Osnovni principi i pretpostavke koje su se slijedile kod uvođenja PDV-a u Utorak, 4.

BiH Decembar
2018.
 Porez na promet koji se ubirao na entitetskom nivou zamjenjuje se 09:10:37
jedinstvenim sistemom PDV-a na državnom nivou
 Uprava za indirektno oporezivanje je jedina institucija nadležna za
obračun i naplatu PDV-a info@uino.
 PDV se uplaćuje na Jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH gov.ba
 Zakon o PDV-u BiH je u skladu sa Šestom direktivom Evropske unije o
PDV-u.

Princip dodate vrijednosti

Privredni subjekti registrirani za PDV obračunavaju PDV na oporezivi promet

dobara i usluga koje vrše. To je izlazni PDV. Privredni subjekti odbijaju PDV
koji im je zaračunao dobavljač i to predstavlja ulazni PDV.
To znači da privredni subjekti plaćaju PDV samo na vrijednost koju oni dodaju
svojim dobrima ili uslugama.

Slijedeći primjer razjašnjava kako se PDV prikuplja u svakoj fazi prometa.

Prodajna Iznos
PDV na
Dodata vrijedno PDV
FAZ Subjekt Nabavk Ulazni Izlazni dodatu
vrijedno st -a za
E prometa a PDV PDV vrijednos
st bez uplat
t
PDV-a u
6=3*17 7=5*17 8=4*17 9=7-
1 2 3 4 5=3 + 4
% % % 6
I Proizvođa
200 200 0 34 34 34
faza č
102-
II Prerađiva
200 400 600 34 102 68 34 =
faza č
68
136-
III Trgovina
600 200 800 102 136 34 102
faza na veliko
= 34
170-
IV Trgovina
800 200 1.000 136 170 34 136
faza na malo
= 34
442-
272
Ukupno 1.600 1.000 2.600 272 442 170
=
170

Općenito, PDV nije trošak poslovanja, jer privredni subjekti odbijaju PDV koji
su platili prilikom kupovine od PDV-a, koji naplaćuju pri isporuci svojih dobara
i usluga. Subjekti tako plaćaju samo razliku između PDV - a koji oni naplate u
svom prometu i PDV-a koji plaćaju prilikom nabavki. Ukupan iznos PDV-a
snosi krajnji potrošač u lancu.

Oporezive i neoporezive djelatnosti i odbici

Većina dobara i usluga su oporezivi. Od poreznih obveznika se zahtijeva da

obračunaju PDV kada vrše promet dobara i usluga. PDV se mora obračunati
ako se dobra i usluge koriste u vanposlovne svrhe.

Oslobađanja

Porezni obveznik koji se bavi prometom dobara ili usluga oslobođenih od

plaćanja PDV-a ne može obračunati niti može odbijati PDV plaćen tokom
nabavke iste. Ulazni PDV u ovim slučajevima predstavlja trošak poreznog
obveznika.

Djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a

Djelatnosti u javnom interesu:

 javne poštanske usluge, osim telekomunikacionih,

 medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite,
 usluge socijalnog osiguranja,
 usluge obrazovanja,
 usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja koje pojedincima pružaju
lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti

Finansijske i novčane usluge:

 usluge osiguranja i reosiguranja,

 promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili
prava raspolaganja novoizgrađenom nepokretnom imovinom,
 izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period duži od 60
dana,
 finansijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima; usluge
povezane sa upravljanjem depozitima, ušteđevinom i bankovnim
računima, vođenjem platnih transakcija; trgovanje dionicama/akcijama
ili drugim vidovima učešća u preduzećima; upravljanje investicionim
fondovima)
 važeće poštanske marke, porezne markice, administrativne i sudske
takse, te
 igre na sreću.

Međunarodni prijevoz:

 snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se

koriste za spašavanje i pomoć na moru te plovidbu na otvorenom moru i
koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili
ribarskih aktivnosti
 kupovina, popravka i davanje u zakup vazduhoplova koje avio-
prijevoznici koriste za letove na međunarodnim linijama, kao i
 snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih vazduhoplova.

