Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Aluminijum (lat.alumen = alaun ili stipsa) za razliku od mnogih drugih materijala nije dugo
bio poznat. Godine 1808. otkrio i opisao ga je Sir Humphry Davy i dao mu ime „aluminum“ i
pokušao naći način za proizvodnju, ali nije uspio.
Danas se u najvećoj mjeri dobija iz rude boksita, čiji stupanj dobijanja satoji se iz nekoliko
procesa o kojima će biti riječ u daljem radu.
Postupak:
Prikaz :
Dokaz alumija:
Aluminijum je hemijski elemenat koji u periodnom sistemu elemenata nosi simbol Al,
atomski broj mu je 13, a atomska masa 26,9815386. Srebreno-bijeli sjajan metalni elemenat
koji pripada grupi 3 (3B) periodnog sistema elemenata. Talište mu je pri 660o C, a vrelište pri
2519o C. Sam metal je jako reaktivan, ali je zaštićen tankim prozirnim slojem oksida, koji brzo
nastaje na zraku. Aluminijum i njegov oksid su amfoterni.
Osobine aluminija
6. Lako se oblikuje
RUDE ALUMINIJA
Boksit
45-55% Al2O3
15-30% Fe2O3
1-7% SiO2
2-3% TiO2
2
Slika 1. Boksit
-dijaspor
-bemit
Kvaliteta boksita najviše zavisi o primjesama željeza i silicijuma. Prisutno željezo nema bitan
uticaj pri Bayerovom procesu, jer nije topivo u NaOH. Ali ako ga ima više nastaje više
crvenog mulja s kojim se gubi i više lužine. Željezo daje i crvenosmeđu boju boksitima. Ako
boksiti sadrže svega 5% željeza, boja im je puno svjetlija pa se nazivaju bijelima. Prisutan
silicijum reagira pri Bayerovom procesu s lužinom pa njegova količina mora biti ograničena.
3
Proizvodnja aluminijuma je ekološki štetna jer se pri elektrolizi oslobađa otrovni flour, kojeg
treba obavezno uhvatiti i pretvoriti u aluminijev flourid. Ostatak proizvodnje stvara tzv.
„crveno blato“ koje je takođe ekološki štetno.
Feldspat
Je naziv za grupu vrlo važnih petrogenih minerala, koji izgrađuju više od 60% Zemljine kore.
Ime dolazi od njemačkih riječi „feld“ što znači polje i „spar“ što je termin za svijetlo obojene
minerale sa glatkom površinom. Feldspat minerali su najčešće svijetle boje, čvrstoće 6 na
Mohsovoj skali. Njegova glavna hemijska formula je xAl(Al,Si) 3O8 gdje x može biti natrij
(Na) i/ili kalcij (Ca) i/ili kalij (K). Feldspati se mogu javiti i u intruzivnim i u efuzivnim
magmatskim stijenama, što znači da mogu kristalisati i dok se magma nalazi u Zemljinoj kori,
kao i kada se izlije na površinu. Takođe se mogu javiti u određenoj grupi metamorfnih stijena,
kao i u mnogim sedimentnim stijenama. Grupa feldspata dijeli se na dvije podgrupe:
alkalnefeldspate i plagioklase.
- elektroliza glinice
4
Proizvodnja glinice
Kao sirovina za proizvodnju čiste glinice služi isključivo boksit. Boksiti dolaze u prirodi
onečišćeni sa više ili manje Fe2O3 i SiO2. Takozvani „crveni boksiti“ sadrže većinom (20-25%)
Fe2O3 i (1-5%) SiO2, a „bijeli boksit“ samo 5% Fe2O3 ali do 25% SiO2. Ove nečistoće,
uglavnom željezo (jer kao ishodni materijal za dobivanje aluminijuma služe najviše crveni
boksit) mogu se ukloniti suhim ili mokrim raščinjavanjem. U našoj zemlji se primjenjuje
mokri postupak, pa će on i biti objašnjen.
1
.Broj molekula vezane vode za Al2O3 nije stalan.
