HKS

Ekonomija blagostanja

- korisnost u ravnoteži
 HKS

Sadržaj današnjeg predavanja

Kratko ponavljanje

Ekonomija blagostanja
potrošačev višak

Uvod u ekonomiju
proizvođačev višak

2
Razumijevanje ranije HKS

predavanog
• Što pokazuje krivulja indiferencije ?

• Zadatak:
• Cijena dobra A je 15 kn, a cijena dobra B je 12 kn. Ako potrošač

Uvod u ekonomiju
maksimalizira korisnost s obzirom na kupovinu dobara A i B te
smatra da granična korisnost dobra A iznosi 60 jedinica, kolika bi
trebala biti granična korisnost dobra B?

3
 HKS

Osvrt na ravnotežu tržišta

• Da li ravnoteža cijena i količina maksimalizira ukupno
blagostanje?
(zadovoljstvo, korisnost potrošača i prodavača)

• Ravnoteža tržišta reflektira način kako tržište alocira oskudna

sredstva.

Uvod u ekonomiju
• Ako je alokacija resursa na tržištu prema željama
ekonomija blagostanja

4
 HKS

Ekonomija blagostanja
• Ekonomija blagostanja
- proučava kako alokacije resursa utječu na ekonomsku dobrobit.
• Potrošači i prodavači imaju koristi zbog sudjelovanja na
tržištu.
• Ravnoteža tržišta maksimalizira ukupnu korisnost i zbog
toga blagostanje i potrošača i prodavača.

Uvod u ekonomiju
• Potrošačev višak je mjera ekonomskog blagostanja
potrošača.

• Proizvođačev višak je mjera ekonomskog blagostanja

proizvođača.

5
 HKS

Primjer
• Kupujete vazu
• na raspolaganju vam stoji ovaj primjerak
• staklena vaza visoka 31 cm
• recimo da ste za takvu vazu spremni platiti 100 kn

• takva vaza stoji 70 kn

Uvod u ekonomiju
• ako ju kupite za tih 70 kn vi ste na dobitku od:

30 kn jer vam je toliko ostalo u džepu!

Fotografija preuzeta sa stranice IKEA-e:

http://www.ikea.com/hr/hr/catalog/products/10119838/
 HKS

Primjer (2)
• Kupujete vazu
• Čelik
• Duljina: 30 cm
Promjer: 20 cm
Težina: 1.02 kg

Uvod u ekonomiju
• recimo da ste ovakvu vazu spremni platiti 40 kn
• ako vaza stoji 80 kn
• da li ju kupujete?
• jeste li na ikakvom gubitku?

Fotografija preuzeta sa stranice IKEA-e:

http://www.ikea.com/hr/hr/catalog/products/80291161/
 HKS

Potrošačev višak
Spremnost plaćanja je maksimalni iznos koji je potrošač
spreman platiti za određeno dobro i predstavlja mjeru
vrijednosti dobra ili usluge za potrošača.
Potrošačev višak je razlika između ukupne korisnosti dobra i
tržišne cijene
 nastaje zato što potrošač sva dobra kupuje po cijeni zadnje

Uvod u ekonomiju
korištene jedinice
 cijena dobra koju je on spreman platiti ovisno o njenoj graničnoj
korisnosti veća je od cijene koju plaća na tržištu, pa se tako
stvara višak od kojeg se polučuje potrošačev višak.
 grafički - potrošačev višak jednak je površini između krivulje
potražnje i linije cijena
8
Primjer – spremnost plaćanja HKS

za četiri potrošača

Potrošač Spremnost plaćanja [€]

Ivan 100
Petar 80

Uvod u ekonomiju
Jura 70
Ranko 50

9
 HKS

Potražnja
• krivulja potražnje prikazuje različite količine koje su potrošači
voljni i mogu platiti kod različitih cijena
• primjer četvorice potrošača koji žele kupiti rijetki primjerak
ploče Elvisa Presleya

Uvod u ekonomiju
Cijena Potrošač Tražena količina

Više od €100 0
€80 do €100 Ivan 1
€70 do €80 Ivan, Pero 2
€50 do €70 Ivan, Pero, Jura 3
10
€50 i manje Ivan, Pero, Jura, 4
Ranko
Potražnja i spremnost plaćanja
HKS

Cijena
ploče

€100 Ivanova spremnost plaćanja

80 Perina spremnost plaćanja

70 Jurina spremnost plaćanja

Uvod u ekonomiju
50 Rankova spremnost plaćanja

Potražnja

11

0 1 2 3 4 Količina ploča
 HKS

Određivanje individualnog
potrošačevog viška iz krivulje potražnje
(a) cijena = €80
cijena
ploče

€100
Ivanov potrošačev višak (€20)

80

Uvod u ekonomiju
70

50

potražnja

12
0 1 2 3 4 Količina ploča
Ukupni potrošačev višak za više HKS

sudionika na tržištu
(b) cijena = €70
cijena
ploče
€100
Ivanov potrošačev višak (€30)

80
Perin potrošačev
70 višak (€10)

Uvod u ekonomiju
Ukupni
50 potrošačev
višak (€40)

potražnja

0 1 2 3 4 količina ploča 13
 HKS

Promjene potrošačevog viška

• ponovimo - potrošačev višak jednak je površini između
krivulje potražnje i linije cijene
• višak potrošača će se povećati
• ako se pri istoj tržišnoj cijeni poveća granična korisnost svakog
dobra
• ako se pri danim graničnim korisnostima smanje tržišne cijene.