Posebne šeme i postupci oporezivanja

Naplata PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom

nepokretne imovine je predmet posebne šeme.
Pored toga postoje posebni postupci oporezivanja za:

 male firme
 poljoprivrednike
 usluge koje pružaju putničke agencije i tur operatori
 promet korištene robe, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i
antikviteta, te
 promet dobara na javnoj aukciji

PDV na uvoz i izvoz

Porezni obveznik koji nabavlja dobra iz inostranstva mora plaćati PDV pri
uvozu istih.
Porezni obveznik koji izvozi dobra i usluge nije u obavezi obračunati PDV na
taj promet, ali ima pravo tražiti povrat PDV-a koji je platio na svoje nabavke.

Odbici

Porezni obveznik ima pravo da odbije PDV za dobra nabavljena i uvezenu u

svrhu svojih poslovnih aktivnosti. Iznos koji se može odbiti je iznos PDV-a
prikazan na ulaznoj fakturi. Iznos koji se može odbiti za uvezena dobra je iznos
PDV-a koji je plaćen pri uvozu.
Porezni obveznik nema pravo odbiti ulazni PDV za:
nabavku proizvodnju i uvoz putničkih automobila, autobusa, motocikla, plovnih
objekata i vazduhoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, kao i
iznajmljivanje, održavanje popravke i druge usluge koje su povezane sa
korištenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga
dobra koristi isključivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti:

 izdatke za poslovne zabave i smještaj;

 izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;
 isplate zaposlenim u naturi.

Ako porezni obveznik samo djelimično koristi dobra i usluge u poslovne svrhe
on također ima pravo da izvrši i djelimično odbijanje PDV-a.

Stopa PDV-a

Stopa PDV-a u BiH je 17%.

Obračunava se na cijenu koja ne sadrži PDV. PDV koji se treba dodati na cijenu
artikla može se obračunati tako da se cijena bez PDV-a pomnoži sa poreznom
stopom, prema sljedećoj formuli:
Primjer:

Cijena bez PDV-a je 100 KM, a porezna stopa je 17%. PDV koji bi trebao biti
obračunat je 100 KM x 17% = 17 KM. Cijena sa uračunatim PDV-om je 117
KM. Ukoliko se PDV obračunava na prodajnu cijenu sa uračunatim PDV-om
tada se primjenjuje preračunata porezna stopa koja se izračunava prema
sljedećoj formuli:

U tom slučaju, iznos PDV-a se dobije kada se preračunata stopa PDV-a

primijeni na prodajnu cijenu (sa PDV-om).

Primjer:
Cijena sa uračunatim PDV-om je 117 KM, a stopa PDV-a je 17%.

Preračunata stopa PDV-a:

Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM

Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM

Porezna osnovica

Porezna osnovica na koju će se obračunavati PDV jeste oporezivi iznos

naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene
usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih
dobara. Porezna osnovica uključuje i akcize, carinske dažbine, osim PDV-a,
sporedni troškovi (provizije, troškovi pakovanja, prijevoza, osiguranja),
troškovi povratne ambalaže kao i druge troškove koji se naplaćuju od kupca.
Porezna osnovica će biti umanjena za popuste koji se odobre kupcu.

Nastanak porezne obveze

Obveza za obračun PDV-a u određenom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od

sljedećih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:

 Isporuka robe ili pružanje usluga;

 Ispostavljanje fakture;
 Uplata ili dio uplate;
 Nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara;
 Po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvršen promet dobara u
neposlovne svrhe ili u kojem su proizvedena dobra korištena za vlastite
potrebe proizvođača;
 Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene
 porezne osnovice.

Ispostavljanje računa

Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobođenog plaćanja PDV-a

u skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je dužan da kupcu ispostavi PDV fakturu
koja sadrže elemente navedene u Zakonu.

Period obračuna PDV-a, podnošenje prijave i plaćanje

Period obračuna PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su dužni

da podnesu prijavu i plate PDV od 01. do 10. u mjesecu po isteku poreznog
perioda. Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potražuje
porezni obveznik za obračunski period predstavlja razliku između ukupnog
izlaznog i ulaznog PDV-a obračunatog u toku poreznog perioda.
Obrasci PDV prijava se svaki mjesec šalju registriranim PDV obveznicima na
adresu poduzeća, a dostupni su i u regionalnim centrima UIO i na ovoj web
stranici.
Blagovremene i tačno popunjene prijave i uplate predstavljaju najbolji način za
izbjegavanje nevolja.

