Naučni, tzv. klinički postupci zasnovani su na određenim saznanjima:
1) kriminološke ekspertize i socijalne anamneze;
2) kriminološke dijagnoze; 3) kriminološke prognoze (koja se odnosi na pojedinačne slučajeve veštačenja optuženih ili osuđenih lica u naučnom postupku opservacije i ispitivanja ličnosti.)
1) kriminološka ekspertiza: je naučna metoda ispitivanja ličnosti
delikventa, radi procenjivanja budućeg ponašanja, određivanja adekvatne sankcije i tretmana za resocijalizaciju. Obavlja je grupa stručnjaka – specijalista iz pojedinih oblasti (psiholozi, psihijatri, socijalni radnici) za potrebe sudskog postupka i prevaspitanja.
Radi se na osnovu mediko-psihološkog izučavanja. Mediko-psihološka
izučavanja odnose se na izučavanje ličnosti. Socijalna anamneza se odnosi na sagledavanje i objašnjenje uticaja ekonomskih, socijalnih i porodičnih prilika na ličnost.Metoda je veoma važna kod utvrđivanja uračunljivosti, stepena odgovornosti, individualizacije kazne i tretmana rehabilitacije i prevaspitanja).
Na osnovu kriminološke ekspertize radi se:
2) kriminološka dijagnoza ličnosti. U pitanju je klinička metoda utvrđivanja stepena opasnosti delikventa. Odvija se u 3 osnovne faze: a) utvrđivanja kriminalne sposobnosti ili temibiliteta; b) stepena društvene neprilagodljivosti i c) dijagnoze opasnog stanja - koja se dobija sintezom dva predhodna postupka. Svaka od ovih faza ima i podfazne postupke.
3) kriminološka prognoza: je treća faza u izučavanju ličnosti osuđenika. To
je metodološki postupak predviđanja budućeg ponašanja delikventa. Radi se na osnovu kriminološke ekspertize za potrebe određivanja krivične sankcije optuženom i tretman resocijalizacije u odgovarajućim kazneno-popravnim ustanovama. Najpotpunija je ona kriminološka prognoza koja je izvedena kliničkim postupkom. Nešto manju vrednost imaju tipološke prognoze, koje se rade na osnovu klasifikacije delikvenata – prema stepenu inteligencije i vrsti karaktera, kao i statističke prognoze, intuitivna metoda i metoda prognostičkih tablica.