje
istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i
njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih
u BiH
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo lekciju sa prošlog časa. Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Gubitak samostalnosto bosanske države
Bosna je konačno pala pod Osmanlijsku vlast 1463. godine. Osmanlije su organizovale upravnu
jedinicu Bosanski sanđak sa sjedištem u Vrhbosni. U Osmanlijsko razdoblju gotovo cijela BiH,
dijelovi Slaonije i južne Hrvatske su se nazivali Bosanski pašaluk U tom periodu dolazi do
razvoja gradova i gradske privrede.
Bosanskim kongresom 1878. BiH promjenila je upravitelja, BiH je okupirana od strane Austro-
Ugarske monarhije. U ovom periodu najviše se razvijao saobraćaj, rudarstvo i industrija. Dolazi
do umjerene modernizacije i buđenja nacinalne svjesti. Atentatom Gavrila Principa na
Austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferninanda u sarajevu počeo je I svjetski rat.Za
vrijeme njihove vladavine otvoreno je jako puno škola. 1911. god. Uvedeno je obavezno
osnovno školstvo.Otvoreno je nekoliko kulturno-prosvjetnih društava: Napredak, Prosvjeta i
Gajret.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Dijeljenje zbira i razlike brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva dijeljenja brojeva do milion;razumjeti kako dijeliti zbir i
razliku brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti kako množimo zbir i razliku brojem.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje zbira i razlike brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina dijeljenja zbira i razlike
brojem
vršimo sabiranje, pa dijelimo
I način ( 2100 + 600) : 30 = 2700:30 = 90
prvo svaki sabirak podijelimo, pa tako dobijene količnike saberemo
II način ( 2100 + 600) : 30= 2100:30 + 600: 30= 70+20= 90
Vrlo često se sabirci neće moći podijeliti datim brojem.

Zbog toga češće koristimo prvi način.
vršimo oduzimanje, pa dijelimo

I način ( 4590-80) : 10 = 4510:10 = 451
prvo umanjenik i umanjilac podijelimo, pa tako dobijene količnike oduzmemo
II način ( 4590-80) : 10 = 4590:10- 80:10=459-8=451
Za dijeljenje zbira brojem važi jednakost
(a - b) : c = a : c - b : c
(a + b) : c = a : c + b : c
Brojevi koje sabiramo, odnosno oduzimamo, moraju biti djeljivi datim djeliocem. To je
svojstvo distribucije dijeljenja u oddnosu na sabiranje i oduzimanje.
Učenici rade odgovarajuće primjere
( 144 - 108) : 6= (3540 -420 ) • 6=
ZAVRŠNI DIO:

KONTROLNI RAD ZA V RAZRED IZ PREDMETA PRIRODA
GRUPA A
1. Nabroj spratove u listopadnoj šumi.

2. Napiši sve što znaš o smrči!
3. Čime se hrani jelenak?
4. Koje su ptice grabljivice u šumi?
5. Nabroj svaštojede u šumi.
6. Koje biljke i vodozemce možemo pronaći u bari?
7. Koja područja razlikujemo u jezeru?
8. Napiši sve što znaš o algama.
9. Šta omogućava pticama da lete?
10. Kako se ptice razmnožavaju?
GRUPA B
1. Nabroj spratove u četinarskim šumama.

2. Napiši sve što znaš o grabu.
3. Zašto je gubar štetočina?
4. Koje šumsko voće je najdraža hrana pticama?
5. Nabroj mesojede u šumama.
6. Koje životinje i insekte možemo pronaći u bari?
7. Koje visoko drveće raste uz obale jezera?
8. Napiši sve što znaš o planktonu.
9. Kakve su kosti kod ptica?
10. Kako ptice melju hranu?
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje jednocifrenim brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja jednocifrenim brojem do milion;razumjeti
kako postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti
množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve .
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje jednocifrenim
brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina dijeljenja zbira i razlike
brojem
1.
H S D J
1 2 3 3
3 6 9 9
Ili kraće sa potpisivanjem

1233 • 3
3699
2.
DH H S D J
2 2 1 3 4
4 4 2 6 8

22134 • 2
44268
3. 4 542 • 2 = 3 204 • 6 = 22 314 • 3 = 34 238 • 8 =

Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke
ZAVRŠNI DIO:

Nastavna tema: Pravopis

Nastavna jedinica: Pisanje brojeva slovima- redni i glavni
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati redne i glavne brojeve; Usvajanje znanja o pravilima,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o brojevima. Kakvi brojevi
mogu biti? Šta označavaju glavni brojevi? Šta označavaju redni brojevi? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Čitam im priču na str.43. Razgovarama i učenici uočavaju kako su napisani brojevi. Donosimo
zaključke.
Zapisujem naslov na tabli. Pisanje brojeva slovima- redni i glavni
Brojevi se pišu malim početnim slovom.
Sastavljeno (kao jedna riječ) pišu se:

 Glavni i redni brojevi od 1-19 npr. Osam, devet, jedanaest, treći, petnaesti itd.
 Glavni i redni brojevi složeni s deset npr. Pedeset, osamdeset, trideseti, devedeseti itd.
 Glavni i redni brojevi složeni sa sto npr. Sto, dvjesto, petstoti, osamstoti itd.
Rastavljeno se pišu glavni i redni brojevi koji su sastavljeni od dvije ili više riječi:
npr. dvadeset jedan, sto dvadeset pet, šezdeset četiri, osamsto devedeset tri itd.
Veznik i možemo pisati u brojevima koji su sastavljeni od dvije ili više riječi
npr. dvadeset i devet, tristo četrdeset i pet, šezdeset i peti, hiljadu osamsto trideset i deveti itd.
Učenici rade nastavne listiće. Po završetku rada analiziramo rad i ispravljamo eventualne greške.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ uraditi zadatak u naše jeziku str.44.
NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

ZA V RAZRED
GRUPA: Ime i prezime: _____________________
1. Napiši slovima glavne brojeve:
123- ______________________________________________________________
6 473- ____________________________________________________________
345 721- __________________________________________________________
2. Napiši slovima redne brojeve:
658. - ____________________________________________________________
6 089.- ___________________________________________________________
19 765. - __________________________________________________________
3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih brojeva:

a) dvadesetjedan
b) sto dvadeset pet
c) hiljadu petsto dvadesetdva
d) hiljadu sedamsto četrdeset šest
OCJENA: ________________
NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

ZA V RAZRED
Ime i prezime: __________________
GRUPA:
1. Napiši slovima glavne brojeve:
456- ______________________________________________________________
8 796- ____________________________________________________________
209 456- __________________________________________________________
2. Napiši slovima redne brojeve:
190. - ____________________________________________________________
9 345.- ___________________________________________________________
34 278. - __________________________________________________________
3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih brojeva:

a) devetsto četrdeset
b) šesdeseosam
c)sto pet hiljada
d)šesnaest hiljada osamstočetiri
OCJENA: _______________
Brojevi su riječi koje pokazuju
koliko tačno ima nečega ili koje
je nešto po redu.
Glavni ili osnovni brojevi
pokazuju koliko tačno ima
nečega: jedan, pet, trideset
osam.
Redni brojevi pokazuju koje je
nešto po redu: prvi, peti, trideset
osmi itd.
DECEMBAR
(sedmični planovi i prireme)
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna tema: Biljke
Nastavna jedinica: Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenke
Ciljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za
čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite
biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka;
Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine
uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja
biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka,
listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću. Ponovimo o biljkama što smo učili u IV razredu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenke
Zapis na tabli Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenke
Osnovna uloga ploda biljaka je da zaštiti sjemenke do zrenja, odnosna rasijavanja sjemenke što
dalje od majke biljke.Prema oplodnici plodove dijelimo na: suhe ( grah, grašak) i mesnate
( paradajz, nar, kajsija). U plodovima se nalazi rezerve hrane u obliku grožđanog šećera, ulja,
bjelančevina, kiselina i vitamina. Koji služe kao hrana ljudskim i životinjskim organizmima.
Svi biljni organi su hrana ( listovi, cvijet, drvo, korjen, sjemenke).
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Nastavna tema: Pravogovor

Nastavna jedinica: Riječi iz mog zavičaja
Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj ljepote vlastitog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe
stilski uređenog jezika. Prihvatanje razlika u govoru i poštivanje dijalekta. Razvijanje ljubavi prema
jeziku.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je zavičajni govor, a šta književni? Koliko je važno znati pravilno govoriti. Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO:
Razgovaramo kako narod u njihovom mjestu govori? Da li im se desilo da neko ismije njihov
govor? Kako su se osjećali? Da li trebaju da govore svojim zavičajnim govorom uvijek?
Šta znače riječi? insan, šuster, šnajder, otoič,hefta, štrik, šporet, kastile
Razgovaramo: Kako bi ove riječi mogle biti drugačije rečene? Da li znaš nekoga ko isto govori?
Razlikuje li se govor mlađih od govora starijih u tvom kraju? Da li ljudi u svim dijelovima BiH
govore istim jezikom? Kako možemo pstići da se razumijemo sa svim ljudima u našoj domovini?
Zapisujem naslov na tabli. Riječi iz mog zavičaja
Svaki kraj ima svoj specifičan govor. Narodni govori se nekada vrlo malo razlikuju od jezika koji
je u široj upotrebi, a ponekad je gotovo nerazumljiv onima koji žive u tom kraju.
Učenicima dajem primjere govora starih ljudi sa zapada i starijih ljudi sa istoka BiH. Oni porede
priče i pronalaze koji je jezik bliži i njima razumljiviji. Onda napišu onako kako oni govore.
Kada to završe dajem im priču ,, Merhaba amidža”koju trebaju napisati književnim jezikom.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ da skupe što više riječi iz zavičajnog govora.

Govor starijih iz zapadne Bosne, iz okolice Bihaća
Ima takih riči tamokana u naske. Ima svakakih riči,ko

će ti ih znati sve pobrojati. Ja imam dvi ćeri. I sad
dobro mogu radit. Ne mere niko ko ja. Ka se zapiva
pisma, ja sam vaik prvi. Šta ti nješto gorika radiš?
Ako te snaha iščera, znaćeš. A ima i jon neđe oko
sedandeset. Kad je ono bilo pri. Ona još nije bila ni
rodita kad joj je babo umro. Nas dvi smo se udale za
dva brata. Najlašnje je tako. Mali joj đekadana
ostane kod meme.
Govor starijih iz istočne Bosne, iz okolice Tuzle
Ima takije riječi tamokare u nas. Ima svakakije

riječi,ko će hin znati sve pobrojat. Ja imam dvije
hćeri. I sad dobro mogu radit. Ne mere niko ko ja.
Kad se zapjeva pjesma, ja sam uvijek prvi. Šta ti
nješto gorikar radiš? Ako te snaha ihćera, znaćeš. A
ima i on neđe oko sedamdeset. Kad je ono bilo prije.
Ona još nije bila ni rođena kad joj je babo umro. Nas
dvije smo se udale za dva brata. Najlakše je tako.
Mali joj đahkad ostane kod meme.
Sljedeći tekst prepiši tako što ćeš riječi iz zavičajnog govora
zamjenjivati riječima iz književnog jezika:
MERHABA, AMIDŽA
Sprva, adžo, da ne bi kasnije zaboravijo, hoću da te zamolim da mi, ako ikako možeš, pošalješ
kaki kišobran. Raspitaj bil se kišobran mogo poslat preko ene banke u Frankfurtu. Eti Frankfurt
je sad kod nas najčuveniji grad, jer se preko njega mogu poslat pare vamo... Ako se bine mogo
poslat kišobran, ti mi ljubi te tvoj Salčin, pošalji onaj na šljoku, što se samo šljoka stisne, a on se
nam rašenuti. Ne bi ti ja isko kišobran da neki dan nisam nakiso ko miš. Mogo sam vala da ne
nakisnem, samo da me jena cura šćela primit pod svoj kišobran.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Ime i prezime:
__________________
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) dijeljenje jednocifrenim brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva dijeljenja jednocifrenim brojem do milion;razumjeti
kako postupak dijeljenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti
dijeljenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno dijelimo brojeve . Kako kada broj nije djeljiv, kakav
bude ostatak? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) dijeljenje jednocifrenim
brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam dijeljenje
Ili kraće sa potpisivanjem:
1.
H S D J
7 4 5 8

2.
DH H S D J
3 7 5 2 0
Ostatak je uvijek manji od djelioca!
3. 2 456: 6= 4 098: 4= 12 456: 7= 345 267: 8= 65 347: 9=

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Koliko je teška pahuljica”Krmpotić
izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski
tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor o zimi Zašto djeca vole zimu? Šta najviše vole da rade zimi? Kako se osjećaju kada
pada snijeg? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Koliko je teška pahuljica” Vesna Krmpotić
Razgovor o drami. Po čemu se drama razlikuje od priče? Kako čitamo dramu?
Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza.Objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor
o priči. O čemu govori ova priča? Ko su likovi u ovoj drami? O čemu razgovaraju Prva i Druga
pahuljica? Šta o tome misli sjenica? Šta je shvatila Prva pahuljica? Kako paahuljica reaguje na
vranine riječi? Šta se desilo sa granom?
Zapis na tabli ,, Koliko je teška pahuljica” Vesna Krpotić
Manje poznate riječi: Likovi: Prva i Druga
pahuljica
sjenica, vrana
- pridošlica- neko ko je tek stigao, a nije planiran Mjesto radnje: grana
- vijavica- kada pada puno pahulja Vrijeme radnje: zima
Tema: Radoznalost jedne pahulje
Tok događaja:
- Prve pahulje padaju na granu
- Razgovor između pahulje i sjenice
- Diskusija sa vranom
- Pahulje se pretvaraju u snijeg
Pouka: Kako su i male stvari važne, ne trebamo ih podcjenjivati
Zadatak učenicima je da naprave sami igrokaz. Napravit će i osmisliti sami scenu, kostime i
muziku koja bi mogla pratiti ovaj igrokaz. Napravit će i plakat koji će najavljivati njihovu
predstavu. To će spremiti u grupama za sljedeći čas.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ svako će uraditi dio svog zadatka za predstavu.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje dvocifrenim brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja dvocifrenim brojem do milion;razumjeti kako
postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve jednocifrenim brojem
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje dvocifrenim
brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja dvocifrenim brojem
Množenje dvocifrenim brojem možemo početi jedinicama ili deseticama. Objašnjavam im oba
načina.
1. ... jedinicama ... deseticama
Ako množimo od jedinica, Ako množimo deseticama,

drugi red se pomjera za drugi red se pomjera za
jedno mjesto ulijevo. Jedno mjesto udesno.
2. 46 • 56 = 167 • 23 = 3678 • 67 = 2089 • 56 =

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1918.-1941.

u BiH
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1918.-1941.
1918. raspadom Austrougarske monarhije BiH dolazi pod vlast nove države Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca. Vidovdanskim ustavaom BiH je podjeljena u šest oblasti i podčinjena je
diktaturi centralnoj vladi u Beogradu. BiH dok je bila pod ovom vlašću zaostajala je u svom
razvoju. Radnici su bili nezadovoljni bilo je snažno sindikalno i političko organizovanje radnika.
Za prava Bošnjaka, u narodnoj vladi u Beogradu, da im se vrati status nacije borio se Mehmed
Spaho, Nikola Pašić i Stjepan Radić. 1941. Napadom Hitlerove vojske počinje II svjetski rat.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Biljke su proizvođači kiseonika- oksigena
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Pregledam domaću zadaću. Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Biljke su proizvođači kiseonika- oksigena
Zapis na tabli Biljke su proizvođači kiseonika- oksigena
Čovjek i životinje udišu kiseonik, a izdišu ugljen dioksid. Biljke su proizvođači kiseonika.
Biljke pomoću procesa fotosinteze i sunčeve svjetlosti uzimaju ugljendioksid, a izbacuju
kiseonik. Kiseonik je potreban i da bi gorjela vatra, sagorjevao benzin i zbog toga je potrebno što
više biljaka. Više biljaka – više kiseonika za čovjeka. Ljudi zagađuju zrak fabrikama,
automobilima i sl, ali zahvaljujući vjetru svjež zrak sa planina i sa mora dolazi i u veće gradove.
Zbog toga trebamo što više saditi drveća jer tako ćemo imati više čistog zraka.
Čitam im teme iz Ekovodiča i Okoliš koje se odnose na čist zrak. Poslije čitanja zajedno
komentarišemo i donosimo zaključke.
Zadatak za učenike je da prave poruke ljudima kako da imamo više čistog zraka.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:


Nastavna jedinica: Pridjevi- komparacija pridjeva
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta su pridjevi; Razlikovat će kakvi pridjevi mogu biti; Znat će šta je
komparacija pridjeva i znat će ih primjenjivati u odgovarajućim situacijama; Usvajanje znanja o
pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u
skladu sa postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o pridjevima. Kakvi pridjevi
mogu biti? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zalijepim plakat na kojem su djeca sa balonima. Vodimo razgovor. Koje su riječi koristile djeca?
Kojoj vrsti pridjeva pripadaju date riječi? Dolazimo do zaključka da je ista vrsta pridjeva samo
rečena na drugi način.Baloni su uspoređeni po veličini, svi su veliki samo veličina je drugačije
izražena.
Zapisujem naslov na tabli Pridjevi- komparacija pridjeva.
Isazivanje neke zajedničke osobine dvaju ili više bića, predmeta ili pojava u različitom stepenu
naziva se poređenje ili komparacija pridjeva. Postoje tri oblika komparacije – poredbeni stepeni:
pozitiv( osnovni oblik pridjeva), komparativ ( prvi poredbeni stepen) i superlativ( drugi
poredbeni stepen). Komparaciju imaju samo opisni pridjevi.
Zalijepim drugi pano sa dječacima. Kakvi su dječaci? Kojoj vrsti pridjeva pripadaju? Da li se oni
mogu stepenovati? Zašto? Mogu li se stepenovati pridjevi: bos, go, slijep, mrtav, nijem?
Komparaciju imaju samo opisni pridjevi.
pozitiv komparativ superlativ
crven crveniji najcrveniji
lijep ljepši najljepši
jak jači najjači
Superlativi pridjeva pišu se sastavljeno. Pridjevi koji počinju sa j pišu se u superlativu sa dva j:
najjači, najjasniji, najjadniji i sl
Učenici rade nastavne listiće.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima će koristiti komparaciju pridjeva.

NASTAVNI LISTIĆ IZ PREDMETA
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA V RAZRED
PRIDJEVI- KOMPARACIJA PRIDJEVA
1.Napiši komparative i superlative pridjeva:

jak
malen
zelen
jeftin
lijep
jasan
jak
rumen
bijeli
nov
južni
mekan
udaljen
blag
brz
uzak
ceseo
tvrd
dug
2. Mogu li se porediti pridjevi drven, očev, nijem, bos? Obrazloži odgovor.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Ime i prezime učenika:_____________________________

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1941.-1991.

u BiH
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1941.-1991.
Narodno oslobodilačkom borbom patzizani su predvođeni Josipm Brozom Titom uspješno se

odbranili od Njemačke vojske. Formirana SFRJ BiH je 25.11. 1943. postala član ove države
zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom; Makedonijom, Vojvodinom i
Kosovom. Sve ove republike su samostalne države. Za vrijeme SFRJ u BIH razvijala
industrija( drvana, metalna, građevinska, tekstilana, prehrambena. Razvijalo se poljo privreda,
voćarstvo i stočarstvo. Razviao se saobraćaj, uslužna djelatnost. Razviala se prosvjetno –
kulturna djelatnost( osnovne i sredenje škole, fakulteti). Dobro je bila organizirana i zdravstena
zaštita stanovništva. BiH je 1. marta 19992. postala samostalna država od tada je članica glavne
svjetske organizacije države svijeta.

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Bijeli grad”- Gustav Krklec
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Razgovaramo o tome šta je lijepo zimi? Kako se
mjenjaju gradovi zimi? Zašto djeca najviše vole zimu?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Bijeli grad”- Gustav Krklec
Razgovor o piscu.
poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Kojim riječima su izraženi osjećaji u pjesmi? Koji su to
osjećaji? Kao pisac opisuje zimu? Kojim riječima? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma
biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su
rime?
Zapis na tabli ,, Bijeli grad”- Gustav Krklec
- treperi- drhti
Pjesničke slike
- Poziv prijatelju da zaboravi brige
- Zajedno uživaju u ljepoti padanja snijega
- Ljepota grada pod pahuljama Epiteti i poređenja:
Motiv: Ljepota prirode kada pada snijeg Rime:

Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o zimi.
ZAVRŠNI DIO:
Napisti sastav o zimi. Kako je oni doživljavaju, da li je vole?

