1988

1. izdanje
Sadrž

I 9 Predgov
II Napome
13 Suvreme

13 Joga i zd
17 Joga i tje
19 Usporedb
23 Tradicio

23 Panjć ko
25 Aštanga
26 Jama i ni
26 Jama
28 Nijama
31 Pratjahara

33 Asana

35 Kulturne

39 Širšasana
46 Halasana
50 Bhuđanga
53 Šalabhasa
56 Ardha-šala
58 Dhanuras
60 Ardha-m
65 Vakrasana
66 Supta-vađ
69 Pašćimata
73 Majurasan
Sadržaj

I 9 Predgovor
II Napomena za čitanje sanskrtskih riječi
13 Suvremeni aspekti joge

13 Joga i zdravlje
17 Joga i tjelesni odgoj
19 Usporedbe vježbi joge i ne-joge
23 Tradicionalna joga

23 Panjć koša
25 Aštanga-joga
26 Jama i ni jama
26 Jama
28 Nijama
31 Pratjahara, dharanz, dhjana i samadhi

33 Asana

35 Kulturne asane (korektivne)

39 Širšasana (stoj na glavi)

46 Halasana (plug)
50 Bhuđangasana (kobra)
53 Šalabhasana (skakavac)
56 Ardha-šalabhasana (polu-skakavac)
58 Dhanurasana (luk)
60 Ardha-matsjendrasana
65 Vakrasana (vijak)
66 Supta-vađrasana (pozicija dijamant u ležećem položaju)
69 Pašćimatana (prijeklop)
73 Majurasana (paun)
 76 Sarvangasana (asana cijelog tijela, svijeća)
164 Sutra
79 Viparita karani (obrnuti položaj tijela)
170 Bhast
81 Matsjasana (riba)
172 Kapal
84 Joga-mudra (simbol joge)
88 Utanasana (položaj intenzivnog istezanja) 175 Basti-
176 Majur
90 Meditativne asane 177 Dhau
177 Varis
183 Đihva
91 Padmasana (lotos)
97 Dalandhara-bandha i mula-bandha 185 Disan
98 Sidhasana (pozicija usavršenih)
186 Potpu
101 Fiziološko-anatomska građa ljudskog tijela i djelovanje
188 Trbuš
asana na fiziološke sustave
190 Sred
191 Ram
102 Probavni sustav i joga
191 Disan
104 Detoksikacija 193 Pran
105 Joga u preventivi i terapiji trbušnog područja
195 Razli
108 Srčanožilni sustav i joga 196 Nače
111 Dišni sustav i joga 197 Tehn
114 Sustav žlijezda s unutrašnjim lučenjem i joga 197 Purak
116 Odstranjivanje nečistoća, mokraćni sustav i joga 198 Kumb
118 Živčani sustav i joga 199 Reća
123 Mišićni sustav i joga 200 Ciljev
127 Joga u terapijske svrhe
201 Pran
201 Udaji
128 Bolje prevencija nego terapija
202 Nadi
130 Načela terapije jogom i kronične bolesti u kojih terapija
207 Bhas
jogom uklanja ili ublažava tegobe
145 Šatkrija 209 Rela

210 Prov
147 Udijana-bandha
211 Šava
150 Nauli-krija
157 Kunjdala-krija 216 Radn

163 Tehnike čišćenja dišnih putova 216 Puni

217 Kratk
163 Mantagini mudra (čišćenje nosa usisavanjem vode) 217 Laki
164 Neti-krija 219 Rječ
164 Đala-neti
 164 Sutra-neti
170 Bhastrika nakon neti-krije
172 Kapalabhati
175 Basti-krija
176 Majurasana za potrebe basti-krije
177 Dhauti
177 Varisaradhauti (šankaprakšalana)
183 Đihva-sodhana (čišćenje jezika)
185 Disanje

186 Potpuno jogičko disanje

nje
188 Trbušno disanje (kontemplativno)
190 Srednje disanje (interkostalno)
191 Rameno disanje (klavikularno)
191 Disanje u asani
193 Pranajama

195 Razlika između pranajame i dubokog disanja

196 Načela prakticiranja pranajame
197 Tehnika i fiziologija pranajame
197 Puraka (udah)
198 Kumbhaka (nedisanje)
199 Rećaka (izdah)
200 Ciljevi pranajame

201 Pranajama u praksi

201 Udaji pranajama
202 Nadi sodhana pranajama (pročišćavajuća pranajama za živce)
207 Bhastrika
209 Relaksacija

210 Provođenje postupne anatomske relaksacije

211 Šavasana
216 Radni programi

216 Puni program

217 Kratki program
217 Laki program
219 Rječnik sanskrtskih riječi i izraza
Pred

Knjiga
novo otkriće
tnosti u vrem
svijeta sve v
najdubljom p
telj istodobn
cjelovit psiho
istraženoga
ga-
Knjiga je
stifikacija ne
naprotiv, bu
pojedinih teh
i iskustava o
sam to moga
Premda
onih koji su
podučavajuć
i imena onih
donijeli ustra
koji najdublje
što kreću od
vog spoja tje
Ovo bi i
ne smije biti
goj pripadno
sposobnosti
strane stizal
Zbog os
složenog sis
kaz osobnog
šavanju.
Prije sv
naravi, a filo
razumijevan
discipline s o
i složenošću
pojedinaca.
treba prema
Premda
ne, odabir je
Predgovor

Knjiga »Joga - terapija do zdravlja« ne sadrži u sebi pretenziju da postane

novo otkriće joge, jer svako novo »otkriće« joge samo je potvrda o njezinoj besmr­
tnosti u vremenu i prostoru. A zbog jačanja komunikacijskih veza, koje stanovnike
svijeta sve više približavaju jogičkom idealu jedinstvene obitelji, joga, sa svojom
najdubljom porukom, već dugo je ne samo baština Indije, nego postaje čedo, i rodi­
telj istodobno, svakoga kojemu je dana dobra volja i sreća da upozna i prihvati taj
cjelovit psihofizički sustav za dohvat najvišeg stupnja integracije, još i danas ne­
istraženoga čovječjeg bića s njegovim odjeljcima tjelesnoga, duševnoga i duhovno­
ga-
Knjiga je pokušaj demistifikacije vježbi joge, ali istodobno i želja da se ta demi­
stifikacija ne provede jednostranim uklanjanjem određenih tehnika nego da to,
naprotiv, bude napravljeno potpunijim i iscrpnijim prikazom unutrašnjih sadržaja
pojedinih tehnika. Knjiga je zbir osobnih iskustava na temelju dugogodišnje prakse
i iskustava onih koji su vlastite spoznaje nesebično prenosili na mene onoliko koliko
sam to mogao prihvatiti.
Premda je knjigu potpisao jedan autor, trebala bi sadržavati i niz drugih imena,
onih koji su me podučavali u većoj ili manjoj mjeri, imena svih od kojih sam učio
podučavajući ih, i imena svih koji su me bodrili i pomagali u mojim nastojanjima, ali
i imena onih, htijenja kojih su vodila u suprotnom pravcu. Jer, i takvi su pokušaji pri­
donijeli ustrajnosti i beskompromisnosti, u težnji da se nadvlada i ustraje na putu za
koji najdublje vjerujem da nije jedini, ali je svakako jednako vrijedan kao i svi ostali
što kreću od istih pretpostavki ljudske raslojenosti i ljudskog življenja, kao dostizi-
vog spoja tjelesnoga, duševnoga i duhovnoga.
Ovo bi istodobno trebalo biti jedan u nizu pokazatelja da baština čovječanstva
ne smije biti i nije raspoređena prema rasnoj, nacionalnoj, povijesnoj ili kakvoj dru­
goj pripadnosti, nego isključivo prema osobnoj usmjerenosti pojedinca, njegovim
sposobnostima i htijenjima da prihvati poruku razumnoga, ma s koje planetarne
strane stizala.
Zbog osobnoga pristupa i osobnoga pokušaja tumačenja i provođenja toga
složenog sistema u praksi, ovo djelo ne treba prihvaćati kao savršeno, nego kao pri­
kaz osobnoga iskustva i razumijevanja joge i stoga podložno preispitivanju i pobolj­
šavanju.
Prije svega, knjiga neka bude radni priručnik; navedena je građa praktične
naravi, a filozofska razmatranja i pristupi ovdje su samo radi boljega i cjelovitijeg
razumijevanja. Istodobno, posrijedi je i pokušaj utvrđivanja joge kao psihofizičke
discipline s odgojnim, preventivnim, terapijskim i relaksativnim pristupima. Širinom
i složenošću pojedine od opisanih tehnika možda će nadići mogućnosti i htijenja
pojedinaca. Ali, riječ je samo o pokušaju cjelovitijeg pristupa i prikaza, a izabrati
treba prema vlastitom nahođenju, uzimajući u obzir sva eventualna ograničenja.
Premda u praksi broj tehnika koje poznaje joga znatno nadilazi ovdje objašnje­
ne, odabir je napravljen isključivo prema skali praktične primjenjivosti, te preven-
9
tivno-terapijskim mogućnostima. Pritom su najvažnija bila iskustva stečena za
mojega boravka i naukovanja po različitim školama joge u Indiji a osobito na Držav­
om institutu za jogu u Lonavl. blizu Bombaya. Ondje se godinama sistematski
SsWeno-istraživački radi na području joge, a u sklopu Instituta djeluje Centar za
liječenje tradicionalnim metodama i tehnikama joge.

Napo

Radi lak
izrazi sans
su navede
ranja kolik
Izvorni nač
odgovaraju
ge, pri čem
način pisa
porijekla p
temu trans
Sanskrt
14 samogl

konsonant

guturali
palatali
carebrali
dentali
labijali

poluvokali
sibilanti š
h

(U zagradi

10
Napomena za čitanje sanskrtskih riječi

Radi lakšeg praćenja teksta svi

izrazi sanskrtskog porijekla u knjizi vokali
su navedeni prema načinu izgova­
ranja koliko je to • bilo moguće. kratki a i u r
Izvorni način pisanja naveden je uz dugi a I u f
odgovarajući rječnik na kraju knji­ diftonzi
ge, pri čemu je korišten uobičajeni
način pisanja za izvore sanskrtskog kratki e o
porijekla prema navedenom sis­ dugi ai au
temu transliteracije.
Sanskrt se sastoji od 47 glasova,
14 samoglasnika i 33 konsonanta.

bezvučni zvučni
konsonanti bezvučni zvučni nazali
aspirirani aspirirani
guturali k kh g gh h
palatali c(ć) ch(ćh) j(d) jh(đh) n(nj)
carebrali t th d dh n
dentali t th d dh n
labijali P ph b bh m

poluvokali: y (j) r I v
sibilanti š (palatalni) š (cerebralni) s (dentalni)
h, h, m

(U zagradi je napisano kako se čita)

11
Suv

Joga
Pokuša
prema slu
zdravstven
čiti kao id
potpuno s
duhovno
logički će
je takva
obliku tešk
Zna se d
voljno raz
zdravlja,
populacija
đuje poja
bolesti i p
žavaju na
privrednu
da su zdra
ni, to je r
promatrati
vezi.
Ako bism
zdravlja k
smrti (potp
potpunog
Svjetske z
gubi posto
čini se d
Suvremeni aspekti joge
Joga i zdravlje
Pokušamo li pojam zdravlja -
prema službenoj definiciji Svjetske
zdravstvene organizacije - pređo
čiti kao idealni model u kojemu se
potpuno spaja tjelesno, duševno,
duhovno i socijalno blagostanje,
logički će se nametnuti zaključak da
je takva formulacija u idealnom
obliku teško dostiziva.
Zna se da je to područje još nedo­
voljno razrađeno, pa se u definiciji
zdravlja, pojedinca ili pojedinih
populacija, u prvom redu ono odre­
đuje pojavom ili nepostojanjem
bolesti i posljedicama što se odra­
žavaju na tjelesnu i radnu, odnosno
privrednu stabilnost. Premda se čini
da su zdravlje i bolest jasno odijelje­
ni, to je relativan pojam i treba ih
promatrati u njihovoj dijalektičkoj
vezi.
Ako bismo pak prihvatili definiciju
zdravlja kao stanja negdje između
smrti (potpunog gubitka zdravlja) i
potpunog zdravlja, onda definicija
Svjetske zdravstvene organizacije
gubi postojanost.
čini se daje najbliži definiciji Per­
kins, koji kaže: »Zdravlje je stanje
relativne ravnoteže oblika i funkcija
tijela, kao rezultat njegove uspješne
dinamične prilagodbe snagama što
nastoje da je poremete. Ono nije
pasivni uzajamni odnos između tje­
lesne supstancije i snaga koje na
nju napadaju, nego aktivni odgovor
tjelesnih snaga što teže ponovnoj
prilagodbi.«
Pretežno shvaćanje suvremene
medicine zauzima stav da zdravlje
nije nepostojanje bolesti nego da je
zdrav čovjek potpuno uravnotežen
tjelesno i duševno, prilagođen svo­
joj materijalnoj i društvenoj sredini,
gospodar svojih fizičkih i psihičkih
sposobnosti, u stanju da se prila­
godi promjenama i da radom prido­
nese, prema sposobnostima, bla­
gostanju društva. Prema tome,
pozitivan stav prema životu i svje­
sno prihvaćanje odgovornosti koje
život svakome nameće.
Neće biti naodmet da zaključno
citiramo i neke izvatke iz Povelje
Svjetske zdravstvene organizacije
od 1946. godine.
13
 \,. ,,v. sa ^k'* -
;
Joga - terapija do .rdnwlj-. • >

• Zdravlje je stanje potpunoga procijepima između svih nabrojenih Primjere

tjelesnoga, duševnoga i socijal­ komponenata zdravlja. Primjere ne od raščišć
noga blagostanja i sadržano je treba daleko tražiti, zapravo, ne njaštva, ak
ne samo u nepostojanju bolesti treba krenuti dalje od vlastite lično­ bili u blato
sti. Ali, upravo u tom početnom potražit će
ili slabosti.
koraku često je osnovna pogreška njima razb
• Najbolje stanje zdravlja koje čovjeka tzv. atomske ere. saću mam
Pritisnut silovitim tehnološkim stanovanja,
se može postići jedno je od
razvojem, koji g a j e uputio na prein- kama grads
osnovnih prava svakoga ljud­
tenzivan i izrazito komunikacijski nih sredsta
skog bića bez obzira na rasu, vje­
model egzistencije, on počinje skim prosto
ru, ekonomski i društveni polo­
zapostavljati svoje osnovne po­ prenatrpani
žaj.
trebe za održavanjem osobnog nima za ma
zdravlja i tjelesne kondicije te tako u tješionica
• Zdravlje svih naroda os­
postaje sve nepotpuniji na psihičko- obavijenima
novni je uvjet za mir i sigurnost;
me, duhovnome i tjelesnom planu. Bremenit vl
ono ovisi o najčvršćoj suradnji i
Zaboravlja da najprije valja počistiti tegobama,
pojedinaca i grupa.
pred vlastitim vratima, a tek potom htijenja i u
krenuti prema susjedstvu. Pokušaji civiliziranog
• Postignuti rezultati u pobolj­
kreću upravo obrnutim slijedom, čovjek 20.
šanju zdravlja svake zemlje dra­
najprije oprašiti sivi sloj prašine pla­ dublje u n
gocjeni su za sve.
netarnih konflikata, a potom, kada kontraindika
dođe vrijeme, isplijeviti korov u vla­ instrumentar
• Nejednakost u pogledu po­
stitu vrtu. gala. Krajnji
boljšanja zdravlja u borbi protiv otuđenost i,
bolesti u pojedinim zemljama Gledajući i razmišljajući tako,
je, sve niže e
znači opasnost za sve zemlje. gotovo po pravilu čovjek gubi bitke
he, koje bi
na makroplanu - jer rasipa se ener­
mogle obrnu
• Omogućavanje svim narodi­ gija i neprekidno gomilaju problemi,
spasonosne
ma da se služe tekovinama me­ te na mikroplanu - na kojemu bi
ponegdje u s
dicinskih, psiholoških i njima zapravo jedino i mogao postići
manje samo
srodnih znanosti, nužno je za određene rezultate i projekcijom ih
dijske zvijez
postizanje najvišeg stupnja ugraditi u širi sistem te tako umet­
najčešće su
zdravlja. nuti vlastitu opeku u zdanje toga
otpora i p
velikog univerzuma. Jer, vlastitu
zabluda; ugl
ličnost gotovo potpuno zanemaruje
Prema tome, u svakidašnjici još jednoj od k
u svim elementima, osim onih koji
prevladava upravo protivan model, skog kruga,
ga vode produbljivanju egoizma i
model otuđenog čovjeka, optereće­ sveobuhvatn
prehranjivanju vlastitih čula.
noga teško premostivim, velikim
 Suvremeni aspekti joge

Primjere takva pristupa i otuđenja u krajnjoj crti, nude djelimična i krat­

od raščišćavanja vlastita mrač- koročna rješenja ondje gdje su
njaštva, ako smo već dobrano zagli­ potrebna potpuna i trajna.
bili u blato osobne samoprijevare, Tisućljećima se priroda brinula za
potražit ćemo u ljudskim stvore­ ljudsko zdravlje i opstanak postav­
njima razbacanima po betonskom ljajući pred svoje najsavršenije biće
saću mamut-proizvoda urbanog niz svakidašnjih životnih tegoba i
stanovanja, u prenatrpanim limen­ prepreka, stvarajući situacije koje
kama gradskih ili vlastitih prijevoz­ su čovjeka tjerale prema evoluciji,
nih sredstava, u zagušljivim ured­ od četveronožnog stvora prema
skim prostorijama, u skupovima na jedinstvenom dvonošcu. Čak i od
prenatrpanim prostorima rezervira- onog trenutka kad je čvrsto zakora­
nima za masovna samopražnjenja, čio na dvije noge i otkad se zauvijek
u tješionicama gradskih točionica, priklonio takvu kretanju zaključivši
obavijenima neprozirnim zrakom. daje praktičnije, nije prestao nepre­
Bremenit vlastitim psihofiziološkim kidan sukob prirode i čovjeka u
tegobama, razapet između osobnih neprestanoj ljudskoj težnji da pri­
htijenja i umnažajućih tegobnosti rodu podjarmi i zagospodari njome.
civiliziranog stila preživljavanja,
Beskompromisna borba za život
čovjek 20. stoljeća propada sve
podarila je čovjeku odgovarajuću
dublje u nedorečenosti naraslih
tjelesnu gradu, izgradila snažnu
kontraindikacija i sve oskudnijem
mišićnu strukturu, smjestila unu­
­ instrumentariju indikativnih poma­
trašnje organe na odgovarajuća
gala. Krajnji je rezultat sve izrazitija
mjesta i sve fiziološke činitelje pot­
otuđenost i, stoje nasimptomatični-
, puno uskladila. Tisućljećima je
je, sve niže energetske i voljne zali­
e takav sustav besprijekorno funkcio­
he, koje bi poniranje eventualno
­ nirao i održavao se u oštrim uvje­
mogle obrnuti u uspon. Povremene
, tima življenja i neprekidnoj fizičkoj
spasonosne pilule što bijesnu
i aktivnosti.
ponegdje u svijetu, a nude ih više ili
i Stup života, kralješnica, nikad
manje samozvani Mesije, masme-
h prije nije bila zapostavljena cjelod­
dijske zvijezde ili slični iscjeljitelji,
­ nevnom tjelesnom neaktivnošću
najčešće su usmjerene liniji manjeg
a zbog prečeste upotrebe uredskih
otpora i pothranjivanju ljudskih
u radnih stolica ili kućnih naslonjača,
zabluda; uglavnom su okrenute tek
e nije nedostajalo stezanja trbušnih
jednoj od komponenti integracij­
ji mišića zamijenjenih sad mlakim
skog kruga, a zanemaruju njihovu
i kretnjama čovjeka oslobođena
sveobuhvatnost i isprepletenost. I,
potrebe za snažnim zamasima

15
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

motikom ili podizanjem tereta, Čovjek je okrenuo smjer kazaljki ziranoj kretnji,
naprimjer. Pješačenje, kao najsi­ sata fizičke aktivnosti. Odgovor pri­ buđenju izraz
gurnija i često jedina mogućnost rode, sklone postupnomu, tisućljet­ nja. Joga je p
prevaljivanja većih ili manjih razda­ nom savršenstvu izgradnje i evolu­ hvaćanje nuž
ljina, nije dopuštalo slabljenje nož­ cije bio je trenutačan. Srčanim obo­ življenja, uklju
ne, mišićne i krvožilne strukture. ljenjima, deformacijama kralješni­ Istodobno,
Zbog povećane potrebe kisika ce, suženome grudnom košu, sklo­ odbacivanje k
poradi različitih fizičkih napora raz­ nosti bronhijalnim i astmatičnim tehnološki raz
vijali su se snažni rebarni mišići i oboljenjima, pomicanju organa se u te kvalite
zdravo plućno tkivo, sprečavajući trbušne šupljine, zatvoru i nizu dru­ omcujU'-iM da
atrofiju, stvaranje rezervnoga, za­ gih oboljenja, uzrok je najčešće dobno ne pos
ostalog zraka u plućima i si. dvojak: nedovoljna fizička aktivnost snih, duševnih
Živčani sustav nije prije bio i (ili) pogrešne navike u prehrani. vrijednosti i
preopterećen velikom navalom Bolesti pothranjenosti zamijenjene jedan od
dnevnih obaveza visokocivilizira- su bolestima nastalima zbog preu- oštrice Damo
nog čovjeka, dinamičnošću dnev­ hranjenosti; iscrpljenost od teškoga kojega se u o
nog programa na granici podnošlji­ fizičkog rada, koju je čovjek liječio troliranih nega
voga, napadima tehnoloških rješe­ dubokim snom pravednika, bolesti­ duhovnih i ma
nja i ponuda, što sve izrazitije u ma zbog nedovoljne aktivnosti. vlastita tvorca
novije vrijeme narušava ljudsku živ­ I dok su tipične civilizacijske bo­ Teško je pr
čanu otpornost i stabilnost, unoseći lesti ne tako davno bile izuzetak, djelomice bio
neprekidnu napetost i istodobno danas postaju pravilo. Pogodno tlo s njezinim n
oduzimajući nužno vrijeme za opu- za razvitak najraširenijih bolesti stima prilagod
štanje i odmor. uvjetovano je novim navikama u jesnom trenu
U drukčijim uvjetima, s mnogo prehrani. Ondje gdje je meso bilo na svojom sveob
umjerenijim pomacima u tehnolo­ stolu jedanput na mjesec, ili jedan­ nošću tjelesn
škom razvoju, čovjek je živio stolje­ put na tjedan, postalo je svakidašnji duhovnome.
ćima i tisućljećima. No, u relativno sastojak obroka. Punovrijedne
kratkom razdoblju zakoračio je svježe namirnice biljnog porijekla
potom u nagli tehnološki napredak zamijenjene su poluumjetnim proiz­
napustivši vjekovnu tradiciju življe­ vodima i instant-osiromašenim
namirnicama, obogaćenima jedino
Joga i tj
nja i gotovo preko noći izmijenio stil
života. U težnji da se odrve prirodi i konzervansima, dodacima, hormo­
Razmatrajuć
iskoristi njene blagodati preko svih nima i drugim zaštitnim kemijskim
tično značenj
razumnih granica, dopustio je da se sredstvima u problematično dopus­
nameće pitanj
od čvrsta, dinamična trudbenika tivim količinama.
mjesto u sistem
preobrati u tjelesno neaktivnoga, Promatrajući s toga gledišta, joga odnosno u kojo
uredskog poslovnog čovjeka. je ne samo poziv kontroliranoj, nad- glasiti s postoje
 Suvremeni
i ziranoj kretnji, ona je ne samo poziv
­ buđenju izrazitih sposobnosti disa­
­ nja. Joga je poziv za ponovno pri­
­ hvaćanje nužnih preduvjeta zdrava
­ življenja, uključivši i prehranu.
­ Istodobno, joga je ne zahtjev za
­ odbacivanje kvaliteta koje donosi
m tehnološki razvitak, nego težnja da
a se u te kvalitete unesu i one što će
­ omcujU'-iM da taj napredak isto­
e dobno ne postane i stratište tjele­
st snih, duševnih i duhovnih ljudskih
i. vrijednosti i sposobnosti. Ona je
e jedan od pokušaja otupljenja
u- oštrice Damoklova mača, sjena
a kojega se u obliku sve manje kon­
o troliranih negativnih ljudskih tvorbi,
i­ duhovnih i materijalnih, nadvila nad
vlastita tvorca.
o­ Teško je pronaći sistem koji bi i
k, djelomice bio svehranjiv poput joge
o s njezinim neiscrpnim mogućno­
sti stima prilagodbe i pojedincu i povi­
u jesnom trenutku istodobno, i sa
na svojom sveobuhvatnom usmjere-
n­ nošću tjelesnome, duševnome i
nji duhovnome.
ne
la
z­
m
no
Joga i tjelesni odgoj
o­
Razmatrajući pojmovno i prak­
m
tično značenje joge, logično se
s­
nameće pitanje može li joga naći
mjesto u sistemu tjelesnog odgoja,
ga odnosno u kojoj se mjeri može usu­
d- glasiti s postojećim zahtjevima pre­
aspekti joge
Adogmatična u svojim najdog-
matičnijim postavkama, sklona
besprijekornom, ali i najnesavršeni-
jem istodobno, nudeći instrumente
integracije svakome ponaosob,
prema htijenju, . mogućnostima i
okolnostim, prema stupnju otu­
đenosti, joga se pojavljuje kao otkri­
će, danas jednako kao i u trenutku
uspostavljanja sistema, nadilazeći i
utemeljitelja i prijenosnike, nudeći
vremenom i apokalipsama neuni­
štivo rješenje, jednako privlačivo
ljudskomu i božanskom idealu,
ostavljajući odškrinuta vrata
samadhija kao krajnje stepenice, ali
i mogućnost malenih integracijskih
pomaka oplemenjenih svakida­
šnjim ljudskim radostima življenja.
Ona je istodobno i snažan odgo­
vor na vjekovna pitanja uvijek
iznova odašiljana prema nedokuči­
vim i nerazjašnjenim univerzalnim
prostranstvima ljudske egzistencije
i svrhovitosti postojanja.
vladavajućeg sistema fizičke kul­
ture i u kojoj je mjeri u stanju oploditi
sistem novim shvaćanjima.
Neosporno je da raste popular­
nost joge u svijetu. Uzrok je tome u
širokom konceptualnom pristupu,
17
 Nebojša Tošković/ Joga -.terapija do zdravlja
mogućnosti izdvajanja sadržaja
prema vlastitim opredjeljenjima i
osobnim zanimanjima. U tom smi­
slu joga sadržajnošću može zado­
voljiti i najzadrtijeg spiritualista i
isključivog pobornika fizičke kultu­
re. U toj je širini pristupa joge ujedno
i nerijetko postojeći jaz nerazumije­
vanja i neprihvaćanja proistekao iz
pogrešnog tumačenja joge kao
intenzivno duhovne i vjerske meto­
de, neprihvatljive za određene dru-
štveno-ekonomske sisteme. Ali,
neosporno, joga je prenosiva
upravo u mjeri i u obliku u kojima se
to smatra odgovarajućim, a isto­
dobno joj nije umanjena vrijednost.
Tako će zanimanje suvremena
čovjeka, ograničeno pretežno na
zdravlje i fizičku vitalnost, u stupnju
dostatnom za obavljanje svakod­
nevnih djelatnosti i življenje, biti pot­
puno zadovoljeno disciplinom
hatha-joge, i to osobito gledajući na
tjelovježbu, vježbe disanja, tehnike
čišćenja i relaksacije. Ali, istodobno
će i cjelokupnošću toga sistema biti
usmjereno prema integraciji na
svim razinama, fizičkoj, mentalnoj i
duhovnoj. Uspoređujući takva
usmjerenja i ciljeve s ciljevima opće
edukacije, koja teži cjelokupnom
razvoju ličnosti, ili, još uže, s cilje­
vima fizičkog obrazovanja kao
sastavnog dijela obrazovanja uop­
će, možemo uočiti da objekti joge
potpuno odgovaraju ciljevima
postojećeg sistema, promatrano
18
globalno ili preko aspekta fizičke nih sklonosti
kulture, a to znači zanimanje za pot­ napornim vje
punu integraciju ljudske ličnosti. određenih teš
Premda se u tom pogledu joga i mogu raditi
tjelesni odgoj mogu smatrati sinoni­
mima, to ne znači da je put do cilja
istovjetan. Upravo ovdje velikim
dijelom leži uzrok teškom uvođenju Uspored
i prihvaćanju joge kao ravnopravne
discipline u postojećim sistemima Ne ulazeći
odgoja, i to fizičkoga prije svega. hatha joge i ne
ubrajaju u jog
Svemu tomu uvelike pridonosi i
sličnost u od
fama o mističnoj, filozofsko-religi-
upozorava na
oznoj isključivosti joge, nepromi­
korijene), a p
šljeno vezivanje joge uz odgovara­
pokušaja dos
juće klimatske i kulturne činioce kao
gracije kao kr
nužne, te teško lomljiv krug dog­
matskog pristupa tradicionalnom
shvaćanju fizičke kulture kao dina­
mične i često natjecateljske discipli­
Vježbe jo
ne. Stoga je joga prilično dugo u 1. Vježbe s
određenoj mjeri bila usmjerena na razumijev
uže krugove ljudi, nerijetko pomo­ nomjerno
darskih ambicija, što je opet, kao mišića.
krajnja posljedica, pogrešno pri­
mano kao argument protiv prihva­ 2. Vježbe po
ćanja joge.
Demokratičnošću i adogmatič- 3. Utrošak e
nošću joga, naprotiv, ne dijeli na
predodređene i one koji to nisu, 4. Asane is
nego samo na one koji imaju dobru njeg dijel
volju i žele uložiti trud i one koji se fično njeg
ne ubrajaju ovamo. Istodobno, šnice kre
postojeće okvire tjelesnog odgoja ćim pravc
joga bitno proširuje uvodeći nove
činitelje, pa tako, naprimjer, omogu­
5. Pojačava
ćuje potpunu psihofizičku edukaciju
području
i relaksaciju svima koji zbog osob-
 Suvremeni aspekti joge

čke nih sklonosti ne teže dinamičnim i isključuje istodobno sve dobne,

pot­ napornim vježbama, ili koji zbog spolne, fizičke, statusne ili neke
određenih teškoća i ograničenja ne druge predispozicije, odnosno,
ga i mogu raditi takve vježbe. Joga svodi ih na najmanju mjeru.
oni­
cilja
kim
nju Usporedba vježbi joge i ne-joge
vne
ima Ne ulazeći u istovjetnosti vježbi pritom najintenzivnije tijelo kao
. hatha joge i nekih drugih koje se ne objekt i faktor povezivanja ostalih
ubrajaju u jogu (premda neosporna komponenti (duševne i duhovne),
si i
sličnost u određenim slučajevima nužno je upozoriti i na određene
igi-
upozorava na moguće zajedničke razlike zbog kojih je joga originalan
mi­
korijene), a proistječu iz identičnog i najšire otvoren sistem i pruža
ara­
pokušaja dostizanja potpune inte­ određene prednosti.
kao
gracije kao krajnjeg cilja, koristeći
og­
nom
na­
ipli­
Vježbe joge Vježbe ne-joge
o u 1. Vježbe su statične prirode i Dinamične su prirode i sadrže
na razumijevaju prije svega rav­ snažna stezanja različitih mišićnih
mo­ nomjerno, statično istezanje grupa.
kao mišića.
pri­
hva­ 2. Vježbe počinju opuštanjem. Vježbe počinju zagrijavanjem.

atič- 3. Utrošak energije minimalan je. Utrošak energije izrazit je.

na
isu, 4. Asane ističu pomicanje gor­ Ističe se rad udovima.
obru njeg dijela tijela (torza), speci­
i se fično njegujući zdravlje kralje­
bno, šnice kretnjama u svim mogu­
goja ćim pravcima.
ove
ogu­
5. Pojačava se prokrvljenost u Pojačana cirkulacija pretežno je
aciju
području unutrašnjih organa. perifernog obilježja.
sob-

19
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Vježbe joge
6. Vježbe joge kao i vježbe kla­
sičnih fizičkih disciplina djeluju
na porast faktora fizičke vital­
nosti (brzine, vitkosti, vještine,
snage, čvrstine, ravnoteže)
7. Asane djeluju umirujuće i vode
visokom stupnju emocionalne
stabilnosti. Usmjerene su
uspostavljanju izrazite živčane
uravnoteženosti (neurokultu-
ra).
8. Kretnje su polagane, smirene,
isključen je automatizam vjež­
banja i uspostavlja se potpuna
kontrola svake radne faze.
9. Rezultat joge izrazita je psihofi­
zička akumulacija energije.
10. Disanje je kontrolirano, smi­
reno i ujednačeno, umna aktiv­
nost pod kontrolom.
11. Gubitak tekućine tijela minima­
lan je.
12. Ograničenja su minimalna u
odnosu na fizičke, dobne i si.
preduvjete.
13. Isključeni su natjecateljski
motivi.
20
14. Nije pot
ma.
Vježbe ne-joge
15. Isključen
zičkog na
Zbog dinamičnosti i čestih natjeca­
teljskih motiva izrazitija je moguć­
nost emocionalne destabilizacije.
Preteže kultura mišićja.
Kretnje su dinamične i ponavljaju
se; znatno su zastupljene izometrij-
ske vježbe; čest je automatizam
kretnji.
Rezultat je - zamor.
Disanje je neujednačeno i ubrzano,
umna aktivnost nekontrolirana i
nagonska.
Izrazit je gubitak tekućine.
Ograničenja su izrazita.
Često se pojavljuju natjecateljski
motivi.
 Suvremeni aspekti joge

14. Nije potrebna posebna opre­ Potrebna je uglavnom odgovara­

ma. juća oprema.