Računovodstveno evidentiranje PDV-a

Da bi porezni obveznik imao sve potrebne informacije za popunjavanje porezne

prijave neophodno je da ima uspostavljen odgovarajući računovodstveni sistem
za obračunavanje PDV-a. Različite vrste prodajnih transakcija (redovni promet,
izvozi, neoporezive aktivnosti) i različite vrste nabavki (oporezive nabavke,
uvozi, oslobođene nabavke, nabavke kapitalnih dobara) trebaju se knjižiti na
različita konta. Pouzdanost obračuna PDV-a će biti predmet kontrola UIO.

Copyright © 2005-2008 Uprava za indirektno oporezivanje BiH

/06, 6/07, 100/07 i 35/08)

U vezi s učestalim pitanjima službenika i poreznih obveznika oko primjene

odredbi člana 21. stava (7) i (8) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na
dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07,
100/07 i 35/08), obavještavamo vas:
Prema odredbi člana 15. stava 2. tačka 4. Zakona o porezu na dodatu
vrijednost ("Službeni glasnik BiH", br: 9/05 i 35/05), smatra se da je mjesto gdje se vrši
promet usluga u Bosni i Hercegovini gdje primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno
sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama iz
podtački a) do i).
Ako usluge iz člana 15. stava 2. tačke 4. Zakona pruža obveznik koji ima sjedište ili
prebivalište u Bosni i Hercegovini za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište
u Bosni i Hercegovini, mjestom pružanja usluga, u smislu člana 15. stava 2. tačke 5. Zakona,
smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.
Shodno navedenom, ukoliko usluge iz člana 15. stava 2. tačke 4. Zakona pruža lice sa
sjedištem u Bosni i Hercegovini licu sa sjedištem u inostranstvu, mjestom pružanja usluga
smatra se mjesto gdje primalac ima sjedište, odnosno inostranstvo.
U tom slučaju, poduzeće iz Bosne i Hercegovine, kao davalac usluge, u svrhu dokazivanja da
se usluga vrši stranom državljaninu, a u cilju stjecanja uvjeta za oslobađanje od obaveze
obračunavanja PDV-a, dužan je od primaoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj pasoša
za fizička lica, a za pravna lica potvrdu o registraciji poreznog obveznika, shodno članku 21.
stava (9) Pravilnika.
Također, poduzeće iz Bosne i Hercegovine je, u smislu člana 107. stava (2) Pravilnika, u
obavezi da prilikom ispostavljanja fakture za izvršene usluge naznači član Zakona po kome se
obračun PDV-a ne vrši.
Članom 16. Zakona propisana je mogućnost da UIO, radi izbjegavanja duplog
oporezivanja ili neoporezivanja, može u preciziranim slučajevima odrediti mjesto pružanja
usluga za usluge iz članka 15. stavka 2. točka 4. Zakona, kao i za usluge iznajmljivanja
prijevoznih sredstava.
Stoga je članom 21. stava (7) naprijed navedenog Pravilnika propisano da radi izbjegavanja
duplog oporezivanja ili neoporezivanja iz člana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz
člana 15. stava 2. tačke 4. Zakona i usluge iznajmljivanja prijevoznih sredstava jeste mjesto
gdje se usluga faktički koristi ili uživa kada isporučilac i/ili primalac ima sjedište poduzeća ili
prebivalište izvan BiH.
Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uživa i unutar i izvan BiH, mjesto
prometa je mjesto gdje se usluga pretežno koristi ili uživa, shodno članu 21. stava (8) istog
Pravilnika.
Znači, odredbe članka 21. stava (7) i (8) navedenog Pravilnika se primjenjuju jedino u
slučaju postojanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja usluga iz člana 15. stava 2.
tačka 4. Zakona i usluga iznajmljivanja prijevoznih sredstava, a u cilju njegovog
izbjegavanja.
Navedeno znači da bi se za usluge iz člana 15. stava 2. tačka 4. Zakona, koje je poduzeće iz
Bosne i Hercegovine obavilo za primaoca iz inostranstva, član 21. stav (7) i (8). Pravilnika
mogao primijeniti samo u slučaju kada iste ne bi podlijegale oporezivanju porezom na
dodatu vrijednost u zemlji primaoca u inostranstvu, a sve u cilju da se izbjegne
neoporezivanje istih.
Međutim, u slučaju kada usluge iz člana 15. stava 2. tačka 4. Zakona koje ne podliježu
oporezivanju u Bosni i Hercegovini, podliježu oporezivanju porezom na dodatu vrijednost u
zemlji primaoca u inostranstvu, pri čemu ne dolazi do neoporezivanja, niti do duplog
oporezivanja, na iste se ne primjenjuje član 21. stav (7) i (8) Pravilnika.
Istovremeno vas obavještavamo da navedenim propisima nije propisano šta može poslužiti
kao dokaz da se predmetne usluge oporezuju u inostranstvu, te smatramo da, kao dokaz, može
poslužiti original/kopija porezne fakture koju je obveznik iz Bosne i Hercegovine izdao licu u
inostranstvu, a na kojoj je lice iz inostranstva obračunalo PDV ili bilo koji dokument iz kojeg
se vidi da te usluge podliježu oporezivanju u inostranstvu.