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Hljebne biljke- žitarice
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Hljebne biljke-žitarice
Zapis na tabli Hljebne biljke- žitarice
Žitarice ili hljebne biljke su: pšenica, ječam, raž, zob, riža i kukuruz.
Žitarice su vrlo hranjljive i koriste se u ishrani životinja i ljudi.
Pšenica je nezamjenjiva u ishrani čovjeka. Sije se najčešće u jesen., a žetva se obavlja u julu.
Pšenicu napadaju razne štetočine kao što su: snijet i žitna rđa.
Zob se koristi za ishranu konja, od ječma se pravi pivo, raž se koristi za ishranu ljudi i životinja.
Riža je žitarica koja se ne uzgaja kod nas. Ona upjeva samo u močvarnim predjelima. Ljidi koji
jedu samo rižu mogu da obole od bolesti beri.beri.
Kukuruz se često uzgaja kod nas. Koristi se u ishrani ljudi i životinja. Koristi se kao industrijska
biljka.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike žitarica i izrade pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 46.i 47.
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje trocifrenim brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja trocifrenim brojem do milion;razumjeti kako
postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve dvocifrenim brojem
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje trocifrenim
brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja trocifrenim brojem
Množenje dvocifrenim brojem možemo početi jedinicama ili deseticama. Objašnjavam im oba
načina.
I način II način
1. ... jedinicama ... deseticama
Ako množimo od jedinica, Ako množimo deseticama,

drugi red se pomjera za drugi red se pomjera za
jedno mjesto ulijevo. Jedno mjesto udesno.
množili smo cifrom stotica

množili smo ciframa desetica
množili smo cifrom jedinica
2. 546 • 356 = 167 • 923 = 3678 • 167 = 2089 • 256 =

ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalimo najbolje i najaktivnije na času. Za DZ: uraditi
zadatke u radnom listu.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Biljke uljarice
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Biljke uljarice
Zapis na tabli Biljke uljarice
Industrijske biljke su biljke od kojih se dobijaju određeni proizvodi u tvorniccama. Industrijske

biljke su: suncokret, tikva. Kukuruz, maslina, uljna repica, šećerna repa, šečerna trska, konoplja,
lan, pamuk. Uljne biljke su one koje od kojih se pravi ulje. Suncokret, kukuruz i bundeva se iz
sjemenke dobija ulje. Od masline se dobija iz mesnatog dijela masline. Ova ulj se koriste u
ishrani ljudi. Uljna repica ima ulje u korijenu. Ulje iz uljane repice se koristi kao biogorivo za
automobile.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike žitarica i izrade zidni pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
PROVJERA ZNANJA IZ PRAVOPISA ZA V RAZRED
1. Razmisli i pravilno napiši!
Škola koju pohađaš zove se _______________________________________________________

Knjiga koja ti se najviše svidjela zove se_____________________________________________
Kako se zove časopis koji čitate u školi? _____________________________________________
Narodi koji žive u mojoj državi su: _________________________________________________
Napiši nazive zemalja sa kojima se graniči naša
zemlja.________________________________________________________________________
Napiši koju bi državu voljeo/la posjetiti. _____________________________________________
Napiši koliko imaš godina ________________________________________________________
Napiši u kojoj klupi sjediš ________________________________________________________
2. Napiši pravilno date riječi.
GORNJI VAKUF _______________________________________

MRKONJIĆ GRAD _______________________________________
DONJE BARE _______________________________________
KNEŽEVINA MONAKO ____________________________________
KRALJEVINA ŠVEDSKA ___________________________________
BOSANSKO PETROVO SELO _______________________________
3. Pravilno napiši sljedeće brojeve ( pazi na redne i glavne).
23 __________________________________________________
567 _________________________________________________
890. ________________________________________________
67. _________________________________________________
4. Napiši superlative datih pridjeva.
zelen ______________________
sladak ______________________
jadan ______________________

_______________________
TEST IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED
( prvo polugodište)
Ime i prezime učenika: ___________________
1. Upiši nazive 1. __________________

susjednih 2. __________________
zemalja! 3. __________________
3b
2. Dopuni:
Moja domovina se zove __________________________________, smještena je na kontinentu
____________________, na ____________________poluotoku, ima površinu od
_______________________ km 2 i oko _______________________ stanovnika. 10b
3. Kako je BiH dobila ime?

_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________ 3b
4. Prema Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH našu državu čine entiteti:

 ______________________________________
 ______________________________________
 ______________________________________ 3b
5. Glavni grad BiH je ____________________, ima oko __________________stanovnika,

njegov osnivač je ________________________________________________. 3b
6. Državni simboli ili obilježja su: __________________, ___________________,

___________________ i ______________________. 4b
7. Strelicom spoji tačne odgovore.

Dan državnosti 1. mart
Dan nezavisnosti 25. novembar 2b
8. Zajednički organi i institucije po Ustavu BiH su:

 _______________________________
 _______________________________
 _______________________________
 _______________________________ 4b
9. Najstariji poznati stanovnici na prostoru BiH bili su ________________, a poslije su u ove

krajeve doselili _____________________. 2b
10. Religije u BiH su:

 _____________________________________
 _____________________________________
 _____________________________________
 _____________________________________ 4b
11. Napiši sve što znaš o povelji Kulina bana.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________ 5b
12. Zokruži slovo ispred tačnog odgovora.

Prvi bosanski novac kovao je
a) Tvrtko I Kotromanić
b) Stjepan II Kotromanić
c) Tvrtko II Kotromanić 2b
13. Prvi bosanski kralj bio je ______________________________, a posljednji kralj bio je

______________________ posljednja kraljica zvala se ______________________ 6b
14. Jedno od napisanih pisama nije korišteno u srednjovjekovnoj Bosni. ( zaokruži uljeza)
bosančica arabica ćirilica latinica glagoljica 2b
15. U srednjovjekovnoj Bosni postojale su tri crkve a to su:

__________________,_______________ i ________________. 3b
16. Dopuni:
Stećci su _____________________, najznačajnija nalazišta stećaka u BiH su
_________________________________, u BiH ima oko _________________stećaka. 3b
17. BiH je pala pod Osmanlijsku vlast __________god., a pod Austro- Ugarsku vlast pala je
____________god. 4b
18. Za vrijemeAustro- Ugarske monarhije nastala su tri kulturno-prosvjetna društva a to su:

 __________________________________
 __________________________________
 __________________________________ 3b
19. Raspadom Austro- Ugarske monarhije BiH dolazi pod vlast nove države koja se zove
____________________________________, to je bio period u kojem je BiH
_________________________ u svom privrednom i kulturnom razvoju. 4b
20. Završetkom II svjetskog rata BiH ulazi u sastav __________________________________

zajedno sa ____________, ____________, ______________, ______________,____________ i
_______________. 5b
OCJENA:___________ Mogućih bodova: 75

Osvojeno bodova:_____________

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Opis pejzaža - ,, Zimska idila”
Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno,
ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje
važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima
potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja;
Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovaramo o prirodi u zimu. Šta im se najviše sviđa? Gdje najviše vole biti kada napolju pada
snijeg? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pokazujem im plakat sa zimskim pejzažom. Razgovaramo, šta je prikazano na fotografiji? Kako
izgleda drveća, trava, nebo? Šta osjećaju dok gledaju fotografiju? Pročitam im pjesmu Prvi snijeg
od Hamze Hume.
Zapisujem naslov na tabli. Opis pejzaža- Zimska idila
1. čas Pročitam im priču opis Stolca i razgovaramo o opisima pejzaža. Prilikom opisa pejzaža
najbolje je početi od općeg izgleda pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi toga
pejzaža( objekti, livade, stijene, stabla, cvijeće, ljudi, zvukovi itd.). Opis pejzaža može se
kombinirati s opisom nekogzbivanja u prirodi(kiša, snijeg, vjetar) U opisu pejzaža može biti
zastupljen i stav pisca- to su njegove misli i osjećanja u vezi s tim pejzažem.
2. čas Pisana vježba.Na osnovu sjećanja opiši pejzaž svoga mjesta ili nekog njegovog dijela u
neko vrijeme( jutro, dan, noć, jesen, zima itd.) Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke
korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu opis pejzaža.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnost
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion; Rzumjevanje i primjena
osobina komutativnosti i asocijatinosti; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje.
Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
množenju? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnost
Zapis na tabli: Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnost
1.(3 • 2) • 7= (3 • 2) • 7 a • b • c = ( a • b) • c = a • ( b • c)
6 •7 = 6 • 7 Proizvod od tri faktora se ne mjenja ako se proizvod
42 = 42 bilo koja dva faktora pomnoži trećim faktorom.
Ovo svojstvo proizvoda zovemo asocijaivnost.
2. 5 • 19 • 2 = 45 • 23 •13 = 3 •234 • 12 =
Koje združivanje ćemo izvršiti, zavisi od naše procjene,

što nam omogućava da lakše
računamo i dođemo do krajnjeg traženog proizvoda.

Pohvalim učenike i najaktivnije ocjenim.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Slatke biljke
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Slatke biljke
Zapis na tabli Slatke biljke
Slatke biljke su one biljke iz kojih se dobija šećer koji se koristi u ishrani. Šećer se dobija od
šećerne repe i šećerne trske.
Šećerne repa je dvogodišnja zeljasta biljka. Od korijena šećerne repe se dobija šećer, tako što se
korijen siječe na rezance, rezanci se kuhaju u velikim kazanima i izdvaja se slatki sok. Od 100 kg
šećerne repe se dobije oko 15 kg šećera. Rezanci se upotrebljavju za ishranu stoke.
Šećerna trska rastu gdje ima puno sunca, samo šte se kod njih iz trske dobija šećer, na isti način
kao i iz šećerne repe.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike biljaka i izrade zidni pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Od biljka se pravi odjeća
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Od biljaka se pravi odjeća
Zapis na tabli Od biljaka se pravi odjeća
Biljke koje se koriste za pravljenje odjeće su: pamuk, lan i konoplja.

Pamuk je biljka koja naraste oko 1m visine.U čahurama se nalazi sjeme koje je zaštićeno nitima.
Ljudi skupljaju niti, u fabrici se niti upredaju i dobija se pamučni konac od kojeg se pravi
tkanina.
Konoplja izraste visine i do 4m. Odvojene su muške od ženskih konoplji. Biljka kada se ubere
stavlja se u vodu da se lakeše vlakna odvajaju od stabljike. Od toga se pravi jako platno.
Lan ima plave cvjetove. Lan se prvo osuši, pa se zatim potapa u vodu da se vlakna lakše odvoje.
Od njega se pravi tkanina koja je udobna za nositi. Od sjemenki lana se pravi ulje od kojih se
prave boje.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih biljaka i izrade zidni pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Zavisnost proizvoda od faktora; Nepromjenjljivost proizvoda
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion; Razumjevanje i primjena
osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko,
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti šta je asocijativnost množenja.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost proizvoda od faktora;
Nepromjenjljivost proizvoda
1. 50 • 20 = 1000
(50 • 2) • 20 = 100 • 20 = 2000
Koliko se puta povećava jedan faktor toliko puta se poveća proizvod.
a•b=c
( a • n) • b = c • n
2. 80 • 30 = 2400
(80 : 4) • 30 = 2400 : 4
Koliko se puta smanji jedan faktor toliko puta se smanji proizvod.
a • b= c
(a : n) • b = c : n
3. 60 • 250 = 15 000
( 60 • 10) • ( 250 : 10) = 600 • 25 = 15 000
Ako jedan faktor pomnožimo nekim brojem, a drugi faktor podijelimo istim brojem proizvod se
neće promjeniti.
a•b=c
( a • n) • ( b : n) = c
Pohvalim i ocjenim najaktivnije učenike.
ZAVRŠNI DIO:
TEST IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI
ZA V RAZRED
( I polugodište) Ime i prezime učenika: ______________________
1. U slijedećim rečenicama izdvoji imenice:

U nekom vozu vozili su Adem i Milan. Put je vodio preko rijeke Spreče.
Milan je u ruci držao granje, a Adem sok i keks.
vlastite imenice su: _________________________________

zajedničke imenice su: _______________________________
zbirne imenice su: __________________________________
10b
2.Imenice ženskog roda: ovca, prijateljica, zečica, lavica i učenica,

iskaži kao imenice muškog roda.
____________________________________________________________________ 5b
3. Slijedeće imenice razvrstaj u tabelu.

Čovjek, ideja, cvijet, ruka, lišće, san, stid, radost djeca, misao
stvarne nestvarne
10b
4. U slijedećim rečenicama crvenom bojom podvuci opisne, plavom bojom prisvojne, a zelenom
bojom gradivne pridjeve.
Kiša je padala po drvenim krovovima. Bosanski narod je veoma hrabar. Enes ima plavu majicu.
Dječakova mama je došla u školu. Ribar ima gumene čizme. Esma ima lijepu mašnu.
6b
5. Tekst ,,Hrabrost” prepiši pisanim slovima ćirilice.

HRABROST
Hrabrost ti je Hrabrost ti je Hrabrost ti je
kad se bojiš, kad se ježiš, strah do plača,
strijepiš, dršćeš stisneš zube, ali strah
ali stojiš. ali ne bježiš. od koga se jača.
M.Š.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
____________________________________________________________ 4b
6. U slijedeći rečenicama pronađi zamjenice i razvrstaj ih u tabelu.
Ja se zovem Marina. Moja najbolja drugarica je Maja. Ovo su naše igračke. Mi se volimo igrati
sa njima. Ova barbika nam je najdraža. Njezina kosa je plava.
lične prisvojne pokazne
6b
7. Napiši slovima slijedeće brojeve.
19 _______________________________________________
245. _______________________________________________
1000. ______________________________________________
45 ________________________________________________ 4b
8. Napiši komparative i superlative pridjeva:

jak
blag
lijep
nov
brz
10b
9. Dati tekst prepiši pisanim slovima, pazeći gdje je potrebno pisati veliko slovo.
MOJ PRIJATELJ FAHRUDIN ŽIVI U TUZLI. NASELJE U KOJEM ON ŽIVI ZOVE SE BRČANSKA MALTA.
DOGOVORILI SMO SE DA ĆEMO LJETOS SKUPA IĆI NA PANONSKO JEZERO. ZATIM ĆE ON DOĆI KOD
MENE U MEMIĆE. OBEĆAO SAM DA ĆU GA VODITI KOD MOJE NENE U GORNJE RAINCE. MI SMO
PONOSNI ŠTO ŽIVIMO U NAŠOJ LIJEPOJ BOSNI I HERCEGOVINI.
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________ 10b
10. Imenice su riječi koje pokazuju ________________________________________________.

Riječi koje pokazuju osobine bića, predmeta i pojava nazivaju se ______________________.
Zamjenice mogu biti: _____________, ______________ i ______________. 5b
Mogućih bodova 65
OCJENA: _________________ Osvojenih bodova: ____


Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Vlak u snijegu”- Mato Lovrak
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Vlak u snijegu” – Mato Lovrak
o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Razgovaramo o
najinteresantnijim dijelovima romana. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi.
Razgovaramo o tome.
2. čas Učenici čitaju svoje analize romana. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i
objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade
i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .
3. čas Učenici rade listiće predviđene za individualni rad. Ocjenjujem taj rad i dodajem
ocjenu iz grupnog rada, kao i ocjenu iz domaće lektire. Dramatizuju dio koji im se najviše
sviđa.
ZAVRŠNI DIO:
____________________
I GRUPA
1. Odredite kompoziciju djela ( uvod, početak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj) tako što
ćete svaakom njenom dijelu dati naslov.
2. Napišite osobine Pere.
3. Kakav je bio odnos između siromašnih i bogatih u selu?
4. U romanu se spominje vjenčanje, gdje, ko se vjenčavao?
5. Da li poslovica: ,,Sloga kuću gradi” odgovara pouci ovog romana?
II GRUPA
1. Napišite mjesto i vrijeme događanja radnje.

2. Napišite osobine Drage.
3. Kakav svijet sanja siromašni dječak iz Velikog Sela?
4. Kakvo je ponašanje djece jednih prema drugima u Zadruzi Ljubanovac?
5. Pouka!
III GRUPA
1. Ko su glavni likovi u ovom romanu?

2. Napišite osobine konduktera?
3. Zašto se i Pero na kraju priključuje zadruzi?
4. Opišite dolazak djece u grad.
5. Da li poslovica: ,,Nije pamet u godinama, nego u glavi” odgovara pouci ovog romana?
IV GRUPA
1. Ko su sporedni likovi u romanu?

2. Napišite osobine Ljubana.
3. Kako se završava roman?
4. Ljuban i Pero su se potukli, gdje i kako?
5. Da li poslovica: ,,Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari” odgovara pouci ovog
romana?
NASTAVNI LISTIĆ
Ime i prezime učenika_____________________________
1. Naziv knjige__________________________________________________ 2b
2. Ime i prezime pisca ____________________________________________ 2b
3. Napravi ilustraciju naslove strane
5b
4. Najsimpatičniji lik i njegova uloga u romanu.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
____________________________________________________________ 4b
5. Da li si poželio/ la da budeš u ulozi nekog lika? Koji je to lik? Obrazloži svoj

izbor._________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
____________________________________________________________ 7b
6. Napiši temu ovog djela.

______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________ 4b
7. Prepiši iz djela jedan opis, jedan dijalog i monolog koji ti se posebno dopadaju.
Opis__________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Dijalog________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Monolog______________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
_________________________________________________________________ 6b
BODOVI: _______________________ OCJENA:___________________

TEKSTUALNI ZADACI ( zadaci sa više računskih opercija)
1. Jedan poljoprivrednik prodao je 12 junad po 1350 KM, 245 ovaca po 150

KM i 15 tona kukuruza po 540 KM. Prihod je podijelio na tri jednaka dijela
za nabavku priplodne stoke i sjemena, za kućne potrebe i nabavku mašina.
Koliki je svaki od tih dijelova?
2. Škola radi u dvije smjene. U prvoj smjeni ima 375, a u drugoj 453 učenika.
Po koliko bi bilo učenika kada bi u svakoj smjeni bio isti broj učenika?
3. Jedna grupa učenika sakupila je u subotu 135kg starog papira. To je 5 puta

više nego što su svi učenici sakupili u toku ostalih šest dana. Koliko su
sakupili za tih 6 dana, a koliko ukupno?
4. Emir, Maja i Selma imaju zajedno 180 KM. Emir ima polovinu tog novca, a
Maja i Selma imaju jednako. Koliko svako od njih ima novca?
5. U toku godine 126 učenika je pročitalo po 13 knjiga a 97 učenika po 24

knjige. Koliko su svi učenici ukupno pročitali knjiga u toku godine?
6. Tvornica je planirala u toku školske godine izraditi 939 motora za traktore.

Prvih devet mjececi proizvodili su po 78 motora. Po koliko motora
prosječno treba da proizvedu u ostalim mjesecima da bi ispunili plan?
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Množenje i dijeljenje proizvoda brojem
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja i dijeljenja do milion; Razumjevanje i
primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja i dijeljenja; Razvijati pamćenje te
stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja
kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo kako primjenjujemo osobine komutacije i asocijacije u množenju. Zašto
primjenjujemo te osobine?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Množenje i dijeljenje proizvoda brojem
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja i dijelčjenje.
Objašnjavam im oba načina.
( a • b) : c a • ( b : c) ( a : c) • b
Podijeliti proizvod dva ili više brojeva nekim brojem možemo

tako da jedan faktor podijelimo tim brojem, pa taj količnik
pomnožimo ostalim činiocima.
2. 150 • 14 : 7 =
150 • 2 = 300 2100 : 7 = 300
330 • 75 : 33 = ( 330 : 33) • 75 = 10 • 75 = 750

330 • 75 : 33 = 24 750 : 33 = 75
3. 40 • 6 • 25 • 125 = 125 • 8 • 5 = 140 • 12 : 70 =

ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalimo najbolje i najaktivnije na času. Za DZ: uraditi
zadatke u radnom listu.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Ljekovito bilje
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli Ljekovito bilje
Zapis na tabli Ljekovito bilje
Ljekovito bilje je ono bilje čiji se dijelovi koriste u liječenju ljudi. Postoji veliki broj ljekovitog
bilja ali najčešće se koriste: kamilica, sljez, nana, kadulja, lipa, zova, bagrem itd.
Kamilica biljka ima prijatan , i od nje se pravi ukusan i blago tvoran čaj koji ublažava bolove u
stomaku .
Bijeli i crni sljez od bijelog sljeza se koriste korijen, listovi i cvjetovi, a od crnog sljeza samo
listovi cvjetovi. Ublažava kašalj i promuklost.
Nana ima dlakavo lišćePostoji divlja i pitoma nana. Ublažava bolove u želudcu.
Kadulja je grm. Upotrebljava se za ispiranje usta, oblaganje spoljašnjih rana.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih biljaka i izrade zidni pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Ko je na svijetu najjači”
Japanska narodna priča
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta su narodne priče. Razgovaramo japanu, da li nešto znaju o kulturi ovih naroda?
Razgovaramo o samurajima. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Ko je na svijetu najjači” Japanska narodna priča
o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o smuraju?
Što znači kada je on nazvan zavidljivim? Kako ti razumiješ riječ zavist?
Zapis na tabli ,, Ko je na svijetu najjači” Japanska narodna priča
Manje poznate riječi: Likovi: čovjek, smuraj, olak,
vjetar
Mjesto radnje: negdje na planeti
Vrijeme radnje:
Tema: Pokazivanje ko je najjači
Tok događaja:
- Samuraj tvrdi da je čovjek najslabiji na svijetu
- Samuraj postaje stijena
- Samuraj postaje vjetar
- Samuraj postaje oblak
- Samuraj postaje suncxe
- Oblak nadjačava sunce
- Vjetar nosi oblak
- Stijena odolijeva vjetru
- Radnik najjači na svijetu
Pouka: Najjači na svijetu je onaj ko radi sve pameću a ne snagom
Um caruje, a snaga klade valja.
Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši kratku priču o snažnoj volji.
PRIPREMA ZA II PISMENU PROVJERU ZNANJA
1. Izračunaj proizvod datih brojeva.
134 535 • 6 = 9398 • 39 = 456 • 234 =
2. Izračunaj!
76 304 : 7 = 893 245 : 65 =
3. Izračunaj na dva načina
a) ( 4505 - 540 ) • 97 =
b) ( 1536 + 3534) : 6 =
4. Riješi brojni izraz!
312 • 132 : 26=
5. Emir je za jedan dan sakupi 456 plastičnih flaša, a Selma 245. Koliko će sakupiti zajedno za
36 dana?
II PISMENA PROVJERU ZNANJA grupa: A
1.Izračunaj proizvod datih brojeva.
34 568 • 9 = 6 709 • 28 = 567 • 356 = 6b
2.Izračunaj!
34 678 : 8 = 809 234 : 54 = 6b
3.Izračunaj na dva načina
a)( 7 890 - 341 ) • 86 =

b)( 1 701 + 2 232) : 9 = 8b
4.Riješi brojni izraz!
( 312 : 26) • 132= 4b
5.Otac napravi 196 predmeta, a sin 185 predmeta dnevno. Koliko naprave zajedno u toku mjesec
dana ako rade 24 dana?
6b
II PISMENA PROVJERU ZNANJA grupa: B
1.Izračunaj proizvod datih brojeva.
70 893 • 7 = 8 546 • 39 = 378 • 462 = 6b
2.Izračunaj!
23 809 : 6 = 976 345 : 49 = 6b
3.Izračunaj na dva načina
a)( 3 908 - 398 ) • 63 =

b)( 2 592 + 2 304) : 8 = 8b
4.Riješi brojni izraz!
46 • ( 64 : 8)= 4b
5. .Otac napravi 196 predmeta, a sin 185 predmeta dnevno. Koliko naprave zajedno u toku
mjesec dana ako rade 24 dana?
6b
Analiza druge pisane provjere znanja

22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
Ukupno bodova: 30
Skala ocjenjivanja
1- 9 = 1
10 - 12= 2
13 - 19= 3
20 - 25= 4
26 - 30= 5
Srednja ocjena:
TEST IZ PRIRODE ZA V RAZRED
Ime i prezime: __________________________
1. Dopuni sljedeće rečenice.