15. Isključen je svaki oblik psihofi­ Često se prelazi preko psihofizičkih

zičkog nasilja. granica pojedinaca, osobito kad
pretežu natjecateljski motivi.

ca­
uć­
ije.

aju
trij-
am

no,
i

ski

21
Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Trad

Panjć

Radi pot
načela i izv
ljenih, napr
dokrtina u
sutri«, staro
jogi, starost
gotovo 2000
nuti od trad
gradi ljudsko
noga preko
omotača {ko
Premda t
zvuči neprih
umu da je
indijske filoz
pretežno na
stoga manje
sa suvreme
Ijenima više
analitičkoj os
Prema tra
izraženome
staroindijskih
tijela objašnj
tih razina {k
ča. Pritom
Tradicionalna joga
Panjć koša
Radi potpunijeg razumijevanja
načela i izvornog oblika joge, skup­
ljenih, naprimjer, preko tehnika i
dokrtina u Patanjdalijevoj »Joga-
sutri«, staroindijskim zapisima o
jogi, starost kojih se procjenjuje na
gotovo 2000 godina, nužno je kre­
nuti od tradicionalnog poimanja o
gradi ljudskog organizma, objašnje­
noga preko pet karakterističnih
omotača {koša) tijela.
Premda takvo shvaćanje danas
zvuči neprihvatljivo, valja imati na
umu da je ono sastavni element
indijske filozofije i da je utemeljeno
pretežno na empirijskom poimanju i
stoga manje objektivno u usporedbi
sa suvremenim konceptima teme
Ijenima više na eksperimentalno
analitičkoj osnovi.
Prema tradicionalnome pristupi,
izraženome filozofskim sistemon
staroindijskih Veda, građa Ijudskoc
tijela objašnjena je preko pet razlici
tih razina {koša), odnosno omota
ča. Pritom grada, promatrano od
omotača do omotača, kreće od
grubljih elemenata prema suptilniji­
ma. Odgovarajućim tehnikama raz­
voj pojedinih može biti potenciran i
usmjeravan. Prema tome su i razvi­
jeni i određeni stupnjevi (udovi)
joge, gdje se pokušavalo sistemat­
ski voljno utjecati na ljudski razvoj
krećući od najnižih razina prema
višima.
Pet omotača {koša) označeno je
nazivima anamaja koša, pranamaja
koša, manomaja koša, vidnjana-
maja koša i anandamaja koša.
1. Anamaja koša prvi je omo­
tač, grubo fizičko tijelo građeno i
održavano uz pomoć hrane, obilje­
žja su tog omotača privid cjeline,
vidljivost, opipljivost i sklonost pro­
padanju.
2. Pranamaja koša vitalni je,
vibrirajući bioenergetski omotač
suptilne eterične forme, koji djeluje
na fiziološke aktivnosti uz pomoć
tzv. prane (vitalne energije, životne
23
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

sile). Tvori ga pet oblika prane i pet 4. Viđnjanamaja koša ujedi­ praktičnih z
organa akcije. Pet vitalnih sila njuje um i pet osjetila znanja. Taj prema potre
prane jesu: omotač nastanjuje i inteligenciju te većim ili m
a) prana* koja regulira disanje, omogućava odabir između dobrih i pojedinu od
b) apana kao regulator izdisanja i loših odluka kao jednoga od rezul­ suptilnijima.
uklanjanja nečistih tvari, tata djelovanja trećeg omotača. dopirati od
c) vjana kao sveprožimajući oblik Pranamaja, manomaja i viđnja­ na prvom k
prane s ulogom prijenosnika namaja koša tvore tzv. linga deha, odnosno sa
energije kroz cijelo tijelo, odnosno suptilnu, eteričnu tvore­ njeg cilja.
d) udana kao tvorac izražavanja i vinu postojanu u toku čitava jedin­
Tako se,
komuniciranja, stvenog ciklusa uzastopnih rođenja
tijelo, kao
e) samana kao regulator probav- i smrti, prema teoriji o reinkarnaciji
pomoć šatk
nih procesa. (ponovnom rađanju), do konačnog
stabilizira u
oslobođenja (mokša) dosizivog
Pet organa akcije su: asanama (v
jogom.
• vać ili organ govora, Na pranič
• pani ili organ razumijevanja utječe tehn
5. Anandamaja koša kao peti,
• pada ili organ kretanja nja).
najsuptilniji omotač, na razini je
• paju ili organ izlučivanja i Suptilniji
egzistencije neovisne o nabrojenim
• upastha ili organ rađanja. se i učvrste
omotačima. Njegova je osnova
jama i nijam
čisto, savršeno znanje (spoznaja).
Anamaja i pranamaja koša odgo­ osobna po
Ono je neiskorišteno i nedosegnuto
vorne su za fizičko tijelo i vegeta­ samonametn
u većoj ili manjoj mjeri u ljudima
tivne funkcije. Različite suptilnije
zaokupljenima svakodnevnim,
funkcije unutar su preostala tri omo­
praktičnim, odnosno svjetovnim
tača. poslovima, ali počinje se razvijati i
otvarati pri prakticiranju joge i vodi
potpunom odlobođenju.
Aštang
3. Manomaja koša objašnjena
je kao suptilni omotač od mentalne Valja napomenuti da, u sklopu
građe, esencije (bivstva) i pet ovakvog stajališta, ljudsko biće Joga\e jed
»osjetila znanja« (šrotra - osjetilo postoji simultano na svih pet razina sistema ind
za sluh, tvaća - osjetilo za dodir, koje su međusobno povezane i pro­ tradicionalno
ćakšuh - osjetilo za vid, dihva - žimaju se. kazu, skuplje
osjetilo za okus, ghrana - osjetilo za Na temelju takvoga konceptul- zbirci aforiza
njuh). Manomaja koša trajni je izvor nog rješenja, joga je izgradila jedin­ voj »Joga-su
osjećaja i odluka. stven sistem doktrina i, prije svega, dasovoj »A
novijeg porij
* Pojam prane upotrebljava se u općem značer , ali i u parcijalnom, sa specifičnim značenjem vitalne
energije što regulira disanje. dotad postoj

24
 Tradicionalna joga

di­ praktičnih zahvata, s kojima jogini- tjahare (povlačenje i emancipacija

Taj prema potrebi i htijenju - posežu s uma izvan dominacije čula i utje­
te većim ili manjim intenzitetom u caja vanjskih objekata), dharane
h i pojedinu od razina, od grubljih k (koncentracije) i dhjane (meditaci­
zul­ suptilnijima. Pritom motivi mogu je), odnosno utonućem u najviši
dopirati od preventivno-terapijskih, stupanj joge samadhi (stanje nad-
nja­ na prvom koraku, do oslobođenja, svijesti u kojemu aspirant, sadhaka,
ha, odnosno samorealizacije kao kraj­ postaje jedno s objektom meditaci­
re­ njeg cilja. je, samorealizacija).
in­
Tako se, na primjer, grubo fizičko Takvim viđenjem građe ljudskog
nja
tijelo, kao prvi omotač, očisti uz tijela postojala je intencija prema
aciji
pomoć šatkrije (tehnika čišćenja) i kojoj se hatha-joga prije svega sta­
nog
stabilizira u funkcionalnom pogledu rala o prva dva omotača, a rada-
vog
asanama (vježbama). joga za preostala tri, odnosno cjelo­
Na pranični omotač izravno se kupno promatrano s istim ciljem,
utječe tehnikom pranajame (disa­ samorealizacijom za koju je očišće­
eti,
nja). nje i učvršćenje koša od bitnog zna­
je
Suptilniji psihički omotači očiste čenja. Ali, uzajamno djelovanje oba
nim
se i učvrste točnim provođenjem sistema tako je snažno da se može
ova
jama i nijama - principa (kodeks govoriti samo o izrazitijim naglas­
ja).
osobna ponašanja prihvaćanjem cima unutar pojedinih pristupa, a
uto
samonametnutih ograničenja), pra- nipošto o granicama.
ma
im,
nim
ati i
odi
Aštanga-joga
opu
biće Joga\e jedan od šest ortodoksnih šene doktrine i tehnike joge, govori
ina sistema indijske filozofije. Prema se o osam stupnjeva ili udova {an-
pro­ tradicionalnom konceptualnom pri­ ga)joge.
kazu, skupljenome i odabranome u
tul- zbirci aforizama o jogi, Patanjđalije- U sklopu skupljenoga, osmero­
din­ voj »Joga-sutri«, odnosno Ćaran- struki put joge, aštanga-joga siste­
ga, dasovoj »Aštanga-jogi«, nešto matsko je nastojanje sljedbenika
novijeg porijekla, sistematizacijom joge, jogina, u ovladavanju stup­
lne
dotad postojeće i usmeno preno­ njeva navedenih pod imenima
25
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

1. jama preko usta k

tavali mikro
2. nijama
uza se drže
3. asana
prebrišu mje
4. pranajama na nj, odstra
5. pratjahara što bi, u pro
6. dharana ni.
7. dhjana
Satja zauz
8. samadhi
razumijeva
više moralno
ći, govoreći
od istinoljub
Jama i nijama sagorijeva n
zlato, i jogin j
Ahimsa, kao prvotni zahtjev, biću«.
Govoreći o načelima jama i nija­
ma, Patanjđalinavodi određeni broj načelo je nenasilja provedivo dje­
Istinoljubiv
pravila i smjernica, kojih se sljedbe­ lom, riječju i mišlju. Ali, u širem kon­
samo na g
nik mora držati. Posrijedi su pravila tekstu, time je shvaćena potreba i vodi iskorjen
osobnog ponašanja, odnosno zahtjev za razvijanjem pozitivnog iz uma, uzdr
voljno prihvaćena i samonametnuta stava i ljubavi, nadasve prema sva­ koji se kosi
ograničenja koja rađaju snažnim i kom živom stvoru, bez obzira na svrhu vlastite
cjelovitim razvojem jogina u psihofi­ stupanj razvijenosti.
Iz takvog uvjerenja razvija se Asteja. Že
zičkom pogledu.
neprekidna voljnost i ustrajnost iskorištavanj
jogina u nastojanju da pomogne posjeduju v
takvih želja r
svakome stavljajući dobro drugih
Jama prije osobnoga, samosudeći zbog
nje. Asteja il
dajućih stva
U sklopu načela jama navedeno vlastitih pogrešaka, ali opraštajući
bez dopušte
je pet pravila (Ćarandasa spominje pogreške drugih istodobno. Točno
rištenje pred
deset) etičke discipline, provođenje slijedeći ahimsu, jogin se oslobađa
dopuštenih i
kojih automatski donosi određene straha, ljutnje, slabosti i neznanja.
ga je odredio
pogodnosti osobi koja ih slijedi, ali U praksi, u idealno zamišljenom
osim neuz
donosi i određene pozitivne rezul­ obliku, načelo nenasilja teško može nastojanje da
tate promatrano sa stajališta dru­ biti provedivo, utoliko više što osim nje, izbjegav
štva. U tom smislu ta su pravila pojma nenasilja prema svim živim zloupotreblja
usmjerena i osobno i socijalno. bićima uključuje i nenasilje prema
Premda u cjelokupnosti, u izvor­ sebi. U Đinista, npr., kao sljedbe­ Slijedeći a
nom obliku, danas neprihvatljiva, u nika jednoga od filozofsko-vjerskih svoje materij
određenim dijelovima zadržavaju pravaca u Indiji, to je gledište životni minim
potpunu svježinu i aktualnost i zastupljeno toliko da ortodoksni se najnužnijo
nakon više tisućljeća. sljedbenici stavljaju platneni povez jednostavnim
26
 Tradicionalna
preko usta kako dahom ne bi uniš­
tavali mikroorganizme u zraku, ili
uza se drže priručnu metlicu kojom
prebrišu mjesto prije no što sjednu
na nj, odstranjujući sitne organizme
što bi, u protivnom, mogli biti ubije­
ni.
Satja zauzima istaknuto mjesto i
razumijeva istinoljubivost kao naj­
više moralno gledište. Razmišljaju­
ći, govoreći i radeći bez odstupanja
od istinoljubivosti, »kao što vatra
sagorijeva nečistoću i pročišćava
zlato, i jogin je pročišćen u vlastitom
v, biću«.
e­
Istinoljubivost nije ograničena
n­
samo na govor. Kontrola govora
i vodi iskorjenjivanju zlobe i pakosti
g iz uma, uzdržavanju od svakog čina
a­ koji se kosi sa stvarnim stanjem u
na svrhu vlastite ili tuđe koristi.
se Asteja. Želja za posjedovanjem i
st iskorištavanjem onoga što drugi
ne posjeduju vodi lošim djelima. Iz
takvih želja rađaju se krađa i otima­
ih
nje. Asteja ili neuzimanje nepripa-
og
dajućih stvari isključuje uzimanje
ći
bez dopuštenja vlasnika, ali i ko­
no
rištenje predmeta u svrhe izvan
đa
dopuštenih i dulje od vremena što
.
ga je odredio vlasnik. Stoga asteja,
om
osim neuzimanja, razumijeva
že nastojanje da se ne izgubi povjere­
im nje, izbjegavanje lošeg upravljanja i
im zloupotrebljavala.
ma
e­ Slijedeći asteju, ortodoksni jogin
kih svoje materijalne potrebe svodi na
šte životni minimum, zadovoljavajući
sni se najnužnijom hranom i odjećom i
ez jednostavnim smještajem.
joga
Brahmaćarja je suzdržavanje od
bračnog života i samosuzdržavanje
od spolnog života uopće, prema
vjerovanju da gubitak sjemena vodi
smrti i ponovnom rođenju. To stanje
treba provoditi i održavati usredoto­
čenom pažnjom uma, a ne negaci­
jom, odnosno zabranom ili prisilom.
Ali, ne treba pomisliti da je brah­
maćarja isključivi zahtjev za celiba­
tom i da bez ispunjenja tog uvjeta
nije moguće biti jogin.
Viši aspekti brahmaćarje trebaju
se transformirati za potrebe sva­
kodnevnog života. Mnogi od pozna­
tijih starih indijskih jogina i mudraca
vodili su obiteljski život, ne zanema­
rujući društvene i obiteljske obave­
ze.
U djelu o jogi »Šiva samhita«
govori se ovako o načinu pristupa
jogi sa stajališta aspiranta veza­
noga obiteljskim životom: »Neka
prakticira sam na zaklonjenu mje­
stu. Zbog okolnosti treba ostati u
zajednici, ali neka ne drži svoje srce
u tome. Ne treba zanemarivati oba­
veze svoga zanimanja, staleža ili
položaja, ali neka ne bude optere­
ćen mislima o rezultatu svjetovnih
obaveza. Nedvojbeno, neka zado­
voljstvo traži u točnom provođenju
metoda joge.«
Utvrđen u brahmaćarji, jogin raz­
vija vitalnost i energiju, smione misli
i moćan um, tako da se može boriti
protiv svakog oblika zlih djela i
nepravde i preusmjeravati energiju
u pravcu duhovnog napretka.
27
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Aparigraha kao načelo neskup- prakticiranjem šatkrije, asana i pra­

uklanja sve p
Ijanja, odnosno neposjedovanja, najame. Ali, pojam unutrašnje
na putu k
nadopuna je i logički slijed načela čistoće nadilazi fiziološki aspekt i
tapasa za jog
neuzimanja {asteja). U tom smislu proširuje se na pročišćavanje uma
bavi.
jogin se ograničava na posjedova­ od nepovoljnih emocija kao što su
nje najnužnijega i trenutačno ljutnja, mržnja, srdžba, pohota, Tri oblika
potrebnoga. Slijedeći aparigrahu, tapasu tijela
oholost. Osobito je značajno pro­
provodi život u jednostavnosti i vje­ ka) i misli (m
čišćavanje intelekta od nečistih
žba um da jednakim ravnodušjem Brahmaćarj
misli. Pročišćenjem uma jogin kon­
prihvaća gubitak ili manjak bilo sualna apstin
trolira svoja čula, može usredotočiti
čega. Tad sve što zaista treba nasilje) ulaze
pažnju na jednu točku {ekagrata),
dolazi od sebe i u pravo vrijeme. tijela.
prodrijeti u hram vlastita tijela i
Tako sadhaka (učenik joge) razvija Kazivati ne
odgonetnuti svoje pravo ja u zrcalu
svoju sposobnost da osjeća zado­ istinu, bez ob
uma.
voljstvo u svakoj situaciji. dice za sebe,
U nastojanju da dosegnu pot­
Razvijati ra
Ćarandasa u »Aštanga-jogi« punu unutrašnju i vanjsku čistoću,
situaciji i od
navodi i daljnja /ama-načela kao što poseže za hranom što donosi
tapas je uma
su oprost {kšana), strpljenje (dhira- zdravlje, snagu i energiju. Ona
Kao kodek
ja), ljubaznost {daja), blagost (ar- mora biti jednostavna, hranjiva i
tapas sadrži z
dava), umjerena prehrana {mitaha- lako probavljiva. Jogin prihvaća
nabrojenih n
ra), te unutrašnju i vanjsku čistoću vegetarijansku prehranu, izbjegava
poklanja oso
(šauća), koju Patanjdali svrstava u slanu, ljutu, gorku, kiselu, jako zači­
se razvija sna
načela nijama. njenu, ustajalu i nečistu, odnosno
tera.
teško probavljivu hranu.
Nijama Samtoša razumijeva prihvaća­
Svadhjaja
stanom pod
Idući korak u tradicionalnom pri­ nje, smirena i ravnodušna duha,
odgovarajuće
stupu, nakon prihvaćanja jama- svega što čovjeka snađe, s jedna­
postupak ver
-načela, prihvaćanje je i provođenje kim zadovoljstvom u dobitku i gubit­
noga i menta
pravila usmjerenih prije svega ku, tegobnosti ili lagodnosti. Načelo
gova određen
osobnom napretku pojedinca, uta­ zadovoljstva i smirenosti, kao sta­ svrhu uzdizan
načenih pod zajedničkim nazivom nja uma, treba biti kultivirano toliko be.
nijama. Ta su pravila uglavnom da omogući potpunu koncentraciju
odgojna i sadržavaju zahtjev za jogina. Išvara pra
samodisciplinom. Za razliku od pri­ Tapas je čvrsto nastojanje jogina značenju, ka
jašnjih, pravila su usmjerena više u pokušaju da dosegne određene dali, predan
razvoju individualnoga, a manje ciljeve, koje se proširuje na potpuno jogina koji je
socijalnoj dobrobiti. samouzdržavanje i strogost u lja kao što je
odnosu na zahtjeve tijela i daljnju vjera. On ovd
Šauća je zahtjev za čistoćom,
samodisciplinu kontrolom riječi i enog pomaga
kako vanjskom, tako i unutrašnjom.
misli. Odlučan u nastojanju da putu joge. Pr
Redovito kupanje osigurava vanj­
dosegne planirani cilj, sadhaka prema mišlje
sku čistoću, unutrašnja se postiže
da se dostign
28
 Tradicionalna joga

a­
uklanja sve prepreke koje mu stoje samadhi, kao određeno stanje nad-
e
na putu k realizaciji. Život bez svijesti.
i
tapasa za jogina je kao srce bez lju­ U širem kontekstu, načelo se
a
bavi. može prenijeti na bilo koju sferu
u
a, Tri oblika tapasa odgovaraju uzvišenije naravi, koja privlači i za­
tapasu tijela {kajika), riječi (vadaji- okuplja pažnju jogina i na koju se
o­
ka) i misli (manasika). potpuno usredotočuje.
h
Brahmaćarja (suzdržavanje, sek­
n­
sualna apstinencija) i ahimsa (ne­
ti Upotpunjavajući prikaz zahtjeva
nasilje) ulaze u prvu skupinu, tapas
), prema sljedbeniku joge, Ćarandasa
tijela.
i u »Aštanga-jogi« savjetuje učeniku
Kazivati ne vrijeđajući i tumačiti da treba:
u
istinu, bez obzira na moguće poslje­
• jesti umjereno i laganu hranu
dice za sebe, tapas je riječi.
t­ koja uklanja glad, ali ne uzro­
Razvijati ravnotežu uma u svakoj
u, kuje letargiju;
situaciji i održavati samokontrolu,
si • piti umjerene količine vode;
tapas je uma.
na • govoriti malo i ne sudjelovati u
Kao kodeks osobna ponašanja
i bespredmetnim razgovorima;
tapas sadrži zahtjeve pojedinih već
ća • spavati samo toliko koliko je
nabrojenih načela i stoga mu se
va nužno;
poklanja osobita pažnja. Tapasom
i­ • ne vezivati nikoga uza se;
se razvija snaga tijela, uma i karak­
no • ne stvarati duboka prijatelj­
tera.
stva ni neprijateljstva;
Svadhjaja je zahtjev za nepre­ • ne gubiti vrijeme u brizi za svi­
a­
stanom podukom, izučavanjem jet;
a,
odgovarajuće literature. Sadrži i • pokušati držati svoj um smire­
a­
postupak verbalnoga, poluverbal- nim;
it­
noga i mentalnoga ponavljanja slo­ • ne dodirivati osobe suprotna
lo
gova određenog sadržaja (mantri) u spola;
a­ svrhu uzdizanja i prosvjećenja oso­
ko • nikad ne očekivati ništa od
be.
ju drugoga;
Išvara pranidhana u izvornom • potpuno se posvetiti slije­
na značenju, kako ga prenosi Patanj­ đenju učitelja;
ne dali, predanost je Išvari, bogu • ne pokazivati ljutnju, srdžbu,
no jogina koji je lišen funkcije stvorite­ ponos;
u lja kao što je uobičajeno u različitih • biti uvijek uslužan;
ju vjera. On ovdje ima funkciju odred • ne vjerovati u tonike i alkemiju;
i enog pomagača i postoji samo na • ne tražiti zadovoljstvo u jefti­
da putu joge. Predanost Išvari može, nim zabavama;
ka prema mišljenju jogina, pospješiti • vježbati sistematično i disci­
da se dostigne, odnosno uspostavi plinirano;
29
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
• biti zadovoljan i ljubazan;
• držati čula dalje od izvora koji
pružaju vremenski ograničena
zadovoljstva;
• umanjivati vlastiti ego
• pronaći mjesto za život koje
nije izloženo nikakvim ometa­
njima;
• pokušati uvijek služiti druge i
vlastitu sreću tražiti u usreći­
vanju drugih;
• pronaći mjesta u srcu za sva­
koga i imati otvoren put u sva­
čije srce.
Iz tako sažeta prikaza zahtjeva
postavljanih pred učenika, eviden­
tno je da su tek najuporniji uspijevali
ustrajati na složenom putu joge,
ovladavajući postupno i sistematski
pojedinim stupnjevima.
S gledišta trenutka i podneblja u
kojemu živimo, praktički je neizve­
divo točno slijediti navedene upute.
Ali razuman i odmjeren pristup, s
odgovarajućim odabirom, nesum­
njivo će djelovati pozitivno u sklopu
danas općeprihvaćenog shvaćanja
joge, pretežno ograničenoga na
specifično izdvojene tehnike obja­
šnjene u ovoj knjizi u poglavlju o
asanama, šatkriji, pranajami i relak­
saciji. Premda navedene kao
sastavni dio hatha-joge, one su
ujedno i elementi rađa-joge (kra­
ljevskog puta), osam stupnjeva koje
smo spomenuli.
Naime, česta je težnja u prije­
nosu nasljeđa joge da se utvrđuje
točna razlika između hatha-joge i
30
rađa-joge, odnosno drugih vrsta
joge (bhakti, đnjana, karma itd.), Pratja
definirajući hatha-jogu kao put kod
kojega prevladava fizički aspekt, a
samad
rada-jogu i ostale kao oblike gdje U tradicio
nadvladava mentalna komponenta, razrađeni su
odnosno ističe se duševno. pod nazivim
Vjerojatno je danas tako, barem dhjana i sam
kad je riječ o hatha-jogi, jer zbog njeva joge z
malo vremena i zanimanja nužna varajuće teh
su rješenja za najakutnije proble­ raju suptilnij
me. Ali, u izvornom značenju ovo tijela (Aroše)
nije najispravnije tumačenje i zane­ nike joge na
maruje temelj, evoluciju i među­ duhovne vje
sobno upotpunjavanje oba puta, U tom sm
jednoga izloženoga u sklopu jeva niz odg
Patanjdalijeve »Joga-sutre«, a dru­ skih tehnika
gog unutar Svatmaramijeve nastoji uspo
»Hatha-joga pradipike«.
između tjele
Unutar ostalih sistema, uključivši sno izvanjsk
i rada-jogu, koji su usmjereni dosti­ se radi kontr
zanju potpunih ljudskih potencijala čajenome, n
u obliku tjelesne, duševne i narušavaju
duhovne integracije, hatha-joga sobnost sa
potpuno je afirmirana u praksi kao
jedan od mogućih putova. U klasič­
nom obliku ona poznaje istovjetni
razvojni put kao i rađa-joga i pri­
bližno istovjetno raščlanjivanje na
udove kojih je u hatha-jogi sedam
(šatkarma, asana, mudra, pranaja-
ma, pratjahara, dhjana, samadhi).
Česta diskriminacija unutar pojedi­
nih škola prije upozorava na jedno­
stran i nedovoljno studiozan pristup
i neupućenost.
Hatha-joga i rada-joga među­
sobno se upotpunjavaju te tvore
jedinstven pristup samorealizaciji;
ozbiljniji sljedbenik joge treba jed­
nako poznavati oba sistema.
 Tradicionalna joga

rsta
d.), Pratjahara, dharana, dhjana i
kod
t, a
samadhi
gdje U tradicionalnom konceptu o jogi se uspostavlja nizom vježbi unutar
nta, razrađeni su i stupnjevi navedeni kojih svoje mjesto pronalaze i teh­
pod nazivima pratjahara, dharana, nike kao što su relaksacija, centrali­
rem dhjana i samadhi. Unutar viših stup­ zacija, vizualizacija, disocijacija,
bog njeva joge zamišljeni su kao odgo­ autosugestija, introverzija i si.
žna varajuće tehnike kojima se stimuli­ Daljnji stupnjevi, dharana kao fik­
ble­ raju suptilnije razine građe ljudskog siranje, usredotočenje na jednu
ovo tijela (Aroše) i usmjeravaju sljedbe­ točku, i dhjana kao sposobnost pro­
ne­ nike joge na intenzivne duševne i duljenja takve koncentracije,
đu­ duhovne vježbe. moraju uvjetovati kranji cilj joge -
uta, U tom smislu pratjahara razumi­ samadhi. Unutar toga ekstatičnog
opu jeva niz odgovarajućih psihosomat­ stanja gubi se osjećaj identiteta, pri
dru­ skih tehnika vježbanja kojima se čemu duh i tijelo postaju mrtvi za
eve nastoji uspostaviti i učvrstiti jaz vanjske utjecaje, a jedino ostaju pri­
između tjelesnoga i umnoga, odno­ sutni predmet meditacije i meditant
ivši sno izvanjskoga i unutrašnjega. To u potpunom sjedinjenju. To se sta­
sti­ se radi kontrolom čula, koja u uobi­ nje iskazuje kao stanje neopisivog
ala čajenome, nekontroliranom stanju, blaženstva i radosti, potpunoga
i narušavaju umnu smirenost i spo­ unutrašnjeg mira, spoznaje apsolu-
oga sobnost samoponiranja. Kontrola ta.
kao
sič­
etni
pri­
na
am
aja-
dhi).
edi­
no­
tup

đu­
ore
ciji;
ed­

31
 Asan
»Sad ću ti
Asane moraju
su napori na
Utvrđeno je
ovlada, neće
jogu.«

U toku širenja
Zapad nesum
i najveće za
asanama, koj
sistematizaciji
mjesto (poslij
jama i nijama)
Razlozi su v
jatnije su u a
rezultatima ko
načelu, već na
vježbanja. Ne
na zastranjen
nastalima zbo
jetko ekshibici
troliranog prist
kcija asana.
U najviše slu
se pobornika
upravo i zbiva
jetko sve i zavr
1
Progresivniji s
Prihvaća to ka
 Asana
»Sad ću ti objasniti asane i njihova različita imena.
Asane moraju biti ovladane prve, u protivnome uzaludni
su napori na području joge.
Utvrđeno je da bez asana nema joge, i ako se njima
ovlada, neće biti bolesti i smetnji i bit ćeš sposoban pratiti
jogu.«
»Aštanga-joga«
Svami Ćarandasa

U toku širenja joge na relaciji Istok - potpunijem ovladavanju joge i

Zapad nesumnjivo je najviše pažnje
i najveće zanimanje posvećeno
asanama, kojima u tradicionalnoj
sistematizaciji joge pripada treće
mjesto (poslije prihvaćanja načela
jama i nijama).
Razlozi su višestruki, ali najvjero­
jatnije su u atraktivnosti i vidljivim
rezultatima koji se postižu, i to u
načelu, već nakon kraćeg razdoblja
vježbanja. Nećemo se zadržavati
na zastranjenjima i deformacijama
nastalima zbog pogrešnoga, neri­
jetko ekshibicionističkoga i nekon­
troliranog pristupa i tumačenja fun­
kcija asana.
U najviše slučajeva kod zapadnih
se pobornika prvi susret s jogom
upravo i zbiva na razini asana. neri­
jetko sve i završava tako, no ozbiljni
1
Progresivniji student prije ili poslije
Prihvaća to kao odskočnu dasku k
vraća se načelima jama i nijama,
nastavlja s pranajamom itd. No, bez
obzira na mogućnost različitih pri­
stupa, učinak i djelotvornost asana
tako su izraziti da je nužno provesti
podrobniju analizu radi sveobu-
hvatnijeg razumijevanja.
Zadaća je asana, kao određenih
tjelesnih pozicija, stavova, da
stvore fiziološku ravnotežu u različi­
tim sistemima ljudskog organizma i
da uspostave optimalno djelovanje i
koordinaciju tjelesnih sustava.
Tradicionalno, osobito kod korek-
tivnih asana, ističe se kralješnica,
odnosno uvježbavanje autonom-
noga živčanog sustava, tako da
jogin odgovarajućim vježbama
bude pripremljen za kasnije stup­
njeve joge za koje je nužan stabilan
živčani sustav i mogućnost zadrža­
vanja specifičnoga, okomitog i