Uvod u ekonomiju
• višak potrošača će se smanjiti
• ako se pri istoj tržišnoj cijeni smanje granične korisnosti ili
• ako se pri istoj graničnoj korisnosti povećaju tržišne cijene

14
Utjecaj promjene cijena na HKS

potrošačev višak – individualni

potrošač (a) potrošačev višak kod cijene P1
cijena
A

Uvod u ekonomiju
potrošačev
višak
P1
B C

potražnja
15

0 Q1 količina
Utjecaj promjene cijena i broja HKS

potrošača na potrošačev višak –

tržište (b) potrošačev višak kod cijene P2
cijena
A

inicijalni

Uvod u ekonomiju
potrošačev
višak
C potrošačev višak
P1
B novih potrošača

F
P2
D E
dodatni potrošačev potražnja
višak inicijalnih
16
potrošača

0 Q1 Q2 količina
 HKS

Proizvođačev višak
• Proizvođačev višak je razlika između iznosa za koji je
proizvođač prodao dobro i troškova proizvodnje istog dobra.
• kako je potrošačev višak povezan s krivuljom potražnje tako
je proizvođačev višak povezan s krivuljom ponude
• grafički proizvođačev višak jednak je površini između linije
cijena i krivulje ponude

Uvod u ekonomiju
Proizvođač Trošak [€]
Marija 900
Fani 800
17
Stela 600
Ivana 500
 HKS

Ponuda
Cijena [€] Proizvođač Količina
ponude
900 ili više Marija, Fani, 4
Stela, Ivana
800 do 900 Fani, Stela, 3

Uvod u ekonomiju
Ivana
600 do 800 Stela, Ivana 2
500 do 600 Ivana 1
manje od 500 0
18
 HKS

Ponuda i spremnost prodaje

cijena
usluge
šivanja ponuda

€900 Marijin trošak

800 Fanin trošak

Uvod u ekonomiju
600 Stelin trošak
500 Ivanin trošak

19
0 1 2 3 4
količina sašivenih haljina
Proizvođačev višak – HKS

individualni proizvođač
cijena (a) cijena = €600
usluge
šivanja ponuda

€900
800

Uvod u ekonomiju
600
500
Ivanin proizvođačev
višak (€100)

20
0 1 2 3 4
količina sašivenih haljina
Proizvođačev višak – više HKS

proizvođača (b) cijena = €800

cijena
šivanja
haljine ponuda
ukupni
proizvođačev
€900 višak (€500)

800

Uvod u ekonomiju
600 Stelin proizvođačev
500 višak (€200)

Ivanin proizvođačev
višak (€300)
21

0 1 2 3 4
količina sašivenih haljina
Utjecaj cijena na HKS

ukupan proizvođačev višak

(a) proizvođačev višak kod cijene P1

cijena
ponuda

Uvod u ekonomiju
B
P1
C
proizvođačev
višak

22
A

0 Q količina
Utjecaj cijena i broja HKS

proizvođača na proizvođačev
višak (b) proizvođačev višak za cijenu P2

cijena
dodatni proizvođačev ponuda
višak za inicijalne
proizvođače

D E
P2

Uvod u ekonomiju
F

B
P1
inicijalni C
proizvođačev višak
proizvođačev
za nove proizvođače
višak

23
A

0 Q1 Q2 količina
 HKS

Učinkovitost tržišta
ukupni višak
= potrošačev višak + proizvođačev višak

ili

Uvod u ekonomiju
ukupni višak
= vrijednost za potrošače – trošak za prodavače

24
 Potrošačev i proizvođačev HKS

višak kod ravnoteže tržišta

cijena A

D
ponuda

potrošačev
višak

Uvod u ekonomiju
ravnoteža E
cijene
proizvođačev
višak

potražnja
B
25
C

0 ravnoteža količine količina

 HKS

Učinkovitost ravnoteže količine

cijena ponuda

vrijednost trošak
za za
potrošače proizvođače

Uvod u ekonomiju
trošak vrijednost
za za
potražnja
proizvođače potrošače

0 ravnoteža količina
količine 26

vrijednost za potrošače veća vrijednost za potrošače manja

nego trošak za proizvođače. nego trošak za proizvođače
 HKS

Razmatranja
• tržište stanova
• što se događa s ukupnim viškom kada se postavi cjenovni plafon

Uvod u ekonomiju
27