Livada je ______________________________________________________________________
Stanište ili biotop je _____________________________________________________________
Plantaža je ____________________________________________________________________
Kalemljenje je _________________________________________________________________
8b
2. Koje su životinje livade štetene?
__________________________________________________________________________ 3b
3.Šta sadrži grah, pa može zamjeniti meso?

__________________________________________________________________________ 3b
4.Nabroj sorte vinove loze?

_________________________________________________________________________ 3b
5. Jabučasto voće su ______________, _____________ i ______________. Koštuničavo voće

su ____________, _____________, _____________, _____________ i _____________. 8b
6.Koje spratova ima listopada šuma?

-
-
-
-
- 5b
7. Kako četinari gube lišće?

_________________________________________________________________________ 3b
8. Koje billjke rastu u spratu grmova i šibova?

______________, _____________, ______________, _______________,______________,
______________ i ______________. 7b
9. Čime se hrani smrčev potkornjak?

_________________________________________________________________________ 3b
10. Nabroj ptice koje možemo pronaći u šumi?

________________________________________________________________________ 3b
11. Koliko vučica okoti vučića?

_______________________________________________________________________ 2b
12. Šta je to prirodno pošumljavanje šuma?

_______________________________________________________________________ 3b
U sljedećim pitanjima zokruži tačne odgovore.
13. Insekti u voćnjaku su:

pčela, vilin konjic, bumbar, komarac, osa potajnica, bubamara 4b
14. Životinje u bari su:

hidra, morski konjic, barski puževi, gnjurac, barska školjka, plankton 4b
15. Biljke uljarice su : suncokret, šećerna repa, bundeva, lan, kukurzu, ječam, maslina,
šećerna trske, uljana repica, konoplja 5b
16. Jezero i bare imaju tri zone( područja) a to su :

-
-
- 3b
17. Prema oplodnici plodove dijelimo na: _______________ i ________________ 2b
18. Koje štetočine napadaju pšenicu?

__________________________________________________________________ 3b
19. Gdje raste šećerna trska?

__________________________________________________________________ 3b
20. Kako se iz lana dobija platno?

__________________________________________________________________ 3b
U sljedećim pitanjima zaokruži da ili ne za tvrdnju koja je data.
21. Žuti lokvanje je biljka koja raste u bari. DA NE 2b
22. Ženke komarca sišu biljne sokove. DA NE 2b
23.Glavni proizvođač hrane u moru je plankton. DA NE 2b
24. Ptice imaju zube. DA NE 2b
25. Biljke obnavljaju kiseonik u zraku: DA NE 2b
26.Riže uspjeva u našim krajevima. DA NE 2b
MOGUĆIH BODOVA: 90
OCJENA: ________________ UKUPNO BODOVA: __________
JANUAR
FEBRUAR
( sedmični planovi i pripreme)
eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Dječak Aron” Isak Samokovlija
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor sa učenicima o pomaganju životinjama. Da li bi pomogli kada bi pronašli neku
životinju? Kako bi se oni ponašali ako roditelji ne htjeli zadržati tu životinju? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Dječak Aron” Isak Samokovlija
o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o dječaku?
Kakav je Aron, a kakva je njegova majka? Zašto je majka dopustila da zadrži psića?
Zapis na tabli ,, Dječak Aron” Isak Samolkovlija
Manje poznate riječi: Likovi: Aron, majka, Bucko
-kaldrma- cesta pokrivena kamenom Mjesto radnje: mahala, avlija,
drvenarnik
- vijati- grditi, galamiti Vrijeme radnje: noć
Tema: Dječakova ljubav i volja da pomogne unesrećenoj životinji
Tok događaja:
- Aron se vraćao kući i ugledao malo pseto
- Aron je odlučio da Bucka povede kući
- Mama se ne slaže sa Aronovom odlukom
- Dječakova upornost je doprinjela da mama promjeni odluku
Pouka: Svojom upornošću i ljubavlju možemo ostvariti svoje ciljeve
Dobro se dobrim vraća.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši sastav na temu: Pomogao/la sam unesrećenoj
životinji

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH

u BiH. Pomoću spomenika koji su ostali iz naroda koji su živjeli u BiH
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, tabla,
krede u boji
UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo šta predstavljaju kulturno- historijske
znamenitosti? Koje ustanove nazivamo kulturno-prosvjetnim, a koje historijskim?
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Kulturne- prosvjetne i vjerske ustanove naroda BiH
Muzeji u Bi H: Zemaljski Muzej BiH u Sarajevu. Osnovan je 1888g. Za vrijeme Austro. Ugarske
vlasti. Zavičajni muzej u Travniku osnovan 1950g. Svrzina kuća u Sarajevu izgrađena u
tradicionalnom bosanskom stilu. Muzej Bitke na Neretvi se nalazi u Jablanici. Nastao kao
uspomena bitke za ranjenike u II svjetskom ratu.
Vjerske ustanove u BiH- Gazi- Husrev-begova džamija u Sarajevu, Ferhat-pašina džamija,
Sulejmanija, Aladža, Crkva i samostan Svetog Ante, Franjevački samostan u Fojnici, Saborna
crkva u Sarajevu, Sarajevska sinagoga.
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najjaktivnije, ocjenim.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Dobijaju zadatke za grupni rad ( pronaći što više slika i
podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o ovim ustanovama) Sza sljedeći čas.

Nastavna jedinica: Atribut
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je atribut; Razlikovat će šta su pridjevi a šte atribut; Znat će
prepoznati atribut u rečenici kao subjekatski i predikatski dodatak; Usvajanje znanja o pravilima,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama rečenica. Kakva je peosta, a kakva proširena rečenica? Po čemu se razlikuju
ove dvije vrste rečenica? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Čitam im indijsku basnu Lav i zec. Razgovaramo malo o priči. Zatim sami uočavaju kojoj vrsti
riječi pripadaju riječi podvučene crvenom bojom. Uzimamo jednu rečenicu i zapisujem je na
tabli. Uočavaju subjekat i predikat. Uz koji dio rečenice stoji riječ podvučene crvenom bojom?
Da li nam bliže određuje subjekat ili predikat?
Zapisujem naslov na tabli Atribut
U gustoj šumi živio je strašni lav.

Dodatak koji stoji uz imenicu i bliže je određuje prema nekoj osobini naziva se atribut. Atribut
je imenički dodatak. U ulozi atributa najčešće je pridjev, ali može biti i zamjenica.
Atribut u rečenici označavamo isprekidanom linijom.
Uradimo jedan primjer gdje zamjenica u službi atributa.
Njegova prijateljica je Tamara.
Ta Tamara živi u Tuzli.
Uradimo jedan primjer brojeva u službi atributa.
Učiteljica je jednoj djevojčici dala peticu.
Emir je nahranio peto gladno mače.
PAZI! Treba praviti razliku između pridjeva, zamjenica, broja i atributa. Pridjevi,zamjenice i
brojevi su vrsta riječi, oni u rečenici imaju službu atributa.
Ukratko ponovimo šta su atributi.
Učenici rade str.32 u Našem jeziku.
Kada završe zajedno analiziramo, uočavamo greške i ispravljamo ih.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica, i unjima podvući subjekat, predikat i
atribut.
NASTAVNI LISTIĆ IZ PREDMETA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI
JEZIK I KNJIŽEVNOST
ATRIBUT- imenički dodatak
1. Šta je atribut? Navedi primjere.

__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
2. Koje riječi najčešće imaju službu atributa? Navedi primjere.

__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
3. Potcrtaj atribute u sljedećoj pjesmi:
DJEČACI I PROLJEĆE
Plavim, crvenim, zelenim slovima

proljeće ispisalo na školskim vratima:
,,Kratka stanka! Svi đaci otišli do šumskog proplanka!”
U dvorišui škole čuo sam od puža:

,, Mogla bi ta stanka biti duža!”
A dokle?
Dok dječaci, ko proljetni prvi zraci,
sav proplanak ne osvoje i njegove cvjetne boje
ne upletu u bukete, i sa njima ne polete...
A kome?
Mamama!
I...
I?
Djevojčicama!
Ime i prezime:
______________________________
PJESNIK O ATRIBUTU
ATRIBUT
Atribut je riječ
Koja pobliže označava imenice.
Ona će reći kakve je boje mamino lice,
Čije su ono u imeniku petice,
Koje perje najviše vole ptice.
On može biti
I pridjev
I zamjenica
I broj
I cijeli skup riječi.
U rečenici zveči
Kao vesela zvečka
U skladnom ritmu riječi.
On je najčešće u subjektnom skupu,
Ali i u predikatnom može činiti svoju grupu
Što se okuplja oko imenice.
Pogledaj sada kako izgledaju atributi:

MOJ brat ima MODERNI kaput ŽUTI
I nosi buket RUŽA JEDNOJ STIDLJIVOJ Ani
Pa će zajedno pričati o teti iz Like
Kod koje su se upoznali lani.
J. Karakaš

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Biljna ćelija ( stanica)
Znat će osnovne dijelove ćelije i njihovu ulogu; razumjet će ulogu hlorofilnih zrnaca u
citoplazmi biljne ćelije; predstavljat će uproštenim prikazom biljne i životinjske ćelije, koristi
dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz njengovu
osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji
UVODNI DIO:
Razgovaramo o živim bićima. O tome kako se razvijau i rastu. Šta oni misle it čega je sastavljeno
svako živo biće, koja je osnovna jedinica? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pokazujem im plakat na kojem je nacrtana ćelija. Uočavju njene dijelove, objašnjavam im
funkciju svakog dijela ćelije. Donosimo zajedničke zaključke, koje zapisujem na tabli.
Zapisujem naslov na tabli Biljna ćelija ( stanica)
Ćelija je osnovna jedinica građe svih živih bića.

Sva živa bića su građena od ćelija.
Ćelije mogu biti biljne i životinjske.
Biljne ćelije mogu biti različitog oblika i velučine.
Ćelija ima:
- čvrst ćelijski zid
- opnu( membranu) ispod ćelijskog zida
- citoplazmu
- veliko ćelijsko jedro(jezgro)
- hromozome
- vakuole
U citoplazmi se nalaze posebne organele koje se nazivaju plastide koje mogu biti različitih boja.
Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih ćelija i izrade zidni pano.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a • x= b; x • a= b
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem načinu
označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko,
primjere.
Tip časa: obrada
Oblici rada: frontalni, individualni,
UVODNI DIO:
oznaku najčešće koristimo? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Jednačine ( jednadžbe) oblika a • x= b; x • a= b
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa množenjem i dijeljenjem

1. x • 3 = 828 2. 7 • x = 945
x = 828 : 3 x = 945 : 7
x = 276 x = 135
pr. 272 • 3 = 828 pr. 7 • 135 = 945
828 = 828 945 = 945
Nepoznati faktor (činilac)
izračunavamo tako proizvod
podijelimo datim faktorom.
• x + 487 = 3777 4. 56 • y – 5826 = 385222

14 • x = 3777- 487 56 • y = 385222 + 5826
14• x= 3290 56 • y = 391048
x= 3290 : 14 y= 391048 : 56
x = 235 y = 6983
pr. 14 • 235 + 487 = 3777 pr.
3290 + 487 = 3777
3777 = 3777
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str.90.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b
izračunavanje nepoznatog djeljenika
1. x : 23 = 256
x = 256 • 23
x = 5888
pr. 5888 : 23 = 256
256 = 256
Nepoznati dijeljenik
izračunavamo tako količnik
pomnožimo djeliocem.
2. x : 5 + 1200 = 4400
x : 5 = 4400 - 1200
x : 5 = 3200
x= 3200 • 5
x = 16000
pr. 16000 : 5 + 1200 = 4400
3200 + 1200 = 4400
4400 = 4400
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b
primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b
izračunavanje nepoznatog djelioca
1. 1500 : x = 30
x = 1500 : 30
x = 50
pr. 1500 : 50 = 30
30 = 30
Nepoznati djelilac
izračunavamo tako dijeljenik
podijelimo količnikom
2. 1500 : x + 200 = 350

1500 : x = 350 - 200
1500 : x = 150
x = 1500 : 150
x = 10
pr. 1500 : 10 + 200 = 350
150 + 200 = 350
350 = 350
ZAVRŠNI DIO:
RADNI LIST
Ime i prezime: ___________________________
1. Oduzmi:
4 000 9 010 7 301 5 111

- 2 653 - 3 748 - 4 999 - 2 654
2. Izvrši množenje:
967 • 8 2 776 • 19 654 • 735 2 897 • 3

3. Koji je broj 8 puta veći od 369, a koji za 38 veći od 369? Izračunaj!
4. U rasadniku je bilo 5 568 sadnica. Prodato je 4 698 sadnica. Ostatak je posađen

u 6 redova. Po koliko je sadnica bilo u svakom redu?
5. Podijeli:
6 000 : 8 = 10 000 : 47 = 5 696 : 4 =
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe)
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe)
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem
1. x+ 138< 172 2. x+135<190
x<172-138 x<190-135
x<34 x<55
xẻ( 33, 32, 31...0) xẻ( 54, 53, 51...0)
provjera:
x 30 10 1
x+ 138< 172 168 148 139
3. x+ 15≤100 4. x+ 526> 538

x≤100-15 x> 538-526
x≤ 85 x> 12
xẻ( 85, 84, 83,...0) xẻ( 13, 14, 15,...0)
provjera
x 85 84 83
x+ 138≤172 100 99 98
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u
matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa množenjem i dijeljenjem
1. 40 • x > 1200 3. 12 • x < 2400
x>1200 : 40 x< 2400: 12
x> 30 x< 200
xẻ( 31, 32, 33, 34 ...) xẻ( 199, 198, 197...0)
provjera:
x 31 33 35
40 • x >1200 1240 1320 1400
2. 40 • x ≥ 1200 4. 12 • x ≤ 2400
x ≥1200 : 40 x ≤ 2400 : 12
x ≥ 30 x ≤ 200
xẻ( 30, 31, 32, 33...) xẻ( 200, 199, 198,...0)
provjera
x 30 33 34
40 • x≥1200 1200 1320 1360

ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u
matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥b
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa množenjem i dijeljenjem
1. 100 • x - 800> 300
100 • x> 300 + 800
100 •x> 1100
x = 1100 : 100
x= 11
xẻ( 12, 13, 14,...)
provjera:
x 12 13 14
100 • x - 400 500 600
800> 300
2. 100 • x – 800 ≥ 300

100 • x ≥ 300 + 800
100 • x ≥ 1100
xẻ( 12, 13, 14...)
provjera
x 12 13 14
100 • x - 400 500 600
800> 300

ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD
1. Riješi jednačine sa množenjem
a) 24 • x = 2 976 b) y • 30 = 3 420
2. Riješi jednačine sa dijeljenjem
a) x : 16 = 1 840 b) 50 176 : a = 56
3. Riješi nejednačine sa množenjem i dijeljenjem
a) b : 10 ≤ 18 b) x • 18 > 24 624
4. Riješi jednačinu!
8 • c + 350 = 4 700
5.Odredi vrijednost izraza.
( 44 658 : 54) + 5 780 - 236 • 234 =

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Kulturno- povjesne znamenitosti u BiH

u BiH. Pomoću spomenika koji su ostali iz naroda koji su živjeli u BiH
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, tabla,
krede u boji
UVODNI DIO:
znamenitosti? Šta su spomenici? Zašto su oni važni, šta oni pokazuju? Kako se trebamo ponašati
prema spomenicima? Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Kulturne- povjesne znamenitosti u BiH
BiH obiluje kulturno-povjesnim spomenicima, sve što svjedoči o prošlosti našeg naroda spada u
ovu kategoriju a to su: tvrđave, steri gradovi, mostovi, groblja, pisane spomenike, stećke, sahat-
kule itd. Na području naše BiH postoje nalazišta: u pećini Badanj kod Stoca crtež iz paleolitskog
doba, neolitsko nalazište u Butmiru kod Sarajeva, ostatci sojeničkog naselja u Donjoj Dolini na
rijeci Savi, Gabela kod Čapljine vjerovalo se da je ti grad Troja, Radimlja kod Stoca najpoznatiji
lokalitet stećeka itd. Najpoznatije tvrđave: tvrđava Kastel u Banja Luci, srednjovjekovni grad
Srebrenik, Gradačačka kula, Stari grad u Počitelju, Vranduk, Baščaršija s sahat-kulom u
Sarajevu itd. Mostovi su Stari most u Mostaru, Most Mehmed- paše Sokolovića ( Višegradska
ćuprija), Stari most u Konjicu itd. Spomenici narodnooslobodilačke borbe spomen obilježje na
Kozari i spomen obilježje na Sutjesci.

ZAVRŠNI DIO:
podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o spomenicima u BiH) za sljedeći čas.
UNESKO- United Nations Educational Scientific

and Cultural Organization
Organizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu.
Osnovana je 1946. glavno sjedište je u Parizu. Pored drugih ciljeva,
brine se o čuvanju svjetske kulturne i prirodne baštine. Imaju listu
svojih spomenika koja su pod njihovom zaštitom, ali oni nemaju
obavezu održavati te objekte.
U našoj domovini pod zaštito UNESKO.a su:

Stari most u Mostaru od 2005. i Višegradska ćuprija od 2007. a traju
pregovori o zaštiti Starog grada u Jajcu.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Ćelija ima osobine života
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je ćelija? Od čega je sastavljena? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija život u ćeliji. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Ćelija ima osobine života
Sva živa bića su sastavljena od ćelija. Biljna ćelija je mala, ali ima veoma složenu građu. U
citoplazmi ima vode, neorganski tvari, organskih tvari. U ćeliji se ove tvari stalno uzgrađuju i
razgrađuju. U ćeliji se stalno dešavaju promjene jedne stvari ulaze, a druge izlaze što pokazuje da
ćelija ima osobine života. Ćelija diše, raste, razmnožava se i umire. Više ćelija se udružuje u
tkivo. Postoje jednoćelijski organizmi koji su sastavljeni od jedne ćelije.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Dioba biljne ćelije- rast biljaka
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je ćelija? Od čega je sastavljena? Da li ćelija ima osobine živih bića? Zašto? Šta su
jednoćelijski organizmi? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija dioba u ćeliji. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Dioba biljne ćelije-rast biljaka
Osobina živih bića je razmnožavanje i ćelije se razmnožavaju. Ćelije se razmnožavaju diobom.

Od jedne majke ćelije, nastaju dvije kćerke ćelije, od dvije četiri i tako rastu biljke. U ćelijskom
jedru se nalaze hromozomi koji se umnožavju i prvo se dijeli jedro, zatim citoplazma. Poslije
diobe nastaju dva jedra, tako da svaka nova ćelija ima što je imala i jedna ćelija. Ovakva dio se
naziva mitoza. Postoji i mejoza, to je složenija dioba kojom se razmnožavaju polne ćelije.
Tkivo je skup ćelija istog oblika, građe i funkcije.
Organ je više tkiva povezanih s jednom ili više funkcija.
Organizam sačinjava više međusobno povezanih organa.
Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- dvotačka( :) , tri
tačke( ...) i crta( -)
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i dvočlanih imena gradova, sela i država;
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Šta je grad, selo? Jesu li imena gradova vlastita ili zajednička imenica?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova : ... -
Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih intrpunkcijskih

znakova.
Dvotačka se piše: Dvotačka se nepiše:
- ispred riječi koje se nabrajaju
( U petom razredu smo čitali: Vlak u snijegu, - iza naslova kao što su: sadržaj, literatura
Jesen u gradu i druga djela)
- poslije uvodnih riječi u upravnom govoru
( Moj drug reče: ,, Hajde da se igramo.”
- poslije riječi iza kojih slijedi neko objašnjenje
( Čita se: pročitaj stranu pet, šest)
- između brojeva koji kazuju neki odnos
( U jučerašnjoj utakmici pobjedili smo 2:1)
Crta se piše:
- umjesto zareza( prije naknadno umetnutih rečeničnih dijelova)
( Nedavno sam pročitao jednu knjigu – lijepu zanimljivu.)
- umjesto navodnika u štampanim slovima
( Ne mogu – rekoh – a u ustima sam osjećao slast njegova kajmaka.)
- ispred riječi i rečenica koje se nabrajaju jedna ispod druge
(- Azbuka
- rječnik
- gramatika)
- pri označavanju pravaca kretanja
( Predjeli pored puta Tuzla- Sarajevo su veoma lijepi.)
- prije brojeva kada treba označiti odnos između brojeva od-do

( Vozio je brzinom 60-80 kilometara na sat.)
- u poslovicama
( Mlado-ludo)
Tri tačke se pišu:

Ako misao sa namjerom nije dovršena ili se njom želi ukazati da iza izrečenog postoji još nešto
nerečeno i iza čega slijedi nekoliko sličnih primjera koristimo tri tačke.
U ovom udžbeniku još ćeš toga naučiti...
Vrijeme će pokazati...
Učenici rade nastavni listić.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatak na str.46 u Našem jeziku.

Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Alisa u zemlji čuda”- Luis Kerol
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? O utiscima i kako su se osjećali
dok su čitali knjigu? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Alisa u zemlji čuda” – Luis Kerol
najinteresantnijim dijelovima romana.
2. čas Učenici čitaju svoje analize romana. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i
objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim ih u grupe tako što izvlače cjeduljice na kojima
piše osobina, a oni na osnovu osobine sjedaju u odgovarajuću grupu npr. dobar, brz –grupa
zec, sva grupa dobije svoj zadatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe
uz pripremu) .
sviđa.
ZAVRŠNI DIO:
I GRUPA
1. Kada bi ste govorili o Alisinim postupcima u romanu, koji bi ste njen postupak najviše
osudili? Zašto?
2. U jednom dijelu romana ožujski zec, klobučar i puh spavalica organizuju ludu čajanku. Zašto
je ona tako nazvana, što se to na njo dešavalo ludo?
3. Kakva je bila Kraljica Srca?
4. Prepiši neki lijep opis i ilustrujte ga.
II GRUPA
1. U posljednjem poglavlju romana Alisa je pozvana da svjedoči na sudu. Zašto?
2. Šta se dešava kada se na sudu Alisa suprostavi Kraljici Srca?
3. Kako roman završava?
4.Kada je na kraju Alisa ispričala svojoj sestri san, šta je njena sestra shvatila?
III GRUPA
1. Ko je bila Dvica? Kakav je bio Alisin odnos prema njoj?

2. Kakav je savjet dala gusjenica Alisi? Šta vam se kod gusjenice ne sviđa?
3. Nakom savjeta gusjenice, Alisa je pojela komadić gljive. Tada se nje vrat izdužuje i liči na
zmijski. Šta biste vi učinili na njemo mjestu u takvoj situaciji? Zašto?
4. Prepiš neki lijep opis. Ilustruj ga.
IV GRUPA
1. Kakav je bio Bijeli Zec?

2. U jedom poglavlju na samom početku romana Alisa se našla u slano vodi. Kako jer došlo do
toga? Šta se sve to desilo Alisi?
3. U svakom romanu postoje dobri i loši likovi. Koji likovi su prema vašem mišljenju loši u
ovom romanu i zašto?
4. Osmisli jedan matematički zadatak na temu iz romana, riješi ga a zatim ilustruj!
V GRUPA
1. Ko je bila Alisa? Kako ste je doživjeli?

2. Kako je Alisa dospjela u zemlju čuda?
3. Tek što je dospjela u čudesnu zemljuAlisa na jednom tronožcu nalazi bočicu na kojoj piše
popij me. Šta se dalje dešava? Kako Alisa razmišlja? Kako bi ti postupila na njenom mjestu?
Zašto?
4. Osmisli jedan matematučki zadatak na temu iz romana, riješi ga a zati ilustrij.
O PISCU
Čarls Dodžson poznat je u književnosti pod pseudonimon Luis Kerol. Živio je od 1832.- 1898.
Jedan je od najpoznatijih engleskih pisaca. Po zanimanju je bio profesor matematike na
Oksfordu, nezadovoljan tim poslomm i svijetom odraslih, bavio se pisanjem za djecu često
razveseljavao malene- igrajući se često sa njima.
LAŽNA KORNJAČA
spora, stara spora, stara
spora, stara spora, stara
BIJELI ZEC
dobar, brz dobar, brz
dobar, brz dobar, brz
KRALJICA SRCA
ohola ohola
ohola ohola
GUSJENICA
radoznala, neobična radoznala, neobična
radoznala, neobična radoznala, neobična
ALISA
sanjalica, nestašna sanjalica, nestašna
sanjalica, nestašna sanjalica, nestašna

NASTAVNI LISTIĆ
Ime i prezime: ___________________________

Odgovori na sljedeća pitanja.
1. Šta je bajka?
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2. Ko je glavni lik u ovom djelu?

______________________________________________________________________________
3. Opiši Alisu, njen vanjski izgled?

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4. Koja je Alisina najvažnija osobina?

______________________________________________________________________________
5. Kako se Alisa snalazi u Zemlji Čuda?

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
6. Da li uplašena ili zbunjena?

______________________________________________________________________________
7. Šta bi ti uradio/ la da si na njenom mjestu?

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
8. Nabroj sporedne likove.

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
9. Kako Alisa dospjeva u Zemlju Čuda?

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
10.O čemu razmišlja Alisina sestra na kraju knjige?

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna tema:Brojevi veći od milion ( milijun)

Nastavna jedinica: Mjesne vrijednosti cifara
Ciljevi i zadaci sata: Steći će znanja o brojevima većim od milion ( milijun); znat će mjesne
vrijednosti tih brojeva, pravilno će čitati i pisati te brojeve; razvijanje indukativnog mišljenja,
tačnosti i preciznosti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o brojevima do milon, koje mjesne vrijednosti imaju i koje klase?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Mjesna vrijednost cifara
BROJEVE ZAPISUJEMO POMOĆU CIFARA
VRIJEDNOST CIFRE IDUĆI ZDESNA ULIJEVO JE 10 PUTA VEĆA OD VRIJEDNOSTI TE CIFRE
RADI LAKŠEG ČITANJA I PISANJA VELIKE BROJEVE PIŠEMO POMOĆU CIFARA
KLASA KLASA KLASA KLASA

MILIJARDI MILIONA HILJADA JEDINICA
S D J S D J S D J S D J
sto milijardi
milijarda
sto hiljada
deset hiljada
hiljada
stotice
desetica
jedinica
deset milijardi
milion
sto miliona
deset miliona
M
SH
DH
H
S
D
J
MIL
D MIL.
SM
DM
SMIL.
2 0 0 0 0 0 0 0 0 0
DA BI KLASA BILE UOČLJIVIJE IZMEĐU NJIH STAVLJAMO MALO VEĆI RAZMAK.

1. Napiši sljedeće brojeve slovima.
12 300 000 234 356 790
27 356 000 3 345 670 789
45 678 987 21 456 789 200
Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rIješili zadatke.
ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Značajni kulturni-povjesni objekti
Ciljevi i zadaci sata: Učenici znaju o kulturnopovijesnim znamenitostima BiH;Znanje o
najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH; Znanje o prošlosti svog zavičaja; Vjerska svetišta
naroda u BiH; Razlikovati spomenike prema starosti i prema važnosti; Moći objasniti što
simboliziraju odredjeni spomenici u svom užem okruženju; Prepoznavanje obilježja vjerskih
svetišta; Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i
naroda koji u njoj žive; Razvijanje pozitivnog stava prema vjerskim svetištima i njihovoj ulozi;
Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, fotografije određenih spomenika, plakat,
nastavni listići, tabla, krede u boji
UVODNI DIO:
znamenitosti? Šta su objekti? Zašto su oni važni, šta oni pokazuju? Kako se trebamo ponašati
prema objektima? Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Značajni kulturno-povjesni objekti
Svaki naš kanton( županija) su naseljeni još od prethistorijskog doba i obiluje kulturno-
historijskim oobjektima.
Unsko-Sanski kanton
U ovom kantonu se nalaze srednjovjekovni gradovi ( utvrde):
-Stari grad Kladuša
-Rimski lokalitet Crkvine
- Stari grad Ostrožac ( iz perioda Austro-ugarske)
Posavski kanton
-džamija Azizija i Odžaku
-U Odžaku gradska vijećnica Beledija ( iz doba Austo-ugarske monarhije)
Zeničko-Dobojski kanton
-utvrda Vranduk u Zenici
-Svetište Majke Božije Olovke u Olovu
-Tvrtkov grob kod Visokog
-kraljevski gard Babovac kod Vareša
Bosansko-podrinjski kanton
-u blizin Prače nalzi se veliki broj stećaka
-ostatci drevnog grada Pavlovac
Tuzlanski kanton
-neolitko naselje pronađeni ostaci
-stari grad u Teočaku
-stećak u Đurđeviku koji je jedini pisani stećak
-u Banovićima stećak Božićka Banovića
Zapadno-Hercegovački kanton
-kočerinska ploča iz perioda 1404.god
-Rimska utvrda u Gracu
Sarajevski kanton
-ponoviti iz predhodne lekcije
Kanton 10
-u Tomislavgradu spomenik kralju Tomislavu
-stara gradska vijećnica na Žitarnici
Hercegovačko- Neretvanski kanton
-stari grad mostar Kujundžiluk sa straim mostom
-Počitelj srednjovjekovni grad
-u Blagaju ostaci Stjepan-grad
Srednjobosanski kanton
-stari grad bosanskog kralja Tvrta II kotromanića
-Jajce kraljevski grad
-Jevrejsko groblje u Travniku
- Kaštel u Pećinama kod Novog Travnika
Učenici rade u grupama: dobiju papire sa kantonima i slike kulturnno.historijskih objekata.
Lijepe sličice zatim spajaju slagalicu i dobiju Federaciju BiH.
ZAVRŠNI DIO:
podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o objektima u kantonu) za sljedeći čas.

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Prepričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta - ,, Aska i vuk”
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovaramo o tome šta znači sažimanje. Kako možemo skratiti priču, ali da ne izostavimo
najvažnije detalje? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Prisjetimo se priče Aska i vuk. Razgovaramo o priči. Objasnim im kako će izvršiti sažimanje
teksta.
Zapisujem naslov na tabli. Prepričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta: ,,
Aska i vuk”
1. čas Prepričavanje sa sažimanjem teksta podrazumjeva da se skrati priča koja se prepričava, ali
tako što se izostave samo oni dijelovi priče koji nisu bitni za suštinu priče i ideju koja je u priči
sadržana. To znači da treba raspoznati bitno i nebitno i izostaviti samo ono što je nebitno. U
prepričavanju moraju ostati sve pojedinosti koje su važne za priču, svi događaji i sva osjećanja
likova. Tekst pišite ijekavski.
2. čas Pisana vježba. Prisjetimo se kako će izvršiti sažimanje teksta.Učenike prepuštam

individualnom radu. Uz neke korekcije ukoliko budu potrebne.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu priču tako što će raditi sažimanje teksta,

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Aska i vuk” Ivo Andrić
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor sa učenicima o pomaganju životinjama. Da li bi pomogli kada bi pronašli neku
životinju? Kako bi se oni ponašali ako roditelji ne htjeli zadržati tu životinju? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli.
Kakva je bila Aska kao novorođenče? Na šta je majka upozoravala Asku? Kamo je otišla Aska u
prvim danima jeseni? Koga je srela u šumi? Šta je učinila Aska u strahu? Kako se ponaša vuk?m
Šta su učinili čobani? Kako je završio krvoločni vuk? Zašto Aska nikada ne govori o svom
susretu sa vukom?
Zapis na tabli ,, Aska i vuk” Ivo Andrić
Manje poznate riječi: Likovi: Aja, aska, vuk, čobani
-ćud- nemirna narav Mjesto radnje: Strme Livade, šuma
-grozničavo- brzo, panično
-sasuljao- vukao se Vrijeme radnje: dan, jesen
Tema: Želja za životom jača je od smrti.
Tok događaja:
- Rođenje Aske
- Upis u šklou plesa
- Neposlušnost je odvodi u šumu
- Susret s vukom
- Ples kao borba za život
- Dolazak čobana i spašavanje male Aske
- Aka se nastavila baviti plesom
Pouka: Uvijek se trebamo boriti za svoj život, u kakvoj god situaciji da se nađemo.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da odgovore na pitanja str87.da prepišu opise likova
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Klijanje sjemenke
Znat će šta je klijanje i kako se odvija; razumjet će šta je potrebno da bi došlo do klijanja
sjemenke; koristi dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz
njengovu osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta smo naučili u IV razredu o klijanju sjemenke? Gdje smo stavili sjemenku i šta se
dogodilo? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija klijanje sjemenke. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Klijanje sjemenke
Sjemenku graha kada stavimo u zemlju iz nje će izniknuti nova biljka. Taj proces se naziva
klijanje. Proces klijanja se odvija tako što sjemenke iz okoline upija vodu, sjemenka nabubri,
kroz rastresitu zemlju sjemenka diše.
Za klijanje su potrebni sljedeći uslovi:
- dovoljna količina vode
- prisustvo kiseonika
- povoljna temperatura
Samo zdrava sjemenka će da proklija, od 100 posijanih sjemenki 80 proklija.

Zadatak za učenike je da donesu posađenu sjemenku, u plastičnoj čaši, graha ili kukuruza da bi
mogli pratiti klijanje.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Dijelovi biljke- građa korijena
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;
opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja
biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam građu korijena. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli dijelovi biljke- građa korijena
Od malog korjenka klice razvije se pravi korijen. Na korijenu razlikujemo: glavni korijen i bočni
korijen. Korijenski sistem čine glavni korijen i bočni korijeni. Vrh korijena je zaštićen
korijenskom kapom. Korijen uvijek raste prema dolje jer ga vuče sila zemljine teže. Korijen koji
izraste iz stabla i lista biljke naziva se adventivni korijen.

Zadatak za učenike je da pronađu korijene nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će
kada zalijepe korijen, pored pisati koje su funkcije i uloga korijena.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Nastavna jedinica: Apozicija
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je apozicija ; Razlikovat će šta su imenice a šta apozicija; Znat će
prepoznati apoziciju i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog
sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o subjektu i predikatu. Šta je atribut? Po čemu se razlikuje od pridjeva?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pročitam im tekst sa apozicijom i bez nje. Uočavju u čemu je razlika.
Grad Tuzla nalazi se u sjeveriistočnoj Bosni. Kroz Tuzlu protječe rijeka Jala. Iznad Tuzle je brdo
Ilinčica. Odatle se vidi planina Majevica. Nedaleko od Tuzle se nalazi jezero Modrac. U Tuzli je
rođen pisac Meša Selimović.
Kojoj vrsti riječi pripadaju podvučene riječi? To su imenice one stoje uz druge imenice i bliže ih
određuju.
Tuzla nalazi se u sjeveriistočnoj Bosni. Kroz Tuzlu protječe Jala. Iznad Tuzle je
Ilinčica. Odatle se vidi Majevica. Nedaleko od Tuzle se nalazi Modrac. U Tuzli
je rođen Meša Selimović.
Zapisujem naslov na tabli Apozicija
Imenica koja stoji uz drugu imenice i bliže je određuju naziva se apozicija.

Uz apoziciju može doći i atribut.
Lijepi grad Tuzla, mala rijeka Jala...
Može li rečenica:
U Tuzli je rođen pisac Meša Selimović
biti napisana ovako:
Meša Selimović, pisac, rođen je u Tuzli?
Apozicija može biti napisana i iza imenice koju određuje. U takvom položaju apozicija se od
drugih riječi odvaja zarezom.
Ukratko ponovimo šta je apozicija
Učenici rade str.35 u Našem jeziku.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti apozicija, a onda iste
rečenice samo promjeniti položaj apozicije i odvojiti zarezom.
NASTAVNI LISTIĆ
APOZICIJA
Ime i prezime: ________________________
1. Kako se naziva imenica koja stoji uz drugu imenicu i bliže je određuje? Navedi jedan primjer!
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2. Potcrtaj apozicije u sljedećim rečenicama:
U Tuzli je rođen slikar Ismet Mujezinović.

Pisac Branko Ćopić rođen je u selu Haašanima.
Planina Bjelašnica nalazi se u blizini grada Sarajeva.
Ljekar Osman pregledao je učenika Asima.
Rado čitam pjesme pjesnika Muse Ćazima Ćatića.
3. Kad se apozicija odvaja zarezom? Navedi primer.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
OCJENA:________________
eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interp. knjiž. teksta:,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. Puškin
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Šta su bajke? Kakve su narodne, a kakve umjetničke bajke? Šta su epske pjesme?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Kroz pitanja provjerim da li su slušali bajku. Kakav je starac? Koje osobine ima starica? Kakvi
su postupci zlatne ribice?
Zapis na tabli ,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. Puškin
Manje poznate riječi: Likovi: starica, starac, ribica
- naspokojno- bez mira, nemirno Mjesto radnje: more
- vlastelinka- vladarica Vrijeme radnje:nekada davno
Tema: Skromnost je vrlina

Tok događaja:
- Starac je ulovio zlatnu ribicu i vratio je u more MORE POKAZUJE OSJEĆANJA KOJA
- Starica dobija novo korito OBUZIMAJU STARCA
- Starica dobija bijle dvore razigrano- kada strarac nije tražio ništa
- Starica postaje vlastelinka uzburkano- kda traži bijele dvore
- Starica postaje carica nespokojno- kada traži da bude vlastelinka
- Starica zbog prokletstva gubi sve potamnjelo- kada traži da bude carica
tamna bura vlada- kada traži da bude mor. vladarica
Šta misli ribica kada je rekla: ,, Ne ulijeći ti u tuđe sanke!”
Pouka: Ne trbamo biti pohlepa, jer na kraju možemo izgubiti sve.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati sastav o nečijoj pohlepi
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Religija naroda u BiH
Ciljevi i zadaci sata: Učenici znaju o religija u BiH; Znanje o različitostima i sličnostima
naroda BiH; Vjerska svetišta naroda u BiH; Razlikovati religije i poštovati ih sve jednako; Moći
objasniti simoli svih religija; Prepoznavanje obilježja vjerskih svetišta; Razvijanje pozitivnih
stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive; Razvijanje
pozitivnog stava prema vjerskim svetištima i njihovoj ulozi;
Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, fotografije određenih spomenika, plakat,
UVODNI DIO:
Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo koje religije imaju u BiH?
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Religija naroda u BiHi
MUJEZINOV EZAN SA MINARETA I ZVUK CRKVENIH ZVONA SA CRKAVA I

KATEDRALA POZIVAJU SVOJE VJERNIKE NA BOGOSLUŽENJE, MOLITVU BOGU.
Religija potiče od latinske riječi religio- što znači učenje koje se tiče božanstva.
Najmnogoljudnije religije u svijetu su: kršćanstvo, islam, judaizam, budizam.
U BiH su zastupljene sljedeće religije: islam, hrišćanstvo i judizam.
Vjerske knjige: Kuran, Biblija, Tora i Zebur.
Hodočašća u BiH su: Ajvatovica u blizini Prusca, Djevojačka pećina kod Kladnja, međugorje
kod Čitrluka, Diva Grabovčeva u blizini Prozora.
Učenici na kartama BiH pronalaze gradove u kojma se nalaze ova hodočašća.

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da saznaju više o vjerskim praznicima u BiH

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Biljni organi- izdanak i stablo
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Koje još dijelove
razlikujemo na biljkama? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam šta je izdanak i stablo. Zajedno dolazimo do zaključaka i
zapisujem u tezama na tabli.
Zapisujem naslov na tabli Biljni organi izdanak i stablo
Stablo zajedno sa listovima, pupovim, cvjetovima i plodovima naziva se izdanak.

Pupovi se javljaju u proljeće. Mogu biti cvjetni pupovi i lisni pupovi.
Nadzemni izdanak može biti mekan i zelen( paprika, paradajz) tvrd i nije zelen( šljiva, hrast).
On može biti šib, drvo, grm, lijane.
Podzemni izdanak ima biljka čiji se izdanci razvijaju u tlu ( npr. krompir, luk)

Zadatak za učenike je da pronađu izdanak i stablo nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u
kojoj će kada zalijepiti i opisati pored njihove osobine.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna tema:Brojevi veći milion ( milijun)
Nastavna jedinica: Skup prirodnih brojeva N i skup N0
Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o skupu prirodnih brojeva; Usvojiti kako predstaviti
brojeve na osi; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje
indukativnog mišljenja; Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponoviti o brojevima većim od milion. Ponovimo šta je predhodnik,a šta sljedbenik nekog broja?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Skup prirodnih brojeva N i skup N0
Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam skup prirodnih brojeva
1. 1, 2, 3, ...45...467...2 340, ...100000....