01.02.2007. - Mišljenje vezano za odbitak ulaznog PDV-a po fakturama koje se odnose na

prošlu godinu

Jedan od uslova za odbitak ulaznog PDV-a, u skladu sa članom 32. stav 7.

tačka 1. Zakona o PDV-u je da obveznik posjeduje fakturu izdatu od strane
drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV-e u skladu sa članom 55. istog
Zakona.
Vrijeme odbitka ulaznog PDV-a određeno je članom 66. Pravilnika o primjeni Zakona o
PDV-u, a koji stavom (1) kaže:

''(1) Ulazni porez odbija se u poreznom razdoblju prema članu 38. Zakona, u kojem je
primljena faktura za nabavljena dobra i usluge sa iskazanim porezom na dodatu vrijednost u
skladu sa članom 55. Zakona.''

Imajući u vidu ove odredbe, slijedi da se na pravo na odbitak ulaznog poreza kod prijelaza iz
jedne poslovne godine u drugu gleda na isti način kao da je u pitanju prijelaz iz mjeseca u
mjesec u toku jedne poslovne godine. Činjenica da je riječ o kraju poslovne godine i početku
nove, s aspekta Zakona o PDV-u, u smislu prava na odbitak ulaznog PDV-a je beznačajna.
Dakle, kod utvrđivanja prava ne odbitak ulaznog PDV-a, uvijek, se određujemo prema tome u
kojem poreskom razdoblju smo primili poreznu fakturu.
Slijedi da porezne fakture, koje su izdate u decembru 2006. godine ili u nekom ranijem
mjesecu, a u posjed istih obveznik dolazi tek u januaru 2007. godine, koriste se za odbitak
ulaznog PDV-a u poreznom razdoblju u kome su primljene, a to je januar 2007. godine ili
kasnije, ako su kasnije primljene.
Dakle, ako je faktura sa navedenim datumom primljena u januara 2007. godine ista se uzima u
obzir kod sačinjavanja PDV-e prijave za januar, iako ista nosi datum izdavanja iz nekog
mjeseca 2006. godine.
Ovakvo određenje prema poreznim fakturama ne razlikuje se od njihovog tretmana kod
sačinjavanja PDV-e prijava na prijelazu iz mjeseca u mjesec.
I KUF, koja se sačinjava i vodi po odredbama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u , za
decembar 2006. godine će se sačiniti na isti način kako se radilo mjesečno u toku 2006.
godine. Nakon što je popunjena računima koji su primljeni u decembru 2006. godine, KUF se
zbraja za obračunsko razdoblje 01.12.-31.12.2006. godine i dobijeni podaci se upisuju u PDV-
e prijavu. Napominjemo da se, u skladu sa odredbom člana 124. stav (1) Pravilnika o primjeni
Zakona o PDV-u, KUF zaključuje za svaku poslovnu godinu.
KUF za januar 2007. godine, pošto smo zaključili 12/2006. i popunili PDV-e prijavu za
12/2006., se počinje sačinjavati bilježenjem poreznih faktura koje dobijamo u januaru 2007., a
to dakle, mogu biti i fakture sa datumom izdavanja iz 2006. godine.
Iz navedenog slijedi da se pojam ''poslovne godine'' tretira različito sa stanovišta odredaba
Zakona o PDV-u (u smislu priznavanja prava na odbitak ulaznog PDV-a) i računovodstvenih