33
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

nepomičnog položaja kralješnice oporavku tijela. Mirna i ugodna

na dulje vrijeme i u nepomičnom pozicija predstavlja duševno ravno­
stanju. To se tumačilo potrebom za vjesje i sprečava nestalnost i ras­
uspostavljanjem najpodobnijeg
položaja unutar kojega će biti omo­
pršenost uma, unoseći mir i stabil­
nost.
Kultu
gućeno buđenje i podizanje
Načinjena u polaganoj i mirnoj Kulturne a
duhovne energije kundalini, smje­
kretnji, tako da iziskuje najmanje međuovisnih
štene u energetskom centru u bli­
što je moguće mišićne aktivnosti i nih i povezan
zini analnog otvora, odnosno pri
energije, asana ispravlja musku- nji rezultat u
bazi kralješnice, tzv. muladhara
larni tonus. Intenciono, statično psihofizičke e
ćakri. Prema mišljenju jogina, bu­
istezanje mišića, osim što reducira One uklju
đenje i podizanje energije preko
mišićni tonus refleksom istezanja, kretnje prije
daljnjih energetskih centara prema
istodobno uspostavlja i visoki stu­ stava i kona
najgornjemu, smještenomu na vrhu
panj osjećajne ravnoteže koja je dinamičnim p
glave (tzv. sahasra ćakra), popra­
inače narušena zbog neprirodno prethodi stat
ćeno je razvijanjem snažnih senza­
povišene mišićne napetosti. premna faza
cija duž kralješnice i može djelovati
fazi što se za
opasno nema li odgovarajuće pri­ Asana je svjesni pokušaj usugla­
kraće vrijeme
preme. šavanja ljudskih komponenti, poni­
ugodne opuš
kao iz spoznaje o međusobnom
U toku stoljeća asane su se raz­ tijela što ne s
djelovanju tijela, uma i duha. Jogin
vile tako da su postale sistematske krajnje pozic
nikad ne negira i ne umanjuje zna­
vježbe usredotočene na oživljava­ njeg optereće
čenje tijela ili uma, nego uvažava i
nje svakog mišića, živca i žlijezde u tijela.
radi na uzdizanju obje komponente.
tijelu. Dovodeći u nepobitnu korela­
Tijelo je za jogina preduvjet i činilac Povratak u
ciju tijelo i duh, jogini su razvili
duševnog oslobođenja. Stoga odmah zamije
sistem koji će tijelo napraviti najpo­
pokušava izgraditi snažno i zdravo početni) rel
godnijim instrumentom za pokazi­
tijelo što manje podložno bolestima odvija se na
vanje intelektualnih i duhovnih
i tegobama starenja. đen laganim i
potencijala. Ali, protivno često pro­
ma. Dakako,
širenome mišljenju, asana nije Načelo, klasifikacija asana može oblik provođe
isključivo fizička vježba usmjerena obuhvatiti kulturne (korektivne), u početku, n
podizanju izdržljivosti, jačanju i relaksativne i meditativne. nedostaci i ne
jući i početnič
otklanjaju se
đenja prihvać
stupnjem savr
dobi, zdravstv
tosti vježbanja
U načelu s
određene faz
uredno. U pr
34
 Asana
odna
vno­
ras­
abil­ Kulturne asane (korektivne)
irnoj Kulturne asane razumijevaju niz
anje međuovisnih i sistematski izvede­
sti i nih i povezanih radnji koje kao kraj­
sku- nji rezultat uvjetuju odgovarajuće
ično psihofizičke efekte.
ucira One uključuju različite fizičke
anja, kretnje prije zauzimanja konačnog
stu­ stava i konačne stavove. Dakle,
a je dinamičnim putem u prvoj fazi, kojoj
dno prethodi statična, početna i pri­
premna faza, k statičnoj završnoj
fazi što se zadržava po volji dulje ili
ugla­
kraće vrijeme, ali svakako u stanju
poni­
ugodne opuštenosti svih dijelova
nom
tijela što ne sudjeluju u održavanju
Jogin
krajnje pozicije, odnosno najma­
zna­
njeg opterećenja aktivnih dijelova
ava i
tijela.
ente.
nilac Povratak u početni stav, koji je
toga odmah zamijenjen (ako to nije bio i
ravo početni) relaksativnim stavom,
tima odvija se na istovjetan način, utvr­
đen laganim i kontroliranim kretnja­
ma. Dakako, u praksi takav idealan
može oblik provođenja asana nije izvediv
vne), u početku, no upornim vježbama
nedostaci i nemogućnosti, uključu­
jući i početničku neposlušnost tijela,
otklanjaju se, a korektnost izvo­
đenja prihvaća s većim ili manjim
stupnjem savršenstva u ovisnosti o
dobi, zdravstvenom stanju, redovi­
tosti vježbanja i slično.
U načelu svaka asana poznaje
određene faze koje treba provoditi
uredno. U praksi prenošenja teh­
nika asana u naše podneblje vrlo su
često pojedine od ovih faza nedo­
voljno isticane i stoga treba reći da
terapeutsko, relaksativno i preven-
tivno-edukativno značenje asane
može biti potpuno postignuto samo
u cjelovitom postupku izvođenja.
1. Inicijalna faza asane počinje
opuštanjem, najčešće u nekoj od
relaksativnih pozicija, ali u praksi to
može biti zamijenjeno i kratkotraj­
nim opuštanjem u nekomu od pri­
stupačnih meditativnih položaja.
Ako je za asanu nužan specifičan
početni položaj, zauzima se po
prethodnoj fazi, odnosno poistovje­
ćuje se s prethodnom fazom nema li
takvih zahtjeva (naprimjer, finalna
pozicija joga-mudre mote biti nači­
njena iz padmasane ili vadrasane
kao relaksativnih i početnih stavova
istodobno, premda u praksi oba
ulaze u klasifikaciju meditativnih
pozicija).
Zadaća je faze relaksacije prije
zauzimanja finalnog dijela asane da
potpuno opusti tijelo, uravnoteži
disanje, pruži potrebni odmor tijelu
nakon prije izvedene asane i da
urodi - što je bitno - potpunim razvi­
janjem i prihvaćanjem terapijskog
efekta prethodne asane. Stoga je
ova faza veoma važna i svako nera­
zumno i hirovito bježanje iz asane u
asanu umanjuje krajnji učinak, a na
psihičkom planu razvija suvišnu
35
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

neminovno se
mentalnu napetost, umjesto očeki­ prema potrebi prve dinamične faze zamorna i kad
vanog rasterećenja. (druga je dinamična faza vraćanje koncentracija.
U početnika ili nedovoljno upuće­ iz finalnog stava u početni). oplemenjena
nih česta je tendencija da će efekt U razdoblju ovladavanja asa- spokojstva i p
asana biti proporcionalan broju nama disanje je prepušteno prirod­ mira.
izvedenih vježbi, što vodi srljanju iz nom nagonu, no na višem stupnju Koliko vrem
asane u asanu u težnji da raspolo­ ono postaje kontrolirano i svjesno. finalnom stavu
živo vrijeme bude popunjeno najve­ Kako je vrlo delikatan aspekt asane varira od poj
ćim mogućim brojem izvedenih vje­ i mogući modifikator stanja svijesti, Premda pojed
žbi. U tome je velika greška koja nije poželjno da bude prepušteno jogi preciziraju
može izazvati efekte protivne očeki­ improvizaciji, nego da bude prihva­ janja pojedinih
vanima a između ostaloga, rezultira ćeno pod nadzorom iskusna učite­ ćivanje teško
mentalnom napetošću. Mnogo je lja. Evo razloga ta
ispravnije i djelotvornije napraviti dualne sposob
•3.. Dinamična faza koja slijedi
skraćeni program sistematski us­ u toku praktici
zauzimanje je finalnog stava
mjerenih i pravilno izvedenih asa­ jeme zadržava
postupno, u kontinuiranoj kretnji i
na. Ta faza treba trajati toliko dugo rasti do određ
bez grčevitih radnji. Kretnja se
dok ne urodi protpunim rastereće­ u početnika je
izvodi polako, s potpunom svje-
njem od prije izvedene asane. laca otpora ko
snošću i kontrolom, s istodobnim
Pri individualnom radu ona varira usklađivanjem pokreta i disanja. ćenje vremena
od pojedinca do pojedinca, a u Prijelaz od statične k dinamičnoj postupno će
skupnom radu mora biti produljena fazi nestresovit je, načinjen elegan­ odnosno otklo
toliko da zadovolji one s najmanjim tno, blagoga je intenziteta u produljuje vrije
mogućnostima. U tom slučaju ne početku kretanja i postupno jača
Dakako, to
može biti primijenjeno načelo pro­ prema završnoj fazi. istodobno
treba nastojati aktivirati samo kretati ubeskra
sječno potrebnog vremena za opu- jati, to ovisi o p
štanje i odmor, jer ono bi za neke nužne dijelove tijela, a sve ostale
opustiti. Tako se postiže najveća trajanja asane
manje sposobne i upućene značilo program asana
racionalnost kretnji i sprečava bes­
nesuglasje s osnovnim načelima ventivne prete
potrebni gubitak energije, tj. utrošak
joge i mogućnost pokazivanja kao faktor o
energije svodi se na minimum.
negativnih učinaka. Nesumnjivo, u načelo nenasi
početku, dok se u učenika ne raz­ 4. Poslije dinamične faze koja i osjećaj ugode
vije osjećaj prave mjere, poželjno je vodi do finalnog stava, slijedi stanje hvatljivo samo
zadržati se u toj fazi dulje vremena. mirovanja u završnoj poziciji. Kret­ čali mogućnos
2. Faza što slijedi jest (nije li nja je zatvorena, stav formiran, čenja u toku a
pozicijom ujedinjena s prethodnom disanje (ako se ne provodi kumbha- nost prihvaćan
fazom opuštanja) pripremna pozi­ ka) uravnoteženo i usporeno, une­ čitih unutrašnj
cija koja nas treba uvesti u dina­ sena je doza lakoće i opuštenosti. žbe. Da bi se
mični dio zauzimanja krajnjeg stava Prema potrebi i mogućnostima, potrebno je u
i usredotočenje je na pomak prema odnosno prema vrsti asane, ova vremena. Sto
finalnoj poziciji i usmjerenje disanja faza traje dulje ili kraće vrijeme, no
36
 Asana
neminovno se prekida kad postane
faze zamorna i kad zbog zamora nestaje
anje koncentracija. Ta faza mora biti
oplemenjena osjećajem potpuna
asa- spokojstva i punoćom unutrašnjeg
rod­ mira.
pnju Koliko vremena treba posvetiti
sno. finalnom stavu, nije lako odrediti. To
sane varira od pojedinca do pojedinca.
esti, Premda pojedini autori publikacija o
eno jogi preciziraju točno razdoblje tra­
hva­ janja pojedinih asana, takvo poop-
čite­ ćivanje teško može biti prihvatljivo.
Evo razloga takvu stajalištu. Indivi­
ijedi dualne sposobnosti variraju i rastu
tava u toku prakticiranja pa će stoga i vri­
nji i jeme zadržavanja u finalnom stavu
se rasti do određene granice. Nadalje,
svje- u početnika je niz psihofizičkih čini­
bnim laca otpora koji će djelovati na skra­
anja. ćenje vremena završne pozicije, ali
čnoj postupno će biti manje izraziti,
gan­ odnosno otklonjeni, što automatski
u produljuje vrijeme stava.
ača
Dakako, to produljenje ne može
bno
kretati ubeskraj, ali koliko će potra­
amo
jati, to ovisi o pojedincu. Na vrijeme
tale
trajanja asane djeluje i odabrani
veća
program asana, terapeutske ili pre­
bes­
ventivne pretenzije i slično. Često je
ošak
kao faktor određenja navedeno
načelo nenasilja prema tijelu i duhu
koja i osjećaj ugode. No, to može biti pri­
anje hvatljivo samo za one koji su istan­
Kret­ čali mogućnost pažnje i usredoto-
ran,
čenja u toku asane i razvili sposob­
bha-
nost prihvaćanja i klasifikacije razli­
une­
čitih unutrašnjih impulsa u toku vje­
sti. žbe. Da bi se došlo do tog stupnja,
ima, potrebno je uložiti mnogo truda i
ova vremena. Stoga se početniku pre­
, no
poručuje da vlastita, prvotna i nedo­
voljno definirana iskustva razmijeni
s neusporedivo bogatijim isku­
stvima učitelja i da zajedničkim
naporom prevlada porođajne
tegobe prvih jogičkih koraka.
Zbog osjetljivosti situacije bit će,
bez sumnje, pogreška i učenikovih i
učiteljevih. Ali, uklonit će se uskla­
đenim radom. Ne bi smjele biti
fatalne i, po intenzitetu i broju,
takvih pogrešaka u toku vremena
usavršavanja učenika bit će sve
manje. Nakon određenoga duljega
ili kraćega razdoblja vježbanja raz­
vija se potpuni osjećaj prave mjere i
potrebe i tad je dovoljno slijediti
nedvosmislene unutrašnje signale
koji nepogrešivo vode optimalnoj
realizaciji seanse.
5. Druga dinamična faza, povra­
tak u početni stav, po obilježjima
istovjetna je prvoj dinamičnoj fazi,
zauzimanju finalnog stava, i treba je
raditi jednako valjano i precizno. S
početka jogičkog naukovanja ta se
faza nerijetko radi u žurbi i s tež­
njom da se što prije dosegne faza
relaksacije, a to samo upozorava
na zaključak daje negdje u prethod­
nim fazama bilo nekorektnosti izvod
enja, što izaziva takve potrebe za
naglim napuštanjem stava. Naj­
češće su posrijedi prevelik zamor ili
jaka bol. Stoga je ovo potrebno
shvatiti najozbiljnije i analizom
otkriti žarište tegobe i korekcijom ga
otkloniti u novom pokušaju.
6. Druga dinamična faza rađa
stavom jednakim početnome po
izgledu i obilježjima. Ako taj nije
37
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
podoban za opuštanje, zamjenjuje
se nekim od relaksirajućih asana.
Tako bi cjelokupan ciklus asane
bio upotpunjen svim fazama (relak­
sacija - početni stav - prva dina­
mična faza - završni stav - druga
dinamična faza - stav istovrstan
početnomu - relaksacija).
Po navedenome vidi se da je
asana ne samo konačna pozicija,
nego da ona razumijeva niz radnji i
međustavova koje je potrebno oba­
viti i zauzeti pedantno kako bi se
postigao očekivani efekt asane.
Čini se da takav pristup nije
dovoljno istaknut i da mnogo pobor­
nika joge, nesvjesno griješeći, naj­
veći dio pažnje usmjerava finalnoj
poziciji. Premda i u takvu slučaju
ima određenih efekata, ipak valja
reći da su oni ispod mogućnosti pot­
punog prilaza, a u krajnjim slučaje­
vima mogu izazvati i negativne i jogi
oprečne rezultate. Stoga sve ovo
valja imati na umu i dotle dok se ne
prihvati automatizam i spontanost
potpunog vježbanja, ovome treba
posvećivati najveću moguću paž­
nju.
Najviše asana i njihovih varijanti
pripada skupini tzv. kulturnih (ko-
rektivnih) asana, a uži krug obuhva­
ćaju meditativne i relaksirajuće.
38
Osnovna je zadaća meditativnih
asana da služe kao položaj za reali­
Širšasa
zaciju viših stupnjeva joge (pranaja-
ma, pratjahara, dharana, dhjana,
Tehnika
samadhi) odnosno da u koordinaciji Pripremni
s ostalim asanama omoguće stu­ vađrasana (d
dentu joge uzdizanje kundalinija. treba najprije
Zamišljene su kao najidealnije pozi­ na pod, ofor
cije za ovladavanjem višim stupnje­ glavi, koja će
vima. Stoga je nužno - ima li takvih kut sprijeda
pretenzija - da postupkom vježba­ isprepletenih
nja asane budu ovladane toliko da točke trokuta
bez osjećaja neudobnosti i nelago­ ispreplitanja p
de, koji odvajaju i preusmjeravaju ne bude odvi
pažnju, budu održavane u nepo­ slobodna pro
mičnom stavu i dulje razdoblje. nomu, ovo m
Jedini način da se to postigne jest realizacije st
redovito prakticiranje kulturnih asa­ pritiska na d
na. Prilično je iluzorno da ti položaji obavlja umeć
mogu biti ovladani bez prethodne između prsti
dobre podloge u obliku ostalih asa­
na.
Ima čak i mišljenja prema kojima
je bez ovladavanja ovim stavovima,
katkad vrlo složenima (padmasa-
na), neizvediva realizacija viših
stupnjeva joge. To svakako uklju­
čuje važnost postupnoga i siste­
matskog pristupa jogi, što u mnogih
zapadnih sljedbenika izostaje u
pokušaju da se preko noći postigne
uspjeh.
 Asana

vnih
eali­
Širšasana (stoj na glavi)
naja-
jana,
Tehnika
naciji Pripremni je stav za stoj na glavi palac desne smješten ispod palca
stu­ vađrasana (dijamant). Iz vađrasane lijeve.
inija. treba najprije, rukama položenima Oslonac glavom postavlja se
pozi­ na pod, oformiti osnovicu stoja na između dlanova, i to gornjim dije­
pnje­ glavi, koja će biti istostraničan tro­ lom. Ali, u početnika, to može stvo­
akvih kut sprijeda zatvoren dlanovima, riti određene tegobe zbog nedo­
žba­ isprepletenih prstiju, a u donje dvije voljno izraženog osjećaja za ravno­
o da točke trokuta laktovima (si. 1.). Kod težu. U tom slučaju, u toku ovlada­
ago­ ispreplitanja prstiju treba paziti da to vanja ove tehnike, oslonac se može
avaju ne bude odviše čvrsto, nego s malo spustiti s krune glave na gornji dio
epo­ slobodna prostora između. U protiv­ čela. Ali, kako kod tog položaja
oblje. nomu, ovo može biti bolno u toku glave postoji intenzivno optereće­
jest realizacije stava, zbog pojačanog nje na vratne kralješke i mišićje, što
asa­ pritiska na dlanove. Preplitanje se izaziva brzi zamor, ovaj položaj
ožaji obavlja umećući prste desne ruke glave treba u toku vremena zamije­
odne između prstiju lijeve, tako da je niti prethodnim. Osim navedenoga,
asa­

ojima
vima,
masa-
viših
uklju­
siste­
nogih
e u
tigne
Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
Asana
Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Asana

43
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

razlog je u potrebi da kralješnica u ćen brzim spuštanjem nogu na pod,

stoju na glavi ne dobije dodatna, nego sasvim kontroliran. Poslije
Fiziološk
neprirodna zakrivljenja, kako bi što vraćanja treba ostati neko vrijeme
lakše podnijela težinu čitava tijela. glavom priljubljenom uz pod, pa U stoju na
Slijedi faza podizanja zdjelice i zatim postupno podizati gornji dio kom arterijsk
koljena s poda, uz istodobno preba­ tijela kako bi se uspostavila nor­ mozga, čime
civanje težišta na glavu i laktove (si. malna cirkulacija krvi. U protivno­ ne samo mo
2). Za to će biti nužno i dodatno pri­ mu, može nastati zamračenje, gubi­ živčanog sus
bližavanje koljena prsima, odnosno tak ravnoteže, pa i kratkotrajna ha, okusa
približavanje stopala (si. 3). U tom nesvjestica. kojih ovisi o
trenutku težište se prebacuje pot­ U stoju na glavi poželjno je držati smještenih u
puno na glavu, što omogućava koljena povijena za koji stupanj i stimulacijom
odvajanje stopala od poda i podiza­ stopala pod malim kutom u odnosu izražena stim
nje prema kukovlju. U trenutku kad na potkoljenice, što će uroditi najve­ notežu. Jača
su stopala najviše što je moguće ćom mogućom opuštenošću u sta­ žlijezda smje
približena kukovlju, koljena su uz vu. Treba obratiti pažnju i na to da vima tijela,
grudni koš (si. 4). Potom se podižu noge i kukovlje ne budu povučeni svega, a u ne
natkoljenice i dovode u liniju s tije­ suviše unatrag, jer ovo izaziva doštitne.
lom (si. 5), a naposljetku i potkolje­ intenzivno opterećenje u lumbosa- Zbog obrn
nice (si. 6). kralnom (slabinskokrstačnom) počinje pozit
predjelu kralješnice. organa, u p
Preporučljivo je, s početka ovla­
davanja tehnikom, vježbati samo Finalni stav traje od nekoliko Pospješena j
prvi dio stoja, s dovođenjem natko­ sekundi u početnika, pa do najviše protjecanjem
ljenica u liniju tijela, a drugi dio stoja 24 minute na dan, ako se stoj prakti­ sljetku dovod
tek kad se ovime potpuno ovlada. cira zasebno, izvan dnevnog pro­ talne vene. I
Nije naodmet koristiti čvrst oslonac, grama asana. Unutar dnevnog pro­ odvod krvi iz
naprimjer zid, ili raditi uz pomoć par­ grama asana to se smanjuje na naj­ venu. Utvrđe
tnera koji će biti spreman ispraviti više 12 minuta. Mnogo je onih koji zano odvodi
stav i spriječiti gubitak ravnoteže. stoj na glavi održavaju i dulje od bogatiji dotok
ovdje najdulje određenog vremena. Portalna cirk
Ističući istovjetne faze što su zadovoljavaju
postojale kod odizanja u stoju, sli­ Ne ulazeći u raspravu o valjanosti
takvih postupaka, smatramo daje u organi probav
jedi vraćanje. Valja svakako nasto­ pojačanom d
jati da prijelaz od finalnoga u terapijske svrhe najpogodnija ovdje
određena granica. Istodobno u
početni stav ne bude nagao i popra­ vraćanje spuš
šupljine na nj
omogućava,
njem uz pom
hovo potpuno
vanje.

44
 Asana
d,
ije
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
me
pa U stoju na glavi pojačanim doto­
dio kom arterijske krvi jača hranjenje
or­ mozga, čime se podržava zdravlje
o­ ne samo mozga, nego cjelokupnog
bi­ živčanog sustava. Osjetila vida, slu­
na ha, okusa i njuha, djelotvornost
kojih ovisi o radu različitih centara
ati smještenih u mozgu, pospješuju se
j i stimulacijom tih centara. Osobito je
su izražena stimulacija centra za rav­
ve­ notežu. Jača i zdravlje vrlo važnih
ta­ žlijezda smještenih u gornjim dijelo­
da vima tijela, hipofize i epifize prije
eni svega, a u nešto blažoj formi štitne i
iva doštitne.
sa- Zbog obrnutog položaja tijela
m) počinje pozitivno djelovanje na niz
organa, u prvom redu probavnih.
iko Pospješena je cirkulacija krvi koja
iše protjecanjem kroz te organe napo­
kti­ sljetku dovodi krv u jetru preko por-
ro­ talne vene. Istodobno je pojačan i
ro­ odvod krvi iz jetre u donju šuplju
naj­ venu. Utvrđeno je da organ koji ubr­
koji zano odvodi venoznu krv dobiva
od bogatiji dotok svježe krvi iz arterija.
na. Portalna cirkulacija venozne krvi
osti zadovoljavajuće je uspostavljena,
eu organi probave izloženi su također
dje pojačanom dotoku arterijske krvi.
Istodobno u stoju na glavi počinje
vraćanje spuštenih organa trbušne
šupljine na njihovo mjesto, čime se
omogućava, svakodnevnim vježba­
njem uz pomoć drugih asana, nji­
hovo potpuno ili djelomično učvršći­
vanje.
Dakle, širšasana djeluje na živča­
ni, endokrini i probavni sustav. U
određerlim slučajevima, tako mogu
biti tretirane bolesti što se pojavljuju
zbog lošeg funkcioniranja pojedinih
od tih sustava.
Tretman je provediv kod manjka
energije, osjećaja ispunjenosti i pri­
tiska na vrhu glave, lakog zamara­
nja, gubitka memorije, pospanosti,
funkcionalne dispepsije i opstipa-
cije (probavnih smetnji i zatvora).
Kako su uzroci tomu u degeneraciji
živčanih centara izravno ili nei­
zravno povezanih s mozgom, stoj
na glavi vrlo je pogodan jer potiče
obilniji dotok krvi u mozak.
Terapija širšasanom provodi se
nadalje kod funkcionalne dispepsije
i opstipacije u slučajevima nedo­
statne cirkulacije krvi ili poremećaja
živčanog mehanizma (gubitak
refleksa za defekaciju, spazmi kod
nervoznih osoba).
Kod osoba u kojih zbog nedo­
voljne čvrstine abdominalnih (trbu­
šnih) mišića počinje propadanje
abdominalnih organa u pelvičnu
(zdjeličnu) regiju, tzv. visceroptoza,
može se sa zadovoljavajućim rezul­
tatom primijeniti širšasana. Vje­
žbom se postižu i zadovoljavajući
rezultati u tretmanu astme, osobito
psihogene, i nekih patoloških stanja
jetre, slezene i grla, o čemu mora
odlučiti iskusni voditelj.
45
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Halasana (plug)
Tehnika
Iz ležećeg položaja, ruku polože­
nih pokraj tijela i dlanovima na
podu, postupno se podižu noge s
-
povećanjem kuta. Prvi je dio
završen podizanjem nogu do oko­
mita položaja prema gornjem dijelu
tijela (si. 1). Ne prekidajući radnju,
dakle: kontinuiranom i kontrolira­
nom kretnjom noge se prebacuju
unatrag preko glave i oslanjanju
donjom stranom nožnih prstiju na
pod. Ta kretnja bit će popraćena
istodobnim odvajanjem kukovlja od
poda u slabinskokrstačnom (lum-
bosakralnom) i djelomice, grudnom
(torakalnom) predjelu. Nožni su
prsti postavljeni neposredno iza
glave, što će uvelike opteretiti lum-
bosakralni dio kralješnice (si. 2).
Nakon kratkotrajnog privikavanja
na taj položaj, stopala se potiskuju
dalje unatrag i opterećenje se pre­
bacuje na donju leđnu regiju kralje­
šnice i torakalne grudne kralješke
(Si. 3).
Poslije kratkotrajnog zadržava­
nja u tom stavu, stopala se poti­
skuju najviše što je moguće una­
trag, s istodobnim prebacivanjem
oslonca na gornji dio nožnih prstiju i
istezanja stopala. Tako je dostig­
nuta krajnja točka u kojoj je optere­
ćenje izrazito u gornjem leđnom
predjelu kralješaka (torakalnom).
Finalni se stav zauzima postavlja­
njem prepletenih prstiju ruku do gla­
ve. Istodobno je brada čvrsto pri-
46
ljubljena uza prsnu kost, čime se
pojačava opterećenje vratnih (cer-
vikalnih) kralješaka (si. 4). Vraćanje
slijedi istim fazama kojima je zauzet
i finalni stav, ali obrnutim redom.
Valja napomenuti da različite
faze halasane opterećuju različitim
intenzitetom kralješnicu, od lumbo-
sakralnog (krstačnoslabinskog) do
cervikalnog (vratnog) dijela.
Student fizičke kulture ne treba
posvećivati dulje vrijeme isticanju
različitih faza halasane. Preporuč-
Ijivije je ponoviti stav nekoliko puta.
Protivno tomu, student tradicio­
nalno orijentiran posvetit će dulje
vrijeme stavu, i to u prvom redu sa
zadržavanjem u prvoj fazi, u kojoj je
jako opterećenje lumbosakralnog
predjela u svrhu stimuliranja, s
odgovarajućim drugim vježbama,
buđenja kundalinija.
Mnogi će pokušaj ovladavanja
tog stava proglasiti prilično neugod­
nim, zbog krutosti kralješnice. U
tom slučaju ne treba inzistirati na
postavljanju nogu iznad glave. To
će se postići postupnim, svakod­
nevnim prevladavanjem krutosti.
Najčešće će se najprije ovladati tek
prvom fazom, u kojoj se nožni prsti
postavljaju neposredno iznad gla­
ve, a tek nakon određenog vre­
mena i preostalim fazama.
Kod halasane treba nastojati da
je podizanje nogu iz početnoga,
 Asana

se
cer-
anje
uzet
.
čite
itim
bo-
do

eba
anju
ruč-
uta.
cio­
ulje
u sa
oj je
nog
, s
ma,

anja
god­
. U
na
To
kod­
osti.
tek
prsti
gla­
vre­

da
oga,
Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

SI. 4 - halasana

ležećeg stava
deno sa sn
trbušnih mišić
podizanjem ob
nja, od podizan
nja prve faze,
izvedena istom
međufazama.

Fiziološko
Halasana je
održavanje ela
Teško je prona
temeljito usm
a
ngažiranju kr
n
' h k vratnim k
održava zdrav
menih živaca.
halasane i nak
dotok krvi, što
 Asana
SI. 4 - halasana, završni položaj
ležećeg stava kontrolirano i izve­
deno sa snažnim aktiviranjem
trbušnih mišića, i to s istodobnim
podizanjem obje noge. Daljnja kret­
nja, od podizanja nogu do zauzima­
nja prve faze, mora biti polagana i
izvedena istom brzinom u svima
međufazama. U vraćanju glava se
Fiziološko - terapijski i kulturni efekti
Halasana je izvrsna vježba za
održavanje elasticiteta kralješnice.
Teško je pronaći vježbu koja je tako
temeljito usmjerena potpunom
a
ngažiranju kralješnice, od krstač-
n
' h k vratnim kralješcima. Tako se
održava zdravlje kralješnice i kič­
menih živaca. U toku izvođenja
halasane i nakon nje pojačava se
dotok krvi, što se očituje osjećajem
ne odiže s poda, premda postoji
određena prirodna intencija da se to
uradi. Vraćanje mora biti izvedeno
tako pedantno da se svaki kralješak
optereti jednoliko. Tako će se vratiti
potpuno elastičnost kralješnice i sti­
mulacija živaca bit će najpotpunija.
širenja topline u područjima najja­
čeg opterećenja. Kako se vitalnost
u određenom stupnju može poisto­
vjetiti s elastičnošću kralješnice,
jasno je koliko je važna ta vježba.
Vježbanjem halasane stežu se
trbušni mišići, što ih razvija i jača.
Istodobno je izrazito istezanje leđ­
nih mišića.
49
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja
Djelovanje na štitnu žlijezdu
zastupljeno je u blažoj formi no što
je to slučaj kod sarvangasane (svi­
jeće), ali poslije sarvangasane to je
vježba što najjače djeluje na štitnja­
ču, prema mišljenju jogina (ovo u
krajnjem položaju, gdje je brada
čvrsto pritisnuta uz prsnu kost).
Halasana se pokazala uspje­
šnom u liječenju funkcionalne dis-
pepsije i opstipacije, osobito ako su
uzrokovane slabljenjem trbušnih
Bhuđangasana (kobra)
Tehnika
Bhuđangasana se počinje iz
ležećeg stava na prednjem dijelu
tijela. Tijelo mora biti potpuno ispru­
ženo i opušteno. Čeoni dio glave
položen je na pod, ali nije pogrešno
ako se oslonac drži bradom. Ruke
su povinute u taktovima i priljub­
ljene uz tijelo, dlanova položenih
pokraj ramena ili nešto niže uz gor­
nji dio grudnog koša. Stopala su
potpuno ispružena (si. 1). Kreće se
polaganim podizanjem glave i
zabacivanjem unatrag do najve­
ćega mogućega opterećenja i iste-
zanja vratni!?- kralješaka. Prsa i
ostali dijelovi tijela u toku ove radnje
ostaju uz pod. Poslije zabacivanja
glave unatrag podižu se ramena i
grudni koš s istodobnim izrazitim
stezanjem dubokih leđnih mišića, i
to osobito u lumbosakralnom (sla-
binskokrstačnom) predjelu (si. 2).
50
mišića ili degeneracijom živčanog
sustava probavnog trakta. Pozicija
je primjenjiva za smanjivanje pove­
ćane jetre i slezene, ako to poveća­
nje nije veliko.
Ova se asana pokazuje povolj­
nom i u liječenju nekih vrsta dijabe­
tesa (šećerne bolesti).
Kao dopunska asana koja pos­
pješuje efekte halasane, izvodi se
bhuđangasana (kobra).
Bitno je što manje angažirati ruke, a
što više upotrebljavati leđne mišiće.
U početnika bit će izraženije podi­
zanje toraksa uz pomoć ruku, no s
vremenom to treba smanjiti najviše
što je moguće.
S vremenom će rasti i elastičnost
kralješnice na pomak, ali ne treba
inzistirati na potpunom izravnanju
ruku u laktovima (si. 3). Jer, u pozi­
ciji u kojoj je tijelo podignuto u naj­
višu točku ispravljanjem ruku, pre­
staje bitno djelovanje leđnih mišića,
a počinje rad mišića ruku. To nije
svrha ove vježbe. Dakako, ako se
želi postići izrazita elastičnost kra­
lješnice, može se raditi na ovaj
način.
Pri odizanju pomak se radi
postupno, kralješak po kralješak s
prebacivanjem pritiska duž kralje­
šnice k najdonjim kralješcima. Tek
anog
zicija
ove­
eća­

volj­
abe­

pos­
di se

ke, a
šiće.
podi­
no s
jviše

čnost
reba
nanju
pozi­
naj­
pre­
šića,
nije
o se
kra­
ovaj

radi
ak s
alje­
Tek
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

kupnu kralješ
jući navedene
Kako je o
halasani (plug
naciji s tom

Šalabh
Tehnika
Izvođenje a
ćeg položaja
potpuno ispru
pala. Ruke
sredno pokra
šaka. Glava je
pod (si, 1).
Uoči prelaž
SI. 3 - bhuđangasana, složenija varijanta treba duboko
Makrasana je logična pozicija za zrak, pa poto
u posljednjoj fazi, pri prebacivanju
opterećenja na lumbosakralni prije­ opuštanje poslije završetka vježbe
laz, koristi se potisna snaga ruku, ali (slika na str. ). Početnik ne treba
najmanje što je moguće. U posljed­ nadzirati disanje, nego pustiti da se
njoj fazi pritisak je usredotočen na ono odvija prema prirodnoj potrebi.
sakrum. Vraćanje, nakon određena Kontrolirano disanje može uslijediti
vremena održavanja finalnog sta­ nakon određena razdoblja vježba­
va, slijedi jednako pažljivim siste­ nja. (U tom slučaju udiše se u toku
matskim i postupnim spuštanjem podizanja, a izdiše u toku spušta­
tijela, ovaj put obrnutim smjerom. nja.)