NIZ BROJEVA KOJI JE NAVEDEN ZOVE SE NIZ PRIRODNIH BROJEVA. SKUP
PRIRODNIH BROJEVA JE BEZKONAČAN. OZNAČAVAMO GA SA SLOVOM N
N = { 1, 2, 3, ..}
2. 0, 1, 2,....
SKUP KOJI ČINI 0 I PRIRODNI BROJEVI OZNAČAVAMO SA NO
N° = {0, 1, 2, 3, ..}
3. Određujemo predhodnika i sljedbenika datih brojeva

123 456 123 457 123 458
predhodnik broj sljedbenik
4.Napiši skup brojeva u sljedećim nejednakostima
36 532 < x < 36 543 x e {36 533, 36 544, ... 36 542}

ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD
1.Poredaj sljedeće brojeve po veličini.
584 261 827 584 63 826 584 351 1 000 000 240 566 9 926 824
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
2. Napiši skup brojeva u sljedećim nejednakostima.
a) 9 826 832 < x < 9 826 844

xe{
b) 604 824 < x 604 842

xe{
3. Napiši predhodnike i sljedbenike datih brojeva.
___________________ 23 456 ____________________

___________________ 123 459 _____________________
___________________ 8 340 756 ______________________
___________________11 234 901 _____________________
4. Upiši znak <, > i =
256 270 2 856 531

8 884 527 8 884 691
908 526 904 526
13 824 426 13 984 063
846 732 646 846 732 646
5. Napiši riječima sljedeće brojeve
34 089 234 __________________________________________________________________

209 378 200 _________________________________________________________________
2 398 205 123 ________________________________________________________________
Ime i prezime: _________________________ OCJENA: _________________

eg
osnovnog
Nastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- upitnik(?)
,uzvičnik/uskličnik( !)
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i upotrebljavati interpunkcijske znakove;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta su interpunkcijski znaci. Koje smo do sada naučili? Na odgovarajućim primjerima
ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova ?, !
Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih intrpunkcijskih

znakova.
Upitnik se piše:
- na kraju upitnuh rečenica u kojima ima neka upitna riječ
( Ko nije na nastavi? Koliko je sati? Kada ćemo ići na izlet?)
- na kraju rečenica u kojima nema upitnih riječi, ali se na osnovu njihova izgovora ili veze s
drugim rečenicama sa kojima su upotrebljenje zna da su upitne
( Koliko je sati? Osam? Tek osam? Je li moguće? )
Upitnik se nepiše:
- na kraju rečenica u neupravnom govoru
( Pitao me zašto ga nisam zvao da se igramo.)
- iz naslova u knjigama, časopisima, novinama
( Može li žensko biti sekretar)
Uzvičnik/ uskličnik se piše:
- na kraju uzvičnih rečenica( onih koje se izgovaraju povišenim glasom)
( Ode lopta! Požuri u školu! Pazi, auto!)
- na kraju parola, čestitki, izraza lijepih želje, kletvi
( Živjela sloboda! Sretan ti praznik! Da živiš sto godina!)
Uzvičnik se ne piše:
- iza naslova knjiga, časopisa, novina osim ako se uzvičnost ne želi posebno naglasiti
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica upotrebljavajući ove znakove

NASTAVNI LISTIĆ
Upotreba interpunkcijskih znakova ? i !
1. Zaokruži slovo ispred rečenice na čijem kraju treba staviti upitnik:
a) Kada ćemo ići na izlet

b) Ko nije došao
c) Pitao me zašto ga nisam zvao da se igramo
d) Pitao me kada ćemo na izlet
e) Ko nije došao na vrijeme, toga nećemo čekati
2. Napiši tri upitne i tri uzvične rečenice.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
3. Napiši tri parole.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4. Treba li upitnik i uzvičnik iza naslova u knjigama, novinama, časopisima.

Zaokruži tačan odgovor.
a) treba
b) ne treba
Ime i prezime: _______________________________

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interp. knjiž. teksta:,, Hobit” DŽ.P.P. Tolkin
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, zvučna čitanka, CD- Gospodar prstenova,
plakat, tabla, kreda u boji
UVODNI DIO:
Kakve su to fantastične priče? Kakvi su likovi u tim pričama? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Kroz pitanja provjerim da li su slušali priču. Kakav je Hobit? Ko je Golum? Kakvi su njihovi
postupci?
Zapis na tabli ,, Hobit” DŽ. P.P. Tolkin
Manje poznate riječi: Likovi: Hobit, Golum, Bilbo
Mjesto radnje: negdje u zemlji koja ne
postoji
Vrijeme radnje: nekada davno
Tema: Potraga za prstenom koji ima veliku moć

Tok događaja:
- Bilbo praćen patuljcima kreće u avanturu
- Upoznavanje sa Golumom
- Riješavanje zagonetki
Pouka: Trebamo biti snalažljivi i ne odustajati do samog kraja.

sljedeći čas više. Dogovor da sljedeć čas gledaju film Gospodar prstenova
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati sastav o nečijoj pohlepi

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Građa i uloga stabla
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam građu i ulogu stabla. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Građa i uloga stabla
Na presječenom stablu uočavamo: koru i središnji dio.

Kora je spoljašnji dio stabla kroz nju prolaze sitaste cijevi koje služe za prenos biljnih sokova.
Na jedogodišnjim biljkama ona se naziva pokorica. Između kore i središnjeg dijela nalazi se
tanki sloj tkiva kambij.
Drvenasti dio je sastavljen od cjevčica provodnog tkiva.
Srž je mekan i ima sržne zrake koje se prostiru prema kori. Stablo raste u debljinu i visinu. Svake
godine nastaje jedan prsten god.
Uloga stabla je :
- provođenje vode sa rastvorenim mineralnim materijama
- provođenje biljnog soka u sve dijelove biljke
- očuvanje rezervne hrane
- stablo može da se iskoristi i za razmnožavanje biljki( kalemljenje)
Stablo koje ima i drugu ulogu, osim provođenja naziva se preobrađeno stablo.
Zadatak za učenike je da pronađu stabla nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada
zalijepe stablo, pored pisati koje su funkcije i uloga stabla.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Građa lista i opadanje lišća
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o stablu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam građu lista. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Građa lista i opadanje lišća
List ima tri osnovna dijela: plojku, dršku i osnovu.

Plojka je najvažniji dio lista. Gornji dio plojke naziva se lice, a donji naličje. Na plojki ima puno
žilica nazivaju se lisni nervi.
Unutrašnja građa lista je veoma složena. U unutrašnjosti razlikujemo: gornju pokoricu, palisadni
sloj, lisni nerv, spužvasti sloj, donja pokožica i stome.
List može biti različitih oblika: linealan, srcast, igličast i jajast.
Kod neki biljaka listovi imaju drugačiju ulogu, to su probraženi listovi. Npr. listovi graška su
preobraženi tako da služe biljki da veže za podlogu, kod kaktusa su preobraženi u iglice da biljka
ne gubi vodu itd.
Biljke u jesen gubi lišće. Kada se smanji sunčeva svjetlost, lišće gubi hlorofil, iz drveta ne dolaze
biljni sokovi, lišće žuti i crveni i na kraju opada. Na mjestu gdje je opao list vide se lisni ožiljci.
Opadanje lišća je prilagođavanje biljke na niske temperature.

Zadatak za učenike je da pronađu lišće nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada
zalijepe list, pored pisati koje su funkcije i uloga lišća.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD IZ DRUŠTVA
Grupa: A
1. Šta ubrajamo u kulturno- obrazovne ustanove?

2. Napiši sve što znaš o muzeju Bitke na Neretvi.
3. Nabroj nekoliko vjerskih ustanova u BiH.
4. Nabroj kulturno-povjesne znamenitosti u BiH.
5. Koji su spomenici narodnooslobodilačke borbe u BiH?
6. Napiši neke kulturno- historijske objekte u Srednje- bosanskom kantonu.
7. Koje su religije zastupljene u BiH, koje su njihove vjerske knjige?
Grupa: B
1. Šta ubrajamo u vjerske ustanove?

2. Napiši sve što znaš o Zemaljskom muzeju u Sarajevu?
3. Nabroj nekoliko vjerskih ustanova u BiH.
4. Nabroj tvrđave i mostove u BiH.
5. Koji su spomenici narodnooslobodilačke borbe u BiH?
6. Napiši neke kulturno- historijske objekte u Zeničko. Dobojskom kantonu.
7. Nabroj najpoznatija hodočašća u BiH.
Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje ugla.Označavanje ugla.Prepoznavanje pravog,pravog,
oštrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Razvijanje prostorneorganizacije i
orijentacije.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika.
Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja.
Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna tema: Geometrija
Nastavna jedinica: Ugao( kut); Kraci i vrh ugla( kuta)
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, linijar, kreda u boji
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je prava, poluprava i ravan?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Ugao (kut); Kraci i vrh uglova(kuta)
Učenici u sveske crtaju pravu, zatim dvije poluprave koje imaju zajedničku tačku.
Nacrtam ugao i objašnjavam im.
Ugao (kut) je dio ravni ograničen dvjema

Poluprave koje ograničavaju nacrtani
ugao nazivaju se kraci ugla,
zajednička tačka dvije poluprave
UGAO naziva se vrh ili tjeme.
polupravama koje imaju istu početnu tačku.
Ugao zapisujemo AOB tako što vrh uvijek pišemo u sredinu BOA ili samo napišemo O
1. Nacrtaj te ugao nPm i ugao FSE
Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.

Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.
ZAVRŠNI DIO:
MART

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pravi, oštri i tupi ugao; Crtanje pravog, oštrog i tupog ugla
Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje ugla.Označavanje ugla.Prepoznavanje pravog,pravog,
oštrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Razvijanje prostorneorganizacije i
orijentacije.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika.
Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je ugao? Šta su kraci, a šte tjeme ugla? Unutrašnje i vanjske tačke ugla?
GLAVNI DIO: Najava cilja časa.
Zapisujem naslov na tabli. Pravi, oštri i tupi ugao; Crtanje pravog, oštrog i tupog ugla
Učenicima objašnjavam šta je pravi ugao pomoću presavijanja papire. Učenici pronalaze u
učionici gdje imamo prave uglove. Na osnovu pravog ugla učenicima objašnjavam šta je oštri, a
šte tupi ugao. Pronalaze i njih u učionici. Na satu govore kada kazaljke prave pravi ugao, kada
oštri i tupi ugao.
Nacrtam uglove i objašnjavam im kako crtaju ove uglove.
PRAVI UGAO OŠTRI UGAO TUPI UGAO
Kraci pravog ugla su međusobno okomiti.

Ugao koji je manji od pravog ugla je oštri ugao.
Ugao koji veći od pravog ugla, a manji od dva prava ugla je tupi ugao.
Učenicima pomoću geometrijskog pribora objašnjavam kako crtaju pravi, oštri i tupi ugao.
1.Nacrtaj te pravi ugao ASD 2. Nacrtaj oštri ugao FRO 3. Nacrtaj tupi ugao EOP
Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 113.114. i 115.
ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Građa cvijeta
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu i stablu. Najava cilja
časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam građu cvijeta. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Građa cvijeta
Dijelovi lista su: cvjetna drška, cvjetna loža, lapovi, latice, prašnici i tučak.
Tučak se označava kao ženski pol. Zato što tu nastaje plod sa sjemenom. Na tučku razlikujemo:
žig( njuška) i plodnik(plodnica). U središtu plodnika nalazi se jajna ćelija.
Prašnici predstavljaju muški pol. Imaju dvije prašnice žute boje. U njima se nalazi polenov prah.
U cvijetu se nalaze mednice ili nektarij.
Nepotpuni cvjetovi su oni koji nemaju sve dijelove cvijta. Npr. behar, latice...
Zadatak za učenike je da pronađu cvijetove nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će
kada zalijepe cvijet, pored pisati koje su funkcije i uloga cvijeta.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD IZ PRIRODE
Grupa A:
1. Šta je ćelija?
2. Iz čega se sastoji citoplazma?
3. Šta je tkivo?
4. Koji su uvjeti potrebni za klijanje sjemenke?
5. Nabroj oblike korijena?
6. Šta uočavamo na presječenom stablu?
7. Koja je uloga stabla?
8. Šta je adventivni korijen?
9. Kakva je unutrašnja građa lista?
10. Objasni proces opadanja lišća u jesen.
Grupa B:
1. Koji su dijelovi ćelije?

2. Šta je citoplazma?
3. Kako se naziva dioba kojom se razmnožavaju ćelije?
4. Objasni kako se odvja proces klijanja?
5. Nabroj oblike lista?
6. Koji su dijelovi korijena?
7. Koja je uloga korijena?
8. Šta je probraženo stablo?
9. Koja su tri osnovna dijela lista?
10. Šta su lisni ožiljci?
eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Majčin dar” Ela Peroci
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Razgovor sa učenicima o odnosu prema roditeljima. Kako se trebaju ponašati? Kako pokazati
svoju ljubav? Koji se praznik približava i kako da obraduju svoju majku na ovaj praznik? Najava
cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Majčin dar” Ela Peroci
o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o majci
njenoj djeci? Šta je najmlađi sin tražio od majke? Šta je majka poslala sinu?
Zapis na tabli ,, Majčin dar” Ela Peroci
Manje poznate riječi: Likovi: majka, najmlađi sin
- samotna- pusta, sama Mjesto radnje: podnožje planine
- podnožje- donji dio planine Vrijeme radnje: jedne godine
Tema: Majčina tuga za djecom
Tok događaja:
- Majka tuguje za djecom
- Odlazak pisma od najmlađg sina
- Majka šalje kutiju sa uspomenama najmlađem sinu
- Sin odlučuje da se vrati kući
Pouka: Roditelji su najvažniji u našem životu
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši pismo svojoj mami, napišite koliko je volite i
koliko vam je važna. Samo je jedna mama.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Ravnice u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalze ravnice u BiH, razumjet će važnost ravnica za BiH;
moći će pronaći ravnice na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje. Razvijati ljubav
prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.
Tip časa: obrada
Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH,
UVODNI DIO:
Ponovimo o BiH. Sa kojim državama graniči, glavni grad BiH?
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze ravnice, i o svakoj govorim važnost i
značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli.
Zapisujem naslov na tabli. Ravnice u BiH
U sjevernom dijelu naše domovine nalaze se najveće nizije a to su: Posavina, Semberija i Lijevče
polje.
Posavina je najrasprostranjenija nizija u BiH. Prostire se uz rijeku Savu i oko donjeg toka njenih
pritoka. Posavina je najveća žitnica u BiH. Najviše su zasijane pšenica i kukuruz, a u novije
vrijeme sve više uzgaja duhan.
Semberija se prostire na sjeveru između rijeke Save, njene pritoke Drine i planine Majevice. Na
njoj se uzgajaju povrće, žitarice i industrijske biljke, pogotovo šećerna repa.
Lijevče polje prostire se između rijeke Save i Vrbasa i planine Kozare, Prosare i
Motajnice.Uspješno se uzgaja pšenica i kukuruz, i industrijsko bilje.
Sve nizije su jako gusto naseljne, većina stanovništva se bavi poljoprivredom.
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose ravnice.

Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa.
Pohvalim najaktivnije i ocjenim.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ovim nizijama i
prepišu u sveske.

Nastavna jedinica: Objekat
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je objekat; Razlikovat će objekat u rečenicama; Znat će prepoznati
objekat i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa;
Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o subjektu i predikatu. Šta čine subjekatski skup riječi? Ponovimo o glagolima.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pročitam im tekst iz udžbenika Muzikanti. Učenici uočavaju riječi koje su podvučene zelenom
bojom.Zapisujem neke rečenice na tabli iz teksta.
Objekat
Minka i Vlado sviraju trube. ( šta? )

Iva je dohvatila nekakvu tamburu. (Šta?)
Ja vidim čovjeka. ( koga?)
Ti uzmeš štap. ( šta?)
Šta sviraju Minka i Vlado? Koga gleda Iva? Šta ti uzimaš? Koga vidim?
Dolazimo do zaključka šta je objekat.
Pokazujem im plakat sa djevojčicom i cvijećem i objašnjavam šta je objekat.
OBJEKAT je glagolski dodatak koji dopunjava glagolsku radnju i označava predmete i bića
koja su obuhvaćena radnjom.
Objekat odgovara na pitanja šta? ( za neživo) i koga? ( za živo)
Prepisuju rečenice na str.37. i pronalaze objekte, postavljanjem pitanja šta? koga?

Rade nastavni listić 5min. Dok ja provjeravam nastavni listić oni prepisuju sa table.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti apozicija, a onda iste
rečenice samo promjeniti položaj apozicije i odvojiti zarezom.
NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
U sljedećoj pjesmi pronađi i podvuci zelenom bojom objekat.

( Možeš se koristiti pitanjima šta? koga?)
SREĆA
Uzmi štap
pa u zemlju napraviš
maleno korito.
Od papira
napraviš maleni čamac
pa čekaš kišu.
Kad padne kiša

eto malenog potoka.
Niz potok
pustiš čamac.
On malo plovi,
al' si puno sretan.
Zejćir Hasić
Ime i prezime: ________________________
OCJENA: ____________________________
DIKTAT – pravilna upotreba interpunkcijskih znakova
Dva učenika 5 razreda naše škole išla su na takmičenje. Ja ću se upisati u

gimnaziju u Tuzli. Kada ćemo ići Emrahu na rođendan? Pitala me gdje sam
ostavila olovku. Koliko se još trebamo voziti? Pet kilometara? Još toliko? Pazi, ide
auto! Jupi, raspust! Ne želim ići na izlet! Živjela naša Bosna i Hercegovina! Neka
te prati sreća! Plavo- žuti, najbolji ste! Osma, Emin, Maja, Lejla i Aida išli su na
ekskurziju. Volio bih da imam kompijuter, novu loptu i bicikl. Asime, donesi mi
knjigu. Nije žurio, već je išao veoma sporo. Oh, kako bih rado išao u šetnju. Naša
reprezentacija je igrala 3: 0 protiv Norveške. Mlado-ludo. Putovali smo pravcem
Tuzla – Kladanj – Olovo - Sarajevo.
eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Potočić”- Dragan Kulidžan
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Razgovaramo o tome kako izgleda priroda u
proljeće? Kojom brzinom se odvijaju promjene u proljeće? Koje su promjene?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Potočić”- Dragan Kulidžan
Razgovor o piscu.
osjećaji? Kao pisac opisuje potočić? Kojim riječima? Kome se smiješi proljeće? Kako potok
pjevuši? Kamo i kome ide potočić? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna
pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime?
Prepiši epitete iz pjesme.
Zapis na tabli ,, Potočić”- Dragan Kulidžan
- Grgorljiv, žuborljiv- opis toka potočića
Pjesničke slike :
 Otapanje leda, dolazak proljeća
 Žubor potočića
 Livade prošarane cvijećem
 Potok teče u grad
Epiteti i poređenja:zaleđen, blijed, brzotok, plavoook, grgoljiv...

Motiv: Dolazak proljeća
Rime: žuborčići-potočići; ruši- zapjevuši; led- blijed...
Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o proljeću.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ
Napisti sastav o proljećeu. Kako je oni doživljavaju, da li ga vole i zašto? Naučiti napamet
pjesmu.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Kraška polja u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalze kraška polja u BiH, razumjet će sve o kraškim
poljima za BiH; moći će pronaći kraška polja na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje.
Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o ravnicama u BiH. Pokažu na karti gdje se prostiru ove ravnice.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Učenicima objašnjavam šta su kraška polja i njihove slabosti. Pomoću geografske karte
objašnjavam im gdje se nalaze kraška polja, i o svakom govorim važnost i značaj za BiH.
Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli.
Zapisujem naslov na tabli. Kraška polja u BiH
Kraška polja su područja koja su siromšna vodom, imaju vrlo malo obradivog zemljišta i biljni
svijet je jako siromašan.
Livanjsko polje je najveće kraško polje u BiH. Prostire se između planine Dinare na jugu i
Staretine i Tušnice na sjeveru. U ovom dijelu BiH nalazi se još: Glamočko, Kupreško i
Duvanjsko polje. Na ovim poljima se uzgaja krompir i kupus.
Gatačko polje nalazi se na najvišoj nadmirskoj visini. Ovo polje je jako bogato ugljem koji se
koristi u termoelektrani Gacko.
Popovo polje nalazi se na jugu naše zemlje. Kroz polje protiče rijeka Trebišnjica, na
sjeverozapadnom obodu nalazi se pećina Vjetrenica. Veoma je pogodno za uzgoj biljaka i više
puta godišnje zbog povoljne klime i male nadmorske visine.
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose kraška polja.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ovim kraškim poljima i
prepišu u sveske.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Muški- ženski cvjetovi i cvat
opisivanje građe cvijeta; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o cvijetu. Koji su njegovi dijelovi? Šta čini muški, a šte ženski pol? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kakvi su muški, a kakvi ženski cvjetovi. Zapisujemo u
tezama.
Zapisujem naslov na tabli Muški- ženski cvjetovi- cvat
Jednospolni cvijet ima samo prašnike ili samo tučak.

Dvospolni cvijet ima i tučak i prašnike.
Dvodomne biljke imaju na jednom stablu samo muške, a na drugom stablu samo ženske
cvijeetove.
Cvat( cvast) je skupina više cvijetova . Biljke da bi privukle insekta objedine svoje sitne cvijetiće
u cvat.
Zadatak za učenike je da pronađu cvijetove nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će
kada zalijepe cvat, pored pisati koje su funkcije i uloga cvata.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Oprašivanje i oplodnja
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o načinu oprašivanja i oplodnje; osnovnim dijelovima
biljke za oplodnju; opisivanje građe cvijeta; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u
akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki
korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o muškim i ženskim cvijetovima. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam oprašivanje i oplodnju.. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Oprašivanje i oplodnja
Oprašivanje je prenošenje polenovog praha sa prašnika na tučak. Samo u oprašenom cvijetu

nastaje plod. Insekti,vjetar, ptice, puževi, kiša i čovjek vrše oprašivanje.
Samooprašivanje je kada polenov prah sa prašnika cvijeta, pada na tučak istog cvijeta ( npr. zob,
ječam i raž).
Ukršteno oprašivanje je prenošenje polena sa prašnika jednog cvijeta na tučak drugog cvijeta.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku oprašivanja. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim
najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Trougao ( trokut)
Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje trougla.Označavanje trougla.Prepoznavanje pravouglog
trougla.Prepoznavanje jednakostraničnog, jednakokračnog trougla. Crtanje trougla i (specijalno)
pravouglog trougla.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog
jezika. Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je ugao? Šta su kraci, a šte tjeme ugla? Unutrašnje i vanjske tačke ugla?
GLAVNI DIO: Najava cilja časa.
Zapisujem naslov na tabli. Trougao ( trokut)
Učenicima objašnjavam šta je trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo trouglove.
Objašnjavam im da trougao ima tri strane, tri ugla i tri vrha. Objašnjavam kako šta označavamo.
TROUGAO
Trougao ( trokut) je dio ravni ograničen s tri duži. Trugao ima tri stranive, tri ugla i tri vrha.
Objašnjavam im unutrašnje, rubne i vanjske tačke trougla.
Unutrašnje tačke su A,B

Vanjske tačke su C,D
Rubne tačke su E,F
1.Nacrtaj trugao ABD.