propisa kojima se regulira evidentiranje računa, a koji zahtijevaju njihovu evidenciju strogo
po periodu na koji se odnose.
Po dobijanju ulazne fakture sa iskazanim PDV-om u periodu poslije 31.12. prethodne
godine, porezni obveznik će evidentirati poslovnu promjenu u skladu sa temeljnim
postavkama Kodeksa računovodstvenih načela - akrualna osnova (poslovni događaj se
evidentira u periodu kada je nastao), po kojoj poslovnu promjenu knjiži u finansijskim
periodima perioda na koji se odnosi, s tim da u tom momentu ne stiču pravo odbika
ulaznog poreza, obzirom da se ulazni PDV-e priznaje u periodu kada je faktura za
poslovni događaj primljena
Dakle, porezni obveznik će izvršiti knjigovodstveno evidentiranje poslovne promjene po
dobijanju ulazne fakture u period na koji se ona odnosi, ali neće istu evidentirati u
knjigu KUF-a za taj period, nego u knjigu KUF-a za period u kome je faktura
primljena.
U svojim knjigovodstvenim evidencijama (pri knjiženju ulazne fakture, koja je primljena u
januaru, a datum izdavanja je decembar), porezni obveznik može navedeni ulazni PDV-e
analitički da evidentira kao ulazni PDV-e za koji se nisu stekli uslovi za odbitak, ili na
drugi, njemu prihvatljiv način, da bi prilikom popunjavanja knjige KUF-a za period u kome je
faktura primljena imao precizne podatke.
Treba napomenuti da knjiga KUF-a propisana Zakonom o PDV-u predstavlja poreznu
evidenciju, te da iznosi iste predstavljaju osnov za popunjavanje PDV-e prijave za određeni
porezni period, te je iz tog razloga važno da porezni obveznik u KUF ne upisuje fakturu koja
je primljena po isteku poreznog perioda bez obzira što se faktura odnosi na taj porezni period,
jer nije stekao pravo na odbitak ulaznog poreza.
Obveznik mora poštovati akrualnu osnovu pri evidentiranju poslovnih događaja u
knjigovodstvu i iskazati poslovni rezultat, utvrđen po toj osnovi, a što zahtijevaju
računovodstveni propisi. Praksa pokazuje da mnoga gospodarska društva dolaze u posjed
ulaznih faktura koje se odnose na prošlu godinu sve do roka predaje godišnjeg obračuna
(28.02.) i do tog datuma knjiženjem mogu ispoštovati ovu osnovu i primljenu fakturu knjižiti
u prošlu godinu.
Pošto te fakture nisu mogle biti uzete u obzir kod utvrđivanja ulaznog PDV-a za decembar
prošle godine, predlažemo da se ulazni PDV koji je istaknut na njima vodi na posebnom
analitičkom kontu Ostala kratkoročna razgraničenja (znači riječ je o ulaznom PDV-u za koji
se nisu stekli uslovi za odbitak), i uz eventualno potrebnu dodatnu evidenciju izvrši potreban
raspored na Ulazni PDV koji se može odbiti, ovisno od datuma prijema fakture u januaru
odnosno februaru nove godine.

06.04.2006. - Obavijest u vezi sa kompenzacijom PDV-a plaćenog na isporuke izvršene