Fiziološko - terapijski i kulturni efekti

U konačnom stavu izrazito je iste-
zanje trbušnih mišića, a osobito rek-
tusa (ravnih trbušnih mišića). Priti­
sak u trbušnoj šupljini (intraabdomi­
n a l ^ pritisak) veoma je povišen.
Svjesnim daljnjim i dodatnim steza­
njem trbušnih mišića taj se pritisak
može i povećati, što se preporučuje
u određenim slučajevima.
52
Istodobno su duboki mišići leda
naizmjenice stegnuti i opušteni, već
prema fazi položaja, i pridonose
slobodnijem opskrbljivanju krvlju
oživljavanjem cirkulacije u leđnom
predjelu, povoljno djelujući na živ­
ce. Kralješnica se održava zdravom
i elastičnom. Vježba angažira cjelo-
 Asana

kupnu kralješnicu i ligamente, jača­ šalabhasanom (skakavac) i dhanu-

jući navedene mišićne skupine. rasanom (luk). U takvoj kombinaciji
Kako je ova vježba dopunska pojačava efekte ostalih asana i
halasani (plug), izvodi se u kombi­ naglašava vlastite efekte.
naciji s tom vježbom, odnosno

Šalabhasana (skakavac)
Tehnika
Izvođenje asane počinje iz leže- njem čitava tijela, podići noge
ćeg položaja na prsima. Tijelo je visoko unatrag. Pritom se pomaže
potpuno ispruženo, uključujući i sto­ snažnim pritiskom ruku od poda.
pala. Ruke su položene nepo­ Noge su u koljenima potpuno ispru­
sredno pokraj tijela, zatvorenih žene. Ta će kretnja uvjetovati i podi­
šaka. Glava je položena bradom na zanje kukovlja za određeni stupanj.
pod (si, 1). Težina tijela prebacuje se na grudni
Uoči prelaženja u finalni stav koš i bradu (si. 2). Ruke u finalnom
treba duboko udahnuti, zadržati stavu služe više održavanju ravno­
zrak, pa potom, s izrazitim steza­ teže.
ja za
vježbe
treba
da se
otrebi.
slijediti
ježba­
u toku
pušta­

i leda
ni, već
onose
krvlju
eđnom
na živ­
ravom
a cjelo-

53
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
SI. 2 - šalabhasana, završni položaj
Udah je zadržan u toku čitava
vremena izvođenja pozicije u kojoj
ne treba dugo ostajati zbog težine
potrebnih elemenata i osobito zad­
ržavanja u krajnjem stavu.
Polagano treba vratiti noge i
odvojeni dio gornjeg dijela tijela do
poda, izdahnuti i potpuno opustiti
tijelo, najpraktičnije u makrasani.
Vjerojatno je potrebno nešto duže
vrijeme za potpuno opuštanje.
Potom se može prijeći na drugu
asanu.
Premda je za izvođenje asane
odizanje nogu naglo, valja paziti da
ono ipak bude kontrolirano i jedno­
lično, s postupnim opterećenjem
kralješnice u lumbosakralnom
54
predjelu. Opterećenje može biti
izvedeno samo do podnošljive mje­
re. Kod učenika koji posjeduju
mogućnost izrazita podizanje tijela
(si. 3), najjače je opterećenje vrat­
nih kralješaka. To je osobito izra­
ženo potrebom da brada bude pri­
mjetno isturena naprijed. Ali, taj je
položaj vrlo naporan i ne preporu­
čuje se početnicima.
Izvođenje ove vježbe u jedno­
stavnoj varijatni u fazi ovladavanja
može se pospješiti postavljanjem
šaka ispod kukovlja i održavanjem
ravnoteže oslanjajući se pelvičnim
(zdjeličnim) dijelom na šake. ali.
poslije treba prijeći na prvotno opi'
san način vježbanja.
 Asana

biti
mje­
duju
tijela
vrat­
izra­
pri­
aj je
oru­

dno­
anja
njem
njem
čnim
ali.
opi'
 Nebojša Tošković/ Joga - terapija do zdravlja
Fiziološko - terapijski i kulturni efekti
Šalabhasana je vrlo dobra vježba
za aktiviranje pelvisa i abdomena.
Terapijski efekti gotovo su istovjetni
efektima bhuđangasane. Izaziva
pojačanje pritiska u trbuhu i plućima
(intrapulmonalni pritisak), istezanje
prednjih trbušnih i stezanje leđnih
mišića. Protivno nego kod bhuđ
angasane, ruke'i donji dio tijela oso­
bito su aktivni.
Ardha-šalabhasana (poluskakavac)
Tehnika
Kao jednostavnija varijanta
šalabhasane (skakavac), vježba je
preporučljiva osobama bez do-
voljne fizičke spreme za izvođenje
šalabhasane i služi kao pripremna
faza za kasniji prijelaz na šalabha-
sanu. Postupak je istovjetan, ali
ovdje se naizmjence podižu i spu-
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Fiziološko-terapijski i kulturni
efekti istovjetni su kao u šalabhasa-
ni, odnosno bhuđangasani (kobra),
ali slabije izraženi. I ovdje se naiz­
mjence stežu i opuštaju duboki leđ­
ni mišići, ali trbušni mišići istežu se
znatno manje. Zbog relativne raste-
rećenosti abdomena i povećanja
56
Kod složenije varijante izrazito
jača cjelokupna leđna i vratna
muskulatura i mišići ruku. Razvija
se izuzetna elastičnost kralješnice,
a osobito se jača i razvija elastič­
nost vratnog predjela koji u final­
nom stavu kod složenije varijante
podnosi najveće opterećenje. Ali,
bude li određenih tegoba u gornjem
dijelu kralješnice, tu varijantu treba
potpuno-isključiti iz vježbanja.
staju jedna, odnosno druga noga
(si. 1 i 2). Zdjelica u ovom slučaju
ostaje priljubljena uz pod, i to sa što
manjim pomakom po strani na kojoj
se podiže noga. Prijeko je potrebno
obje noge imati ispružene u kolje-
nima - i onu koja se podiže, i onu
koja je položena na pod.
pritiska u trbušnoj šupljini zaostaje
po efektima u usporedbi s pret­
hodne dvije vježbe. Vježba dopri­
nosi zdravlju i elastičnosti kralješni­
ce, osobito u lumbosakralnom (sla-
binskokrstačnom) predjelu, te
zdravlju cjelokupne pelvične (zdje­
lične) regije.
azito
atna
zvija
nice,
stič­
inal­
ante
Ali,
njem
reba

noga
čaju
a što
kojoj
ebno
olje-
onu

staje
pret­
opri­
ešni­
(sla-
te
zdje­
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Dhanurasana (luk)
Tehnika
Istovjetno kao kod bhuđanga-
sane (kobra) ili šalabhasane (ska­
kavac), početni je stav u ležećem
položaju na prsima. Povijanjem
nogu u koljenima i približavanjem
stopala zdjelici, rukama se dohvate
gležnjevi. Snažno udahnuvši" gornji
dio tijela i noge podižu se istodobno
uvis. Oslonac prelazi na trbuh.
Ruke su potpuno ispružene u lakto-
vima, a noge u stupnju u kojemu je
to izvedivo. Tako je jako zakrivljena
kralješnica u predjelu krstače. Gla­
va je zabačena unatrag i čitavo
tijelo nalikuje na luk, po čemu je
asana i dobila ime (si.).
Cjelokupna radnja odvija se u
opuštenoj i živahnoj kretnji. Disanje
u toku zadržavanja krajnjeg stava
može biti spontano ili uz kontroli­
rano provođenje anthara-kum-
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Dhanurasana ujedinjuje efekte
bhuđangasane i šalabhasane, ali u
nešto manjem intenzitetu. U trbuhu
je pritisak povećan, ali u manjem
opsegu nego kod šalabhasane, jer
pritisak abdominalnih organa na
ošit nije tako izrazit. Duboki leđni
mišići stegnuti su, ali zbog naravi
toka zauzimanja pozicije nema
sistematskoga naizmjeničnog opte­
rećenja i rasterećenja uzduž kralje­
šnice, kao kod bhuđangasane. Ono
58
bhake (zadržavanje udaha). Treba
nastojati da koljena budu što bliže
jedno drugomu. U početku će biti
izrazitije razmaknuta, no s poveća­
njem elastičnosti vježba će biti
lakše izvediva, a koljena gotovo
sasvim priljubljena.
Greška koja se često čini i koja
otežava vježbu u pretvorbi je vježbe
u element izometričkog tipa. Odno­
sno, kad počinje povlačenje nogu
rukama u jednom smjeru, isto­
dobno se pojavljuje otpor i spon­
tano stezanje nogu koji povlače u
suprotnom smjeru. To bitno ote­
žava stav i izaziva brzi zamor. Kret­
nja nogama mora biti što pasivnija, Dhanurasan
a rukama treba ulagati napor u
mjeri potrebnoj za održavanje luka.
Opuštenost pozicije istodobno će
uvjetovati lakše produbljavanje lu­
ka.
ovdje izostaje, jer počinje naglo,
jako opterećenje i povijanje kralje­
šnice isključivo u lumbosakralnom
predjelu.
Ali, zato je istezanje prednjih
trbušnih mišića, rektusa prije sve­
ga, mnogo izrazitije. Terapijski
efekti istovjetni su efektima pret­
hodne dvije asane. Vježba stimulira
zdravlje cjelokupne kralješnice, ali i
jača gotovo sve leđno mišićje.
 Asana

reba
bliže
e biti
eća­
biti
tovo

koja
ežbe
dno­
nogu
isto­
pon­
če u
ote­
Kret­
vnija, Dhanurasana
or u
luka.
o će
e lu­

aglo,
ralje­
lnom

dnjih
sve­
pijski
pret­
mulira
, ali i
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja
Ardha- matsjendrasana*
Tehnika
Iz sjedećeg položaja, potpuno
ispruženih nogu, privlači se jedna
noga (pretpostavimo desna) povija­
njem u koljenu. Peta se postavlja u
predjelu perineuma, pazeći pritom
da peta dodiruje perineum, ali da se
ne nasjedne na petu. Stopalo privu­
čene noge dodiruje unutrašnju
stranu butnog mišića suprotne,
lijeve (si. 1).\J sljedećem se koraku
lijeva noga, ispružena prije toga,
povijanjem u koljenu i podizanjem
" (Matsjendra-ime mudraca)
SI. 1 - ardha matsjendrasana, priprema; I. faza
60
koljena prema gore prebacuje sto­
palom s vanjske strane desne. Sto­
palo se postavlja na pod, a koljeno
u okomit položaj u liniju s osi tijela
(si. 2 i 3).
Okretanjem gornjeg dijela tijela
na lijevu stranu, desna se ruka s
vanjske strane desne natkoljenice
spušta dlanom prema stopalu lijeve
noge, i to k unutrašnjem dijelu. Prsti
se ruke podvuku i učvrste ispod sto­
pala. Lijevu ruku povlačimo iza leda
 Asana

sto­
Sto­
eno
jela

ela
a s
ice
eve
rsti
sto­
eda
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
i dovodimo je dlanom do desnoga
butnog mišića. Glava je okrenuta
na lijevu stranu, ramena su u liniji s
natkoljenicom desne noge (si. 4).
Pozicija se istovjetnim radnjama
poslije prebacuje na suprotnu stra­
nu.
Tako izveden stav prilično je slo­
žen i za nj je nužna potpuna uvjež-
banost. Stoga će u početku biti
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Kako je već spomenuto, zadaća
sistema asana prije svega je anima­
cija kralješnice, bez obzira na to je li
posrijedi zdravstveni pristup ili su
motivi tradicionalni. U tom smislu
veći se dio vježbi usmjerava na
pomake kralješnice u šest mogućih
pravaca: naprijed, natrag, bočno
lijevo i desno, uvijanje nalijevo i uvi­
janje nadesno.
Vježbe poput halasane (plug),
pašćimatane (prijeklop), joga-
mudre (simbol joge) povijaju kralje­
šnicu naprijed. Bhudangasana (ko­
bra), šalabhasana (skakavac) i
dhanurasana (luk), naprimjer, rade
to unatrag.
Ta je kombinacija upotpunjena
izrazitim uvijanjem na lijevu i desnu
64
određenih odstupanja od idealnog
modela, a osobito će dobro doći
Vakrasa
izvođenje vakrasane (vijak) kao
jednostavnije (uvodne) pozicije.
Tehnika
Valja pripaziti na to da se ne S obzirom
preoptereti lakat ruke koja služi kao -matsjendrasan
oslonac i poluga za povijanjje kra­ zahtjeve koje
lješnice, jer u određenim slučaje­ đenje, ta vježb
vima to može uzrokovati ozljedu. biti, kao što sm
njena tzv. vak
pozicijom) kao
žbom.
Kao i ardha
činje se iz sjed
stranu prakticiranjem ardha-mat-
ženih nogu. Po
sjendrasane. Kao vježba s izrazitim
ljenu (npr. desn
djelovanjem u tom pravcu, trebalo
vi do koljena i
bi da stoga bude uključena u redo­
tako da je sre
viti radni program. .stopala uz kolj
Dobre rezultate vježba pokazuje polaže neposre
u otklanjanju opstipacije (zatvora) i s kralješnicom.
funkcionalne dispepsije (probavnih
smetnji). Može biti uspješno prakti­
cirana u slučajevima nekih bolesti
jetre i slezene, te nekih patoloških
stanja bubrega, ako nisu posrijedi
zaraze, karcinom i drugi tumori,
ciste ili krvarenja različitog porije­
kla. Ako je riječ o nekim patološkim
stanjima jetre, slezene i bubrega,
nužna je konzultacija stručnog vodi­
telja.
 /Asana

lnog
doći
Vakrasana (vijak)
kao
.
Tehnika
ne S obzirom na složenost ardha- prebacuje s vanjske strane desne
kao -matsjendrasane i visoke tjelesne noge dlanom do poda. Nadlaktica
kra­ zahtjeve koje postavlja za izvo­ se čvrsto oslanja uz koljeno.
čaje­ đenje, ta vježba u prvoj fazi može Ramena se okreću sasvim nade­
u. biti, kao što smo već rekli, zamije­ sno tako da ih dovedemo u liniju s
njena tzv. vakrasanom (uvijajućom ispruženom nogom, a glavu okre­
pozicijom) kao jednostavnijom vje­ nemo unatrag (si.).
žbom.
Gornji dio tijela mora biti sime­
Kao i ardha-matsjendrasana, po­
trično postavljen u ramenom pred­
činje se iz sjedećeg položaja ispru­
mat- jelu, bez izrazitijeg podizanja jed­
ženih nogu. Povijanjem noge u ko­
zitim noga od ramena i bez lomljenja vra­
ljenu (npr. desne) stopalo se posta­
balo ta. Leda su uspravna.
vi do koljena ispružene noge, i to
edo­
tako da je središnji unutrašnji dio Nakon određenog vremena odr­
.stopala uz koljeno. Desna se ruka žavanja vježbe i vraćanja u početni
zuje polaže neposredno iza leđa u liniju stav, ponavlja se identičnim slije­
ra) i s kralješnicom. Potom se lijeva ruka dom na drugu stranu.
vnih
akti­
olesti
oških
ijedi
mori,
orije­
škim
ega,
vodi­
 Nebojša Toškovic
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Kao jednostavnija varijanta
ardha-matsjendrasane, vakrasana
Supta-vađrasana (pozicija dijamant
u ležećem položaju)
Tehnika
U supta-vadrasanu prelazi se iz
pozicije vadrasana (dijamant), u
kojoj se sjedi uspravnoga gornjeg
dijela tijela na nožnim člancima (si.
1). Kod sjedenja u vađrasani
koljena su spojena, a stopala odvo­
jena u petama, tako da se zdjelica
udobno uglavljuje između stopala.
Istodobno je palac jedne noge pre­
bačen preko prstiju suprotne i smje­
šten u predjelu iza trtične kosti (os
coccygis).
Iz tog položaja povećava se raz­
mak između stopala i oslobađa pro­
stor zdjelici da nesmetano nalegne
na pod. Ali, pomak stopalima ne
treba biti veći no što je to nužno za
oslobađanje prostora kukovlju.
Koljena su i dalje priljubljena (si. 2).
Nakon formiranja tog položaja,
koji je jedna od mogućih varijanti
vadrasane, pokušavamo leći na le­
đa, ali postupno i oprezno. Gornji
dio tijela, spušta se unatrag, osla­
njajući se na jedan, a potom i na
drugi dlan. Nastavljamo spušta­
njem niže, prebacivši oslonac na
66
/Joga - terapija do zdravlja J
iskazuje istovjetne fiziološko-tera-
pijske i kulturne efekte, ali blaže.
lakat jedne ruke prvotno, a potom
na lakat druge. U posljednjoj fazi
spuštanja tijela rasterećenjem i
pomicanjem laktova u stranu legne
se sasvim. Ovo će intenzivnije
odvojiti leđa u slabinskokrstačnom
predjelu od poda i pojačati zakrivlje­
nost kralješnice na tome mjestu.
Završno se polaže dlan jedne
ruke iza glave i postavlja ispod
ramena na suprotnoj strani tijela.
To se uradi i s drugom rukom formi­
rajući oslonac za glavu u prijeklopu
podlaktica (si. 3).
U toj fazi, zbog intenzivnog opte­
rećenja butnih mišića, koljena i
kukovlja, katkad se razdvoje kolje­
na. Ako je to opterećenje izrazito i
nepodnošljivo, to se može učiniti. S
vremenom će se razmak između
koljena moći smanjivati i, napo­
sljetku potpuno ukloniti.
Neki učenici nisu u stanju spustiti
leđa na pod. Tad je dovoljno zadr­
žati se u osloncu na dlanovima il'
eventualno laktovima. I u tome će
se napredovati s vremenom.
 ja J

tera-
e.

otom
fazi
em i
egne
vnije
nom
ivlje­
u.
edne
spod
ijela.
ormi­
lopu

opte­
na i
olje­
zito i
ti. S
među
apo­

ustiti
zadr­
ma il'
e će
Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

SI. 3 - supta-vađ

Fiziološko
Prednji su trb
vađrasani istegn
trbušni organi

Pašćima
Tehnika
Pašćimatana
izvoditi iz sjede
stava. Prvi sluč
zahtjeve na tr
'zbjegnut je prije
u
sjedeći. Zbog
zadržati na opis
j a , načina izvo
tf
bušna struktu
 Asana

SI. 3 - supta-vađrasana

Fiziološko-terapijski i kulturni efekti

Prednji su trbušni mišići u supta- Izrazito je djelovanje na cjelokupno
vađrasani istegnuti, a crijeva i drugi područje zdjelice,
trbušni organi bitno stimulirani.

Pašćimatana (prijeklop)
Tehnika
Pašćimatana se može početi
izvoditi iz sjedećega ili iz ležećeg
stava. Prvi slučaj postavlja manje
zahtjeve na trbušne mišiće, jer
'zbjegnut je prijelaz iz ležećeg stava
u
sjedeći. Zbog toga ćemo se ovdje
zadržati na opisu drugoga, složeni­
j a , načina izvođenja. No, ako je
tf
bušna struktura izuzetno slaba i
osjetljiva, preporučuje se u početku
vježbanja ipak jednostavnija vari­
janta.
Iz ležećeg stava na leđima, pri­
ljubljenih nogu, zabacujemo ruke
ispružene iza glave, tako da nadlak­
tice budu položene neposredno po
stranama glave. Tijelo je istegnuto
najviše što je moguće (si. 1). Uz
 Nebojša Toškovic Joga - terapija do zdravlja
SI. 1 - pašćimatana, priprema
prethodno izrazito stezanje trbu­
šnih mišića, podižemo gornji dio
tijela i dalje ispruženih ruku do sje-
dećeg položaja (si. 2). Treba nasto­
jati da u toku postupnoga, polaga­
noga i kontroliranog podizanja tijela
(nipošto ne nagloga) ruke sve vri­
jeme ostanu ispružene i u liniji s gor­
njim dijelom tijela, a istodobno se
noge ne odvajaju od poda u najkri­
tičnijoj fazi podizanja, kad je zahtjev
za odvajanjem i podizanjem nogu
najizrazitiji. Nakon prevladavanja te
kritične faze, sasvim je lako održati
daljnji tok rada tehnički ispravnim.
Kratkotrajno istaknuvši završetak
prve faze okomitim položajem gor­
njeg dijela tijela i nadalje visoko
ispruženih i istegnutih ruku, prelazi
se u spuštanje gornjeg dijela prema
70
naprijed. Izdisanje u toku tog
pomaka bitno će olakšati kretnju.
Rukama se dohvate palci nožnih
prstiju. Povlačenjem gornjeg dijela
tijela u smjeru dosegnutih palaca
omogućit će se potrebna opušte­
nost i cjelokupno istezanje fleksora
potkoljenice (mišića koji stezanjem
omogućavaju povijenje koljena), a
osobito - što je nužno za daljnji
pomak prema naprijed - opuštanje
u slabinskokrstačnom predjelu le­
đa. Daljnjim povijanjem kralješnice
u ovom predjelu tijelo se isteže duž
bedara, a glava polaže na koljena ili
nešto ispod njih. Razmak od
ramena do stopala skraćen je, ruke
se povijaju u laktovima i taktovi se
polažu po strani potkoljeničnog
dijela nogu do poda (si. 3).
u tog
etnju.
nožnih
dijela
palaca
pušte­
ksora
anjem
na), a
daljnji
štanje
elu le­
ešnice
že duž
ena ili
k od
, ruke
ovi se
ičnog
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Fiziološk
Pašćimatan
istezanja. Go
pine mišića t
potkoljenice
slabinskokrs
puno se iste
nih mišića ko
- naizmjence
su najjače o
zanja gornje
ravnoga u ok
poziciji pono
zanje. Sve o
snage i zdr
osobito pred
prolaze kroz
organe i koj
SI. 3 - pašćimatana, završni položaj stačnog ple
snažnim dot
Sve vrijeme rada ne smije se nim vježbanjem. U određenim slu­
jući dio kralje
dopustiti povijanje nogu, jer ispru- čajevima, osobito u ljudi starije
ženost je najbitnija za potpuno iste- životne dobi, u kojih je mišićna Pozitivno d
zanje slabinskokrstačnog područja. struktura izgubila velik dio elastič­ zuje se u t
Nakon određenog vremena pro­ nosti i kad je već i dosezanje palaca
vedenoga u finalnom stavu, u toku na nogama teško izvedivo, bit će
kojega se nastoji unijeti najveća dovoljno položiti ruke na glažnjeve
moguća opuštenost tijela, slijedi ili, štoviše, potkoljenice, te povinuti Majura
vraćanje u ležeći stav i prijelaz u gornji dio tijela prema mogućnosti­
šavasanu kao relaksacijsku pozi­ ma. I u krajnjim slučajevima krutosti Tehnika
ciju (slika na str.213). bezuvjetno će s vremenom porasti
Gotovo po pravilu, u toku ovlada­ elasticitet fleksora potkoljenice, Majurasana
vanja ovom vježbom pojavljuju se odnosno kralješnice i mogućnosti koja postavl
teškoće zbog težnje za povijanjem izrazitijeg zakrivljenja slabinskokrs­ visoke fizičk
nogu u koljenima. To se događa tačnog dijela kralješnice. izvedena, va
zbog nedovoljnog elasticiteta flek- Svaki osjećaj neudobnosti, bola, i prednju miš
sora potkoljenice, smještenih ispod svaki pokušaj nasilnog ovladavanja Ako je ta stru
koljena. Rezultat je povijanje ko­ asanom treba otkloniti i napredova­ se izvesti vje
ljena pri pokušaju spuštanja gor­ nje ostvariti isključivo redovitošću zbog prirod
njeg dijela tijela naprijed. Potrebna rada i postupnim razvijanjem spo­ abdomena u
elastičnost bit će postignuta upor- sobnosti potrebnih za tu asanu. vježbu ženam
72
 Asana
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Pašćimatana je vježba izrazitog
istezanja. Gotovo sve stražnje sku­
pine mišića tijela, a osobito fleksori
potkoljenice i duboki leđni mišići
slabinskokrstačnog predjela pot­
puno se istežu. Ističe se rad trbuš­
nih mišića koji se - u ovisnosti 0 fazi
- naizmjence opuštaju i stežu i koji
su najjače opterećeni u toku podi­
zanja gornjeg dijela tijela iz vodo­
ravnoga u okomit položaj. U krajnjoj
poziciji ponovo počinje snažno ste­
zanje. Sve ovo uvjetuje održavanje
snage i zdravlja trbušnih mišića,
osobito prednjih, ravnih. Živci koji
prolaze kroz pelvične (zdjelične)
organe i koji izlaze iz slabinskokr­
stačnog pleksusa stimulirani su
snažnim dotokom krvi u odgovara­
m slu­
jući dio kralješnice.
tarije
šićna Pozitivno djelovanje asane poka­
astič­ zuje se u tvorbi snažne trbušne
alaca
bit će
njeve
vinuti Majurasana (paun)
nosti­
utosti Tehnika
orasti
enice, Majurasana je specifična vježba
ćnosti koja postavlja pred učenika vrlo
okrs­ visoke fizičke zahtjeve. Da bi bila
izvedena, valja posjedovati čvrstu
bola, i prednju mišićnu strukturu trbuha.
vanja Ako je ta struktura slaba, ne može
dova­ se izvesti vježbu. Neke škole u Indiji
tošću zbog prirodno slabijeg mišićja
spo­ abdomena uopće ne preporučuju tu
u. vježbu ženama, a i praksa pokazuje
strukture te u otklanjanju opštipa-
cije i funkcionalne dispepsije. S
uspjehom se može primjenjivati i
kao preventivna vježba protiv po­
vratka išijasa.
Valja imati na umu da pašćima­
tana treba biti izvedena u odgova­
rajućem vremenu, ne predugomu, i
u odgovarajućoj kombinaciji asana,
jer u protivnomu može izazvati
zatvor. Vrlo je pogodno nakon paš-
ćimatane nekoliko puta izvesti udi-
jana-bandhu.
Studenti, prije svega tradicional­
no orijentirani, pridaju veliku važ­
nost toj vježbi i provode u njoj vrlo
dugo vremena. No, u preventivno-
-terapijske svrhe dovoljno je zadr­
žati se u asani od nekoliko sekundi
do nekoliko minuta.
da one tek u iznimnim slučajevima
uspiju ovladati njome.
Tradicionalne škole prakticiraju
majurasanu, između ostaloga, kao
dopunsku vježbu kod basti-krije
(čišćenje crijeva vodom) u nešto
izmijenjenom obliku iz praktičnih
razloga. O tomu ćemo više govoriti
nešto poslije.
Iz klečećeg stava, razmaknutih
koljena, dlanovi se polažu donjom
73
 Ne&ČiŠa TrX-ltn'/ir . Joga - terftpijfl do 7firf\u\ip

stranom na
ispod trbuha
unatrag u sm
su spojeni ili
nuti. Spojen
neposredno
zajedno s d
oslonac (si.
tijela prebac
utvrđen oslon
od poda, pod
u koljenima.
vodoravan p
održava uz p
va. Glava j
usmjeren nap
jeg održavan
SI. 1 - majurasana, priprema tice će biti
74
 Asana
stranom na pod između koljena i
ispod trbuha. Prsti su usmjereni
unatrag u smjeru stopala. Dlanovi
su spojeni ili tek neznatno razmak­
nuti. Spojeni laktovi polažu se
neposredno iznad pupka tako da
zajedno s dlanovima tvore čvrst
oslonac (si. 1). Potom se težina
tijela prebacuje sasvim na tako
utvrđen oslonac, noge se odvajaju
od poda, podižu i potpuno ispružaju
u koljenima. Tijelo se dovodi u
vodoravan položaj i ravnoteža se
održava uz pomoć laktova i dlano­
va. Glava je podignuta, pogled
usmjeren naprijed. Radi uspješni­
jeg održavanja ravnoteže, podlak­
tice će biti neznatno iskošene
prema naprijed zbog potpunijeg
protu ravnovjesja grudnog koša u
odnosu na teške noge (si. 2).
Relativno velik zahtjev za utroš­
kom mišićne energije, osobito izra­
žen u početnika, može se ublažiti
zadržavanjem daha. No, poslije,
kad se pozicija uspijeva održavati
uz najmanji mogući utrošak energi­
je, disanje može poprimiti svoj uobi­
čajeni tok pri čemu je zbog izrazitog
pritiska na abdomen i dijafragmu
disanje usmjereno na gornje faze,
prsnu i ramenu. Svakako, do tog
trenutka nužno je poslije udaha
podignuti tijelo i održavati poziciju u
fazi antara-kumbhake (zadržavanje
udaha), pa napustiti stav izdišući.
75
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Zbog neuobičajeno jakog pritiska
na trbušnu stijenku, u majurasani
djelomično nastaje smanjenje pro­
toka krvi kroz abdominalnu aortu,
što preusmjerava dotok krvi u pro-
bavne organe i pospješuje ishranu i
zdravlje. Porast pritiska unutar trbu­
šne šupljine djeluje također pozitiv­
no.
Sarvangasana (asana cijelog tijela,
svijeća)
Tehnika
Zbog izrazitog djelovanja sarvan-
gasane na tiroidnu žlijezdu (štitnja­
ču) i preko nje na cjelokupni ljudski
organizam, vježba nosi naziv koji se
u slobodnom prijevodu može odre­
diti kao »asana što djeluje na cijelo
tijelo«. Ubraja se u skupinu inver-
znih (obrnutih) pozicija.
Ležeći na leđima, valja potpuno
opustiti tijelo. Noge su priljubljene,
ruke ispružene pokraj tijela, dla­
nova donjim dijelom položenih na
pod. S jakim stezanjem trbuha noge
se odvajaju od poda i postupno
podižu do pravog kuta (jednako kao
kod vježbanja halasane). Ne treba
dopustiti povijanje nogu u koljenima
kad se podižu, odnosno da se
odvaja glava i ramena od poda.
Iz okomita položaja noge se
nadalje prebacuju iza glave i
76
Kad je majurasana izvedena sa
zadržavanjem daha, oživljava rad
pluća potiskujući zrak u sve dijelove
pluća. Vrlo je dobra preventivno-
terapijska mjera kod spuštenih
organa u trbušnoj šupljini. Vježba
koristi i kod funkcionalne dispepsi­
je, ali u slučajevima kad bolest nije
odviše oslabila pacijenta.
postavljaju usporedo s podom. Isto­
dobno će se i kukovi odvojiti i podig­
nuti. U tom trenutku treba povinuti Za počet
ruke u laktovima i položiti dlanove u odviše teški
predjelu leđnog dijela rebara (si. 1). sana postavl
Noge se opet podižu u okomit polo­ treba uvježb
žaj do finalne pozicije, u kojoj su (obrnuti polo
jedino ramena, zatiljak i podlaktice varijantu, uz
na podu, a tijelo je potpuno ispruže­
no, u liniji, okomito na pod. Isto­
dobno je brada čvrsto priljubljena Fiziološk
uz prsa {đalandhara-bandha) (si.
Unutar pre
2). Ali pogrešno je bradu postaviti
jentiranih asa
do prsa povijanjem vrata. Naprotiv,
jogina, sarvan
izrazitijim podizanjem i uspostavlja­
tije djelovanje
njem okomita položaja tijela, prsa
koja luči horm
će biti približena bradi. To je ujedno
tiroksina na
i jamstvo da je tijelo osovljeno pot­
struk, jer regu
puno okomito. Pažnja je usmjerena
'u, djeluje n
na tiroidnu (štitnu) žlijezdu. U vraća­
r
nju prolaze se obrnutim slijedom egulira prom
sve prethodno navedene faze. nadbubrežnih
 Asana

sa
ad
ove
no-
nih
ba
si­
nije

sto­
dig­
nuti Za početnike će možda biti ujedno postupno razviti i sklonosti
eu odviše teški zahtjevi koje sarvanga­ potrebne za sarvangasanu.
1). sana postavlja pred učenika. Tad U sklopu dnevnog programa sar­
olo­ treba uvježbavati viparitu karani vangasana se ne treba izvoditi dulje
su (obrnuti položaj), kao jednostavniju od šest minuta.
tice varijantu, uz pomoć koje će se
že­
sto­
ena Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
(si.
aviti Unutar preventivno-terapijski ori­ Regulirajući rad tiroidne žlijezde,
tiv, jentiranih asana, prema iskustvima sarvangasana, dakle, djeluje na
lja­ jogina, sarvangasana ima najizrazi- zdravlje cijelog organizma. Pozi­
rsa tije djelovanje na tiroidnu žlijezdu, tivne efekte vježba iskazuje i na
dno koja luči hormon tiroksin. Utjecaj je spolne žlijezde. Indikativna je u
pot­ tiroksina na organizam mnogo­ otklanjanju simptoma starenja
ena struk, jer regulira mijenu tvari u tije- uzrokovanih pogrešnim funkcioni­
ća­ 'u, djeluje na rast, razvoj psihe, ranjem štitnjače, odnosno spolnih
r
om egulira promet joda, djeluje na rad žlijezda. Funkcionalna dispepsija,
nadbubrežnih žlijezda, itd. zatvor i visceroptoza mogu biti treti-
77
 rane sarva
uspješno kao
Zbog inver
odnosu na d
sile, pospješ
.do srca. Nak
'gornjih dijelo
kod astme, b
ha, drhtavos
ciranje može
nastale preh
se ove bole
sarvangasano