ZAVRŠNI DIO:
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Pričanje događaja
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Pročitam im priču Medvjedi ( Naš jezik str. 68.). Razgovaramo o priči. U kom licu je
ispripovjedana? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Znate li za neki događaj o kojem želite pripovjedati? Kakav je to događaj? Kome se dogodio?
Zašto vam je zanimljiv?
Zapisujem naslov na tabli. Pričanje događaja
1. čas O događajima pripovjedamo u trećem licu. Tako se stiče dojam da je pripovjedač

objektivan, da posmatra događaj sa neke udaljenosti, da o njemu mnogo zna. Ukoliko smatraš da
ćeš time postići bolji dojam i da će tvoj tekst biti ljepiši možeš pisati o stvarima koje su se tebi
dogodile samo u tećem licu.
2. čas Pisana vježba. Učenici odabrani događaj pričaju u svoje sveske. Učenike prepuštam
individualnom radu. Uz neke korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu događaj.
NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG,

SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED
ATRIBUT
U sljedećim rečnicam podvuci

atribute.
Sara je imala zeleni džemper.

Učitelj je bio na šklskim vratima.
Moj brat se zove Osman.
OBJEKAT
APOZICIJA
U sljedećim
rečenicama U sljedećim rečenicama podvuci
podvucite subjekat, apozicije.
predikat i objekat.
Majstor Hamdija odlazi u penziju.
Djeca pišu zadaću. Nastavnica Sanja je dobra.
Jučer sam gledao Faruk, ljekar, pomogao je majci.
film.
Mahir vozi bicikl.
IME I PREZIME: ____________________________

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Vezeni most”- Nasiha K. Hadžić
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Šta je za vas mašta? O čemu najčešće maštate?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. ,, Vezeni most”- Nasiha Kapidžić- Hadžić
Razgovor o pjesnikinji.
Slušaju pjesmu na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje
osjećaji? Kako u pjesmi izgleda grad od lišća? Od čega je načinjen most? Šta rade vjetar i svitci?
Kakva se muzika čuje na mostu? Koga most očekuje u posjetu? Koje su pjesniče slike? Može li
cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv
pjesme? Koje su rime? Prepiši epitete iz pjesme.
Zapis na tabli ,, Vezeni most”- Nasiha Kapidžić- Hadžić
- Travne- travnate
Pjesničke slike :
 Obale imaju most
 Most se ogleda u rijeci
 Most se njiše kao čamac na vodi
 Svira mu orkestar cvrčaka
 Vitki, vezeni most
Epiteti i poređenja: grad od lišća, najdraži gost, obale travne, svilena, tanka žica...
Motiv: Zamišljeni most koji je ukras prirode
Rime: gost- most; tkan- dan; plićaku- mraku...

Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o mostu iz mašte.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ
opisati svoje mjesto iz mašte.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Od oplodnje do klice i ploda
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja kako teče proces od oplodnje do klice i ploda; osnovnim
dijelovima biljke za oplodnju; kako nastaje plod; čuvanje biljnog svijeta u okruženju,
učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka,
pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o oprašivanju i oplodnji što smo učili prošli čas. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kako teče proces od oplodnje do klice i ploda.
Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Od oplodnje do klice i ploda
Kada polenovo zrce dospije na žig tučka, zalijepi se za tečnost koju žig ispušta. Zrnce polena
bubri. Uskoro proklija u jednu cijevčicu. Vrh te cjevčice raste kroz stubić tučka sve do sjemenog
zametka. U sjemenom zametku se nalazi ženska jajna ćelija, one se spajaju i to spajanje se naziva
oplodnja. Iz plodnika se razvija plod, a od sjemenog zametka sjemenka. Neke biljke se
razmnožavaju sjemenom, sjemenka se razvija nakon oplodnje , takav način razmnožavanja se
naziva spolno razmnožavanje.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku od cvijeta do ploda višnje. Ukratko ponovimo sadržaj
časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 73

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Fotosinteza
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o fotosintezi; o načinu stvaranja kiseonika; Razumjet će
važnost fotosinteze za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama
uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena,
izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o načinu na koji biljke uzimaju vodu i mineralne materije iz zemlje i provode do lista..
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam fotosinteze. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo
u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Fotosinteza
Život biljaka, životinja i ljudu zavisi od procesa fotosinteze.

Riječ fotosinteza potiče od riječi foto- svjetlost i sinteza- objedinjavanje, pa možemo reći da
fotosinteza predstavlja objedinjavanje tvari pod uticajem svjetlosti.
Fotosinteza je proces gdje biljka uz pomoć hlorofilnih zrnaca od vode i ugljičnog dioksida pod
uticajem svjetlosti proizvodi hranu ( skrob). Za vrijeme fotosinteze kroz stome lista izlazi kisik
neophodan za disanje čovjeka.
U toku procesa fotosinteze vrši se izgradnja organskih tvari( hrane) iz neorganskih ( minerali i
uglen dioksid) pri čemu se oslobađa kisik.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku procesa fotosinteze. Ukratko ponovimo sadržaj časa.
Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jednakokraki trougao (trokut)
Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje jednakokrakog trougla.Označavanje i crtanje
jednakokrakog trougla. Prepoznavanje jednakokrakog trougla. Različiti načini matematičkog
izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna
i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je trougao? Šta su stranice, a šte tjemena trougla? Unutrašnje i vanjske tačke
trougla? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Jednakokraki trougao ( trokut)
Učenicima objašnjavam šta je jednakokraki trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo
trouglove. Objašnjavam im da trougao ima osnovicu i dva kraka iste dužine. Objašnjavam kako
šta označavamo.
JEDNAKOKRAKI TROUGAO
Trougao ( trokut) koji ima dvije stranice jednake dužine je jednakokraki trokut. Jednake stranice
nazivaju se kraci trokuta, a treće stranica je osnovica.
Objašnjavam im kako crtaju jednakokraki trougao.
1.Nacrtaj jednakokraki trugao ABD čiji su kraci b = 25 mm, a osnovica a = 35 mm

ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pravouglii trougao (trokut)
Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje pravouglog trougla.Označavanje i crtanje pravouglog
trougla. Prepoznavanje pravouglog trougla. Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla.
Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne
organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir
informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pravougli trougao ( trokut)
Učenicima objašnjavam šta je pravougli trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo
trouglove. Objašnjavam kako šta označavamo.
PRAVOUGLI TROUGAO
Trougao ( trokut) koji ima jedan pravi ugao naziva se pravougli trougao.
Objašnjavam im kako crtaju pravougli trougao.

1.Nacrtaj pravougli trugao EDS Čije su stranice dužine a = 4cm, b = 3 cm i c = 5 cm.

ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica: Planine u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze planine u BiH, razumjet će važnost planina za BiH;
moći će pronaći planine na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje.Znat će zašto naša
zemlja spada u planinske zemlje; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u
našoj domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koje ravnice i kraška polja imaju u BiH.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze planine, i o svakoj govorim važnost i
Zapisujem naslov na tabli. Planine u BiH
Planine zauzimaju veći dio površine BiH. Preko cijele BiH protežu se Dinarske planine. U BiH
ima mnogo planina, ali neke veće od njih su:
Bjelašnica u blizini Sarajeva. Njena visina je 2067m. Na ovoj planini se nalazi meteorološka
stanica. Ova planina predstavlja turističu destinaciji i ljeti i zimi.
Jahorina je također u blizini Sarajeva. Najveći njen vrh je 1916m. Zbog blagih padina predstavlja
važan centar zimskih sportova.
Treskavica njen najveći vrh je 2085m. Bogata je šumom, pašnjacima i jezerima. Jako je bogata
ljekovitim biljem, u njenim jezerima živi endemska vrsta planinski triton- vodenjak.
Maglić se nalazi na jugoistoku BiH. Najveća je planina u BiH sa 2386m. Vrlo je bogata biljnim i
životinjskim svijetom, ljekovitim biljem i ima dosta endemičnih vrsta. Poznata je po prašumi
Perućici koja je u Europi.
Velež je u blizini Mostara. Najviši vrh je 1969m. Odlikuje se malom količinom vode, pa zbog
toga nema naročito razvijen biljni i životinjski svijet.
Vranica nalazi se u središnjem dijelu BiH. Visoka je 2110m. Jako je bogata rudama, šumom,
biljnim i životinjskim svijetom. Poznata je po ljepoti Prokoškog jezera.
Grmeč je na zapadu BiH . Visina je oko 1605m. Posebno je čuven grmečki medvjed.
Vlašić se nalazi u centralnom dijelu BiH. Visok je oko 1943m. Ima veoma razvijen zimski i ljetni
turizam.
Prenj je planinski masiv u Hercegovini visine je oko 2155m. Okružuju ga prirodna ( Boračko
jezero) i vještačka ( Jablaničko i Grabovičko).
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose planine.

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o ovim planinama i
prepišu u sveske.

eg
osnovnog
Nastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- navodnici( ,,”) (»«)
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i upotrebljavati interpunkcijske znakove;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta su interpunkcijski znaci. Koje smo do sada naučili? Na odgovarajućim primjerima
ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova ( ,,”) (»«)
pročitam im tekst iz Našeg jezika str.52. Obrate pažnju na znakove koji su obojeni crvenom
bojom. Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih
intrpunkcijskih znakova.
Navodni znaci se pišu:
- pri pisanju upravnog govora
( ,, Pa i to je lako”, reče Nejla.)
- pri navođenju nečijeg teksta
( Branko Ćopić je u Izokrenutoj priči napisao ovu rečenicu: ,, Tek je brdi izašlo iza sunca..” )
- pri navođenju riječi s drukčijim značenjem od onog koje je za njih uobičajeno
( On je oličenje »ljepote« - klempave uši, veliki nos i ćelava glava.)
- pri navođenju imena ustanova ili organizacija čije ime ne bi bilo prepoznato bez navodnika
( Noć je prespavao u ,, Lipi”)
- navodnicima se mogu, ali i nemoraju označavati nazivi knjiga, časopisa
( Ode lopta! Požuri u školu! Pazi, auto!)
- na kraju parola, čestitki, izraza lijepih želje, kletvi
( Izašlo je novo izdanje zbirke ,, Kameni spavač” Maka Dizdara)
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica upotrebljavajući ove znakove
NASTAVNI LISTIĆ
Upotreba interpunkcijskih znakova ,, ”
1. Zaokruži slovo ispred rečenice gdje su pravilno napisani navodni znaci:
a) Mama reče: ,, Idemo zajedno u školu.”

b) Hoćemo li ići na more- ,, pitao je dječak”
c) Moj djed voli čitati ,, Jutarnji list.”
d) Dječak je prosuo mlijeko mama mu je rekla da je ,,, divno” to što je učinio.
e) Ovo je ,, Svjetlost” knjižara.
2. Upiši navodnike gdje je potrebno.
U Tuzli je izlazio list Front slobode. E, pravi mudrac, rekoše seljani.

Posjetili smo restoran Diskrecija. Dobio sam peticu , reče Emrah.
3. Napiši tri rečenice upotrebljavajući navodne znakove.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
4. Zaokruži tačan odgovor.
Navodnike u pisnju naslova u knjiga, novina, časopisa
 moramo pisati
 možemo, ali i ne moramo
 ne trebamo
Ime i prezime: _______________________________
VJEŽBA
1. Nacrtaj jednakostranične trouglove čija je stranica:
a) 25mm b) 4 cm
2. Nacrtaj jednakokrake trouglove

a) osnovice dužine DF = 35 mm i dužine kraka DF = EF = 45 mm
b) osnovice dužine AB = 4 cm i dužine kraka AC = BC = 3 cm
3. Nacrtaj pravougle trouglove
a) stranica a = 5 cm i b = 4 cm
b) stranica a = 25 mm i b = 45 mm
4. Nacrtaj trougao čije su stranice dužine a = 5 cm, b = 43 mm i c = 75mm. Označi

vrhove A, D, E, unutrašnje tačke G, H i vanjske tačke O,P.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Značaj fotosinteza – biljke proizvode hranu
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o fotosintezi; o načinu stvaranja kiseonika; Razumjet će
važnost fotosinteze za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama
uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena,
izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o načinu na koji biljke uzimaju vodu i mineralne materije iz zemlje i provode do lista..
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam kao biljka prozvodi hranu. Zajedno dolazimo do
zaključaka i zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Značaj fotosinteze – biljke proizvode hranu
Biljke su proizvođači hrane (autotrofne biljke) same sebi prozvode hranu. Biljke hranu proizvode
pomoću procesa fotosinteze. Prilikom procesa fotosinteze nastaje kiseonik.
Ljudi, životinje, bakterije koriste hranu nastalu fotosintezom nazivaju se heterotrofima ili
potrošačima hrane.
Zahvaljujući procesu fotosinteze u prirodi neprekidno kruži kisik i ugljendioksid.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku procesa stvaranja hrane. Ukratko ponovimo sadržaj časa.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Disanje biljaka
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o procesu disanja kod biljaka; o načinu stvaranja
kiseonika; Razumjet će važnost disanja za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o fotosintezi. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam disanje biljaka. Zajedno dolazimo do zaključaka i
zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Disanje biljaka
Svi živi dijelovi biljke dišu. Disanje se odvija u svim dijelovima biljke: u listovima, korijenu,
cvjetovima, plodovima čak i sjemenka biljke diše. Kisik kada ulazi u biljku dolazi do živih ćelija.
U ćelijama se spaja sa hranjljivim materijama koji sagorjevaju. Prilikom sagorijevanja nastaje
voda i ugljendioksid, uz oslobađanje energije. Nastala energija omogućava diobu ćelija, rast
biljaka, cvjetanje, sazrijevanje ploda itd.Procesom fotosinteze nastaju ove tvari, disanjem se
razgrađuju i oslobađa se voda i ugljendioksid.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku kretanja tvari u listu. Ukratko ponovimo sadržaj časa.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Rijeke u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze rijeke u BiH, razumjet će važnost rijeke za BiH;
moći će pronaći rijeke na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje; Shvatit će važnost
rijeka za našu domovinu i povezat ćemo sa 22.3. Danom voda; Razvijati ljubav prema domovini
i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o planinama u BiH.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze rijeke, i o svakoj govorim važnost i
Zapisujem naslov na tabli. Rijeke u BiH
Sava je najveća rijeka u BiH. Nastaje u Sloveniji spajenjem dvije rijeke Save Bohinjke i Save
Dolinke.Čini granicu BiH sa Hrvatskom . Plovna je cijelom svojom dužinom.
Una je naša najljepša rijeka. Izvire u Hrvatskoj. Jednim svojim dijelom je planinska rijeka, a
drugim je ravničarska. Krase je prelijepi vodopadi, bogata je biljnim i životinjskim svijetom zbog
svoje čistoće. Na ovoj rijeci se održava rafting.
Vrbas izvire ispod planine Vranice. U Jajcu se ulijva u Plivu, gdje gradi vodopad visine 22m.
Bosna izvire ispod planine Igman. Vrelo Bosne je poznato izletište. Ulijeva se u rijeku
Savu.Protiče kroz veliki broj naselja i zbog toga je postala najzagađenija rijeka u BiH.
Drina nastaje od dvije rijeke Pive i Tare u Crnoj Gori. Veoma je brza i jaka planinska rijeka i
zbog toga je pogodna za izgradnju hidrocentrala. Poznata je po splavarenju na rijeci Drini.
Neretva izvire u podnožju planine Jabuke. Jedina se ulijeva u Jadransko more. Poznata je po
svojoj smaragdno-zelenoj boji. U gornjem toku je jako brza i snažna, čak i pitka. U donjem toku
postaje ravničarska rijeka.
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose rijeke.

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o ovim rijekama i
prepišu u sveske.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Obim ( opseg) raznostraničnog trougla ( trokuta)
Ciljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati obim trougla. Znat će formule za izračunavanje
obima i primjenjivat će stečeno znanje. Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem
matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija
ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Obim ( opseg) raznostraničnog trougla
Učenicima objašnjavam pomoću oblika naše domovine objašnjavam način izračunavanja obima.
Objašnjavam kako zapisujemo formulu za izračunavanje obima raznostraničnog trougla.
O=a+b+c Obim trougla je zbir dužina svih stranica tog trougla.
Objašnjavam im kako izračunavamo, odnosno kako riješavamo ovakve zadatke.
1. Izračunaj obim trougla čije su stranice a= 3 cm 2mm, b = 4 cm i c = 7 cm.

Zatim nacrtajte taj trougao.

ZAVRŠNI DIO:


Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Priče”- Branko Ćopić
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga, koje je napisao? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Priče” – Branko Ćopić
najinteresantnijim dijelovima priča. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi.
Razgovaramo o tome.
2. čas Učenici čitaju svoje analize priča. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i
sviđa.
ZAVRŠNI DIO:
____________________
I GRUPA
Priča: Bašta sljezove boje
 Odredite tok događaja u ovoj priči.

 Napišite mjesto i vrijeme događanja radnje.
 Ko su glavni likovi u ovom romanu?
 Napišite njihove osobine.
 Ko su sporedni likovi u romanu?
 Odredite temu ove priče
 Odredi pouku ove priče.
 Pronađite opis prirode ili lika i prepišite u svesku.
II GRUPA
Priča: Priča starog druma

III GRUPA
Priča: Cvrčak traži sunce

IV GRUPA
Priča: Sunčani svijet moje majke

NASTAVNI LIST
Lektira: Priče – Branko Ćopić

1.Šta su dječaci pronašli na ujakovom tavanu?
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
2.Koji dječak je slavio svoj deseti rođendan? Ispričaj sve što znaš o tome.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
_______________________________________________________________
3.Izaberi tebi najdraži lik iz ovih priča. Napiši kakav je i zašto ti je on ostao u
sjećanju.
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
________________________________________________________________
4.U kojoj priči se spominje neobičan vašar, i zašto ga zovu tako?

__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
__________________________________________________________________
OCJENA: IME I PREZIME:
________________ _________________________
VJEŽBA
1. Obim jednakostraničnog trougla je 36m. Kolika mu je stranica?
2. Osnovica jednakokrakog trougla ima dužinu 5cm. Ako je dužina kraka 4cm
izračunaj obim tog trougla.
3. Obim jednakokrakog trougla je 16cm.

a) Ako mu je osnovica dužine 4cm, kolike mu je dužine krak?
b) Ako mu je krak dužine 5cm, kolike mu je dužine osnovica?
4. Krak jednakokrakog trougla je dvostruko duži od osnovice. Obim trougla je

10cm. Kolike su mu stranice? Nacrtaj taj trougao.
5.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako mu dužina stranice iznosi 3cm

7mm. Nacrtaj taj trougao.
6. Izračunaj dužinu stranice jednakostraničnog trougla, ako mu je obim

168mm.Nacrtaj taj trougao.
7. Izračunaj obim trougla čije su stranice dužine a = 23mm, b = 5 cm 3mm,

c = 7 cm. Zatim nacrtaj taj trougao.
8. Izračunaj obim trougla čije su stranice dužine a = 45mm i b = 6cm 8mm.

Zatim nacrtaj taj trougao.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Jezera u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze jezera u BiH, razumjet će važnost jezera za BiH;
moći će pronaći jezera na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje; Shvatit će važnost
jezera za našu domovinu; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj
domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o rijekama u BiH. Ponovimo kakava jezera mogu biti po nastanku.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze jezera, i o svakom govorim važnost i
Zapisujem naslov na tabli. Jezera u BiH
Prirodna jezera mogu biti planinska i riječna jezera.

Najpoznatija planinska jezera u BiH su: na planini Treskavici Veliko jezero i Crno jezero,
na Zelengori Kotlaničko i Štirinsko jezero, na Prenju Boračko jezero, na Vranici Prokoško
jezero.
Najpoznatiji riječno jezera su: Plivska jezera na Plivi.
Najpoznatija vještačka jezera su: Modrac na rijeci Spreči, Jablaničko na rijeci Neretvi, Bilećko
jezero na Trebišnjici.
Najpoznatija močvara u BiH je Hutovo blato. Koji je park prirode i ptičiji rezervat. Nastao je od
sistems rijeke Krupe.
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose jezera.

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o jezerima i
prepišu u sveske.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Transpiracija- biljke ispuštaju vodu
Ciljevi i zadaci sata: steći će znanja o procesu transpiracije kod biljaka; o načinu stvaranja
vodene pare; Razumjet će važnost transpiracije za biljku; čuvanje biljnog svijeta u okruženju,
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o fotosintezi. Ponovimo o disanju biljaka. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću slika učenicima objašnjavam transpiraciju kod biljaka. Zajedno dolazimo do zaključaka
i zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Transpiracija – biljke ispuštaju vodu
Voda u biljku ulazi putem korijena, iz biljaka izlazi preko listova u vidu vodene pare. Iz biljaka
izlazi čista voda jer minerali ostaju u biljci. Taj proces se naziva transpiracija.
Koliko će vode biljka da izgubi zavisi u kom dijelu živi. Biljke u sušnim predijelima iamju
dlačice na listovima koje onemogućavaju gubljenje vode. Kaktus ima iglice koje sprečavaju
gubitak vode. Isparavanje vode iz biljke je veće ako je vazduh topal, i kada je vjetar.
Transpiracija je korisna biljkama jer ispušta čistu vodu, a putem korijena će dobiti novu vodu
bogatu mineralima.
Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku transpiracije u biljkama. Ukratko ponovimo sadržaj časa.
ZAVRŠNI DIO:
KONTROLNI RAD IZ PRIRODE ZA V RAZRED

Grupa: A
1. Iz čega je građen cvijet?

2. Koji dio cvijeta čini ženski pol?
3. Kakav je dvodomi cvijet?
4. Šta je samooprašivanje?
5. Ko prenosi polen na tučkove?
6. Šta se dešava sa polenovim zrncem kad dospije na žig tučka?
7. Koji plin nastaje pri procesu fotosinteze?
8. Šta znači autotrofni organizam?
9. Sa čim se spaja kisik u ćelijama biljke?
10. Šta je transpiracija?
Grupa: B
1. Šta se nalazi u prašnicima?