za potrebe EUFOR-a i Štaba NATO-a

EUFOR i Štab NATO-a imaju posebnu poziciju u Bosni i Hercegovini i imaju pravo na
isporuke dobara i usluga od svojih dobavljača bez plaćanja PDV shodno Sporazumu o
primjeni Apendiksa B Aneksa 1A Općeg okvirnog mirovnog sporazuma za Bosnu i
Hercegovinu i Aneksa o nabavkama i ugovorima Tehničkog sporazuma između Vlade Bosne
i Hercegovine i Snaga za implementaciju mira (IFOR) potpisanog između Uprave za
indirektno oporezivanje i Glavne komande EUFOR-a i Štaba NATO-a dana 18.01.2006.
godine.
Ako ste dobavljač EUFOR-a ili NATO-a i ako ste na svojim fakturama izdatim poslije
18.01.2006.godine obračunali PDV, unijeli ga u prijavu kao izlazni PDV i isti platili, imate
pravo na kompenzaciju.
Pravo na kompenzaciju može biti ostvareno na način da vi za iznos PDV-a obračunatog i
plaćenog po fakturama izdatim EUFOR-u i Štabu NATO-a uvećate iznos ulaznog PDV-a u
polju 61 vaše PDV prijave za mjesec u kojem ste izvršili ispravku greške.
Kao osnovu za uvećanje ulaznog PDV-a (ispravku) trebate izdati dokument koji treba da
sadrži sljedeće elemente:

1. Broj fakture sa PDV-om koju ste izdali EUFOR-u ili NATO, te broj TEF obrasca koji
se odnosi na svaku od faktura
2. Obračun ukupnog iznosa PDV-a koji ste na ovaj način obračunali na fakturama za
EUFOR ili NATO
3. Vaš PDV broj

Navedeni dokument sačinjavate u dva primjerka od kojih jedan dostavljate UIO-šefu Grupe
za kontrolu i reviziju u Regionalnom centru gdje se nalazi vaše sjedište, a drugi zadržavate za
svoje knjigovodstvene potrebe.
Ukoliko vam je Glavno sjedište EUFOR-a i NATO-a u Sarajevu platilo ukupni iznos fakture,
uključujući i PDV oni će podnijeti zahtjev za povrat plaćenog iznosa PDV-a prema šemi i
postupku utvrđenom u članu 29. Zakona o PDV-u.
Za plaćene iznose PDV-a od strane EUFOR-a i NATO-a vi ne možete vršiti kompenzaciju.
Sva pitanja u vezi sa navedenim možete proslijediti Regionalnom centru - Grupa za kontrolu
i reviziju preme vašem sjedištu.
Ubuduće, pravo EUFOR-a i NATO-a na porezno oslobađanje će biti ostvareno na način da će
dobavljač dobara i usluga (tj. vi) dobiti popunjen Obrazac za oslobađanje od poreza (TEF
obrazac), na osnovu kojeg ćete u fakturi naznačiti da PDV nije obračunat sa pozivom na
pomenuti sporazum i serijski broj TEF obrasca.
EUFOR-u i Štab NATO-a od 01.05.2006. godine neće prihvatiti fakture u kojima je
obračunat iznos PDV-a, te će uputiti dobavljača da u fakturi naznači da PDV nije obračunat sa
pozivom na sporazum od 18.01.2006. godine i serijski broj TEF obrasca.
Isporuke prema EUFOR-u i NATO-u trebaju biti uključene u iznos prometa naveden u polju
11 PDV prijave. Oslobađanje od PDV-a kod EUFOR-a i NATO-a se smatra oslobađanjem sa
pravom odbitka ulaznog poreza.

03.04.2006. - Obavještavamo sve PDV obveznike da od danas PDV info linija 0800 500 02
više nije u funkciji. Zbog velikog broja poziva u proteklih nekoliko mjeseci, Uprava za
indirektno oporezivanje otvorila je dvije linije na koje se i dalje mogu dobiti sve informacije o
Zakonu o porezu na dodatu vrijednost.
Novi brojevi su 051/335-256 i 051/335-257.

Složenost poreznog sistema Bosne i Hercegovine (BiH) sa stanovišta direktnih poreza

ogleda se u podjeli teritorije BiH na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i
Republiku Srpsku (RS), te Brčko Distrikt (BD).

Međutim, indirektni porezi su regulisani na nivou države BiH i obuhvataju:

 porez na dodatu vrijednost,

 akcize i
 carine.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je institucija nadležna za provedbu zakonskih

propisa i politika indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih
poreza.