Viparit
Tehnika
Vježba je v
za nešto te
sanu (svijeća
glavi). Za os
gućnosti još
dvije vježbe
biti vrlo dobr
asana. Zbog
tijela pozicija
dulje vrijeme
Kao i kod
se iz ležećeg
opustiti. S i
bušnih miši
Postupno,
Postignu oko
n
a pod i gorn
n u
t k a ruke su
i Prebacivši
l2r
azitije un
odvaja kukov
 Asana
rane sarvangasanom isto tako
uspješno kao i širšasanom.
Zbog inverznog položaja tijela, u
odnosu na djelovanje gravitacijske
sile, pospješen je dotok venske krvi
.do srca. Nakupljanje krvi u predjelu
'gornjih dijelova uvjetuje olakšanje
kod astme, bronhitisa, gubitka da­
ha, drhtavosti. Kontinuirano prakti­
ciranje može ukloniti ili ublažiti već
nastale prehlade i glavobolje. Još
se ove bolesti uspješno tretiraju
sarvangasanom: blaga hipertenzija
Viparita karani (obrnutipoložaj tijela)
Tehnika
Vježba je vrlo dobar nadomjestak
za nešto teže izvedive sarvanga-
sanu (svijeća) i širšasanu (stoj na
glavi). Za osobe čije tjelesne mo­
gućnosti još nisu dostatne za te
dvije vježbe, viparita karani može
biti vrlo dobra uvodna i dopunska
asana. Zbog specifičnog položaja
tijela pozicija se može održavati
dulje vrijeme bez izrazitijeg napora.
Kao i kod sarvangasane, polazi
se iz ležećeg položaja. Tijelo treba
opustiti. S izrazitim stezanjem tr­
bušnih mišića podižu se noge,
Postupno, ne žureći, dok ne
Postignu okomit položaj u odnosu
n
a pod i gornji dio tijela. Do tog tre-
n u
t k a ruke su pasivno ispružene,
i Prebacivši u sljedećoj fazi noge
l2r
azitije unatrag, istodobno se
odvaja kukovlje i podiže naviše s
(povišen krvni tlak), insomnija (ne­
sanica), oboljenja mokraćnog
sustava, smetnje kod mjesečnice,
padavica, slabokrvnost, smanjenje
vitalnosti, kolitis određenih etiologi-
ja.
Razumljivo je stoga da sarvanga-
sana treba biti redovito uključena u
dnevni program vježbi. Ali, zbog
izuzetno povoljnog djelovanja, mo­
že se prakticirati i zasebno. Tad je
vrijeme provedeno u stavu nešto
duže, ali nipošto dulje od 24 minute.
povijanjem kralješnice. Težina
podignuta tijela održava se čvrstim
opiranjem ruku, koje su i dalje ispru­
žene na podu. Ali, dok se kod sar­
vangasane potpuno podiže tijelo -
pri čemu se noge i gornji dio tijela
dovode u jednu liniju, okomito - kod
viparite karani gornji dio tijela ostaje
iskošen. Povijajući ruke u laktovima
oslonimo zdjelicu na dlanove, ras­
terećujući tijelo napora i nepotreb­
nog stezanja. Oslonac je na pod
utvrđen laktovima, zadnjim dijelom
glave i ramenima. Noge podignemo
okomito. Brada nije čvrsto pritisnuta
uz prsnu kost, kao kod sarvangasa­
ne, ali ipak je primaknuta. Oči su ili
zatvorene ili je pogled usmjeren u
nožne prste. Premda je gornji dio
tijela malo iskošen, noge moraju biti
postavljene potpuno okomito (si.}
79
Ako je takav pol
mogu iskositi viš
Teoretičari o j
nje počinje s
kunde prvi dan,
stav zadržava
duže. Najdulje

Fiziološko-
Vježba je trad
kao izrazito pog
najvećeg stupn
stovima o hatha
prakticiranjem
tijelo može biti

Matsjasa
Tehnika
Matsjasana m
na dva osnovn
ispruženih nogu
nih u poziciju kar
Padmasana (loto
složeniji i za nj j
razvijena tehnika
Matsjasana se
varijanti, počinje
•spruženih nogu.
ce na laktove, d
na
mjesto prije
str
u k u ili na pod.
n e
J m abdomena
n
agore i istodo
9'ave unatrag, n
Wi dijelom tijela
ci
luk, glava s
 Asana
Ako je takav položaj težak, noge se
mogu iskositi više unatrag.
Teoretičari o jogi kažu da vježba­
nje počinje s dvadesetčetiri se­
kunde prvi dan, a svaki se idući dan
stav zadržava nekoliko sekundi
duže. Najdulje navedeno vrijeme
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Vježba je tradicionalno označena
kao izrazito pogodna za dostizanje
najvećeg stupnja vitalnosti. U tek­
stovima o hatha-jogi utvrđeno je da
prakticiranjem te vježbe ostarjelo
tijelo može biti pomlađeno za šest
Matsjasana (riba)
Tehnika
Matsjasana može biti izvedena
na dva osnovna načina: potpuno
ispruženih nogu, ili nogu postavlje­
nih u poziciju karakterističnu za stav
Padmasana (lotos). Drugi je slučaj
složeniji i za nj je nužna prethodno
razvijena tehnika vježbanja.
Matsjasana se, u jednostavnijoj
varijanti, počinje iz sjedećeg stava
•spruženih nogu. Oslonac se preba­
ce na laktove, dlanovi su položeni
na
mjesto prijelaza kukovlja k
str
u k u ili na pod. S izrazitim podiza-
n e
J m abdomena i grudnog koša
n
agore i istodobnim povlačenjem
9'ave unatrag, napravi se luk gor-
Wi dijelom tijela (si. 1). Zadržava-
ci
luk, glava se spušta gornjim
čak je tri sata. Za potrebe preven-
tivno-terapijskog pristupa prepo­
ručljivo je da najdulje vrijeme prove­
deno u stavu, u kombinaciji s osta­
lim bježbama, ne prijeđe šest minu­
ta.
mjeseci. Zbog obrnutog položaja
tijela, vrlo bliskog položaju u sar-
vangasani i širšasani, fiziološko-
terapijski i kulturni efekti istovjetni
su, ali blaži.
dijelom na pod i težina se raspore­
đuje na kukovlje i gornji dio glave
(si. 2). Elasticitet kralješnice možda
' neće biti .dovoljno izrazit da bi se
oslonac prebacio na gornji dio gla­
ve, s nepromijenjenim položajem
taktova. Tad je dovoljno laktove
postaviti nešto šire.
Složenija varijanta polazi privla­
čenjem nogu u poziciju lotosa. Dalj­
nji je tok istovjetan kao u prijašnjem
opisu, s tom razlikom što potpuno
oslobađamo ruke poslije prebaciva­
nja oslonca tijela na gornji dio glave.
Rukama dohvatimo palce nogu,
lijevom desne noge, a desnom
rukom lijeve noge, i potom položimo
laktove na pod. Pritom nastojimo da
81
Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

SI. 3 - matsjasan

su nam oba kol

pod (si. 3). Kako
lično složena, za
prije ovladati je
jantom i pozicijo
U određenim
nedovoljnog ela
1
zbog nemogu

Fiziološko-
Matsjasana s
d
°punska vježba
m
p| e se pojačav
ježba je pog
 Asana
SI. 3 - matsjasana, složenija varijanta
su nam oba koljena priljubljena uz
pod (si. 3). Kako je ta varijanta pri­
lično složena, za nju je nužno naj­
prije ovladati jednostavnijom vari­
jantom i pozicijom lotos.
U određenim slučajevima, zbog
nedovoljnog elasticiteta kralješnice
1
zbog nemogućnosti da se pod­
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Matsjasana se prakticira kao
d
°punska vježba za sarvangasanu,
m
p| e se pojačavaju efekti te vježbe,
ježba je pogodna za jačanje
nese intenzivno opterećenje u vrat­
nom području, bit će dovoljno nači­
niti luk gornjim dijelom tijela i zaba­
citi glavu unatrag bez postavljanja
glave na pod (kao što se vidi na si.
1). Svakako treba nastojati s vre­
menom ovladati jednostavnijom
varijantom.
mišićja i elastičnosti duž cjelokupne
kralješnice, a osobito u vratnom i
krstačnoslabinskom predjelu.
83
 čvrstog pritiska
gubi na djelotvo
Joga-mudra (simbol joge) nastojanjem da
uz pod, pri sag
Tehnika lom tijela, zdje
Zbog spiritualnog značenja koje ruke dohvatimo iza leđa. Postupno, odvojena od pod
se pridaje vježbi, u slobodnom pri­ poravnata gornjeg dijela tijela, spu­
štamo se naprijed. U trenutku kad je Određeni broj
jevodu sanskrtski termin joga-
dosegnuta krajnja moguća točka u teško u potpu
mudra često se prevodi u značenju
spuštanju gornjeg dijela prema navedene zahtje
simbol joge. Jogini drže da tom vje­
naprijed, povijaju se leda i glava diti načelo ugod
žbom djeluju pozitivno što se tiče
čeonim dijelom polaže na pod (sli napraviti vježbu
oslobađanja duhovne energije kun-
bez obaveze p
dalini.
poda i s neznati
Prvi je korak u izvođenju vježbe Izrazita je pogreška u pokušaju
lješnice. Redov
postavljanje stopala u poziciju lo­ da se u prvo vrijeme, jakim povija­
do poda bit će p
tosa - padmasane (slika na str.95) njem kralješnice, najkraćim putem
Petama treba pritisnuti., onaj dio glava položi na pod. To se događa Ali, znači li i ta
trbuha koji dodiruju. Pritom je peta osobito onda kad kralješnica nije opterećenje, m
desne noge položena neznatno baš elastična. U tom slučaju između mnogo jednosta
više od lijeve pete. Zglavak lijeve peta i trbuha nema jakog dodira i Tad je početni
Funkcija peta po
trbuha nadomje
čvrsto pritisnuti
trbuha (si. 2). S
dijela tijela, pora
rene šake sna

Fiziološko-
Joga-mudra uč
šne mišiće i ut
0r
9ani abdomen
0fJ
govarajućemu
Pozitivno na živč
D l t o
na lumbosak

SI. 1 - joga-mudra
84
 Asana
čvrstog pritiska, zbog čega vježba
gubi na djelotvornosti. Istodobno, s
nastojanjem da oba koljena priliježu
uz pod, pri sagibanju gornjim dije­
lom tijela, zdjelica ne smije biti
tupno, odvojena od poda.
a, spu­
kad je Određeni broj učenika prilično će
očka u teško u potpunosti provesti sve
prema navedene zahtjeve. Tad treba slije­
glava diti načelo ugode unutar pozicije i
od (sli napraviti vježbu u blažoj varijanti,
bez obaveze polaganja glave do
poda i s neznatijim povijanjem kra­
kušaju
lješnice. Redovitim radom razmak
povija­
do poda bit će postupno uklonjen.
putem
događa Ali, znači li i takva pozicija prejako
ca nije opterećenje, može se zamijeniti
zmeđu mnogo jednostavnijom varijantom.
odira i Tad je početni položaj vadrasana.
Funkcija peta položenih do stijenki
trbuha nadomješta se šakama
čvrsto pritisnutima uz donji dio
trbuha (si. 2). Spuštanjem gornjeg
dijela tijela, poravnatih leđa, zatvo­
rene šake snažno će pritiskati
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Joga-mudra učvršćuje i jača trbu­
šne mišiće i utječe na to da se
0r
9ani abdomena održavaju na
0fJ
govarajućemu mjestu. Djeluje
Pozitivno na živčani sustav, a oso-
D l t o
na lumbosakralne živce. Priti­
trbuh. Prsa se polažu duž gornje
lože butnih mišića, a glava čelom do
poda (si. 3).
Najprije opisana varijanta može
se potencirati dodatnim polaga­
njem zatvorenih šaka na pete (si.
4). Takav je rad osobito preporučljiv
onda kad vježbom moramo vratiti
pomaknute organe abdominalne
viscere zbog slabljenja mišićne sti-
jenke. Jakim pritiskom na trbuh
spušteni organi pogurnu se gore,
na odgovarajuće mjesto unutar
šupljine. Ako se vježba prakticira
zbog tog razloga, finalnu poziciju
treba održavati samo nekoliko
sekundi.
U sve tri varijante disanje treba
teći uobičajenim tokom. Koristit će i
može olakšati rad ako je spuštanje
gornjeg dijela tijela popraćeno izda­
nom, a vraćanje udahom.
Učenici tradicionalnog usmjere­
nja vježbu prakticiraju prema slo­
bodnijem režimu. Osnovni motiv
ovdje je buđenje kundalinija.
skom na donji dio trbuha djeluje se
stimulativno na oživljavanje cri­
jevne peristaltike i crijevnu aktiv­
nost općenito. Stoga je ovo dobra
vježba za uklanjanje zatvora.
85
 Nebojša Toškovic i Joga - terapija do zdravlja

Si. 4 _
SI. 2 - vađrasana kao priprema za joga-mudru joga-mudra
86
 Asana

Si. 4 _
joga-mudra

87
Nebojša ToškovićJjSog^jerapijacIo^nin\Vjfa

Utanas
istezan

Tehnika
Prije prije
stati potpuno
nih stopala,
palci i pete.
koljenima, a
Trbuh je ma
izbačen nap
poravnata.
Izdahnuvš
prigibamo s
dlanove na
nešto iza pe
jati da se ne

Fiziološk
Istovjetni
ne. Vježbom
osjećaj ravn
 Asana
Utanasana (položaj intenzivnog
istezanja)
Tehnika
Prije prijelaza u utanasanu treba
stati potpuno uspravna tijela, spoje­
nih stopala, tako da se dodiruju
palci i pete. Noge su poravnate u
koljenima, a butni mišići istegnuti.
Trbuh je malo uvučen, a grudni koš
izbačen naprijed. Leđa su potpuno
poravnata.
Izdahnuvši, gornjim dijelom tijela
prigibamo se naprijed i polažemo
dlanove na pod po strani stopala,
nešto iza peta. Pritom treba nasto­
jati da se ne povijaju noge. Glava je
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Istovjetni su efektima pašćimata­
ne. Vježbom se izrazito razvija
osjećaj ravnoteže, što kod pašći-
položena na koljena ili na potkolje­
nice (si.).
Istovjetno kao i kod pašćimatane,
intenzivno se istežu fleksori potko­
ljenice i povija slabinskokrstačni
predio kralješnice/Osobe koje nisu
razvile potrebnu elastičnost, mogu.
blago povijati noge u koljenima, od­
nosno položiti dlanove ispred sto­
pala, ili, još jednostavnije, vrškovi-
ma prstiju dodirnuti pod. S vre„me-
nom će mogućnost savijanja kra­
lješnice biti izrazitija.
matane nije slučaj, jer donji je dio
tijela učvršćen uz pod.
89
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Meditativne asane i id položaj

ljene na kol
potpuno o
dlanovima
Za više stupnjeve Patanjđalijeve kralješnica i mišićje koje ju drži u treba nasto
aštanga-joge, odnosno hatha-joge, uspravnom stavu nisu dovoljno ela­ jeni od t
nužno je* naprije ovladati asanama, stični i snažni. Dakako, s vreme­ postavljeni
i to prije svega meditativnim pozici­ nom se mogućnost ostajanja u bi grudni k
jama.* Student orijentiran tradici­ stavu produljuje kako tijelo stječe disanja.
onalno sav svoj rad na asanama naviku i praktikant očvršćuje odre­
usmjerava prema prilagodavanju đene mišićne strukture angažirane
u uspravnom stavu gornjeg dijela b) Okom
tijela meditativnim pozicijama uz
tijela. uzrokuje po
pomoć kojih će se zaputiti višim
ručje zdjelic
stupnjevima joge (pranajama, pra­ No, gotovo je nezamislivo da se
krstačne živ
tjahara, dharana, dhjana, samad­ meditativnim pozicijama potpuno
iskustvu jog
hi). Meditativne pozicije moraju mu, može ovladati bez prethodnog
kundalinija u
u koordinaciji s ostalim jogičkim vje­ ovladavanja kulturnim asanama.
jogičkim vj
žbama, pomoći u buđenju i uzdiza­ Stoga su jogički sistemi koji pre­
područje zd
nju kundalinija. Obilježje je svih skaču fazu ovladavanja asanama
fičnim polož
meditativnih pozicija zahtjev za sa stajališta tradicionalnog shvaća­
stvarati teš
održavanjem gornjeg dijela tijela u nja poprilično problematični. Kad se
ćujuće, umj
uspravnom stavu, bez teškoća, govori o uspravnom stavu kralješni­
gdje predis
dulje vrijeme. ce, ne misli se na potpunu okomi­
stav nisu s
tost nego na uspravan stav u
Fiziološki su razlozi toga kulturnih as
kojemu nema nikakvih zakrivljenja
zahtjeva u ovome:
kralješnice osim prirodnih.
a) Okomit položaj kralješnice c) Medita
otklanja mogućnost pritiska na trbu­ U vrijeme meditacije um mora biti
vaju najma
šnu šupljinu i oslobađa um od tjele­ potpuno oslobođen tjelesnih ome­
dioksida u t
snih ometanja, odnosno najviše što tanja. To je moguće samo ako je
usporavanje
je moguće isključuje osjećaj tjele­ pozicija laka, udobna i potpuno
snoga. To, dakako, razumijeva uravnotežena. Ti su uvjeti zadovo­
visok stupanj uvježbanosti stu­ ljeni jedino kod uspravne kralješni­
denta i prethodno potpuno ovlada­ ce. Pritom noge tvore bazu trokuta­
vanje kulturnim asanama, što će sta oblika a ruke su opuštene i polo­ Padma
uroditi mogućnošću dugog održa­ žene dlanovima na koljena ili na
vanja meditativne pozicije bez pete ispred zdjelice. Padmasan
zamora koji se inače pojavljuje. Ako bi trebalo birati između dva najpoznatija
Nelagoda i zamor pojavljuju se ako položaja ruku, odluka bi prije pala jogi. Premd
sastavni ele
(kulturnih) a
* Patanjđalijeve »Joga-sutrp uključuju osam češće primje
stupnjeva joge: jama. nijama. jsana, pranajama, pratjahara, dharana, dhjana, samadhi. Hatha-joga
poznaje ove stupnjeve: šatkrija asana, pranajama, mudra, pratjahara, dhjana, samadhi. stupnjeva jog

90
 Asana

i id položaj u kojemu su ruke postav­ srca odnosno bitnim usporavanjem

ljene na koljena, jer tako je prsni koš tjelesnih aktivnosti i funkcija te
potpuno oslobođen. Ako su ruke isključuju orijentiranost koncentri­
dlanovima postavljene na pete, ranog uma na osjećaj tjelesnoga.
u treba nastojati da su laktovi odvo­ Mišićna aktivnost svedena je na
a­ jeni od torza, odnosno da su minimum, što uvjetuje minimalan
e­ postavljeni široko pokraj tijela kako utrošak mišićne energije, a odatle i
u bi grudni koš bio slobodan u toku smanjena potreba za disanjem. To
če disanja. uvjetuje i smirivanje srčanog ritma.
e­
Sve te aktivnosti imaju tendenciju
ne
b) Okomit položaj kralješnice daljnjeg smanjivanja napetosti u
ela
uzrokuje pojačani dotok krvi u pod­ toku zadržavanja u stavu. Napos­
ručje zdjelice stimulirajući trtične i ljetku, ne služi li se u poziciji odre­
se đenom specifičnom tehnikom disa­
krstačne živce i pomažući - prema
no nja u kojoj se plućni kapacitet koristi
iskustvu jogija- buđenju i uzdizanju
og najviše što je moguće, disanje pre­
kundalinija u koordinaciji s drugim
ma. lazi u fazu trbušnoga, blagim i vrlo
jogičkim vježbama. Dotok krvi u
re­ usporenim pomacima trbuha napri­
područje zdjelice pojačan je i speci­
ma jed i natrag.
fičnim položajem nogu, koji može
ća­
stvarati teškoće i djelovati optere- Vodoravna ili ležeća pozicija nije
se
ćujuće, umjesto opuštajuće, ondje preporučljiva za meditaciju i isklju­
ni­
gdje predispozicije za meditativni čivo se upotrebljava za relaksaciju.
mi­
stav nisu stečene uvježbavanjem U ležećem stavu student može
u
kulturnih asana. zapasti u stanje sna, a osim toga
nja
nema većeg dotoka krvi u područje
c) Meditativne pozicije omoguća­ zdjelice i stoga stimulacije trtičnin i
biti
vaju najmanje stvaranje ugljičnog krstačnih živaca što je, kako je
me­
dioksida u tijelu, što je uzrokovano rečeno, jedan od preduvjeta bu­
je
usporavanjem aktivnosti pluća i đenja kundalinija.
uno
vo­
šni­
ta­
olo­ Padmasana (lotos)
na
Padmasana slovi vjerojatno kao po tome što oponaša lotosov cvijet
dva najpoznatija i najtipičnija pozicija u specifičnim položajem nogu i ruku.
ala jogi. Premda često osnova i Najvjerojatnije stopala položena na
sastavni element niza korektivnih protivne strane butnih mišića pred­
(kulturnih) asana, načelno se naj­ stavljaju lotosovo lišće, a dlanovi
češće primjenjuje pri realizaciji viših cvijet.
ga
stupnjeva joge. Asana je ime dobila
91
 Nebojša Tošković' Joga - terapija do zdravlja
Kad govori o »84 lakša asana«
(8,400.000 asana), Ćarandasa u
»Aštanga-jogi« postupno, odabi­
rom, izdvaja dvije vrlo važne, sidha-
sanu i padmasanu.
»Aštanga-joga« upućuje učenika
da stav zauzme ovako:
»Povuci lijevu nogu i položi je
preko desnog bedra (si. 1). Potom
podigni desnu nogu i smjesti je na
lijevo bedro. Lijevu ruku povuci iza
leđa i dohvati palac lijeve noge.
Jednako tako uradi i s desnom.
Sjedi uspravno i načini dalandhara-
bandhu. Pokušaj fiksirati vrh nosa
Tehnika
Pri izvođenju padmasane pr­
votno se zauzima sjedeći položaj,
ispruženih nogu. Povijanjem lijeve
noge u koljenu privlači se lijevo sto­
palo i rukom polaže na mišić natko­
ljenice duž prepone. Donji dio sto­
pala okrenut je prema gore. Jed­
nako tako privlači se desna noga i
polaže na lijevi natkoljenični mišić,
stopalom do prepona. Obje pete
postavljene su tako da su neznatno
udaljene u pubičnom predjelu
(predjelu stidne kosti). Istodobno,
svaka peta blago pritišće trbuh u
točki dodira. Koljena su postavljena
na pod, tijelo je u gornjem dijelu
uspravno.
Vrlo je vjerojatno da će neko vri­
jeme biti teškoća s polaganjem
koljena na pod, odnosno koljeno
desne noge ostajat će nešto povi­
šeno, u zraku. Ne treba pretjerivati
92
(si. 2). To možeš napraviti i bez
đalandhara-bandhe. U tom slučaju
položi dlanove na koljena (si. 3).«
Stariji spis, »Hatha-joga pradipi-
ka«, opisuje padmasanu i praktici­
ranje kontrole disanja u tom položa­
ju:
»Zauzevši padmasanu i položivši
dlanove jedan povrh drugoga, pri­
tišće jogin bradu na prsa i učvršćuje
um u Brahmanu. Naizmjence steže
čmar i podiže apanu. Istovjetnim
kontrakcijama grla potiskuje pranu
nadolje. Ovako jogin ovladava neiz­
mjernim znanjem preko naklonosti
probuđenog kundalinija.«
potiskivanjem prema podu, jer
može se ozlijediti osjetljiva grada
koljena.
Dlan lijeve ruke polažemo na
pete, donjim dijelom okrenut nago­
re. Preko lijevog dlana postavljamo
desni. Pogled je usmjeren na vrh
nosa (nasagra dršti), čime se umi­
ruju raspršene misli i postiže kon­
centracija. Kako takvo fiksiranje
vrha nosa izravno utječe na mozak
preko optičkog živca, tehniku pro­
matranja treba razvijati postupno i
oprezno. Osobe slabih živaca neka
izbjegavaju nasagra-dršti.
U daljnjem postupku brada se
polaže do prsne kosti (đalandhara-
bandha) i steže analni sfinkter
(mula-bandha) (si. 4). Đalandhara-
bandha i mula-bandha važni su ele­
menti padmasane. Poželjno je prije
ez
aju

pi-
ci­
a­

vši
pri­
uje
že
im
nu
iz­
sti

er
da

na
o­
mo
vrh
mi­
n­
nje
ak
ro­
o i
ka

se
ra-
er
ra-
e­
ije
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

SI. 2 - padmasana, završni položaj (varijanta)

94
Asana
 Nebojša Tošković/Joga^terapija dozčravlja
kompletiranja
bati te tehnike

Ali, danas je
padmasane u k
bez tih tehnik
njem nogu pre
su isključujući
mula-bandhu. U
ostati izrazito d
vremenskog o

Fiziološko
Premda u p
navedena kao
padmasana je
pozicija za rela
se otkloni prvo
gležnjeva i z
Zbog specifič
fleksori su do
stegnuti, a p
pasivnom stan

Đalandh
Položaj u k
snuta prema p
'andhara-bandh
Položena čvr
ls
Pod grla (jug
nih kostiju, s
Vr
a t a . Glava je
može položiti i
BOira se kao
sape (si. na st
ozaj usavršen
SI. 4 - padmasana, završni položaj koji uključuje đalandhara bandhu, mula bandhu
i udijana bandhu
96
 Asana
kompletiranja padmasane uvjež­
bati te tehnike zasebno.
Ali, danas je proširenija varijanta
padmasane u kojoj se stav održava
bez tih tehnika, odnosno, polaga­
njem nogu prema navedenom opi­
su isključujući dalandhara-bandhu i
mula-bandhu. U tom stavu može se
ostati izrazito dugo i praktički nema
vremenskog ograničenja.
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Premda u prethodnom kontekstu
navedena kao meditativna asana,
padmasana je istodobno i dobra
pozicija za relaksaciju, osobito kad
se otkloni prvotna krutost koljena i
gležnjeva i zatvorenost bedara.
Zbog specifičnog položaja nogu
fleksori su donjih udova izrazito
stegnuti, a preostali su mišići u
pasivnom stanju. To uvjetuje slo­
Đalandhara- bandha i mula-bandha
Položaj u kojemu je brada priti­
snuta prema prsima naziva se da-
'andhara-bandha. Brada treba biti
Položena čvrsto uz udubljenje
ls
Pod grla (jugulum) između ključ­
nih kostiju, s nužnom povijenošću
Vr
a t a . Glava je spuštena. Brada se
može položiti i na prsnu kost. Prak-
BOira se kao sastavni dio padma-
sape (si. na str. 93), sidhasane (po-
ozaj usavršenih) ili neovisno o nji-
dhu
Dlanovi u padmasani mogu biti
položeni i na koljena u jednoj od
tipičnih formacija prstiju ruke {mu­
dra), pri čemu se spajaju kažiprst i
palac, odnosno palac i srednji prst.
Radi ravnomjernog djelovanja na
donje udove poželjno je padma­
sanu uvježbavati i uz obrnuti slijed
privlačenja nogu, odnosno najprije
privlačeći i polažući preko butnog
mišića desnu nogu, a potom i lijevu.
bodniji protok krvi i jaču opskrblje­
nost krvlju područja zdjelice i trbu­
šne šupljine.
Jogini smatraju da je u ovoj pozi­
ciji osobito povoljna mogućnost
kontroliranja i usredotočenja uma.
Stoga preporučuju padmasanu za
pranajamu i meditaciju, odnosno
više stupnjeve joge.
Mula-bandha vježba je snažnog
stezanja unutrašnjega i vanjskog
analnog sfinktera, koje se proširuje
i na čitavu pelvičnu regiju. Vježbom
treba ovladati postupno, jer nekon­
trolirano vježbanje može uzrokovati
intenzivan zatvor i poremećaj pro-
bavnog sustava. Prakticira se kao
sastavni dio padmasane i sidhasa­
ne, ili neovisno. Tradicionalno se
veliko značenje vježbi pridaje kao
stimulatoru buđenja kundalinija.
97
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Sldhasana (pozicija usavršenih)
Zbog običaja velikih jogina da
sjede u ovom stavu, pozicija je
nazvana sidhasana, u slobodnom
prijevodu »položaj usavršenih
mudraca«. Asani se pridaje veliko
značenje, prije svega spiritualno.
Objašnjavajući asanu, »Hatha-
[oga pradipika« (klasični tekst o
hatha jogi) navodi:
Tehnika
Kao i kod padmasane, valja sjest,
u prvotnoj fazi, ispruženih nogu.
Povijanjem lijeve noge u koljenu,
podvlači se peta ispod zdjelice i
polaže neposredno do perineuma.
Stopalo naliježe duž butnog mišića
isl. 1). Pogreška koju je moguće
SI. 1 - sidhasana, priprema
98
»Kao što je unutar ni jame načelo
nenasilja najvažnije, unutar jame
umjerena dijeta, tako je i sidhasana
najizrazitija unutar asana. Od 84
lakša-asana, sidhasanu treba prak­
ticirati uvijek. Ona čisti sedamdeset
dvije tisuće praničnih kanala (na­
di).«
napraviti o inosi se na postavljanje
pete prenisko (do analnog otvora) i
nasjedanje na peti. To treba izbjeći
točnim polaganjem pete do peri­
neuma. Tad se pritisak pete proši­
ruje i na kosti s obje strane.
 Asana

ačelo
ame
sana
84
prak­
deset
(na­

anje
ra) i
bjeći
peri­
roši­

99
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Poslije učvršćenja lijeve noge na {nasagra dršti), nego na korijen

opisani način, privlači se desna, nosa {bhrumadhja dršti). S izuzet­
jednakim povijanjem u koljenu, i kom povijanja u cervikalnim kra-
stopalom polaže preko gležnja lije­
ve. Peta se postavlja na pubičnu
Iješcima, kralješnica je uspravna.
Dlanovi su donjim bridom položeni Fizio
(stidnu) kost, a donji dio stopala duž na koljena, prsti položeni tako da
lijevoga butnog mišića. Pritom je
vanjski rub stopala uvučen u proci­
stvaraju tzv. dnjana-mudru (simbol
znanja) (si. 2). Za taj položaj naj­
građa
jep između butnog mišića i lista
lijeve noge. Glava je povijena napri­
prije potpuno ispružimo dlanove pa
spojimo vrh kažiprsta i palca. Ali, djelo
jed i brada položena na prsa, tvo­ dlanovi se mogu jednostavno
reći đalandhara-bandhu. U ovom
slučaju pogled nije usmjeren na vrh
postaviti na koljena, bez nekoga
osobitog položaja prstiju.
fiziolo
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti.
Istovjetni su onima kod padma- Osnovna je z
sane. da:
a) uspostav
sku snagu tije
b) uvježbav
mozak za inter
Ne ulazeći u
teze izišle iz tra
nja, zadržimo s
stavci. Kao št
organi tijela građ
zivno, mišićno,
masno). Uspije
idealnom stanju
funkcionirati sav
Promotrimo
n
užno zadovol
zdravstvenog s
Uudskog tijela i
kulturne asane
ostvarenju tog u
da
ove pozicije p
Us
' Postavljanju
6
. snage čovje
f

l2lo|
o g i j i , četiri
100
rijen
zet­
kra-
vna.
ženi Fiziološko-anatomska
o da
mbol
naj­
građa ljudskog tijela i
e pa
Ali, djelovanje asana na
avno
koga fiziološke sustave

Osnovna je zadaća pozicija u jogi vjeta životno važna za održavanje

da:
a) uspostave najveću organ­
sku snagu tijela,
b) uvježbavaju kralješnicu i
mozak za interakciju kundalinija.
Ne ulazeći u opravdanost druge
teze izišle iz tradicionalnog shvaća­
nja, zadržimo se na prvoj pretpo­
stavci. Kao što je poznato, svi
organi tijela građeni su od tkiva (ve­
zivno, mišićno, živčano, koštano,
masno). Uspije li se tkivo održati u
idealnom stanju, ljudsko će tijelo
funkcionirati savršeno i snažno.
Promotrimo li uvjete koje je
n
užno zadovoljiti za održavanje
zdravstvenog stanja različitih tkiva
Uudskog tijela i spoznamo li kako
kulturne asane mogu pridonijeti
ostvarenju tog uvjeta, zaključujemo
da
ove pozicije pridonose razvijanju
Us
' Postavljanju najizrazitije organ-
6
. snage čovječjeg tijela. Prema
f 1 probavni sustavi moraju biti u
l2lo|
o g i j i , četiri su osnovna predu­
zdravlja i tkiva:
a) redovito opskrbljivanje tkiva
odgovarajućom hranom,
b) usklađen i uredan rad sustava
žlijezda s unutrašnjim lučenjem,
c) djelotvorno i temeljito odstra­
njivanje štetnih produkata,
d) vitalan i funkcionalan živčani
sustav.
Redovito opskrbljivanje tkiva
odgovarajućim hranjivim tvarima
(bjelančevinama, mastima, ugljiko-
hidratima, mineralima, vitaminima)
i kisikom obavlja se s pomoću krvo­
žilnog sustava. Prva četiri elementa
čovjek dobiva iz hrane i vode, preko
probavnog sustava. Pravovaljano
opskrbljivanje tim elementima ovisi
0 kvaliteti hrane i o dobrom funkcio­
niranju i mogućnosti upijanja pro­
bavnog sustava. Dakle, za održa­
vanje funkcionalnosti tkiva krvožilni
dobru stanju.
101
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Probavni sustav i joga

Dobra probava nezaobilazan je
korak k zdravlju i dugovječnosti.
Štoviše, zdrava probava istodobno
je i velik korak k zdravijem načinu
razmišljanja i progresivnim ljudskim
idejama. Nažalost, u sve više ljudi,
djelomice zbog neinformiranosti o
primarnoj važnosti probavnog
sustava i, prema tome, nedovoljnoj
skrbi o probavi, i zbog sve izrazitijih
probavnih tegoba uzrokovanih
neprimjerenim načinom života i
prehrane niskovrijednim, a često i
prekomjerno otrovima onečišćenim
namirnicama, nastaju veći poreme­
ćaji i odstupanja od idealnih pro­
bavnih funkcija te se tako narušava
ljudsko zdravlje u psihofizičkom
pogledu.
Stoga je i prvi korak /oga-terapije
do zdravlja usmjeren oživljavanju
probavnog sustava, promatrano
uopćeno, i prema pojedinim seg­
mentima.
Razmotrimo u najkraćim crtama
funkcioniranje probavnog sustava.
Osnovni organi odgovorni za pro-
bavne funkcije organizma - želu­
dac, crijeva, gušterača i jetra -
smješteni su u trbušnoj šupljini
poduprijetoj zdjelicom odozdo i
snažnim mišićjem s ostalih strana.
Priroda je osigurala jedinstven i
savršen mehanizam za održavanje
zdravlja probavnih organa odvija­
njem danonoćne, automatske
masaže. Za razumijevanje tog
postupka dovoljno je promotriti
trbušne kretnje pri normalnom disa­
nju i utvrditi kako se svakim izdisa­
jem mišićje prednje stijenke trbuha
steže i potiskuje unutra i nagore.
Protivno tome, pri udisaju-ošit pri­
tišće trbuh nadolje i naprijed.
Istodobno, opušteni trbuh olak­
šava cjelokupan proces. Taj postu­
pak ponavlja se u prosjeku 1 4 - 1 8
puta u minuti, odnosno između
20.160 i 25.920 puta na dan, što
uzrokuje automatsku i temeljitu
masažu kao blagodat prirode za
održavanje zdravlja probavnog
sustava u optimalnom radu.
Razumljivo, ta će automatska pri­
rodna masaža biti djelotvorno pro­
vediva samo ako je trbušna mišićna
struktura dovoljno jaka i elastična.