2. Zašto se cvjetovi nekih biljaka zovu nepotpuni?
3. Kakav je to dvospolni cvijet?
4. Šta je cvat ( cvast)?
5. Kakvo je ukršteno oprašivanje?
6. Šta je oplodnja?
7. Šta je fotosinteza?
8. Šta znači heterotrofni organizam?
9. Šta nastaje prilikom disanja biljke?
10. Preko kojeg organa biljka ispušta vodu?
Vježba
1. Riješi jednačine sa množenjem
a) 24 • x = 2 976 b) y • 30 = 3 420
2. Riješi jednačine sa dijeljenjem
a) x : 16 = 1 840 b) 50 176 : a = 56
3. Riješi nejednačine sa množenjem i dijeljenjem
a) b : 10 ≤ 18 b) x • 18 > 24 624
4. Riješi jednačinu!
8 • c + 350 = 4 700
5.Odredi vrijednost izraza.
( 44 658 : 54) + 5 780 - 236 • 356 =
6. Odredi vrijednost izraza.
8 122 200 : 75 + 45 129 – 234 • 456 =
VJEŽBA
1. Napiši riječima sljedeće brojeve
12 345 700 –
234 567 890 –
23 306 350 200 –
567 200 876 100 –
409 234 790 344 –
2. Napiši ciframa sljedeće brojeve.
Dvdeset šest miliona sedamsto četiri hiljade šesto –

Jedna milijarda tristo miliona šesto dvadeset četiri hiljade tristo dva –
Sto pet milijardi šesto četrdeset miliona osamsto šezdeset pet hiljada osamsto jedan –
Tri miliona sedamsto četrdeset devet hiljada dvadeset tri –
Jedanaest miliona trideset šest hiljada pet –
3. Nacrtaj oštri ugao CDE, i označi unutrašnje tačke G, H, I
4. Nacrtaj tupi ugao cVs , označi vanjske tačke T, R ,O
5.Nacrtaj pravi ugao čiji je vrh P, a kraci o i m. Zatim označi taj ugao.
PRIPREMA ZA III PISMENU PROVJERU ZNANJA

1. Riješi jednačinu i nejednačinu!
a) 6 • X + 892 = 42 046 b) c • 56 > 369 208
2. Napiši riječima sljedeće brojeve.
45 407 890 -
304 567 900-
23 509 456 109-
678 900 389 100-
3. Odredi vrijednost izraza!
( 799 456 : 83) – 3 456 + 709 • 245 =
4. Nacrtaj tupi ugao, čije je tjeme R, a kraci e, f. Zatim označi taj ugao.
5. Obim jednakokrakog trougla ABC je 38cm. Dužina kraka je 12cm 5mm.

Izračunaj dužinu osnovice tog trougla. Zatim nacrtaj taj trougao.

eg
osnovnog
obrazovanja
Nastavna jedinica:Upravni i neupravni govor
Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno upotrebljavati interpunkcijske znakove; usvajanje pojma
upravni i neupravni govor; razlikovanje upravnog od neupravnog govora; prepoznavanje upravnog
govora u tekstu. Razvijanje pamćenja, pažnje, koncentracije.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta su navodni znaci. Kada ih koristimo? Na odgovarajućim primjerima ponovimo
njihovu upotrebu. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Upravni i neupravni govor)
1. čas Upravni govor
Pomoću odgovarajuće grafofolije učenicima objašnjavam upravni govor. Kada vide sliku na
foliji, postavljam im pitanja O čemu razgovaraju djeca? Čime su označene riječi koje izgovara
Vedran? Šta je napisano ispred njegovi riječi? Čime su označene riječi koje izgovara Alma? Šta
je napisano ispred njenih riječi? Na grafofoliji se nalaze zaključci do kojih zajedno dolazimo.
Učenici rade nastavi listić.
2. čas Neupravni govor
Zati, učenicima objašnjavam pomoću druge folije šta je neupravni govor. Učenici rade nastavne
listiće.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ uraditi listiće koje su dobili.
DIKTAT
( upravni i neupravni govor)
,, Djeco, koja je jaje vrsta riječi? ''– rače učiteljica.
Dino odgovori: ,, Imenica!''
,, Bravo, Dino! A kojeg je roda?'' , upita učiteljica.
Dino odgovori: ,, Ne znam dok se ne izleže.''
Vozi Damir bicikl i udari jadnog dedu.

Dedo mu reče: ,, Pa, dobro, mali, zar ti ne znaš zvoniti?''
,, Znam, dedo znam. Ali ne znam voziti bicikl.''- odgovori Damir.
Otac kaže sinu osnovcu: ,, Sine, jesi li danas nešto naučio u školi?''
,, Zamisli tata, ništa! Sutra moram opet da idem.''- reče sin.
,, Uči sine, uči. Od učenja još niko nije umro. '' – kaže mama sinu.
,, Mama, zar hoćeš da ja budem prva žrtva?'' – upita sin.
Sljedeći tekst pretvori u neupravni govor.
KONJ I BIK
Konj plemenita roda, noseći na sebi mladića, poigravao se preskačući potočiće,

povinjući se naredbama svog gospodara.
Spazi ga bik i poče mu se rugati: ,, Nema tih para za koje bih ja dopustio
nekakvom djetetu da me jaše i da mi zapovjeda. Zbacio bih ga prvom prilikom!
Pokazao bih ja već njemu!'' ,, Zar se junaštvo pokazuje na slabijima?! Možda to i
dolikuje biku, ali meni nikako!''-odgovori konj i odjuri poljem.
III PISMENA PROVJERA ZNANJA

1. Riješi jednačinu i nejednačinu!
a) 7 • X + 678 = 41 922 b) x • 39 > 22 191 6b
2. Napiši riječima sljedeće brojeve.
67 890 002 -
567 209 345 -
23 509 456 109 -
678 900 389 100 - 5b
209 780 234 –
3. Odredi vrijednost izraza!
9 216 : 36 - 132 + 457 • 987 = 3b
4. Nacrtaj pravi ugao, čije je tjeme E, a kraci c,f. Zatim imenuj taj ugao. Označi
vanjske tačke G,H, J
5b
5. Obim jednakokrakog trougla ABC je 97mm . Dužina kraka je 3cm 4mm.

Izračunaj dužinu osnovice tog trougla. Zatim nacrtaj taj trougao.
6b
UKUPNO: 25 bodova
Analiza treće pisane provjere znanja

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Ukupno bodova: 25
Skala ocjenjivanja
0–7=1
8 – 10 = 2
11 – 15 = 3
16 – 20 = 4
21 – 25 = 5
Srednja ocjena:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Jadransko more
Ciljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze mora u BiH, razumjet će važnost izlaska naše
zemlje na more; moći će pronaći more na geografskoj karti i pokazati njegovo prostiranje;
Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o stajaćim vodama u BiH.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalazi more, i o svakom govorim važnost i
Zapisujem naslov na tabli. Jadransko more
BiH izlazi na Jadransko more. Dužina našeg dijela mora je 24km. Obuhvata zaljev Neum,
poluotok Klek i Malostonski zaljev.
Jadransko more se nalazi između Apeninskog i Balkanskog poluotoka, predstavlja dio
Sredozemnog mora. Dugo je 783km, a široko 177km. U Jadranskom moru postoje različita
kretanja vode: talasanja i morske struje.
Talasanja nastaju pomoću vjetrova. Najpoznatiji vjetrovi na Jadranskom moru su: bura, jugo i
maestral. Morske struje u Jadranu su slabe i sporo se kreću.
Jadran spada u topla mora, prosječna ljetna temperatura je 23c- 27c.
Značaj mora je ogroman: dobija se morska so, love se školjke, ribe, rakovi, more je pogodno za
turuzam i rekreaciju.
Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose more

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ljepotama mora.
KONTROLNI IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED

Grupa A:
1. Nabroj najveće nizije u BiH?

2. Napiši sve što znaš o Popovom polju.
3.Na kojoj planini se nalazi prašuma Perućica?
4. Koja je najveća planina u BiH, koja je visina njenog najvećeg vrha?
5. Napiši sve što znaš o rijeci Bosni.
6.Nabroj prirodna jezera u BiH?
7. Kako nastaju Plitvički vodopadi?
Grupa B:
1. Napiši sve što znaš o Semberiji.

2. Nabroj poznata kraška polja u BiH?
3. Na kojoj planini se nalzi Prokoško jezero?
4.Na kojoj planini se nalazi meteorološka stanica?
5. Napiši sve što znaš o rijeci Drini.
6. Nabroj vještačka jezera u BiH?
7. Šta je Hutovo blato? ( napiši sve što znaš)

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna tema: Životinje
Nastavna jedinica: Kunić
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati zec i kunića; naučit će osnovu građei izgleda zeca; znat će
gdje se razmnožavaju, kako se hrane i sl; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o lancu ishrane, i o životinjama što su do sada učili. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Posmatraju slike kunića, razgovaramo. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Kunić
Kunić se razlikuje od zeca po sljedećem: kunić kopa jazbinu, a zec se leže na površini, mladi
kunića su slijepi, a kod zeca nisu; kunići žive u društvu a zečevi sami.
Čovjek je od divljeg kunića, pripitomio pitomog kunića.
Kunić ima kratku dlaku, a duge uši, zadnje noge su mu duže od prednjih, na prstima ima kandže,
sjekutići su mu izrazito dugi i oštri.
kunić je glodar i biljojed.
Koti se tri puta godišnje, po 15 mladih.Odkunića upotrebljavamo: meso, dlaku, krzno i mast.
Zadatak za učenike je da pronađu slike kunića, još interesantnih stvari o njima za zidni
pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji
danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Pas i opasne životinje pasa
Ciljevi i zadaci sata: znat će da je psa lijepo imati za prijatelja ali da ga redovno moraju voditi
veterinaru; naučit će koje bolesti mogu dobiti od psa, ali kako da se zaštite i prepoznaju bolesnu životinju;
razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o kuniću. Razgovaramo o psima i ljubavi koju im poklanjamo, a oni nam uzvraćaju.
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Pas i opasne bolesti pasa
Čovjekov najbolji prijatelj među životinjama je pas. Ali čovjek treba redovno voditi psa na
preglede kod veterinara da bi izbjegao bolesti koje može dobiti od ove životinje.
najčešće bolesti koje čovjek može dobiti su: bjesnilo i pasja pantljičara.
Bjesnilo: kada bi se čovjek zarazio bjesnilom, odmah mora primiti vakcinu protiv te bolesti jer bi
mogao umrijeti u teškim mukama. Bjesan pas se prepoznaje po hoda samo pravo, pognute glave,
nakostriješen i ima pjenu oko usta.
Pasja pantljičara: pas preko izmeta izbacuje izazivača ove bolesti, može ostati na dlaci psa i da
čovjek prenese na sebe. Ako se ne liječi čovjek može da umre od ove bolesti.
Zadatak za učenike je da pronađu slike pasa, interesantne stvari o njima za pano. Ukratko
ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili
aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Pravougaona mreža

Ciljevi i zadaci sata: Znat će šta čini pravougaonu mrežu. Različiti načini matematičkog
izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna
i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je kvadrat, a šta pravougaonik? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Pravougaona mreža
Učenicima objašnjavam pomoću modela pravougaone mreže objašnjavam šta je pravougaona
mreža. Učenici na modelu uočavaju okomite i vodoravne prave.
Pravougaonu mrežu čine međusobno okomite prave. Prave istih boja su

paralelne. Prave različitih boja su okomite.
Objašnjavam kako da urade primjere iz udžbenika str.132.

ZAVRŠNI DIO:
motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: napraviti pravougaonu mrežu.

Ortoepske vježbe za pravilan izgovor glasova č, ć, dž, đ
Bura buči,
stari čiča čuči,
viče Ćući:
- Kćerko, kreći kući!
Malo meče
med u usta meće,
nudi Mići
a on sada neće.
Čiči čuču čočo čar

cestom ide dimnjačar.
Džadža džudžu džodžo džin
pjeva pored vode mlin.
Kad bi mačke bila maćka

kad bi tačka bila taćka
me bi znao mali Mićo
šta je veče, a šta veće,
šta je kuće, a šta kuče.
Kad bi mačka bila maćka

kad bi tačka bila taćka,
ko bi znao šta je meče,
a šta đak u torbu meće,
kad iz škole kući kreće.
Kad bi mačka bila maćka

kad bi tačka bila taćka,
mala Sanja spavačica
postala bi spavaćica
sušila se na konopcu- izaprana
i spavala u ormaru izglačana.
eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Pričanje doživljaja
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Čitam im priču na str.67. ,,U lovu” Razgovaramo o priči. U kojem licu je ispovjedana?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Znate li za neki doživljaj o kojem želite pripovjedati? Kakav je to doživljaj? Zašto vam je
zanimljiv?
Zapisujem naslov na tabli. Pričanje doživljaja
1. čas O doživljajima pripovjedamo u prvom licu. Tako se stiče dojam da se opisano dogodilo
upravo vama Ukoliko smatraš da ćeš time postići bolji dojam i da će tvoj tekst biti ljepiši možeš
pisati o izmišljenim događajima, ako želiš stvoriti dojam životnosti i doživljenosti.
Učenici usmeno pričaju doživljaje, vršim korekcije gdje je to potrebno.
2. čas Pisana vježba. Učenici odabrani događaj pričaju u svoje sveske. Učenike prepuštam
individualnom radu. Uz neke korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu doživljaj.
eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Divlji i pitomi golubovi
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati divljeg i pitomog goluba; naučit će osnovu građe i izgleda
golubova; znat će gdje se razmnožavaju, kako se hrane i sl; razvijanje ljubavi prema životinjskom
svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o pticama. Kako dobijai mlade? Gdje žive? Kako se hrane? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Posmatraju slike golubova, razgovaramo. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u
tezama.
Zapisujem naslov na tabli Divlji i pitomi golubovi
Golubovi mogu biti divlji i domaći.

Divlji golubovi se skrivaju u pećinama, u dupljama drveća, pod strehama kuća, po tornjevima i
kulama.
Pitome golubove se dobija čovjek, ukrštanjem. Ljudi gaje golubove iz razonode.
Papagaji su ukrasne ptice koje slobodno žive u tropskim krajevima. Ljudi ih drže u kavezima.
Kavezi u kojima se drže moraju biti čisti i uredni, sa dovoljno hrane i vode jer od toga zavisi
njihovo zdravlja.
Zadatak za učenike je da pronađu slike golubova, još interesantnih stvari o njima za zidni
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Sistemi organa životinja
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati koje sisteme organa imaju životinje; naučit će osnovu
građo tih organa, te koja je njihove funkcija; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pokazujem im slike sistema životinja i objašnjavama. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Sistemi organa životinja
Više ćelija čini tkivo, više tkiva organ,više organa čini sistem organa.
Kičmenjaci imaju sljedeće sisteme organa:
- kožni sistem
- sistem potprnih organa- kostur( skelet)
- sistem organa za kretanje
- sistem organa za kretanje
- sistem organa za disanje
- sistem organa za cirkulaciju ( krvotok)
- sistem organa z aizlučivanje
- endokrini sistem
- nervni sistem
- sistem organa za razmnožavanje
Zadatak za učenike je da pronađu slike raznih životinja, još interesantnih stvari o njima za zidni
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Klima u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je klima, razumjet će koje klima preovladavju kod nas;
Razlikovat će vrste klima i njihove karakteristike.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo lekciju sa predhodnog časa.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Učenicima objašnjavam šta je klima, kakve klime razlikujemo kod nas.
Zapisujem naslov na tabli. Klima u BiH
Klima nekog područja predstavlja količinu padavina, vlažnost vazduha, trajanje sunčanih perioda
temperature zraka u dužim vremenskim periodima u različitim dijelovima zemlje.
U BiH razlikujemo: sredozemnu, umjerenokontinentalnu, planinsku i alpsku klimu.
Sredozemna klima: ova klima preovladava u području oko mora. Glavne karakteristike ove klime
su: tokom cijele godine temperatura je viša od nule. Najhladniji mjesec je januar sa tem.oko 5
stepeni C. Odlikuje se žarkim i dugim ljetima, a kratkim i blagim zimama.
Umjerenokontinentalna klima: preovladava od rijeke Save do predjela gdje je sredozemna klima.
Osnovne odlike su topla ljeta i umjereno hladne zime
Planinska klima preovladava u područima iznad 1000- 1500 m nad. visine. Osnovne
karakteristike su duge hladne zime i svježa ljeta koja traju vrlo kratko.
Alpska klima preovladava u područima iznad 1500m nadmorske visine. Osnovne odlike ove
klime su duge i hladne zime sa puno snijega. Obilne snježne padavine se zadržavaju oko 6
mjeseci.

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da saznaju o flori fauni u svakom klimatskom području.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jedinične mjere za površinu – kvadratni metar
Ciljevi i zadaci sata: Znat će koje su jedinične mjere za površinu; znat će veće i manje mjere;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo šta je pravougaona mreža? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Jedinične mjere za površinu – kvadratni metar
Učenicima objašnjavam pomoću modela šta je kvadratni metar koliko prostora zauzima. Učenici
mjere kolika je učionica.
Kvadrat kojem su sve stranice duge 1m naziva se kvadratni metar.
1. Koliko metara kvadratnih ima ovaj pravougaonik?
Objašnjavam kako da urade primjere iz udžbenika str.133.

ZAVRŠNI DIO:
motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: napraviti pravougaonu mrežu.

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Ishrana životinja – sistem organa za varenje
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će znati iz čega se sastoji sistem organa za varenje kod životinja; naučit
će kako se obavlja varenje hrane; moći će razlikovati način varenja kod goveča u odnosu na druge
životinje; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo koje sistenžme organa imaju životinje?
Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Objašnjavam im kako životinje vare hranu, po čemu se goveče razlikuje od drugih životinja
Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Ishrana životinja – sistem organa za varenje
Životinje su potrošači hrane. Sistem organa za varenje kod životinja se satoji od: usta, zubi, jezik,
jednjak, želudac, crijeva. Hranjljive materije iz crijeva odlaze u krv, a nepotrebne materije preko
debelog crijeva izlaze van ( izmet).
Sistem organa kod govečeta se razlikuje zato što je on preživar. Unosi veliku količinu hrane koja
je manje hranjljive vrijednosti. Zbog toga je želudac kod govečeta je građen od: burag, kapura,
listavac i sirište.
Zadatak za učenike je da nacrtaju želucac govečeta. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim
najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Disanje životinja – sistem organa za disanje
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će znati kako se odvija proces disanja; razlikovat će koje vidove disanja
razlikujemo kod životinja; moći će da objasne kako se odvija proces disanja; razvijanje ljubavi prema
životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Ponovimo kako biljke dišu. Objašnjavam im kako dišu životinje i razlike između različitih
organa . Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Disanje životinja – sistem organa za disanje
Disanje je razmjena gasova sa spoljašnjim svijetom. Primanjem kisika oslobađa se nepotrebnih

produkata iz organizma.
Kod životinja se javljaju tri vida organa za disanje:
- škrge
- traheje
- pluća
Škrge su organi za disanje vodenih životinje, gdje iz vode uzimaju kisik.
Traheje su organi za disnje suhozemnih zglavkara. Traheje su sistemi tankih cjevčicakoje se
granaju kroz cijelo tijelo.
Pluća su organi za disanje kod kopnenih životinja. Udisjem u pluća ulazi kiseonik, koji prelazi u
krv, a izdisajem izbacujemo ugljendioksid.
Zadatak za učenike je da pronađu slike raznih životinja koje imaju ove sisteme organa za disanje
za zidni pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija
onima koji danas nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: DRUŠTVO
Nastavna jedinica:Naselja u BiH
Ciljevi i zadaci sata: znat će koja naselja razlikujemo u BiH; Koje su karakteristike ovih
naselja; moći će ih pronaći na karti i znati kako se označavaju. Razvijanje ljubavi i poštovanja
prema mjestu u kojem žive i prema domovini.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo lekciju sa predhodnog časa.
Najava cilj časa.
GLAVNI DIO:
Kroz razgovor sa učenicima dolazimo do zaključaka o naseljima u BiH i zapisujem u tezama na
tabli.
Zapisujem naslov na tabli. Naselja u BiH
Seoska naselja su mjesta gdje živi manji broj ljudi, sastoje se od kuća i pomoćnih objekata.
Današnja sela imaju i struju, vodu, kanalizaciju što znatno olakšava život nego što je to bilo prije.
Većina sela je povezana putevima sa drugim mjestima. Većina ljudi u selima se bavi
poljoprivredom i stočarstvom. Sela mogu biti: planinska i ravničarska.
Grad osnovna obilježja su uslužne i proizvodne djelatnosti kojima se bave stanovnici.
Gradska naselja dijelimo na: industrijski grad ( Zenica Tuzla), trgovački grad ( Visoko, Vitez,
Gračanica)i turistički grad ( Neum, Međugorje).Jedan grad može imati karakteristike svih ovih
djelatnosti kao što su: Mostar, Sarajevo, Banja Luka...

ZAVRŠNI DIO:
Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da donesu slike gradova u BiH za zidni pano.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Jedinične mjere za površinu –Ar ( a) i Hektar ( ha)

Ciljevi i zadaci sata: Znat će koje su jedinične mjere za površinu; znat će veće i manje mjere;
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koja je osnovna jedinica za mjerenje površine? Koje su veće, a koje manje jedinice za
mjerenje površine? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Jedinične mjere za površinu – ar (a) i hektar (ha)
Učenicima objašnjavam pomoću modela šta je kvadratni metar koliko prostora zauzima. Učenici
mjere kolika je učionica.
Kvadrat čije su stranice duge Kvadrat čije su stranice duge

10m nazivamo 1 ar (a). 100m nazivamo hektar (ha).
Objašnjavam kako kako da pretvaraju iz manje u veću jedinicu i obrnuto.