5
Slika 2.Bayerov postupak
Elektroliza glinice
Na3AlF6
2
.Osim kiseonika djelimično se oslobađa i fluor iz kriolita, koji isto tako reaguje sa grafitnom elektrodom. Pošto
se ovaj dragocjeni mineral, kriolit, rijetko nalazi u prirodi, proizvodi se vještačkim putem.
3
.Industrijska proizvodnja aluminijuma jako zagađuje životnu sredinu, jer u okolinu ispušta oko 235 g
policikličnih aromatičnih ugljovodonika po svakoj proizvedenoj toni aluminijuma. Od te količne (od 235 g) oko
15 g dolazi na jedan od najopasnijih karcinogena, benzapiren. Ovi ugljovodonici nastaju iz smole (katrana
kamenog uglja), koja se upotrebljava kao vezivno sredstvo u izradi ugljenih elektroda.
6
U peć se prvo stavlja vještački kriolit i kad se ovaj istopi postepeno se dodaje glinica. Proces
se obično vrši pri temperaturi oko 930-950o, pri jačini struje od 20 000 do 50 000 ampera i
naponu od 5-7 volti. Pošto rastop aluminijuma ima veću gustinu od istopljene smjese kriolit i
Al2O3, skuplja se na dnu ćelije, odakle se svrenmenomna vreme vadi. Kiseonični jonovi na
anodi reaguje sa ugljenom elektrodom gradeći prvo CO, a zatim CO 2. Usljed ove reakcije
anoda se na dnu troši, pa se zbog toga povremeno dodaje nova masa petrol-koksa u (anodni)
kalup.
Obično je na jednom mjestu instalirano više ovakvih elektroličnih peći. U crvenom otpadnom
materijalu, koji preostaje poslije prerade glinice na aluminijumu, a sadrži gvožđe, otkrivene su
znatne količne lantanoida.
Poslije metala gvožđa danas se aluminijum najviše proizvodi. Aluminijum koji se dobiva na
ovaj način, nije sasvim čist, već obično sadrži nešto gvožđa, bakra i silicijuma.
Prije svega geolozi ispituju stijene da procjene količinu prisutnog boksita, radi odluke o
otvaranju rudnika.
Slika 5.
Boksit se obično nalazi blizu površine,pa ga je lako iskopavati. Cijeli pejzaž je prekriven
crveno-smeđom boksitnom prašinom.
Slika 6.
8
Boksit iz rudnika se odvozi u tvornicu glinice čiji je konačan produkt bijeli prah aluminijum-
oksid tj. glinica. Glinica se prebacuje u drugo postrojenje za elektrolizu.
Slika 7.
Slika 8.
PRIMJENA ALUMINIJA
Građevinarstvo
Od aluminija i lakih legura prave se : kompletne noseće konstrukcije kao npr. mostovi,
tornjevi, montaže,elementi za fasade zgrada, krovovi prozori i vrata, razni arhitetonski
elementi, elementi unutrašnje arhitekture, namještaj, obloge od aluminijske folije za zvučnu i
toplinsku izolaciju. Elementi koji su izvrgnuti opasnosti od korozije npr. u industrijskoj
atmosferi.
Transportna sredstva :
9
Upotreba aluminijskih legura na ovom području omogućava znatnu uštedu na težini,što se
očituje povećanjem korisnog tereta. Aluminijske legure uptrebljavaju se za gradnju
željezničkih putničkih teretnih vagona, gradskih vozila na šinama.
Brodogradnja:
Se koristi aluminijskim legurama ( uglavnom tipa Al-Mg ). Manji objekti grade se potpuno od
aluminijskih legura, naručito čamci za spašavanje. U novije vrijeme izgrađeno je nekoliko
tankera za tekuće gorivo i ulje potpuno od lakih legura.
Elektrotehnika :
Upotrebljava aluminij i njegove legure kao aktivni materijal koji provodi struju i kao pasivni
za konstrukcije. Najviše služi za užad za dalekovode, i to ili kao uže u cjelosti od aluminijskih
žica ili kao uže od aluminijum – čelika. Služi i za sprovodne kablove, antene itd.
Metalurgija :
Aluminij i njegove legure primjenjuju se na dalji niz područja kao što su npr. tekstilna
industrija, rudarstvo, poljoprivreda, ribarstvo, vojna oprema itd.
10