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u probavnom

sustavu)

• abdominalno disanje, • ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • basti

krija, • bhudangasana, • dihva sodhana, • halasana, • joga mudra, • kapalabhati,
• kunjdala krija, • majurasana, • nauli krija, • pašćimatana, • sarvangasana, •
supta vadrasana, • šalabhasana, • šankaprakšalana, • širšasana, • udijana
bandha, • utanasana, • vakrasana, • viparita karani
102
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela...

pljini Probavni sustav

do i
rana.
en i
vanje
dvija­
atske
tog
motriti
disa­
disa­
buha
gore.
t pri­

olak­
ostu­
4-18
među
, što
eljitu
e za
vnog

a pri­
pro­
šićna
ična.

om

basti
hati,
na, •
jana
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

A upravo je to slaba točka čovjeka jom, odnosno proširenjem organa oko 12 sati, a
danas. Pretežno orijentiran sjede- zbog slabljenja čvrstoće i elastici- (U krajnjim s
ćim i statičnim poslovima, nepra­ teta gradivnog tkiva. i više od 24
vilna držanja tijela, bez dovoljno Tegobe zbog takvih anomalija obroka zadrž
dnevne tjelesne dinamike, slabi i postaju teže s povećanjem stupnja ma. Broj obr
gubi se elasticitet trbušnih mišića i deformacije i uzrokuju lošiju proba­ dulje razdob
narušava prirodni ritam probavnih vu, kao prvi simptom, sve izrazitiji nog ciklusa.
impulsa. Osim toga, i diše se nepra­ zatvor i funkcionalnu dispepsiju. loše probave
vilno, a rezultat je loša probava. Zbog neredovitosti i nepravovre- obroka unuta
Tako je, naprimjer, u ljudi koji pate menostii' uklanjanja otpadnih tvari To, daka
od funkcionalne dispepsije nađeno nastupa^ onečišćenje organizma preusmjerava
da je trbušno mišićje nedovoljno štetnim (otrovnim) proizvodima prije svega n
elastično ili slabo, a najčešće oboje. probave, a sve to uvjetuje različite odnosno on
organske tegobe kao što su glavo­ preuzimanjem
Dakako, želi li se zadržati dobra
bolja, depresija i slično. Mogući kar­ nih crijevnih s
probava, određena pažnja mora biti
cinom debelog crijeva kao krajnji i žilnog sustav
posvećena održavanju (ili vraćanju,
najpogubniji rezultat nerijetko je i, postupno,
ako je posrijedi bio gubitak) odgo­
karika što zatvara krug. njuje se elas
varajuće snage i elastičnosti mišića
Jogičke vježbe ne samo što omo­ ljuje se i osje
trbušne stijenke. U protivnom, osim
gućavaju normalizaciju probavnih trašnjeg pritis
slabljenja djelotvornosti prirodnih
funkcija, osiguravajući djelotvornu pleksusa. Uj
probavnih impulsa, pomaknuti su
automatsku masažu probavnih uzroci negati
organi i oni, zbog nemogućnosti da
organa, nego potiču snažnu i djelo­ kao što su s
budu zadržani u prirodnom položa­
tvornu unutrašnju masažu u stup­ dražljivost. Na
ju, vise u trbušnoj šupljini ili su pri­
nju u kojemu se to rijetko nalazi u jedan od osno
ljubljeni uza stražnju stijenku.
bilo kojemu od poznatih sistema tje­ starenja.
Pomicanje organa trbušne šupljine
popraćeno je najčešće i deformaci- lesne i zdravstvene kulture. Pojava mož
slabom proba
nim uzimanje
Detoksikacija proporcionaln
darda koji om
Gaylor Hauser: Smrt stanuje njivim materijama, a istodobno
u crijevima štetni proizvodi' probave pravo­
dobno su izbačeni, bez mogućnosti
onečišćenja i otrovanja organizma.
Probava je prirodni proces pri­
hvaćanja i razgradnje hrane, uzi­ Ciklus od trenutka unošenja
Joga u
manja hranjivih elemenata i ukla­ hrane do trenutka izbacivanja pro-
bavljenih otpadnih tvari u idealnom
područ
njanja suvišnih i otpadnih tvari. Taj
proces ima određeni ritam, utana­ obliku traje, prema mišljenju jogins, Bilo da je
čen tako da s odgovarajućom pre­ između 8 do 10 sati. No, taj prirodni nakani, bilo da
hranom zdrav organizam zadovo­ ritam posjeduje malo tko. U boljim Pristupu, poč
ljava potpuno svoje potrebe za hra- slučajevima ciklus je produžen na usmjeren potp

104
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela

ana oko 12 sati, a vrlo često i na 24 sata. nje« u prehrani, a mnogo je rjeđe u
ici- (U krajnjim slučajevima produljen je krajevima s racionalnijim dnevnim
i više od 24 sata.) To znači i više jelovnikom. Dakako, ne misli se pri­
alija obroka zadržanih u želucu i crijevi­ tom na područja gdje glad i pothra­
nja ma. Broj obroka utoliko je veći što je njenost uzimaju svoj danak. U pret­
ba­ dulje razdoblje potpunog probav- hodnom slučaju potvrđena je izreka
zitiji nog ciklusa. Nerijetko ljudi krajnje »živjeti da bi jeo«, ali povlači i neug­
siju. loše probave zadržavaju i do šest odne posljedice"".
vre- obroka unutar probavnog trakta.
Nužno je upozoriti i da prilično
vari To, dakako, izaziva izrazito proširen »običaj« ljudi s mnogim
zma preusmjeravanje ljudske energije poslovnim ili drugim obavezama. U
ima prije svega na probavne procese, težnji za što racionalnijim utroškom
čite odnosno onečišćuje organizam dragocjenog vremena, oglušuju se
avo­ preuzimanjem i prenošenjem otrov­ o prirodne pozive za pražnjenjem i
kar­ nih crijevnih sadržaja preko srčano- ostavljaju to za slobodno vrijeme,
nji i žilnog sustava. Razvijaju se plinovi ili, još gore, kad više »nije izdržlji­
je i, postupno, u toku vremena, sma­ vo«. Tako neshvatljiv postupak ne
njuje se elasticitet crijeva. Pojav­ samo što je izuzetno štetan, nego u
mo­ ljuje se i osjećaj neugodnoga unu­ duljem razdoblju slabi prirodni
vnih trašnjeg pritiska u predjelu solarnog nagon uzrokujući zatvor i niz bolesti
ornu pleksusa. Ujedno se pojavljuju i kojima zatvor služi kao podloga.
vnih uzroci negativnih emotivnih stanja
Navedene tegobe nalazimo oso­
elo­ kao što su strah, depresija, raz-
bito u ljudi prekomjerne težine, jer
tup­ dražljivost. Naposljetku, u tome je i
trbušna je struktura u velikom
zi u jedan od osnovnih uzroka preranog
postotku izgubila sposobnost
a tje­ starenja.
samoproduciranja prirodnih pro­
Pojava može biti pojačana, osim bavnih impulsa kao posljedice slab­
slabom probavom, i čestim dnev­ ljenja trbušnog disanja, važne faze
nim uzimanjem obroka. To raste cjelokupnog disanja, koja pruža
proporcionalno s povećanjem stan­ funkcionalno podražavajuće i
darda koji omogućava »blagosta­ nužne stimulanse predjelu trbuha.
obno
avo­
nosti
ma.
enja
Joga u preventivi i terapiji trbušnog
pro-
nom
područja
gins, Bilo da je riječ o preventivnoj probave i probavnih funkcija, a
odni nakani, bilo da je riječ o terapijskom potom i prihvaćanju toga da ukla­
oljim Pristupu, početni korak mora biti njanje iskorištenoga crijevnog sad­
n na usmjeren potpunijem upoznavanju ržaja jednom na dan nije dostatno,
105
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
jer otpadne tvari nakon 12 sati
postaju vrlo toksične. Stupanj
otrovnosti raste naglo i nakon 48
sati zadržavanja, sadržaj u crije­
vima postaje opasan izvor otrovnih
supstancija. Dakle, nužno je vratiti
prirodni ritam pražnjenja adekvat­
nim vježbama joge.
Jogički tretman koji se provodi
istodobno je kombinacija odgova­
rajućih asana (pozicija), tehnika
disanja i tehnika čišćenja usmjere­
nih na održavanje ili povratak fun­
kcionalnosti probavnog sustava.
Mišići mogu zadržati snagu i ela­
stičnost ako su izloženi vježbama
istezanja i opuštanja. Bhuđangsa-
na, šalabhasana, supta vadrasana i
dhanurasana izvrsne su vježbe
istezanja za prednje trbušne miši­
će, a istodobno su podobne za ste­
zanje leđnih mišića u slabinskokr-
stačnom predjelu. Joga-mudra,
pašćimatana, halasana, majura-
sana i utanasana omogućavaju
snažnu kontrakciju prednjih trbu­
šnih mišića, a istodobno obraćaju
pažnju na istezanje leđnih mišića.
Tih devet terapijski vrlo pogodnih
vježbi upotpunjuju se s dvije dodat­
ne, vakrasanom i ardha-matsjen-
drasanom, koje snažno djeluju na
kose i ravne trbušne mišiće i tako
zatvaraju kompleks pozicija usmje­
renih aktiviranju svih trbušnih miši­
ća. Šalabhasana predstavlja sna­
žan impuls za ošit. Iz toga je vidljivo
da asane mogu formulirati nužne
vježbe za trbušne mišiće i osposo­
biti ih da vrlo djelotvorno automatski
masiraju abdomen.
106
No, pravi preventivno-terapijski tkiva cijelo
efekt u kombinaciji s prethodnim mastima, u
zapažamo kad u taj sistem une- lima i vitam
semo i dvije neosporno jedinstvene dena potpu
vježbe - nađene jedino u jogi - udi-
janu i nauli, koje su jogički rariteti. Navedimo
Udijana pojačava okomitu masažu sklopu terap
trbušnih organa, a nauli daje late- koja se pr
ralnu (poprečnu) masažu. Kod inverznih (o
prve, povlačenjem prednje trbušne su širšasan
stijenke počinje djelotvorna i vidljiva rita karani.
okomita masaža, a kod druge ona omogućuju
je upotpunjena naizmjeničnim ste­ pomaknutih
zanjem i opuštanjem lijevoga i pravo mjest
desnoga rektusa (ravnog trbušnog djelovanja s
mišića) i pomicanjem od jedne na
drugu stranu duž čitave površine
abdomena. Specifičnost je tih vje­
žbi tolika da nema sličnih primjera
ni u jednomu od poznatih sistema
tjelesne i zdravstvene kulture.
Kako je rečeno, snaga trbušnog
mišićja nužna je ne samo za pruža­
nje automatske masaže nego je i
veoma važna za držanje organa
trbušne šupljine na odgovaraju­
ćemu mjestu. I stoga, pojavu pomi­
canja organa i odgovarajućih bole­
sti proisteklih iz toga, a funkcio­
nalnu dispepsiju osobito, možemo
uspješno spriječiti jedino održava­
njem snage i elasticiteta mišića na
primjerenoj razini. Vježbe joge ne
samo što održavaju proces auto­
matske masaže organa trbušne
šupljine, nego i zadržavaju čitavu
abdominalnu visceru na odgovara­
jućem mjestu i tako osiguravaju
urednu probavu i apsorpciju hrane.
Kad je to učinjeno, zadaća koju pro­
bavni sustav ima u opskrbljivanju
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela.

ski tkiva cijelog tijela bjelančevinama, položaja unutrašnjih organa. Redo­

im mastima, ugljikohidratima, minera­ vitim prakticiranjem to vraćanje pre­
ne- lima i vitaminima, može biti prove­
lazi u trajno stanje.
ne dena potpuno.
I, naposljetku, zaključimo ovo
di- poglavlje upozorenjem na speci­
eti. Navedimo i izuzetno značenje u fične jogičke vježbe disanja i čišće­
žu sklopu terapije abdominalne regije, nja, koje su usmjerene upravo tret­
te- koja se provodi uspostavljanjem manu predjela trbuha. Riječ je prije
od inverznih (obrnutih) pozicija kao što svega o tzv. abdominalnom disanju
ne su širšasana, sarvangasana, vipa- koje jača crijevnu aktivnost, te o
va rita karani. Inverzne pozicije joge nekim postupcima čišćenja kao što
na omogućuju mehaničko vraćanje su šankaprakšalana, basti-krija i
te­ pomaknutih organa na njihovo drugo. Podrobnije će se govoriti o
i pravo mjesto, jer izmjenjuju smjer njima u odgovarajućim poglavljima
og djelovanja sila teže promatrano s o disanju i tehnikama čišćenja.
na
ne
je­
era
ma

og
ža­
e i
na
ju­
mi­
le­
io­
mo
va­
na
ne
to­
ne
avu
ra­
aju
ne.
ro­
nju

107
 Nebojša Tošković I Joga - terapija do zdravlja

Srčanožilni sustav i joga

Drugi je sustav, funkcija kojega
se neposredno nadovezuje na fun­
kcije probavnog sustava, srčano­
žilni ili kardiovaskularni (krvožilni)
sustav, uloga kojega je provođenje
krvi kroz žile tijela radi prijenosa
hranjivih sastojaka izdvojenih u
toku probavnog procesa i kisika iz
pluća, odnosno otplavljivanje
suvišnih ili štetnih tvari kao rezul­
tata metaboličkih procesa u stani­
cama.
Kardiovaskularni sustav sastav­
ljen je od dijelova odgovornih za cir­
kulaciju krvi, i to od srca, šupljega
mišićnog organa koji ubrizgava krv,
zatim arterija, žila što odvode krv iz
srca, vena, koje krv dovode iz peri­
fernih dijelova natrag u srce. Krajnji
ogranci sustava građeni su od
mreže najsitnijih krvnih žila, kapila-
ra, koje međusobno povezuju naj­
manje ogranke arterija i vena i u
kojima se izmjenjuju plinovi. Napo­
sljetku, sastavni je dio sustava i krv
kao tekuća supstancija koja struji
kroz taj sustav. Srčanožilni sustav
funkcionirat će dobro, promatrajući
općenito, jedino ako i pojedini dije­
lovi sistema funkcioniraju odgova­
rajuće.
Pokušajmo objasniti doprinos
vježbi joge u ostvarivanju zadataka
ovoga sustava.
Najvažniji je organ sistema srce,
koje naizmjeničnim, neprekidnim
stezanjem i opuštanjem u toku ljud­
skog vijeka održava cirkulaciju krvi
kroz organizam. Središnji dio, naj­
deblji i funkcionalno najvažniji, gra­
đen je od snažnoga mišićnog tkiva.
No, snaga srčanog mišićja s vreme­
nom ipak slabi. Odgovarajućim vje­
žbama joge srce se može održavati
u zdravome i funkcionalnome kon-
dicionom stanju.
Promotri li se anatomija udijane i
nauli-krije, uočava se da intenzivno
podižu dijafragmu (ošit) prema gore
i tako produciraju dobru masažu
srca odozdo.
I, nadalje, jedan od mogućih
načina održavanja zdrave funkcije
srčanog mišićja izlaganje je naiz­
mjeničnim promjenama pritiska,
odnosno rastezanja i stezanja.
Kako je srce smješteno u prsnoj
šupljini, djelovanje izmjene pritiska
bit će provedivo uz alternativno
povećanje ili smanjenje pritiska
unutar torakalnog prostora, što se

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u srčanožil-

nom sustavu)

• ardha šalabhasana, • bhudangasana, • dhanurasana, • halasana, •

majurasana, • nauli krija, • sarvangasana, • šalabhasana, • širšasana, • udijana
bandha, • viparita karani
108
 . Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela

Srčanožilni sustav
os
ka

ce,
im
ud­
rvi
aj­
ra­
va.
e­
je­
ati
on-

ei
no
ore
žu

ćih
ije
iz­
ka,
ja.
noj
ka
no
ka
se

l-

109
 Nebojša Toškovic I Joga - terapija do zdravlja

postiže odgovarajućim vježbama.

Tako će se kod udijane i nauli-krije,
za njihovu osjetljivu strukturu. Nai­
me, za razliku od arterija, one Dišni
pravilno izvedenih (a to znači da nemaju, ili je smanjen na minimum,
nije riječ o Muellerovu efektu ili Val- srednji gradivni sloj u kojemu je, Kisik je jed
salva-efektu,* koji uzrokuju upravo osim glatkog mišićja, vrlo mnogo hrane organ
neželjene posljedice i stoga vježbe elastičnih niti, pa vene stoga lakše mnogih, najv
valja raditi samo uz nadzor učitelja), postaju podložne određenim obo­ tvari do tkiva
smanjiti pritisak unutar medijasti- ljenjima (najčešće je to proširenje preko krvožiln
nalnog prostora. vena). Stoga je sprečavanje bolesti već utvrđeno
i pravilno održavanje vena najvaž­ sustav optim
Protivno tome, bhuđangasana,
nije u krvožilnom sustavu. nema preprek
šalabhasana, dhanurasana i maju­
rasana uzrokuju povećanje unutra­ kom pod uvje
šnjeg pritiska na srce. Jednaki se Koncepcija joge pronašla je vrlo organizam u d
učinak postiže u inicijalnim fazama jednostavan i nadasve djelotvoran Bjelančevinam
sarvagasane, viparite karani i hala­ put - inverzne pozicije kao što su hidratima, min
sane. Dakle, treba imati na umu da širšasana, sarvangasana, viparita organizam se
naizmjenično povećanje i smanje­ karani i neke jednostavnije varijan­ vanjem proba
nje pritiska provedeno sistemom te, u kojima se uobičajeni položaj kom posredov
određenih asana pridonosi zdravlju ljudskog tijela u odnosu na privlač­ đuposrednik je
srca, pozitivno djeluje na snagu i nost sile teže od glave prema nožilni sustav.
elasticitet srčanog mišićja i, dobrim nogama zamjenjuje pozicijom od
Kako je k
radom srca, pospješuje efikasnost nogu prema glavi. U takvoj situaciji
metaboličkih
cjelokupnoga krvnožilnoga susta­ opterećenje u dovodu krvi do srca
dioksid jedan
va. svedeno je na minimum, pa se tako
kata, potrebno
Unutar ostalih elemenata srča- uveliko smanjuje unutrašnji pritisak
nje dišnog me
nožilnog sustava, nesumnjivo, uzrokovan prolazom krvi. Rezultat niziranog opsk
vene su najslabije i najpodložnije je takva postupka izuzetan. Kratko odstranjivanja
oboljenjima, a kako je njihova dnevno razdoblje rasterećenosti omjeru i količi
zadaća prikupljanje i podizanje krvi postignuto u navedenim asanama nesmetano pro
iz gotovo čitava tijela do srca pro­ toliko je djelotvorno u zaštiti i kog procesa.
tivno sili teži, postavlja se pitanje obnavljanju vena da pacijenti koji
mogućnosti obnavljanja, odnosno boluju od proširenja vena mogu Pluća su tem
održavanja određenog stupnja dje­ većim dijelom, pa čak i potpuno, Ali, zadovoljav
lotvornosti. Zadaća vena da usmje­ otkloniti tegobe prakticiranjem ovisi ne samo
ravaju cirkulaciju krvi protivno djelo­ inverznih pozicija (obrnutih položa­ tkiva; veliku u
vanju sile teže veliko je opterećenje ja) nekoliko minuta na dan. potrebni za od
nosti. Razumlji
zdravi. Istodo
boraju biti čisti

Dakle, moraj
Preduvjeta:

110
 Fiziološko-anatomska
i­
e Dišni sustav i joga
m,
e, Kisik je jedan od elemenata pre­
o hrane organizma i, po mišljenju
e mnogih, najvažniji. Poput ostalih
o­ tvari do tkiva i stanica doprema se
e preko krvožilnog sustava. Kako je
ti već utvrđeno, ako je krvožilni
ž­ sustav optimalno funkcionalan,
nema prepreka opskrbljivanju kisi­
kom pod uvjetom da je unesen u
lo organizam u dovoljnim količinama.
an Bjelančevinama, mastima, ugljiko-
su hidratima, mineralima i vitaminima
ta organizam se opskrbljuje posredo­
n­ vanjem probavnog sustava, kisi­
aj kom posredovanjem dišnoga. Me-
č­ đuposrednik je u oba slučaja srča-
ma nožilni sustav.
od
Kako je kisik nužan element
ciji
metaboličkih procesa, a ugljični
ca
dioksid jedan od štetnih nusprodu-
ko
kata, potrebno je dobro funkcionira­
ak
nje dišnog mehanizma radi sinhro-
tat niziranog opskrbljivanja kisikom i
ko odstranjivanja ugljičnog dioksida u
sti omjeru i količinama dostatnima za
ma nesmetano provođenje metabolič­
i kog procesa.
oji
gu Pluća su temeljni organ disanja.
no, Ali, zadovoljavajuća dišna aktivnost
em ovisi ne samo o zdravlju plućnog
ža­ tkiva; veliku ulogu imaju i mišići
potrebni za odvijanje plućne aktiv­
nosti. Razumljivo, moraju biti jaki i
zdravi. Istodobno, dišni prolazi
boraju biti čisti.
Dakle, moraju biti zadovoljena tri
Preduvjeta:
grada ljudskog tijela.
a) zdrava pluća,
bj snažni mišići, aktivatori pluća,
c) čisti dišni kanali.
S ispunjenjem ovih pravila dišni
proces teče nesmetano. Ali, to još
ne znači da će opskrbljivanje orga­
nizma potrebnim količinama kisika
biti dostatno. Odnosno, potrebno je
da je zadovoljen i četvrti preduvjet:
ispravna tehnika disanja i opti­
malno korištenje plućnog kapacite­
ta. O posljednjemu će biti govora u
zasebnom poglavlju o tehnikama
disanja.
Općenito govoreći, zdravlje
pluća predodređeno je stupnjem
elastičnosti i aktivnošću zračnih
mjehura (alveola) od kojih su pluća
građena. Ako se elasticitet pluća ne
smanjuje i ako nema neaktivnih
zračnih stanica, zdravlje je neome­
tano. U tu svrhu, naprimjer, djeluju
šalabhasana (skakavac) i majura­
sana (paun). Šalabhasana postav­
lja zahtjev za dubokim udahom u
fazi izvođenja, a nakon zauzimanja
pozicije, zadržavanje udahnutog
zraka na neko vrijeme, i to pod izra­
zitim plućnim pritiskom, što uzro­
kuje potiskivanje zraka u svaku sta­
nicu i njihovo aktiviranje. Ta pozicija
provođena svaki dan neće dopustiti
alveolnu neaktivnost čak ni za redo­
vita disanja, jer jednom stvorena
navika alveola da sudjeluju u disa­
nju, neće biti lako otklonjena, bez
obzira na to je li posrijedi povišeni ili
sniženi pulmonalni pritisak.
111
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
Istovjetan efekt zbiva se pri izvo­
đenju majurasane. Podrobnije
objašnjenje o ovim tehnikama pru­
ženo je u poglavlju o asanama.
Spomenimo jedino ovo: dok je kod
šalabhasane kumbhaka kao postu­
pak zadržavanja daha nužna, kod
majurasane postoji mogućnost
biranja. Odnosno, uvježbaniji prak­
tikant bit će u stanju finalni stav
održavati uz disanje. Dakako, slični
je učinak i kod drugih asana, no čini
se da je to u ove dvije najizrazitije.
Ima također i određenih tehnika
disanja koje produžuju zadržavanje
daha pod povećanim plućnim priti­
skom.
Elastičnost tkiva može se održati
bude li tkivo svaki dan određeno vri­
jeme izloženo potpunom istezanju.
Upravo se to događa kod šalabha­
sane, naprimjer, odnosno istežu se
pluća do krajnje granice. Zaključu­
jemo stoga: prakticirajući odgova­
rajuće asane - a poslije ćemo
vidjeti to - i odgovarajuće tehnike
disanja, student joge može održati
elasticitet i stalnu aktivnost alveola,
odnosno zdravlje pluća.
Drugi uvjet za odgovarajuće
opskrbljivanje krvi kisikom snaga je
i elastičnost respiratornih mišića.
Potreba duboka udaha kod šalab­
hasane i majurasane, odnosno
izdaha kod udijana-bandhe i nauli-
krije, vodi izrazitom aktiviranju
mišića zaduženih za disanje. Redo­
112
vitim vježbanjem oni su primjereno
pojačani.
Dišni sus
Kod vakrasane i ardha matsjen-
drasane kao izrazitih primjera vje­
žbi izvijanja, odnosno kod supta-
vadrasane, dhanurasane i bhudan-
gasane razvija se visok stupanj ela­
stičnosti medurebarnih (interkostal-
nih) mišića.
Naposljetku, treći uvjet, održava­
nje prohodnosti, odnosno čistoće
dišnih kanala, može biti vrlo djelo­
tvorno provedeno osobitim tehni­
kama čišćenja, kao što su npr. dala-
neti, sutra-neti te tehnikama disa­
nja, udaji pranajama, bhastrika,
kapalabhati i sličnima. Prolazi koji
su povremeno reducirani zbog upa­
ljenih krajnika, adenoidnih polipa
(izrasline u obliku polipa), kronič­
noga nazalnog katara (kronična
upala nosne sluznice) i deformira­
nog septuma (pregrade) mogu biti
djelomično tretirani. Prema isku­
stvima instituta u Lonavli (Indija),
tako sigurno mogu biti asanama
tretirani krajnici i u mnogim slučaje­
vima kronični nazalni katari. Ali, kod
drugih oblika smetnji asane se
pokazuju manje djelotvorne, a kat­
kad i nemoćne. U tretiranju upale
krajnika vrlo se uspješno pokazuju
sarvangasana, viparita karani, mat­
sjasana i dihva-sodhana.
Vrlo se često istim vježbama pro­
vodi uspješna terapija kroničnog
katara.
 tijela...
eno
Dišni sustav
jen-
vje­
pta-
dan-
ela­
tal-

va­
oće
elo­
hni­
ala-
sa­
ika,
koji
pa­
lipa
nič­
čna
ira­
biti
ku­
ja),
ama
aje­
kod
se
kat­
ale
uju
mat­

pro­ srce
nog
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Sustav žlijezda s
unutrašnjim lučenjem i joga
Prihvatili smo već pretpostavku
da zdravlje tkiva ljudskog organiz­
ma ovisi o odgovarajućem opskrb­
ljivanju bjelančevinama, ugljikohi-
dratima, mastima, mineralima, vita­
minima i kisikom, ali ovisi i o radu
žlijezda s unutrašnjim lučenjem.
Endokrini sustav s autonomnim živ­
čanim sustavom djeluje na sve dije­
love organizma potičući niz meta­
boličkih funkcija, kontrolirajući
brzinu pojedinih kemijskih reakcija,
odnosno usklađujući rad organskih
funkcija. Svoje produkte - hormone
- žlijezde luče izravno u krv. Ali, rad
pojedinih žlijezda povezan je tako
da djelovanje jedne žlijezde naj­
čvršće ovisi o djelovanju druge,
neposredno ili posredno, preko
mjesta djelovanja hormona. To
razumijeva osjetljivost, odnosno
potrebu za najvećim mogućim
Koordiniranim radom sustava.
Odstupanje od normalnog lučenja
Sust
hormona, bilo da je riječ o hiperfun-
kciji. (povećnom lučenju), bilo da je
riječ o hipofunkciji (smanjenom
lučenju), uzrokuje niz organskih
oboljenja endokrinog porijekla.
Najvažnije su žlijezde sustava s
unutrašnjim lučenjem hipofiza (pi-
tuitarna), epifiza (pinealna), štit­
njača (tiroidna), doštitnjača (parati-
roidna), grudna (timus), nadbu­
brežna (suprarenalis), gušterača
(pankreas) i spolne žlijezde (testis,
ovarium).
Mogu li, i kako, djelovati asane i
tehnike disanja na taj sustav?
Odnosno, mogu li vježbe održavati
zdravim taj sustav? Odgovor je
pozitivan. Može se uspotaviti speci­
fičan set asana i upotpuniti ga
odgovarajućim tehnikama disanja,
koje će djelovati na pojedine od naj­
važnijih žlijezda.
Tako će, naprimjer, sarvangasa-
na, viparita karani, matsjasana i da-

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju nepravilnosti u radu

pojedinirr žlijezda s unutrašnjim lučenjem)

testis: • nauli krija, • sarvangasana, • udijana bandha; gušterača:

• bhastrika pranajama, • halasana, • kapalabhati, • majurasana, • nauli krija,
• udijana bandha; doštitna žlijezda: • halasana, • sarvangasana, • širšasana;
epifiza: • širšasana; hipofiza: • sarvangasana, • širšasana; štitnjača: •
halasana, • matsjasana, • sarvangasana, • širšasana, • viparita karani;
nadbubrežne žlijezde: • bhuđangasana, • dhanurasana, • nauli krija, •
sarvangasana, • udijana bandha; jajnik: • nauli krija, • sarvangasana, • udijana
bandha
114
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela.