1. Koliko je m 2 ? Koliko je ari i m2?
6a = 600 m2 700 m2 = 7a
5a 75m2= 575 m2 204 m2= 2a 4m2
2. Koliko je ari? Koliko je ha i a?

8ha = 800 a 700 a = 7ha
5ha 82a = 582 a 406 ha = 4ha 6a

ZAVRŠNI DIO:
motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: zadaci u radnom listu
km ha
ha a
a m
m dm
dm cm
cm mm
PONAVLJANJE
Upravni i neupravni govor
Ime i prezime učenika: _______________________________
Sljedeći tekst prepiši pravilno, koristeći se pravilima pisanja upravnog govora.
Nema dječaka na ovom svijetu kao što je Vedran. On je vrlo pristojan i drag dječak. Ali Vedran
je jedan plašljiv dječak. On se svega boji.Vedran se boji mraka.
Mama mu upali lampu, poljubi ga i kaže Spavaj maleni, mrak je otišao.
Dobro mama, više se ne bojim. Kaže Vedran i zatvori oči.
Ali Vedran se boji.
Mama, ja se bojim. Kaže bojažljivo Vedran.
Ali mrak je otišao reče mama.
Nije mama, svuda je okolo plačljivo reče Vedran.
Gdje je maleni? Pitala je majka.
Tamo, vani! Reče Vedran i pokaza prema prozoru.
Nijedna lampa ne može osvjetliti mrak napolju. Reče mama i zamisli se.
Ustvari, postoji jedna specijalna lampa! Reče mama.
Mama je ušuškala Vedrana u dekicu i iznijela ga vani. Stali su na sred dvorišta i mama je rekla:
Pogledaj Vedrane, ono gore je najveća lampa na svijetu. Zove se Mjesec. A ono okolo su lampice
pomagačice. Zovu se zvijezde. Bojiš li se sada? Upita mama.
Ali Vedran nije odgovorio, čvrsto je spavao na maminim rukama.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________

Nastavna jedinica: LEKTIRA ,, Tiha rijeka djetinjstva”- Alija Hasagić Dubočanin
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Tiha rijeka djetinjstva” – Alija H.
Dubočanin
najinteresantnijim pjesmama. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o
tome.
2. čas Učenici čitaju svoje analize pjesama. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i
3. čas Učenici rade listiće predviđene za individualni rad ( listići su isti kao za grupni rad
samo učenici sami biraju pjesmu koju žele). Ocjenjujem taj rad i dodajem ocjenu iz grupnog
rada, kao i ocjenu iz domaće lektire.
Naučiti jednu pjesmu napamet
ZAVRŠNI DIO:
____________________
NASTAVNI LISTIĆ
Lektira: ,, Tiha rijeka djetinjstva” Alija H. Dubočanin
1. Prepisati pjesmu u svesku.

2. koliko strofa ima pjesma?
3. Koliko strofa ima svaka pjesma?
4. Napiši i pokušaj objasniti nepoznate riječi.
5. Odredite pjesničke slike za svaku strofu.
6. Koji je motiv pjesme, odnosno o čemu govori pjesma?
7. Šta ste naučili iz ove pjesme?
8. Šta ste osjećali dok ste čitali ovu pjesmu?
9. Kakav je ritam ove pjesme?
10.Kakav je karakter pjesme?
11.Ilustrujte pjesmu.
12.Napišite kratku priču koja će imati istu temu kao i pjesma.
GRUPA:
Članovi grupe:
Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Izračunavanje površine pravougaonika
Ciljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati površinu pravougaonika; znat će izračunati površinu
pravougaonika; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika.
Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja; Pamćenje i
odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo koja je osnovna jedinica za mjerenje površine? Koje su veće, a koje manje jedinice za
mjerenje površine? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje površine pravougaonika
Učenicima objašnjavam kako izračunavamo površinu pravougaonika.
Površina pravougaonika jednaka je proizvodu njegove dužine i širine.

P=a•b
Objašnjavam na primjerima kako izračunavamo površinu.
1. Dvorište porodice Bašić jr dugo 35m i široko 24m. Izračunaj površinu dvorišta.
a = 35m
b = 24m
P=?
P=a•b
P = 35m • 24m
P = 840m
Učenici rade zadatke na str.139.
ZAVRŠNI DIO:
motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: zadaci u radnom listu

eg
osnovnog
obrazovanja
Predmet: PRIRODA
Nastavna jedinica: Razmnožavanje životinja – sistemi organa za razmnožavanje
Ciljevi i zadaci sata: Učenici će znati kako se odvija proces razmnožavanja; razlikovat će koje vidove
razmnožavanja razlikujemo kod životinja; razumjet će važnost razmnožavanja za opstanak vrste;
razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
GLAVNI DIO:
Razgovaramo zašto je važno da se nastavi neka vrsta. Objašnjavam im kako se odvija
razmnožavanje kod životinja. Zapisujemo u tezama.
Zapisujem naslov na tabli Razmnožavanje životinja – sistemi organa za

razmnožavanje
Razmnožavanje životinja se odvija pomoću sistema organa za raznožavanje. Muški i ženski polni
sistemi se razlikuju. Oplodnja je spajanje muške spolne ćelije i ženskog jajašceta. Razvoj mladih
i vrijeme koje je potrebno je različito kod različitih vrsta životinja. Mnoge životinje su vrlo
plodne i rađaju puno mladih jer imaju puno neprijatelja.
nisu bili aktivni.
ZAVRŠNI DIO:

Nastavna jedinica: Glagoli ( radnja, stanje i zbivanje)
Ciljevi i zadaci sata: znat će šta su glagoli; Razlikovat će glagole koji označavaju radnju, stanje i
zbivanjeu rečenicama; Znat će prepoznati glagole i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o
pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u
skladu sa postavljenim zahtjevima.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo o vrstama riječi. Ponovimo o glagolima. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Pročitam im tekst Na snježnoj planini . Učenici uočavaju glagole.Zatim skupa određujemo da li
označavaju, radnju, stanje ili zbivanje. Zapisujem neke rečenice na tabli iz teksta.
Glagoli ( radnja, stanje i zbivanje)
RADNJA STANJE ZBIVANJE
sjedi padaju ozeble

spuste puše pocrvenjele
Ove riječi Ove riječi kazuju Ove riječi označavaju
označavaju radnju. da se nešto zbiva stanje u kojima se nalaze
u prirodi
Dolazimo do zaključka da glagoli mogu označavati radnju, stanje i zbivanje.

Postavljam plakat, na listićima su riječi koje oni razvrstavaju
jedem, pišem, crtam, pjevam RADNJA

spavam, stojim, sjedim, ležim STANJE
radujem se, bojim se, drhtim, grmi, vene ZBIVANJE
Rade nastavni listić 5min. Dok ja provjeravam nastavni listić oni prepisuju sa table.
ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti glagoli koji označavaju
radnju, stanje i zbivanje.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Izračunavanje površine kvadra i kocke
Ciljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati površinu kvadra i kocke; znat će izračunati površinu
kvadra i kocke; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika.
Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja; Pamćenje i
odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo kako izračunavamo površinu kvadrata i pravougaonika. Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje površine kvadra i kocke
Učenicima objašnjavam kako izračunavamo površinu kvadra i kocke
Kvadar se sastoji od šest pravougaonika, pa njeogovu površinu izračunavamo

ovako P = 2 • ( a • b + b • c + a • c )
1. Kolika je površina prostorije oblika kvadra, čije su dimenzije

a = 6m, b = 5m , c = 3m
Kocka se sastoji od šest kvadrata, pa njenu površinu izračunavamo ovako

P = 6 •a2
2. izračunaj površinu kocke ako joj je ivica duga a = 9mm.
a = 9 mm
P=?
Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa.Za DZ: zadaci u radnom listu
DIKTAT
Mala Ćima živi sa majkom Ćamilom. Mala kuća na kraju mahale, u njoj sobica i
kuhinja. U avliji bunar i česma. Na česmi stalno žubori čista, bistra i hladna voda.
Ćamila i Ćima imaju puno životinja. Na česmu dolaze čvorci, čavke, grlice i piju
vodu. Vrapčići se kupaju. Čučnu na obod korita, bućnu glavicu u vodu, naglo je
trgnu, a kapljice vode ih hlade.
Svako jutro majka muze koze i pravi od mlijeka, sir. Dok mama to radi Ćima bere
cvijeće i pravi sebu đerdan. Kada mama završi, Ćima i ona zajedno od u šumu beru
šipurke da bi mogle praviti džem.
Ćima najviše voli da razgovara sa svojom mamom, mama plete džemper a Ćima
joj priprema džezvu za kafu. Tada njih dvije razgovaraju.
TEST IZ PRIRODE ZA V RAZRED
( II polugodište)
Ime i prezime: __________________________
1. Ćelija je ______________________________________________________ 4b
2. Ćelija ima ________, _________, ________, ________, ________ i ________ 6b
3. Mitoza je _______________________________________________________ 4b
4. Adventivni korijen je ______________________________________________ 4b
5. Lisni ožiljci su ___________________________________________________ 4b

6. U sljedeći pitanjima zaokruži DA ili NE za tvrdnje koje su date
a) Nikotin je otrovan DA NE 1b
b) Procesom fotosinteze oslobađa se ugljendioksid DA NE 1b
c) Ćelija ima osobine života DA NE 1b
d) Papagaji slobodno žive u našim šumama DA NE 1b
e) Svake godine nastaje jedan god DA NE 1b
f) Prašnici čine ženski pol u cvijetu DA NE 1b
g) Ekologija je nauka o zaštiti životne sredine DA NE 1b
h) Vode nemaju mogućnost samočišćenja DA NE 1b
7. Šta su stome?
______________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ 4b
8. Šta je oprašivanje?
______________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ 4b
9. Šta je oplodnja?
______________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ 4b
10. Šta je fotosinteza?

______________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ 4b
11. Šta je transpiracija?

______________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________ 4b
12. U sljedećim pitanjima zaokruži tačne odgovore
a)cvijet je građen od: latica, palisadnog sloja, lapova, tučka, prašnika, kambija, cvijetne drške 5b
b) divlji golubovi žive u kavezu, u pećinama, u kući, pod strehama, u zemlji, u duplji drveta 3b
c) za proces fotosinteze potrebni su sljedeći uslovi: hrana, voda, kiseonik, zemlja, mineralne
materije, hlorofil 4b
13. Uloga stabla je

- _____________________________
- _____________________________
- _____________________________
- _____________________________ 4b
14.Unutrašnju građu lista čine: _______________, _____________, _________________,
___________________, __________________ i ________________. 6b
15. Koji dijelovi biljke dišu?_________________________________________________ 4b
16. Spoji strelicom tačne odgovore
jednospolni cvijet cvijet koji ima tučak i prašnike

dvodomi cvijet cvijet koji na jednom stablu ima cvjetove samo jednog pola
dvospolni cvijet cvijet koji ima samo tučak ili samo prašnike 3b
autotrofni organizmi potrošači hrane

heterotrofni organizmi proizvođači hrane 2b
17. Po čemu se razlikuje kunić od zeca?

______________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 4b
18. Kako izgleda bijesan pas?

______________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________ 4b
19. Koje dijelove ima želudac govečeta? _____________, ____________, ____________ i

______________. 4b
20. Kod životinja se javljaju tri oblika disanja a to su : ________________ ,

_________________ i __________________. 3b
UKUPNO BODOVA: ___________________ OCJENA: _______________

eg
osnovnog
obrazovanja

Nastavna jedinica: Opis pejzaža - ,, Moje selo ”
Tip časa: obrada

UVODNI DIO: Razgovaramo o selu u kojem žive. Kada je za njih ono najljepše? U koje
godišnje doba, koji dio dana i zašto? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Opis pejzaža- Moje selo
1. čas Pročitam im priču opis Stolca i razgovaramo o opisima pejzaža. Prilikom opisa pejzaža
najbolje je početi od općeg izgleda pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi toga
pejzaža( objekti, livade, stijene, stabla, cvijeće, ljudi, zvukovi itd.). Opis pejzaža može se
kombinirati s opisom nekogzbivanja u prirodi (kiša, snijeg, vjetar) U opisu pejzaža može biti
zastupljen i stav pisca- to su njegove misli i osjećanja u vezi s tim pejzažem.
2. čas Pisana vježba.Na osnovu sjećanja opiši pejzaž svoga mjesta ili nekog njegovog dijela u
neko vrijeme( jutro, dan, noć, jesen, zima itd.) Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke
korekcije.
radova pročitamo.
ZAVRŠNI DIO:
Za DZ da napišu opis pejzaža.
KONTROLNI RAD
1. Izračunaj površinu kvadrata ako mu je dužina stranice 5m 2dm.

2. Soba je duga 4m i široka 3m 60dm. Na pod te sobe treba zalijepiti laminat.
Kvadratni metar laminata košta 17 KM. Koliko će koštati laminat za cijelu
sobu?
3. Površina pločnika je 2064dm2, širina je 24dm. Izračunaj kolika je dužina

tog pločnika.
4. Izračunaj površinu kvadra ako mu je dužina 26cm, širina 16cm i visina

9cm.
5. Izračunaj površinu kocke, ako je njena visina 67mm.
Ime i prezime učenika: ____________________
TEST IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED

( II polugodište)
Ime i prezime: __________________________
1. Nabroj nizije ( ravnice) u BiH.

______________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 3b
2. Na kojem polju se nalazi pećina Vjetrenica?

__________________________________________________________________________ 2b
3. Zaokruži tačne odgovore:
 Perućica se nalazi na planini

a) Prenj
b) Magliću
c) Grmeču 2b
 Meteorološka stanica se nalazi na planini

a) Jahorini
b) Bjelašnici
c) Veležu 2b
4. Nabroj prirodne jezera u BiH.

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 5b
5. Šta je Hutovo blato?

______________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 3b
6. Koji vjetrovi pušu na Jadranu?

________________________________________________________________________ 3b
7. Spoji rijeku sa njenim karakteristikama:
Sava jedina se ulijeva u Jadran

Una bosanska ljepotica
Vrbas plovna cijelom svojom dužinom
Bosna sa Plivom gradi veliki vodopad
Drina najzagađenija rijeka
Neretva nastaje spajanje Pive i Tare 6b
8. Koje su karakteristike umjereno- kontinentalne klime?

______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
________________________________________________________________________ 5b
9. Kako dijelimo sela prema izgledu, vremenu i prostoru gdje su nastala?

______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________ 3b
10. Dopuni rečenice:

Industrijski gradovi u BiH su: _____________________________________________________
Turistički gradovi u BiH su : ______________________________________________________
Gradovi koji imaju sve tri karakteristike su: __________________________________________
6b
11. Koji su rudnici mrkog uglja u BiH?

_________________________________________________________________________ 5b
12. Koje su rafinerije nafte u BiH?

_________________________________________________________________________ 2b
13. Koji su aerodromi u BiH?

_________________________________________________________________________ 4b
14. Koji su glavni poljoprivredni proizvodi u BiH?

_________________________________________________________________________ 5b
15. Napiši šta bi ti pokazao/la u BiH, nekome ko je prvi put u našoj domovini.
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________ 5b
Ukupno bodova: ______________
OCJENA:___________________

eg
osnovnog
Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Lipov cvat” Aleksa Mikić
Tip časa: obrada

UVODNI DIO:
Razgovor sa učenicima o siromaštvu i solidarnosti. Šta oni misle kako bi bilo kada bi ljudi dijelili
ono što imaju jednako sa svima? Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Čitam im tekst. Razgovaramo o pročitanoj priči. Kojim postupkom je dječak riješio problem u
svojoj kući? Kakav je Marko, a kakav Jovan?
Zapis na tabli ,, Lipov cvat” Aleksa Mikić
Manje poznate riječi: Likovi: pripovjedač, Jovan i
Marko
- petobanka - novčanica Mjesto radnje: selo
- hrbat – vrh planine
Vrijeme radnje: dan, ljeto
Tema: Borba za svoju porodicu;
Tok događaja:
- Djeca u kući su gladna
- Otac nije zaradio novac
- Dječak tužan sjedi pod lipom
- Prijatelj mu pomaže da zaradi novac
- Za zarađeni novac kupuje brašno za svoju porodicu
- Otac je jako ponosan na svog sina
-
Pouka: Za svoju porodicu se uvijek treba boriti.
ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da napišu kakav je za njih dječak iz ove priče.

Predmet: MATEMATIKA
Nastavna jedinica: Izračunavanje zapremine kvadra i kocke
Ciljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati zapreminu kvadra i kocke; znat će izračunati
zapreminu kvadra i kocke; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem
matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija
ideja; Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.
Tip časa: obrada
UVODNI DIO:
Ponovimo kako izračunavamo površinu kvadra i kocke Najava cilja časa.
GLAVNI DIO:
Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje zapremine kvadra i kocke
Učenicima objašnjavam kako izračunavamo zapreminu kvadra i kocke
Da bi izračunali zapreminu, moramo znati koliko kocki sa dužinom ivice 1cm ( dm, mm)
možemo složiti u taj kvadar.
Zapremina (volumen) kvadra jednaka je proizvodu dužine, širine i visine tog

kvadar
V= a • b • c
dužina širina visina
1. Kolika je zapremina prostorije oblika kvadra, čije su dimenzije

a = 6m, b = 5m , c = 3m
Zapremina ( volumen) izračunavamo ovako

V = a • a • a ili V = a3
2. Izračunaj zapreminu kocke ako joj je ivica duga a = 9mm.
Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke

ZAVRŠNI DIO:
Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da urade zadatke u radnom listu

PRIPREMA ZA ČETVRTU PISANU PROVJERU ZNANJA
1. Preračunaj u
a) u dm2 b) u m2 c) u mm3 d) u cm3
300 cm2 456 dm2 64 cm3 2 dm3
4 600 cm2 2020 dm2 3cm3 18 mm3 75dm3 61 cm3
34 m2 4a 19 cm3 34 000 mm3
2. Izračunaj površinu kvadrata čija je ivica duga 5m 28dm.
3. Izračunaj površinu kvadra čija je dužina 4dm, širina 6 dm 2cm i visina 5 dm
4. Izračunaj zapreminu bazena čija je dužina 7m, širina 6m i visina 2m 50dm.
5. Kuhinja ima dužinu 5 , a širinu 5m 40dm. Tu kuhinju treba pokriti pločicama. Cijena pločica
je 26KM. Koliko je novca potrebno da se zalijepe pločice u tu kuhinju?
ČETVRTA PISANA PROVJERA ZNANJA

1. Preračunaj u
a) u dm2 b) u m2 c) u mm3 d) u cm3
700 cm2 678 dm2 45 cm3 4 dm3
9 800 cm2 9070 dm2 5cm3 34mm3 68 dm3 91 cm3
56 m2 23 a 27 cm3 57 000 mm3
12b
2. Izračunaj površinu kvadrata čija je ivica duga 9m 23dm.
10b
3. Izračunaj površinu kvadra čija je dužina 7dm, širina 5 dm 3cm i visina 3 dm
10b
4. Izračunaj zapreminu akvarijuma čija je dužina 2dm, širina 4dm i visina 3dm 2cm.
10b
5. Zid ima dužinu 6 , a širinu 4m 60dm. Taj zid treba prekriti tapeta. Cijena kvadrata tapeta je
37KM. Koliko je novca potrebno da se zalijepe tapete na taj zid?
15b
Analiza četvrte pisane provjere znanja

43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
Ukupno bodova: 57
Skala ocjenjivanja
0 - 17 = 1
18 - 23 = 2
24 - 34 = 3
35 - 46 = 4
47 - 57 = 5
Srednja ocjena:

Pripreme Za V Razred

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Pripreme Za V Razred

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Devetodišnj

Nastavna tema: Moja domovina

Nastavna jedinica: Moja domovina Bosna i Hercegovina

Nastavna tema: Moja domovina

Bosna i Hercegovina ima brdsko-planinski reljef.

Merita Pirić, profesor

1. Kako je BiH dobila ime?

2. Kada slavimo Dan državnosti?

Ime i prezime učenika:

NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA DRUŠTVO

1.Kakav je reljef u BiH?

2. Državni simboli su: _______________________________________

Ime i prezime učenika:

Nastavna tema: Moja domovina

Nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i okruženje

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Merita Pirić, profesor

Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavna tema: Književnost

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Zapis na tabli ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić

Manje poznate riječi: Mjesto radnje: livada

Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavna tema: Književnost

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Zapis na tabli ,, Ševina jutarnja pjesma”- Grigor Vitez

Pjesničke slike: Motiv: Ševina lijepa pjesma

Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavna tema: Književnost

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Ime i prezime: _____________________

1.Imenice su riječi koje imenuju

2. Imenice se mogu podijeliti na

4. Zajedničke imenice jesu one koje služe kao zajedničko ime za

5. Zbirne imenice imenuju jednu cjelinu sastavljenu od

6. Gradive imenice označavaju

Imenica MUŠKI ŽENSKI SREDNJI

grožđe kuća trnje granje djeca

Nastavna tema: Životne zajednice

1. Sljedeće brojeve napiši ciframa.

Dvadeset hiljada petsto osamdeset – ________________

2. Napiši riječima brojeve.

3. Napiši kao zbir broja dekadskih jedinica.

4. Napiši predhodnik i sljedbenik datih brojeva.

_______________ 228 700 ________________

5. Upiši znak >, < ili =

702 317 ____ 98 572

Ime i prezime učenika:

Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Zapis na tabli ,, Izokrenuta priča” – Branko Ćopić

Merita Pirić, profesor

Tip časa: ponavljanje

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Zapis na tabli Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)

1. 869 + 122 = 869 2.637 – 128 = 637

3. 458 + 256 = 345 + 147 = 856 – 756 = 963 – 456 =

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Devetodišnj

Tip časa: obrada

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Zapis na tabli Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milion

2. 840 000 + 3000=

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 19

_ 228 700 __