Registracija PDV obveznika

Redovna registracija

kod UIO podrazumijeva registraciju lica čiji oporezivi promet dobrima i/ili uslugama u
prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da će preći iznos od 50.000 KM. Prema Zakonu o
PDV u BiH, sva lica koja prvi put postaju ili mogu postati obveznici dužna su UIO podnijeti
zahtjev za registraciju najkasnije do 20. u kalendarskom mjesecu po isteku mjeseca u kojem
su ostvarila ili je vjerovatno da će ostvariti promet dobara ili usluga u iznosu koji je veći od
50.000 KM. Rok za registraciju lica koja obavljaju oporezivi promet na teritoriji BiH u sistem
PDV u BiH je 15 dana od dana prijema zahtjeva s potpunom dokumentacijom. Međutim, u u
praksi PDV registracija može trajati duže od 15 dana.

Dobrovoljna registracija

Lice koje nije obavezno da se registruje za PDV, može podnijeti zahtjev za dobrovoljnu
registraciju. U tom slučaju, obaveza plaćanja PDV za takva lica traje najmanje 60 mjeseci.

Registracija putem poreznog punomoćnika

Lica koja nemaju sjedište u BiH, a vrše promet dobara i usluga s mjestom oporezivanja u BiH
dužni su se registrovati kod poreznog punomoćnika sa registrovanim sjedištem u BiH, pri
čemu su obveznik i punomoćnik solidarno i pojedinačno odgovorni za PDV u BiH.

Dokumentacija potrebna prilikom registracije PDV obveznika

Lice koje podliježe obavezi registracije za PDV, kao i lice koje podnosi zahtjev za
dobrovoljnu registraciju, uz zahtjev podnosi u fotokopiji uz predočenje originala ili
ovjerenoj fotokopiji, sljedeću dokumentaciju:

 Rješenje o upisu u sudski registar;

 Uvjerenje ili potvrdu o registraciji izdatu od nadležne porezne uprave entiteta ili Brčko
Distrikta BiH;

 Ličnu kartu vlasnika i odgovornih lica pravnog lica, podnosioca zahtjeva;

 Dozvolu za rad i prijavu boravišta, izdate od nadležnih organa entiteta ili

Brčko Distrikta BiH za odgovorno lice - stranog državljanina;

 Punomoć kojom se ovlašćuje državljanin BiH da zastupa poreznog obveznika u

postupcima sa UIO BIH, u slučaju odsustva odgovornog lica – stranog državljanina;
 Pasoš za vlasnika i odgovorno lice –stranog državljanina i

 Karton deponovanih potpisa ovjeren od strane poslovne banke kod koje je otvoren
transakcijski račun (za sve otvorene transakcijske račune).

U slučaju registracije poreznih punomoćnika, porezni obveznici dužni su obezbijediti

sljedeću dokumentaciju:

 Ugovor o zastupanju s poreznim punomoćnikom i punomoć s podacima o nazivu,

identifikacionom broju i mjestu prebivališta, odnosno mjestu obavljanja djelatnosti
poreznog punomoćnika koji ima stalno sjedište u BiH;

 Ugovor ili drugi dokument kao dokaz da obavlja oporezivi promet na teritoriji BiH;

 Dokumente o upisu u registar domicilnog nadležnog organa (izvod iz

sudskog/privrednog registra i uvjerenje o poreznoj registraciji), zvanično prevedene na
jedan od službenih jezika u BiH i
  Karton deponovanih potpisa ovjeren od strane poslovne banke kod koje je otvoren
poseban transakcijski račun za poreznog punomoćnika lica koje nema sjedište u BiH, a
preko kojeg će se vršiti prometi u vezi sa poslovnim transakcijama (za sve otvorene
transakcijske račune) i obavijest o glavnom računu određenom kod ovlaštene
organizacije platnog prometa, shodno entitetskim propisima o unutarnjem platnom
prometu.

Osim prethodno navedenih dokumenata, lica koja podnose zahtjev za registraciju u

sistem PDV dužna su uplatiti i sljedeće takse na jedinstveni račun trezora BiH:

1. Taksu na zahtjev za registraciju i upis u Jedinstveni registar obveznika indirektnih

poreza u iznosu od 10 KM;
2. Taksu za izdavanje rješenja o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika
indirektnih poreza u iznosu od 10 KM;
3. Taksu za izdavanje uvjerenja o registraciji/upisu u Jedinstveni registar obveznika
indirektnih poreza u iznosu od 20 KM.

Sredstvo obezbjeđenja za svrhe registracije

UIO u određenim slučajevima za svrhe registracije u sistem PDV može zahtijevati sredstvo
obezbjeđenja.