Sustav žlijezda s unutrašnjim lučenjem

(uz prikaz oživčavanja)

un-
a je
om
kih

a s
(pi-
štit­
ati-
bu­
ača
tis,

ne i
av?
vati
je
eci­
ga
nja,
naj­

sa-
da-

na
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

landhar-bandha biti izvrsne vježbe Vidljivo je, dakle, da pravilno oda­

za regulaciju rada štitne žlijezde.
Hipofiza i epifiza najbolje će biti tre­
tirane širšasanom, bhastrika-pra-
najamom. Bhuđangasana, dhanu­
rasana, udijana i nauli podobne su
za regulaciju rada nadbubrežne žli­
jezde, a sarvangasana, udijana i
nauli za spolne žlijezde.
brana kombinacija iz osnovnog
seta asana i pranajame može pozi­
tivno djelovati na najvažnije žlijezde
endokrinog sustava, stimulirajući ih
i otklanjajući određena odstupanja
od normalnog rada.

Odstranjivanje nečistoća,
mokraćni sustav i joga
Drggi uvjet koji mora biti zadovo­
ljen kako bi se održalo zdravlje tkiva
djelotvorno je odstranjivanje neči­
stoće iz organizma, odnosno ug­
ljičnog dioksida, mokraćne kiseline,
žuči, urina (uključujući mokraćnu
kiselinu i ureju), fekalnih tvari te
neprobavljenih sadržaja. Mnogi od
tih spojeva otrovni su.
Ugljični dioksid eliminira se preko
dišnog sustava, urin s mokraćnom
kiselinom i urejom (mokraćevi-
nom), urinarnim (mokraćnim)
sustavom, a fekalne tvari posredo­
vanjem probavnog sustava. Dakle,
temeljito odstranjivanje nečistoće iz
organizma, kao rezultat metabolič­
kih procesa, uvjetovano je posredo­
vanjem dišnoga, mokraćnoga i pro­
bavnog sustava. Djelovanje asana i
tehnika disanja na rad probavnoga i
dišnoga sustava objašnjeno je u
prethodnim poglavljima.
Asane mogu također djelovati i
na. mokraćni sustav, koji se sastoji
od bubrega, uretera (mokraćovo­
da), mokraćnog mjehura i uretre
(mokraćne cijevi). Organi koji zaista
stvaraju urin su bubrezi, dok ostali
uglavnom tvore putove za odstra­
njenje urina iz tijela. Kako su
bubrezi smješteni u trbušnoj šuplji­
ni, vježbe podobne za oživljavanje
te regije bit će istodobno i stimula-
tori rada tog organa. Zapažen je
osobito visok stupanj djelotvornosti
halasane, vakrasane, ardha-mat-
sjendrasane, udijana-bandhe i
nauli-krije.

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u mokraćnom

sustavu)

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhuđangasana, • halasana, •

nauli krija, • šalabhasana, • udijana bandha, • vakrasana
116
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela...

da­
nog
ozi­
zde Mokraćni sustav
ći ih
anja
bubrezi

ga i
e u

ati i
stoji
vo­
etre
ista
stali
tra­
su
plji­
anje
ula-
n je
osti
mat-
i

om

, •

_
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Živčani sustav i joga

I, naposljetku, treći uvjet što smo
ga naveli kao nužan za održavanje
zdravlja tkiva dobro je funkcionira­
nje živčanog sustava. Živčani
sustav dio je čovječjeg tijela, skup
organa koji reguliraju sve funkcije
organizma koordinirajući ih među­
sobno i u odnosu na okolinu. Pre­
nosi stvorene podražaje iz možda­
nih centara na periferiju te uvjetuje
svijest i omogućava spoznaju
svega što se zbiva u tijelu i izvan
njega prenošenjem osjeta s perife­
rije u moždane centre. To je omo­
gućeno golemom razgranatošću
posebnih produžetaka živčanih vla-
kanaca (neurita) što se protežu u
jednomu ili drugom pravcu, pove­
zanih u posebne spletove, živce.
Cjelokupan živčani sustav podi­
jeljen je u dvije velike skupine.
Cerebrospinalni (centralni živčani)
sustav podliježe našoj volji a tvore
ga veliki i mali mozak, produžena
moždina i leđna moždina kao sredi­
šnji dio, odnosno dvanaest pari
moždanih i trideset četiri para spi-
nalnih živaca, kao periferni dio.
Vegetativni (autonomni) živčani
sustav sa svojim osnovnim dijelovi­
ma, simpatičkim i parasimpatičkim,
nije podložan našoj volji i živci ovog
sustava obavljaju posve auto­
nomno svoje funkcije.
Nema nijednog tkiva u organiz­
mu koje ne posjeduje vlastitu živ­
čanu vezu s centralnim živčanim
sustavom. Bez te živčane poveza­
nosti tkivo gubi sposobnost radnje,
odnosno nastane li bilo kakvo ošte­
ćenje i degeneracija živčane veze, i
funkcija će tkiva degenerirati. Bude
li, pak, ta veza uništena, tkivo će
potpuno prestati funkcionirati.
Tako, naprimjer, degeneriraju li
živci što utječu na crijeva, tkivo cri­
jeva neće valjano funkcionirati i
rezultat će, naprimjer, biti opstipa-
cija (zatvor). Oštećenje živca kuka
ishijadika (nervusa ischiadicusa)
može uzrokovati šepavost, paraliza
facijalnog živca (nervusa facialisa)
izaziva oduzetost obraznog mišića,
oštećenje nervusa phrenicusa (fre-
nički živac koji oživčava dijagrag-
mu) uzrokuje učestale kontrakcije
dijafragme, što se manifestira
neprekidnim štucanjem itd.

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u živčanom

sustavu)

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhuđangasana, • dhanurasana,

• halasana, • joga mudra, • kapalabhati, • matsjasana, • nadi sodhana pranajarpa,
• nauli krija, • pašćimatana, • sarvangasana, • sidhasana, • supta vadrasana,
• šalabhasana, • šavasana, • širšasana, • udijana bandha, • udaji pranajama, •
utanasana. • vakrasana, • viparita karani
118
 Fiziološko-anatomska grada Hudskog tijela...

lovi­ Živčani sustav

kim,
ovog
auto­

aniz­
živ­
anim
eza­
dnje,
ošte­
ze, i
Bude
o će
irati.
ju li
o cri­
ati i
tipa-
kuka
usa)
aliza
alisa)
šića,
(fre-
grag-
kcije
stira

om

na,
pa,
a,
a, •
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Djelovanje asana na živčani ispravnu funkciju mozga i mozgov­

sustav višestruko je. Usmjereno je
animaciji svakoga od pojedinih dije­
lova sustava, mozga, leđne moždi­
ne i perifernih živaca. Inverzne
pozicije, kao što su sarvangasana,
viparita karani i širšasana osobito,
usmjeravaju pojačani dotok krvi
prema gornjim dijelovima tijela, a
nadasve prema glavi i opskrbljuju
mozak intenzivno krvlju, što uvje­
tuje pojačanu prehranu, osigurava
nih živaca što oživčavaju različite
senzitivne (osjetilne) organe.'
Gotovo sve jogićke pozicije
izvrsne su vježbe za kralješnicu, jer
pomiču je u svim pravcima, uključu­
jući i vježbe uvrtanja. Redovito izla­
ganje kralješnice takvu tretmanu
uvjetuje zadržavanje elasticiteta i
funkcionalnost u najvišem stupnju.
Stara istočna izreka da se starost
mjeri elastičnošću kralješnice u jogi

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u pojedinim

dijelovima kralješnice)

vratni kralješci

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhuđangasana, • dhanurasana,

• đalandhara bandha, • halasana (IV. faza), • matsjasana, • sarvangasana,
• šalabhasana, • širšasana, • vakrasana, • viparita karani;

grudni kralješci

• ardha matsjendrasana, • bhuđangasana, • dhanurasana, • halasana (III. faza),

• matsjasana, • vakrasana, • viparita karani;

slabinski kralješci

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhuđangasana, • dhanurasana,

• halasana (II. faza), • joga mudra, • matsjasana, • nauli krija, • pašćimatana,

• supta vadrasana, • šalabhasana, • udijana bandha, • utanasana, •vakrasana;

krstačni kralješci

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhuđangasana, • dhanurasana,

• halasana (I. faza), • joga mudra, • matsjasana, • nauli krija, • pašćimatana,
• supta vadrasana, • šalabhasana, • udijana bandha, • utanasana, • vakrasana,
trtični kralješci
• ardha šalabhasana, • pašćimatana, • sidhasana
120
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela.

gov­
čite

cije
jer
ču­
zla­
anu
a i
nju.
rost
jogi

a,

a),

a,

a;

a,

a,
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

nalazi potpunu potvrdu. Veoma ela­ nih živaca u tom predjelu, a djeluju
stična kralješnica, vitkost i mladolik također korisno na rad autonomnog
živčanog sustava.
Mišić
izgled, te dobro zdravlje jogini zad­
ržavaju i u dubokoj starosti. Očito Sa stajališta tradicipnalno orijen­
su elastičnost i zdravlje kralješnice tiranog jogina, ovaj cjelokupni tret­
Kad govo
u najneposrednijoj vezi, a ovo man usmjeren na kralješnicu i
tjelesnoga i
ostavlja vidljiv trag na zdravlje cjelo­ mozak ima zadaću ne samo osigu­ valja imati n
kupnog organizma. Osiguravajući rati potpuno zdravlje kralješnice, joge - a u prv
dobru elastičnost i zdravlje kralješ­ mozga i živaca, nego u širem kon­ na program
nice, asane održavaju, odnosno tekstu i pripraviti kralješnicu i najama (disa
uspostavljaju i funkcionalnost sim- mozak kao najvažnije i najosjetlji­ čim snažnije
patikusa i parasimpatikusa kao vije dijelove živčanog sustava za slučaj u odgo
dijelova vegetativnoga živčanog uzdizanje spiritualne energije kun- plina gdje
sustava nepodložnoga voljnoj kon­ dalini kroz energetske centre smje­ zahtjevi prem
troli. štene duž kralješnice prema glavi. sti da izdrže
Određene vježbe kao što su npr. Ne posjeduje li učenik, joge dovoljno Vježbe izome
šalabhasana, ardha-šalabhasana, zdravu i istreniranu kralješnicu, bu­ kuju izrazit po
prva faza sarvangasane, viparita đenje i uzdizanje energije može i rast mišića,
karani i halasana brinu se o živcima uzrokovati niz različitih problema. manju moguć
donjih udova, a finalna pozicija sar­ Stoga je i razumljivo zašto tradicio­ uključene ono
vangasane, majurasana, viparita nalno orijentiran učenik prakticira za održavanje
karani i halasana štite zdravlje vježbe za kralješnicu. Joga usm
živaca gornjih dijelova tijela. Utvr­ Podržavamo li ovo stajalište ili zdravlje, por
đeno je da ove asane mogu djelo­ pristupamo li jogi sa suvremenijega bolesti i usp
vati preventivno-terapijski ne samo psihofizičkog stajališta usmjerenog nosti kao pra
u području mozga, kralješnice, sim- dobrom zdravlju, očito je da je vital­ kog čovjeka.
patikusa i parasimpatikusa, nego nost živčanog sustava veoma važ­ promatrano,
također pospješuju hranjenje na za zdravlje cjelokupnog organiz­ tjelesne i zd
moždanih (lubanjskih) i kralješnič- ma i da joga to stanje održava spe­ vježbe su os
kih živaca koji prolaze čitavim tije­ cifičnom edukacijom, bez obzira na luju na cjelok
lom. Vježbe udijana-bandhe i nauli- to je li posrijedi student tjelesne ori­ preventivnoga
krije, koje jačaju rad dijafragme, jentacije ili student orijentiran tradi­ ka, razvijaju s
veoma su važne za zdravlje kičme­ cionalno. trole, koncent
čišćenosti. Ov
stu razmišljan
talnih proces
vezu s kvalit
kcija tijela. T
latinsku uzreč
pora sano (Zd
tijelu) provodil

122
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela.

u
g Mišićni sustav i joga
­
­
Kad govorimo o jogi sa stajališta nog prihvaćanja u podneblju
i
tjelesnoga i zdravstvenog odgoja, antičke Grčke.
­ valja imati na umu da cilj discipline
e, O zdravlju mišića ovisi ne samo
joge - a u prvome se redu to odnosi mogućnost fizičke aktivnosti, nego,
­ na program asana (pozicija) i pra­ šire promatrano, i cjelokupnog
i najama (disanja) - nije izgradnja zdravlja. Ali vježbe joge nisu sraču­
i­ čim snažnijeg mišićja, kao što je to nate razvijanju izrazite muskulature
a slučaj u odgovarajućih fizičkih disci­ nogu ili ruku, naprimjer, nego oču­
n- plina gdje se postavljaju veliki vanju zdravlja u najvećemu mogu­
e­ zahtjevi prema mišićnoj sposobno­ ćem stupnju i, što je osobito važno,
i. sti da izdrže golema opterećenja. u najduljemu mogućem razdoblju.
o Vježbe izometričkog tipa koje uzro­ To, svakako, ne znači da će krajnji
u­ kuju izrazit porast mišićne napetosti rezultat biti slaba i nedovoljno funk­
že i rast mišića, u jogi se svode na naj­ cionalna mišićna struktura, nego,
a. manju moguću mjeru i najčešće su naprotiv, struktura koja će djelovati
o­ uključene onoliko koliko je potrebno optimalno i s visokim stupnjem
ra za održavanje određenih pozicija. izdržljivosti, a s vremenom neće
Joga usmjerava vježbanje na postati suvišni balast tijela u smislu
ili zdravlje, porast imuniteta prema da iziskuje veliku količinu hranjivih
ga bolesti i uspostavljanje dugovječ­ tvari i energije što je crpi na štetu
og nosti kao prava, ali i obaveza sva­ ostalih tkiva.
al­ kog čovjeka. S jogičkog stajališta Asane ne uspostavljaju atletski
ž­ promatrano, unutar ovog sistema snažno mišićje i ne postavljaju
z­ tjelesne i zdravstvene edukacije, velike zahtjeve mišićnoj aktivnosti
e­ vježbe su osmišljene tako da dje­ te troše minimum energije, ali razvi­
na luju na cjelokupnu ličnost i, osim jaju najveću moguću izdržljivost.
ri­ preventivnoga i terapijskoga učin­
Opterećenje srčanožilnoga i
di­ ka, razvijaju sposobnost samokon-
dišnog sustava nije izrazito. Ske­
trole, koncentracije i duševne pro-
letni se mišići izotoničnim vježbama
čišćenosti. Ovo, dakako, u kontek­
istežu i nema mogućnosti povišenja
stu razmišljanja da kvaliteta men­
mišićnog tonusa preko određene
talnih procesa ima neposrednu
granice. Mišićna je napetost sma­
vezu s kvalitetom organskih fun­
njena na najmanju mjeru, istezanje
kcija tijela. Tako je joga u praksi
ne prelazi prirodna ograničenja
latinsku uzrečicu Mens sana in cor­
tako da nema izrazitog opterećenja
pora sano (Zdrav duh u zdravom
mišića i živaca, uspostavlja se
tijelu) provodila stoljećima prije nje­
dobra prokrvljenost odgovarajućih

123
 Nebojša Tošković/ Joga - terapija do zdravlja

dijelova tijela, osobito u završnim vježbanja nastupa zamor i potreba

fazama položaja.
Kod vježbi suprotnih jogičkom
vježbanju izrazita stezanja poveća­
vaju napetost mišića i izazivaju
bolne pojave. Poslije završetka
za odmorom.
Rezultat je vježbi joge, naprotiv,
opuštenost, osvježenost i osjećaj
ispunjenosti energijom, što prelazi i
na duševnu razinu.

(popis vježbi koje sprečavaju, otklanjaju ili ublažavaju tegobe u mišićnom

sustavu)

• ardha matsjendrasana, • ardha šalabhasana, • bhastrika, • bhuđangasana, •

halasana, •joga mudra, • kapalabhati, • majurasana, • matsjasana, • nauli krija,
• padmasana, • pašćimatana, • supta vadrasana, • šalabhasana, • šavasana, •
širšasana, • udijana bandha, • utanasana, • vakrasana
124
 Fiziološko-anatomska grada ljudskog tijela

a
Mišićni sustav
v,
aj
i

•
,
•
Joga
Govoreći o
metodi, valja
joge, odnosno
konceptu zna
razumijeva ps
jednako kao i
edukaciju i re
takva pristup
integracija lič
psihološko-int
nom planu. U
prevencije a
eventualnom
joge isključivo
više što joga u
široki spektar
ograničenja. S
vjećivanja jog
nom i metod
nog zdravlja
pjeh, a rezult
stava mogu bi
Joga u terapijske svrhe
Govoreći o jogi kao terapijskoj
metodi, valja istaknuti da je to dio
joge, odnosno da je joga u svom
konceptu znatno širi pojam i da
razumijeva psihofizičku prevenciju
jednako kao i terapiju, psihofizičku
edukaciju i relaksaciju. Krajnji je cilj
takva pristupa najveća moguća
integracija ličnosti na fiziološkom,
psihološko-intelektualnom i duhov­
nom planu. U tome je smislu načelo
prevencije apsolutno nadređeno
eventualnom pokušaju definiranja
joge isključivo kao terapije. Utoliko
više što joga u terapijske svrhe ima
široki spektar djelovanja, ali i niz
ograničenja. Svaki pokušaj poisto­
vjećivanja joge s apsolutnim nači­
nom i metodom vraćanja naruše­
nog zdravlja osuđen je na neus­
pjeh, a rezultati prihvaćanja takva
stava mogu biti kobni.
Valja jasno razlikovati moć i
nemoć joge u tretiranju bolesti i
nastojati prihvatiti /oga-prevenciju
kao idealniji model harmoniziranja,
a /oga-terapiju samo ondje gdje je
to moguće i, svakako, s odgovara­
jućim zdravstvenim tretmanom i
nadzorom.
U određenim slučajevima tret­
man jogom bit će dostatan i ozdrav-
Ijujući, negdje će za liječenjie biti
nužna simultana koordinacija na
oba područja provođenja terapije,
znanstveno-medicinskome i jogič-
kome, a ponegdje će joga biti tek
pomoćno sredstvo. Dakako, u
određenim slučajevima joga će biti
nemoćna, pa čak i kontraindicirana
(tj. nesvrsishodna, pa i nepoželjna).
127
 NebojšaTošković/Joga - terapija do zdravlja

nužan red u

Bolje prevencija nego grozničava čo

terapija
Apsolutni ideal prevencije u smi­
slu rješenja koje nudi joga svojim
modelima, u praksi, dakako, nije
provediv, jer u stoljeću u kojemu
živimo neograničen je spektar
rizičnih činilaca. Počevši od nepre­
kidne izloženosti stresnim situacija­
ma, ekološkome i mentalnom
zagađenju, do tehnološke opasno­
sti.
Ali, rizični faktori uvijek se mogu
smanjiti. Razmišljamo li tako, u jogi
je ponuđeno niz sistematskih, pre­
ventivnih zahvata usmjerenih fizio­
loškom uravnoteženju ljudske lič­
nosti, a i intelektualno-duhovnome.
Već prema vlastitim htijenjima i
usmjerenjima, na volji je pojedinca
što će prihvatiti od ponuđenoga,
koliko i kojim intenzitetom, a prema
uloženom trudu treba očekivati i
odgovarajuće rezultate.
No, bez obzira na to je li posrijedi
student joge prvenstvenog usmje­
renja kulturi tijela, ili student spiri-
tualno usmjeren - premda su inte­
rakcije uvijek prisutne i neodvojive
tako da je svaki pomak u fiziolo­
škom smislu istodobno i određeni
pomak na skali psihološkoga i obr­
nuto - do određene razine akcije su
istovjetne i usmjerene ovladavanju
načelima jama i nijama, krija-tehni-
kama, asanama i pranajami. Bitnije
odvajanje počinje u višim fazama
optimizma i ve
situacijama, o
situacije i ubla
u civilizaciji dv
ovladavanja jogom, dakle na stup­ Okrenut isti
njevima pratjahare, dharane, lju, suzdržljivos
dhjane i samadhija. No, ti stupnjevi talnoji čistoći,
nisu predmet izučavanja ove studi­ udare dnevnih
ljenja i razumij
je.
kodnevne pro
Valja istaknuti - a u tome je česta
evoluciju duha
pogreška u prihvaćanju joge - da
kao stimulans
joga zahtijeva sistematski pristup i
gracije tijela i
razvitak i da nije moguće preskočiti
odstupanja od
određene stepenice i krenuti s
tako uzroke teg
određene dionice puta zanemarivši prije svega u vl
prethodnu. Odnosno, ne može se
izravno zaputiti u fazu meditacije Prihvaćeno n
težnji za mate
ako se prije toga nije potpuno ovla­
odmrsit će gord
dalo kontrolom tijela u meditativnoj
nalnog poveća
asani, dakle ako nije razvijen
žerskih bolesti
sistem vježbanja asana. Istodobno,
nagomilanoga
ne može se kretati prema meditaciji
stanja i dijelom
nema li odgovarajuće kontrole disa­
zam niza živčan
nja, dakle, ovladanosti određenim
žilnih i sličnih
tehnikama pranajame. U tome su
smislu Istočni sintetički koncepti
koji se nude duhovno gladnom
Zapadu više ili manje opsjenarski i
neuspješni i najčešće orijentirani
profiterski.
No, vratimo se prevenciji koju
joga nudi na stupnju što nas ovdje
zanima prije svega, dakle, u zdrav­
stvene svrhe. Prihvaćanje načela
jama i nijama kao prvog koraka na
osmočlanom Patanjđalijevu putu
joge, intenzitetom koji je primjeren
trenutku življenja i osobnim htije­
njima i ograničenjima, unijet će

128
 Joga u terapijske svrhe

nužan red u život kozmopolitski jedan od uzroka treba tražiti u pre­

grozničava čovjeka, potrebnu dozu tjeranoj izloženosti stresnim situa­
optimizma i vedrine u svakidašnjim cijama i u bezobzirnoj utrci za
situacijama, odstraniti bezizgledne uspjehom i bogatstvom po svaku
situacije i ublažiti neurotska stanja cijenu.
u civilizaciji dvadesetog stoljeća.
Okrenut istinoljubivosti i nenasi­ Zamagljene etičke vrednote na­
lju, suzdržljivosti i unutrašnjoj, men- novo će, trenutku primjerenim in­
talnoji čistoći, lakše će podnositi tenzitetom, učvrstiti okvire ponaša­
i
udare dnevnih nedaća i s više strp­ nja i razmišljanja. Umjerena dijeta
­
ljenja i razumijevanja rješavati sva­ uspostavit će prirodnu ravnotežu
kodnevne probleme. Upućen na metaboličkih tjelesnih procesa i
a rasteretiti organizam suvišnih kilo­
evoluciju duha, patnju će prihvatiti
a grama i pogubnih navika preko­
kao stimulans uspostavljanju inte­
i mjerne prehrane, pića, pušenja.
gracije tijela i duha i pokazatelj
i Opća zdravstvena slika poboljšat
odstupanja od idealnog modela, pa
s će se razumnim prakticiranjem spe­
tako uzroke tegoba tražiti i rješavati
i prije svega u vlastitoj ličnosti. cifičnih tehnika čišćenja, redovitim
e prakticiranjem asana i tehnika disa­
e Prihvaćeno načelo skromnosti u
nja.
težnji za materijalnim bogatstvima
­
odmrsit će gordijski čvor proporcio­ Ukratko, preventivnim naporom
oj
nalnog povećanja tipičnih menad­ provedenim različitim metodama
n
žerskih bolesti u odnosu na količinu treba prekinuti lanac pogrešnih
o,
nagomilanoga materijalnog blago­ navika, postupaka i razmišljanja, te
ji
stanja i dijelom osloboditi organi­ osloboditi duh i tijelo pogubna priti­
­
zam niza živčanih, probavnih, krvo­ ska. Tad će potreba za terapijom
m
žilnih i sličnih oboljenja kojima jogom biti suvišna ili vrlo mala.
u
ti
m
i
ni

u
e
v­
a
na
tu
en
e­
će
129
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

Insomnija
Načela terapije jogom i Kašalj (nekih s
Kolitis (nekih s
kronične bolesti u kojih Leukoreja
Lumbago

terapija jogom uklanja ili Menopauza

Meteorizam

ublažava tegobe Migrena

Mršavost
Već u početku valja upozoriti da Mucanje
Prvotno su načela terapije jogom
joga nije opća terapijska metoda Neurastenija
bila utanačena na temelju tradicio­
upotrebljiva za sve bolesti i da Niski krvni tlak
nalnog shvaćanja građe ljudskog
isključuje akutna oboljenja i neke Noćne polucij
tijela, prema kojemu je tijelo nači­
specifične faze kroničnih bolesti Oksalurija
njeno od pet već spomenutih omo­
(pogoršana stanja). Jedino određen Opstipacija (is
tača - panjć koša, odnosno ana­
broj kroničnih bolesti probavno- ciju)
maja koše (fiziološko tijelo), prana­
ga, dišnoga, genitourinarnoga, živ­ Otrovanje lijek
maja koše (vitalno, bioenergetsko
čanoga, srčanožilnoga sustava i pcijska faza i
tijelo) manomaja koše (suptilnije
određene metaboličke i psihičke Peptički ulkus
psihičko tijelo), viđnjanamaja koše
tegobe mogu biti tretirane jogom. Prehlada
(intelektualno tijelo) i anandamaja
Prema novijoj praksi primjenjiva­ Pothranjenost
koše (čisto, esencijalno, savršeno
nja terapije jogom na institutima u Produžena mje
tijelo).
Prva dva omotača, kao grublji Indiji (Lonavla, Bombay, Jaipur), na
kojima se obavljaju različita znans­ Jogički je tr
oblici tijela, tretirani su vježbama
tvena ispitivanja radi preciznijeg tralni i vodi po
hatha-joge (asanama, pranaja-
utvrđivanja skale primjenjivosti joge integralnoj tera
mom, šatkrijom), a suptilniji omo­
u terapijske svrhe, utvrđene su njanju simptoma
tači rađa-jogom, polazeći od pri­
bolesti u kojih terapija jogom ukla­ fiziološko-psiho
hvaćanja načela jama i nijama, pa k
nja ili ublažava tegobe. To su: stranu ljudske l
sve složenijim tehnikama joge o
slu, osim prihva
kojima ovdje neće biti riječi.
nijama (U ovom
prije svega kon
Acidoza Debljina nom prehranom
Alopecija Debilnost janskom, no, a
Amenoreja Deformiteti kralješnice namjerava prim
Anemija Dismenoreja no, ona se može
tom. U toj će d
Ateroskleroza Epilepsija
namirnica biti živ
Artritis Funkcionalna dispepsija s
tendencijom po
Astma (bronhijalna) Gastritis
skupine namirn
Bol u leđima Helmintijaza
odbaciti štetne n
Bronhitis Impotencija
130
 Joga u terapijske svrhe

Insomnija Proširene vene

Kašalj (nekih specifičnih etiologija) Psihička labilnost
Kolitis (nekih specifičnih etiologija) Povećanje prostate (određenih
Leukoreja etiologija)
Lumbago Reumatični bolovi
Menopauza Sinusitis
Meteorizam Slabost (poznate etiologije)
Migrena Spermatoreja
Mršavost Spondiloza
da Mucanje Srčane bolesti (preventivni tret­
da Neurastenija man)
da Niski krvni tlak Sterilitet
ke Noćne polucije Struma (kad nema kontraindikaci-
sti Oksalurija ja)
en Opstipacija (isključiti akutnu infek­ šećerna bolest (u reguliranom sta­
o- ciju) nju)
iv­ Otrovanje lijekovima (predapsor- Tonzilitis
a i pcijska faza i reanimacija) Visceroptoza
ke Peptički ulkus (hemoroidi) Visoki krvni tlak
. Prehlada Upala išijatičnog živca
va­ Pothranjenost Umor
u Produžena mjesečnica
na
ns­ Jogički je tretman širokospek- nja, pijenja prekomjernih količina
eg tralni i vodi potpunoj, radikalnoj i alkohola i si.), počinju se vježbati
oge integralnoj terapiji, ne samo ukla­ asane (pozicije, stavovi), mudre
su njanju simptoma bolesti, te zadire u (simboli), bandhe (kontrakcije
la­ fiziološko-psihološku, i u duhovnu određenih dijelova tijela), prana­
stranu ljudske ličnosti. U tom smi­ jama (disanje), te provoditi odre­
slu, osim prihvaćanja načela jama - đene tehnike čišćenja, krije.
nijama (U ovom slučaju provedenih
Tradicionalno preventivno-tera-
prije svega kontroliranom dijetal­
pijski koncept osmišljen provo­
nom prehranom, izvorno vegetari­
đenjem tehnika usmjerenih na
janskom, no, ako se zahvat ne
odgovarajuće razine odredive pri­
namjerava primijeniti tako radikal­
hvaćanjem postavke o pet koša
no, ona se može zamijeniti mješovi­
(omotača) može biti sažet ovako:
tom. U toj će dijeti tek manji dio
namirnica biti životinjskog porijekla, 1. tijelo - čišćenje i jačanje šatkri­
s
tendencijom potpunog ukidanja te jom, asanama, mudrom, bandhom
skupine namirnica. Zatim valja 2. disanje - čišćenje i jačanje pra-
odbaciti štetne navike poput puše- najamom
131
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

3. um - čišćenje i jačanje prihva­ dima i spoznajama, ograničit ćemo

ćanjem načela yama i nijama se na sistem rada i zbir odgovaraju­ Pregled kr
ćih tehnika što iskazuju optimalne
4. pranično tijelo - čišćenje i jača­
rezultate sa stajališta suvremenog
terapijskih
nje pranajamom preventivno-terapijskog koncepta. Evo sažetog
5. duh - čišćenje i jačanje brigom Evo pregleda primjenjivih tehnika, ćih tehnika koj
za sve četiri nabrojene razine. detaljni opisi izvođenja i tumačenja nekih od najra
Kako je nužna modifikacija kojih su dani u odgovarajućim ničnih bolesti.
takvog pristupa suvremenim pogle­ poglavljima. kazu nisu na
koje mogu bit
jogom, ni sve
mogu primijeni
krija asana

nauli širšasana vadrasana Anemija

kunjdala matsjasana s. vadrasana
mantagini - mudra halasana pašćimatana
dala-neti bhuđangasana majurasana
sutra-neti šalabhasana viparita karani
basti a. šalabhasana sarvangasana
varisaradhauti dhanurasana utanasana
dihva-sodhana vakrasana padmasana
a. matsjendrasana sidhasana

bandha mudra pranajama

đalandhara joga-mudra bhastrika

mula-bandha kapalabhati Artritis
UQ a
udijana * Ji
nadi-sodhana
abdominalno disanje*
potpuno jogičko disanje'
Astma

' Abdominalno i potpuno jogičko disanje kao odgovarajuće tehnike disanja ne spadaju u tipični koncept
pranajame. Ali, s obzirom na odgovarajuće preventivno-terapijske efekte koje mogu proizvesti, ovd]e su
svrstane u tu skupinu. Radni programi n
132
 Joga u terapijske svrhe

mo
aju­ Pregled kroničnih bolesti, i odgovarajućih
lne
nog
terapijskih joga vježbi
pta. Evo sažetog prikaza odgovaraju­
ika, ćih tehnika koje se primjenjuju kod
enja nekih od najrasprostranjenijih kro­
ćim ničnih bolesti. Dakako, u ovom pri­
kazu nisu navedene sve bolesti
koje mogu biti uspješno tretirane
jogom, ni sve tehnike joge što se
mogu primijeniti; osnovna je svrha
opći uvid napravljen na temelju pro­
sječnog uzorka. U praksi će tret­
man biti različit za pojedine slučaje­
ve, može se proširiti ili, eventualno,
suziti radni program. Svakako, pri­
jeko je potrebno savjetovati se s
liječnikom, odnosno instruktorom
joge.

Anemija joga-muara
bhuđangasana
utanasana
pašćimatana
ardha-šalabhasana
širšasana
kapalabhati
udijana-bandha
potpuno jogičko disanje
uđaji-pranajama
nadi sodhana (bez kumbhake)
šavasana
Nakon određena vremena treba
prijeći na tzv. kratki program.*

Artritis Laki program u početku, s poku­

šajem uvođenja kratkoga programa
u toku vremena.
e*
anje'
Astma sarvangasana
matsjasana
halasana
cept
e su
Radni programi navedeni su na kraju knjige.
133
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

bhuđangasana Debljina
Astma širšasana
pašćimatana
šalabhasana
utanasana
šavasana
potpuno jogičko disanje
kapalabhati
uđaji-pranajama
nadi sodhana pranajama
udijana-bandha
đala-neti
sutra-neti Deformac

Kratki program u početku, s

Ateroskleroza postupnim uvođenjem tzv. punog
programa, preporučljiva je osobito
šavasana.

Bolovi u leđima joga-mudra

viparita karani
(s lokalizacijom matsjasana
i definicijom uzroka) halasana
bhuđangasana
Dispepsija
pašćimatana (funkciona
sarvangasana
ardha-matsjendrasana
ardha-šalabhasana
širšasana
dhanurasana
šavasana
udijana-bandha
kapalabhati

Kratki program treba razviti do

Bronhitis punog programa. Vrlo slabi paci­
jenti trebaju početi s lakim progra­
mom.

134
 Joga u terapijske svrhe

Debljina Prvotni pristup vježbama prepo­

ručuje se lakim programom.
Postupno treba prihvaćati kratki
program. Nakon nekoliko tjedana
prelazi se na puni program. Dvaput
na dan, na prazan želudac, treba
vježbati kapalabhati-pranajamu.
Intenzivno vježbanje abdominal-
nog disanja treba prakticirati više
puta u toku dana.

Deformacije kralješnice halasana

pašćimatana
joga-mudra
s bhuđangasana
nog matsjasana
bito viparita karani
vakrasana
ardha matsjendrasana
potpuno jogičko disanje
šavasana

Dispepsija bhuđangasana
majurasana
(funkcionalna) halasana
sarvangasana
matsjasana
ardha matsjendrasana
šalabhasana
dhanurasana
pašćimatana
širšasana
šavasana
kapalabhati
do udijana-bandha
aci­ nauli krija
gra­

135
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

Epilepsija Treba početi izvođenjem vrlo Izostanak

lakih asana, npr. jednostavnijom
(u mirnim fazama) (u indiciran
varijantom joga-mudre, bhuđanga-
sanom, ardha šalabhasanom, a
poslije toga uključiti i vježbe uvrta- Kašalj
nja i inverzne položaje.

Postupno ovladavati vježbama

Gastritis kratkog programa, a potom i puno­
ga, kunjđala-krija, šankaprakšala-
Kolitis
na.

HemorOldi Program je isti kao i kod opstipa-

(peptički ulkus) cije

- Lumbago

Helmintliaza Treba prihvatiti kratki, odnosno Migrena

puni program s odgovarajućim
zahvatima radi odstranjivanja para­
zita. Terapija gladovanjem s redovi­
tim provodenjeVn basti-krije i šanka-
prakšalane uoči i poslije gladova­
nja. Te tehnike čišćenja probavnog
trakta valja provoditi i onda ako se
ne provodi terapija gladovanjem.

Impotencija Kratki, odnosno puni program; Mršavost

preporučuje se osobito sidhasana,
mula-bandha, udijana-bandha.
Neredovita
Valja koristiti kratki program, a
Izostanak mjesečnice (u indiciran
osobito se preporučuje:
(u indiciranim stanjima) bhuđangasana slučajevima
viparita karani
matsjasana
joga-mudra
mula-bandha Nesani
udijana-bandha nica
potpuno jogičko disanje

136
 Joga u terapijske svrhe

o Izostanak mjesečnice kapalabhati

m
(u indiciranim stanjima) šavasana
-
a
- Kašalj Kratki program, osobito udijana-
bandha, kapalabhati, potpuno
jogičko disanje, uđaji-pranajama
(ukoliko ne provocira kašalj).
a
­
-
Kolitis Kratki program valja postupno
zamijeniti- punim. Preporučuje se
osobito udijana-bandha, nauli-krija,
te nadi-sodhana pranajama.
-
Lumbago Tretman istovjetan kao i kod
bolova u leđima.

o Migrena širšasana
m viparita karani
a­ sarvangasana
i­ pašćimatana
a- utanasana
a­ halasana
g šavasana
e nadi-sodhana pranajama (bez
kumbhake)

m; Mršavost Kratki program u kasnijoj fazi

a, valja zamijeniti punim.

Neredovita mjesečnica Kratki program (ali ne u mens­

a
(u indiciranim trualnom razdoblju) razviti do puno­
ga. Preporučuje se osobito bhu­
slučajevima) đangasana, pašćimatana, viparita
karani, mula-bandha i udijana-ban­
dha.

Nesani
nica Treba prakticirati prema kratkom
programu u početku, a poslije pri­
hvatiti puni program. Preporučuje

137
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

138
Joga u terapijske svrhe
 Nebojša Toškovic /Joga - terapija do zdravlja

Šećerna bolest padmasana Upala ish

matsjasana
halasana
viparita karani
sarvangasana
bhuđangasana
ardha-Šalabhasana
šalabhasana Upala kra
joga-mudra
vakrasana
pašćimatana
utanasana
širšasana
dhanurasana
šavasana
abdominalno disanje
bhastrika pranajama
kapalabhati
Upala sinu
nadi sodhana pranajama
udaji pranajama
udijana-bandha
nauli-krija
kunjđala-krija
Visceropt

Kratki, odnosno puni program

Tegobe u menopauzi prema individualnim mogućnosti­
(isključujući stanja ma. Povremeno valja provoditi
krvarenja i neke druge basti-kriju.
patološke pojave)
sarvangasana
Umor halasana
pašćimatana
utanasana Visoki krvn
ardha-matsjendrasana
širšasana
šavasana
abdominalno disanje
nadi-sodhana
kapalabhati-pranajama

140
 Joga u terapijske svrhe

Upala ishijatičnog živca Asane u kojima se ističe isteza-

nje nogu djeluju vrlo pozitivno (ar-
dha-šalabhasana, šalabhasana,
bhuđangasana). U početku se vje­
žba prema kratkom programu, a
poslije ga se zamjenjuje punim.

Upala krajnika Osim higijene usne šupljine i

grgljanja odgovarajućom otopinom,
treba vježbati prema kratkom pro­
gramu. Preporučuju se vježbe koje
djeluju stimulirajuće na vratni pre­
dio, npr. đalandhar-bandha, mat­
sjasana, bhuđangasana, viparita
karani, sarvangasana, nadi-sod­
hana pranajama.

Upala sinusa Tretman je istovjetan kao i kod

prehlade. Širšasanu treba vježbati
dvaput na dan po desetak minuta.

Visceroptoza Valja provoditi kratki, odnosno

puni program. Preporučuje se:
bhuđangasana
m halasana
­ viparita karani
ti sarvangasana
širšasana
matsjasana
majurasana
abdominalno disanje
basti-krija (povremeno)

Visoki krvni tlak Treba izbjegavati teške asane,

osobito one koje izazivaju jak
porast intraabdominalnoga (priti­
ska u trbuhu) i intrapulmonalnog
(plućnog) pritiska (majurasana,
bhuđangasana, halasana, pašći­
matana, dhanurasana i si.).

141
 Nebojša Tošković/Joga - terapija do zdravlja

ViSOki krvni tlak Vježbati ove vježbe:

joga-mudra
vadrasana
Pribor za
matsjasana
šavasana
potpuno jogičko disanje
kapalabhati
udaji pranajama

142
Pribor za provedbu šatkrije
 Šatkr
U Indiji kao z
kad neuobiča
pojam čistoće
uzima specifič
nerijetke gomil
velika prljavštin
navesti na pom
osobi sklonoj p
sti to je potpuno
je zemalja na s
pažnja obraća
ondje. Uzrok n
žiti u teškim k
koji, u toplih
stvaraju sloj za
ne.
Već rano izju
provođenje ob
obreda pranja.
uvjeta, to se rad
jevanjem kantic
redovit je postu
ljima limenih i
°a. gdje najsir
'ndije žive u nev
Uv
Jetima.
Jutarnje pran
dnevnih. Koliko
d a r |
a , i kako tem
tusu i materija
Jadasve o pri
ka
s t a , premda
a , i
u životu i dan
 Šatkrija
U Indiji kao zemlji izrazitih i pone­
kad neuobičajenih suprotnosti i
pojam čistoće ljudskog tijela za­
uzima specifično mjesto. Premda
nerijetke gomile otpadaka i često
velika prljavština na ulicama mogu
navesti na pomisao o Indijcu kao i
osobi sklonoj prljavštini, u stvarno­
sti to je potpuno neosnovano. Malo
je zemalja na svijetu gdje se tolika
pažnja obraća čistoći tijela kao
ondje. Uzrok nesumnjivo treba tra­
žiti u teškim klimatskim uvjetima
koji, u toplih godišnjih razdoblja,
stvaraju sloj za slojem znoja i praši­
ne.
Već rano izjutra može se zapaziti
provođenje obaveznoga jutarnjeg
obreda pranja. Gdje nema drugih
uvjeta, to se radi jednostavnim poli­
jevanjem kanticom vode. To pranje
redovit je postupak čak i u nase­
ljima limenih i kartonskih potleuši-
°a. gdje najsiromašniji stanovnici
'ndije žive u nevjerojatno skromnim
Uv
Jetima.
Jutarnje pranje tek je prvo u nizu
dnevnih. Koliko će ih biti u toku
d a r |
a , i kako temeljitih, ovisi o sta­
tusu i materijalnim prilikama, a
Jadasve o pripadnosti nekoj od
ka
s t a , premda službeno ukinutih,
a , i
u životu i danas priznatih. Neka­
dašnji pripadnici najviše brahman­
ske kaste nesumnjivo poklanjaju
čistoći najveću pažnju između svje­
tovno orijentiranog stanovništva.
U svećenika nekoliko je dnevnih
rituala pranja, popraćenih molitvom
i mantrama.
Premda na glasu kao zemlja u
kojoj je mnogo prljavštine (to ima i
sociološko i ekonomsko objašnje­
nje), kad se govori o osobnoj čistoći
tijela, doima se da prosječni Evro-
pejac uveliko zaostaje iza Indijca.
Indija 20. stoljeća još nije prihva­
tila toaletni papir - upotrebljava se
isključivo voda. Toaletni se papir
nalazi tek u hotelima namijenje­
nima strancima. Svaka veća želje­
znička stanica u sklopu čekaonice
ima i sanitarni čvor s tuševima, gdje
se putnici osvježuju kad čekaju
vlak.
Ali, prava virtuoznost i besprije­
korna sistematičnost održavanja
vanjske i unutrašnje čistoće tijela,
koja graniči s kultom, susreće se u
jogina.
Prvi u nizu od sedam stupnjeva
hatha-joge korak je nazvan šatkrija
(šatkarma). Slijede istovjetno kao i
u Patanjđalijevoj klasifikaciji stup­
njeva joge, asane, mudra, pranaja­
ma, pratjahara, dhjana, samadhi.
145
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Sljedbenik h'ktha-joge tradici­ neti, dhauti, basti, gađakarma

onalno će početi provoditi odred (kunjđala), nauli i tratak. Upotpu­ Udijana
ene tehnike kojima će potpuno oči­ njene su kapalabhati-krijom bha-
stiti tijelo i održavati ga čistim naj­ strikom, baghi-krijom i šankaprak- Tehnika
više što je moguće, pa tek potom šalana-krijom. Za potrebe terapije
predočene u ovoj knjizi zadržat Udijana je
prijeći na daljnje usavršavanje. Pri­
ćemo se na podrobnijim objašnje­ prije svega n
hvaćene tehnike čišćenja periodički
njima nauli-krije, šankaprakšalane, fragme (ošita)
će provoditi i poslije, prema potrebi
kunjđala-krije (gađakarma), neti, izvođenja i e
i specifičnim zahtjevima daljnjeg
basti-krije i kapalabhati. nauli-krijom, u
usavršavanja u jogi.
stvene vježbe
Poneke od tehnika, zbog neuobi- Svaki krajnji pristup tim meto­
jogi: Vježba s
čajenosti u prvom kontaktu mogu dama nastojali smo ukloniti i teh­
obavezno na
možda izazvati averziju i stvoriti nike i učestalost izvođenja najviše
stoga je jutro n
određene teškoće, ali jednom pri­ što je moguće prilagoditi mogućno­
dana može se
hvaćene, vrlo se lako provode i stima i htijenjima današnjeg čovje­
sati nakon ob
iznad svega korisne su u svakida­ ka. No, bez obzira na takav blaži
sati).
šnjoj životnoj praksi. Tako će, napri­ pristup, potrebna je određena doza
mjer, basti-krija biti vrlo djelotvorna prilagodbe i uklanjanja predrasuda Vježba se izv
metoda za uklanjanje zatvora, koje se mogu pojaviti zbog novosti vu, koji poslije
kunjđala-krija korisno će poslužiti materije i povremene intimnosti u i sjedećim. Ko
kod pražnjenja želuca od nadražu- određenih zahvata. jena i izbačena
juće hrane (čak i u slučajevima otro­ dijelom tijela za
Svakako, vježbanje i prihvaćanje
vanja), bez, inače nužne, liječničke da su ruke po
takvih tehnika ne trpi publiku izu­
pomoći. Neti će ublažiti prehlade i koljena i čvrsto
zevši iskusnih instruktora, prisut­
ubrzati ozdravljenje, itd. položaju može
nost kojih je nužna u određenim
ti. Temeljiti iz
Tradicionalni zbir tehnika prema tehnikama u fazi učenja. Odabir
izrazitim stezan
Ćarandasi sadrži sedam osnovnih i tehnika ovisit će o ambicijama i
u posljednjoj fa
nekoliko sporednih. Osnovne su potrebama.
izdah završen,
potpuno opustit
"lažni udah«

Fiziološko
U toku održa
se negativni pri
'jini, što uzroku
ciju krvi unutar
trbuha, a osobit
krstačnog dijel
jana djeluje stim
i živce abdomi

146
 Šatkrija

ma
pu­ Udijana-bandha
ha-
ak- Tehnika
ije
žat Udijana je vježba zasnovana koša i podizanjem rebara. U toku
je­ prije svega na aktiviranju dija­ »lažnog udaha« ne smije prodrijeti
ne, fragme (ošita) i rebara. Po načinu zrak u pluća. Širenje i podizanje
eti, izvođenja i efektima, zajedno s rebara angažiranjem međurebar-
nauli-krijom, ubraja se u jedin­ nih mišića istodobno će izazvati
stvene vježbe pronađene jedino u podizanje dijafragme (što je upravo
to­
jogi: Vježba se treba prakticirati protivno pomaku dijafragme kod
eh­
obavezno na prazan želudac i stvarnog udaha) i povlačenje abdo­
iše
stoga je jutro najpogodnije. U toku mena prema kralješnici i nagore
no­
dana može se vježbati jedino više (što je također pomak protivan od
je­
sati nakon obroka (približno pet uobičajenoga), (si. 1,2 i 3). Da bi se
aži
sati). spriječio nekontrolirani ulazak
oza
Vježba se izvodi u stojećem sta­ zraka i razvio osjećaj »lažnog« uda­
uda
vu, koji poslije može biti zamijenjen ha, u početku se mogu nosnice
osti
i sjedećim. Koljena su blago povi­ zatvoriti palcem i kažiprstom. U tre­
i u
jena i izbačena po strani. Gornjim nutku kad pozicija postane teška za
dijelom tijela zauzima se nagib tako održavanje, opuštanjem ramena,
nje grudnog koša i vraćanjem rebara
da su ruke položene nešto iznad
zu­ počinje postupni kontrolirani udisaj.
koljena i čvrsto oslonjene. U ovom
sut­
položaju može se potpuno izdahnu- Česta je pogreška učenika da
nim
ti. Temeljiti izdah pospješuje se poziciju održavaju neprimjereno
abir
izrazitim stezanjem trbušnih mišića dugo, što uzrokuje pretjerano iscrp­
a i
u posljednjoj fazi. U trenutku kad je ljivanje i silovitu težnju za naglim
izdah završen, trbušne mišiće treba udahom, grčevitim i teškim. To
potpuno opustiti i istodobno načiniti treba otkloniti pronalaženjem prave
"lažni udah« širenjem grudnog mjere.

Fiziološko-terapijski i kulturni efekti

U toku održavanja udijane stvara
se negativni pritisak u trbušnoj šup-
'jini, što uzrokuje pojačanu cirkula­
ciju krvi unutar područja zdjelice i
trbuha, a osobito u predjelu pupka i
krstačnog dijela kralješnice. Udi­
jana djeluje stimulirajuće na organe
i živce abdominalnog područja, a
osobito na solarni pleksus. Pomaže
održavanju prirodnog tonusa i
snage trbušnih mišića, uklanja suvi-
šak masnog tkiva. Terapijsko zna­
čenje ogleda se osobito u slučaje­
vima zatvora, funkcionalne dispep-
sije i kod nekih jetrenih teškoća.
147
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

SI. 2 - udijana
SI. 1 - udijana bandha iz stojećeg stava

148
 Šatkrija

SI. 2 - udijana bandha iz padmasane

149
 Nauli-kr
Ova vježba
dalje nakon o
pa je stoga iz
vježba, odnos
i međurebarn
hodnoj. Pristu
krije izvediv je
ovladavanja
načelo ove v
izoliranja i roti
nalnim mišićim
lja u oba smje

Tehnika
Kako je reče
vodi preko udi
sniti kao udijan
SI. 3 - udijana bandha iz sidhasane ciju i rotiranje
Vježbi se pripisuje i veliko spiri- •Valsalva-efekt. Naime, ako se mišića. U tom
tualno djelovanje, jer budi senzacije izvede pravilno, širenjem grudnog stav istovjetan
koje kreću od dna kralješnice nago­ koša i podizanjem rebara, udijana dok u udijani
re. Naime, promjene pritiska u stvara subatmosferski pritisak (ne­ potpuno opuš
grudnom košu i abdomenu, koje gativan) i u abdominalnoj i u tora- stezanjem se
uvjetuju automatsku abdominalnu kalnoj šupljini. Istodobno su i abdo­ izoliraju od ok
depresiju, prema iskustvima jogina men i dijafragma opušteni. dalje ostaju ne
djeluju stimulirajuće na buđenje U prvoj fazi
Kod Muellerova efekta »lažni
kundalinija (objašnjene kao spiri- rati poprečni
udah« načinjen je snažnim steza­
tualne odnosno kozmičke energije, most (nauli-ma
njem dijafragme, što, doduše,
koja je prema tvrdnji jogina smje­ kad se time o
stvara negativni pritisak u torakal-
štena u donjoj regiji abdomena, u pomicati mos
noj šupljini, ali pozitivan u abdo­
području tzv. muladhare ćakre, naj- nauli) (si. 2),
menu i poništava efekte pravilnog
donjega energetskog centra od stranu (dakšina
izvođenja.
sedam najznačajnijih). Udijana Prema potpu
može uroditi oslobađanjem ener­ Kod Valsalva-efekta, pak, izrazi­ ciji ne treba žu
gije i podizanjem duž kralješnice k tim stezanjem abdomena, mišića bjame treba ov
višim ćakrama, što se manifestira grudnog koša i dijafragme uspo­ lacija mosta o
specifičnim senzacijama. stavlja se pozitivan pritisak i u abdo­ osjetnijeg nap
Pri prakticiranju treba pripaziti da minalnoj i u torakalnoj šupljini, a sljetku treba p
ne nastane tzv. Muellerov odnosno stav je vrlo težak i iscrpljujući": Ponavljanja vje
150
 šatkrija
Nauli-krija
Ova vježba logičan je pomak
dalje nakon ovladavanja udijanom,
pa je stoga izuzetna abdominalna
vježba, odnosno vježba dijafragme
i međurebarnih mišića slično pret­
hodnoj. Pristup uvježbavanju ove
krije izvediv je tek poslije potpunog
ovladavanja udijanom. Temeljno
načelo ove vježbe u pokušaju je
izoliranja i rotiranja ravnim abdomi-
nalnim mišićima. Rotiranje se obav­
lja u oba smjera, slijeva nadesno i
Tehnika
Kako je rečeno, put do nauli-krije
vodi preko udijane i može se obja­
sniti kao udijana proširena za izola­
ciju i rotiranje ravnih abdominalnih
se mišića. U tom smislu i početni je
nog stav istovjetan kao u udijani. Ali,
ana dok u udijani trbušni mišići ostaju
ne­ potpuno opušteni, kod nauli-krije
ora- stezanjem se abdominalni rektusi
do­ izoliraju od okolnih mišića, koji i
dalje ostaju neaktivni i opušteni.
U prvoj fazi treba nastojati izoli­
ažni
rati poprečni okomiti abdominalni
za­
most (nauli-madhjama) (si. 1), a
še,
kad se time ovlada potpuno, valja
kal-
pomicati most n a ' lijevu (vama-
do­
nauli) (si. 2), odnosno na desnu
nog
stranu (dakšina-nauli) (si. 3).
Prema potpunoj obostranoj rota­
azi­ ciji ne treba žuriti. Fazu nauli-mad-
šića bjame treba ovladati toliko da je izo­
po­ lacija mosta oštro naznačena bez
do­ osjetnijeg napora i bola. Napo­
, a sljetku treba postojati i mogućnost
Ponavljanja vježbe nekoliko puta, s
zdesna nalijevo. Vježba se prakti­
cira osobito dobro izjutra, na pot­
puno prazan želudac i rasterećena
crijeva. Izvodi li se naizmjence s
jutarnjim pražnjenjem crijeva, pos­
pješuje i omogućava temeljitu elimi­
naciju otpadnih tvari.
Nužan je element pri izvođenju
basti-krije i šankaprakšalane i
zajedno s majurasanom omogu­
ćava potpuno izbacivanje prije
popijene vode.
neprestanim održavanjem pret­
hodno načinjene antara-kumbhake
(nedisanja). Tek kad su ti elementi
potpuno zadovoljeni, može se
početi s fazama vama-nauli i dak­
šina-nauli, kao naizmjeničnim ste­
zanjima i izolacijama lijevoga,
odnosno desnoga rektusa.
Stezanje desnog rektusa s isto­
dobnim opuštanjem lijevoga i svih
preostalih trbušnih mišića, uvjeto­
vat će izolaciju desnog rektusa pot­
puno na desnoj strani abdomena.
To se može pospješiti izrazitijim
oslanjanjem desne'ruke položene
na butni mišić i blagim naginjanjem
gornjim dijelom tijela udesno. Isto­
vjetan postupak provodi se u poku­
šaju izolirane kontrakcije lijevog
rektusa.
S vremenom će se razviti
mogućnost naizmjeničnih kontrak­
cija i izolacija bez tih pomoćnih
zahvata. Tad se može prakticirati
završna faza rotirajuće manipula-
151
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

SI. 1 - nauli madhjama SI. 2 - v a m a

152
 Šatkrija

SI. 2 - v a m a nauli

153
 Nebojša Toškovic /Joga- terapija do zdravlja

SI. 3 - d a k š i n a nauli SI. 4 - nauli iz

 Šatkrija

SI. 4 - nauli iz položaja vađrasana

155
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

cije rektusa. Postupak se obavlja će nužno vježbu prekidati prije pro­

ovako: počevši iz nauli-madhjame mjene smjera rotacije, odnosno Kunjđa
(središnje pozicije), lijevi se rektus odmoriti se normalno dišući. No,
nakon određenog vremena uspo­ Kunjđala-krija
rotira krajnje lijevo s istodobnim
i djelotvorna t
opuštanjem desnog rektusa. Dose- stavit će se mogućnost naizmje­
ca. U Indiji, gd
gavši najveći pomak ulijevo, lijevi nične uzastopne rotacije na obje
lako kvare nam
se rektus opušta sa simultanom strane, bez potrebe za odmorom.
izrazitija mog
projekcijom i kontrakcijom desnog Praksa pokazuje da je u toku
nom, to je dj
rektusa na krajnjoj desnoj strani učenja najteži prvi korak, uspostav­
samopomoći,
abdomena. Odavde se pomiče ljanje kontrole nad prvotnom fazom
ban.
prema sredini, gdje se opušta. U (nauli-madhjama). Može se olak­
tom trenutku počinje opet stezanje šati ako se to pokuša izvesti u pozi­
lijevog rektusa i ponovni pomak na Kako veom
ciji vadrasana. Ruke su položene
lijevu stranu, čime se zatvara puni štetne sastojke
na prednju stranu koljena. Nakon
krug nauli-krije. ca, periodički
izdaha i načinjene udijana-bandhe
pozitivno na z
Cjelokupni se postupak ponavlja dlanovima se snažno pritišće na
nekoliko puta zadržavajući isti koljena povlačeći u smjeru kukov-
smjer rotacije, a potom se nastav­ Ija. To izaziva automatsku izolaciju Tehnika
lja, ali ovaj put na drugu stranu. Dok središnjega poprečnog abdominal-
Način provo
se postupak ne uvježba dobro, bit nog mosta (si. 4).
stavan. Ujutro
nahođenju - m
dana, nekoliko
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti njeg obroka is
mlake do um
Slično udijani, nauli je jedna od sečnicu. Djeluje stimulativno na
ukupno oko 1
najboljih vježbi za održavanje autonomni živčani sustav i održava
Nagnuvši poto
zdravlja organa cjelokupne trbušne optimalnu razinu fizioloških i endok­
naprijed, s tri
šupljine. Vrlo je pogodna za tret­ rinih funkcija trbušnoga i zdjeličnog
ruke nadražuje
man funkcionalne dispepsije i dijela tijela. Vježba je kontraindici- se ne izazove
zatvora i pomaže uspostavljanju rana (zabranjuje se) kod osjećaja ostacima hran
normalne peristaltike. Može otklo­ bola uzrokovanoga određenim žba izjutra, n
niti određene jetrene tegobe, pro­ oboljenjima probavnih organa, do ostataka hrane
bleme kod slezene, gušterače i izlječenja, kod kroničnog apendici- velikog razma
bubrega, može prevladati nedo­ tisa, kod ljudi s izrazitim povišenjem obroka. U trenu
voljnu funkciju jajnika i u određenim krvnog tlaka, odnosno kod djece se izvlače iz u
okolnostima zaustaviti bolnu mje- pretpubertetne dobi. sva voda ne bu
na, postupak
Povraćanje pon
puta.

Tu se vježb
Pomoću uskog
156
 Šatkrija
­
o Kunjđala-krija
o,
­ Kunjđala-krija vrlo je jednostavna
i djelotvorna tehnika čišćenja želu­
­
ca. U Indiji, gdje se zbog tople klime
e
lako kvare namirnice, zbog čega je
izrazitija mogućnost trovanja hra­
u
nom, to je djelotvoran način prve
v­
samopomoći, a često i jedino potre­
m
ban.
k­
i­
Kako veoma uspješno otklanja
e
štetne sastojke i nečistoću iz želu­
n
ca, periodički provođena djeluje
he
pozitivno na zdravlje, a osobito na
na
v-
ju Tehnika
al-
Način provođenja vrlo je jedno­
stavan. Ujutro, ali - prema vlastitu
nahođenju - može to biti i u toku
dana, nekoliko sati nakon posljed­
njeg obroka ispije se nekoliko čaša
mlake do umjereno tople vode,
na
ukupno oko 1,5 do 2 litre (si. 1).
va
Nagnuvši potom gornji dio tijela
k­
naprijed, s tri srednja prsta desne
og
ruke nadražuje se jezičac dotle dok
ci- se ne izazove povraćanje vode s
ja ostacima hrane. Provodi li se vje­
m žba izjutra, na prazan želudac,
do ostataka hrane neće više biti zbog
ci- velikog razmaka od posljednjeg
em obroka. U trenutku povraćanja prsti
ce se izvlače iz usta. Kako najčešće
sva voda ne bude potpuno izbače­
na, postupak draženja jezičca i
Povraćanje ponavlja se još nekoliko
puta.
Tu se vježbu može izvesti i s
Pomoću uskoga gumenog crijeva
želučane i probavne tegobe kao što
su loša probava, zatvor, bolna pro­
bava. Ublažava ili otklanja glavobo­
lje određenih etiologija, a osobito je
korisna ljudima koji pate od
migrene popraćene mučninom i
povraćanjem. U fazi najjačeg
napada migrene često uvjetuje
osjetno poboljšanje i potpuno ukla­
nja, u određenim slučajevima, čest
nagon za povraćanjem.
Korisna je i kod živčane napeto­
sti, kašlja, astme.
dugoga oko 90 cm, promjera 5-10
mm. Naime, neki ljudi vrlo teško
bude poriv za povraćanjem draže-
njem jezičca. Nadalje, velika je
mogućnost da određena količina
vode ipak ostane u želucu. Ti se
problemi rješavaju uz pomoć
gumenog crijeva. No, ono se može
upotrebljavati jedino na potpuno
prazan želudac ili više sati nakon
jela, kad su ostaci hrane u želucu
već vrlo usitnjeni. U protivnom veći
dijelovi hrane mogu zatvoriti donji
otvor crijeva, koji dospije u želudac.
Rub otvora crijeva što se potiskuje
kroz ždrijelo i jednjak prema želucu
treba biti zaobljen s pomoću finoga
brusnog papira kako se ne bi nadra-
žila sluznica.
Crijevo se jednim krajem poti­
skuje kroz usta, grlo i jednjak do
želuca (si. 2 i 3). U prvoj fazi prodi­
ranja crijeva u trenutku prijelaza od
157
Nebojša Toškovic' Joga - terapija do zdravlja^
 Nebojša Toškovic I Joga - terapija do zdravlja

ždrijela k jednjaku nastaje otpor postupno izbacuje sva voda iz

daljnjem prodiranju. U tom trenutku želuca (si. 4). Poslije pražnjenja cri­
treba pokušati gutati crijevo, čime jevo se izvlači i temeljito ispere. Cri­
se otpor uklanja i crijevo daljnjim
potiskivanjem prodire nesmetano
jevo se, dakako, ispire i prije uvla­
čenja iz higijenskih razloga, a Tehnik
mokro crijevo ujedno lakše prolazi
dublje do želuca. Posljednjih dva-
deset-trideset centimetara ostaje do želuca. Zbog mogućnosti ošte­ putova
izvan usta. ćenja sluznice, tom se tehnikom
Tad se naginjanjem gornjeg može ovladati samo uz nadzor uči­
dijela tijela i stezanjem abdomena telja.
Čistoći nos
posvećuje velik
zato što proho
veliko značen
organizma potr
kisika i potpuno
nog dioksida. N
obavljat će svo
mjer, zagrijavan
čišćavanje udah
ako su sami pro
vježbati pranajam

Mantagin
usisavan
Najjednostavn
nja nosnih ka
vode iz posud
nosnica dotle d
'spuni. Izvlače
Posude usisana
sama. Dio vode
Prodre u ždrijelo
u
sta. Postupak s
nosnice. Voda
"jela i malo za
s
° ' j u . Usisavanje
stavnim uranja

162
 Šatkrija
z
i­
i­
a­
a Tehnike čišćenja dišnih
zi
e­ putova
m
i­
Čistoći nosnih kanala joga
posvećuje veliku pažnju. Najprije
zato što prohodnost kanala ima
veliko značenje za opskrbu
organizma potrebnim količinama
kisika i potpuno uklanjanje ugljič­
nog dioksida. Nadalje, nosni kanali
obavljat će svoju zadaću, napri­
mjer, zagrijavanje, vlaženje i pro­
čišćavanje udahnutog zraka samo
ako su sami pročišćeni. Osim toga,
vježbati pranajamu može se jedino
Mantagini mudra (čišćenje nosa
usisavanjem vode)
Najjednostavniji je način ispira­
nja nosnih kanala usisavanjem
vode iz posude kroz jednu od
nosnica dotle dok se potpuno ne
'spuni. Izvlačenjem nosnice iz
Posude usisana će voda isteći
sama. Dio vode koji pri uvlačenju
Prodre u ždrijelo izbacuje se kroz
u
sta. Postupak se ponavlja na obje
nosnice. Voda mora biti topline
"jela i malo zasoljena morskom
s
° ' j u . Usisavanje se obavlja jedno­
stavnim uranjanjem jedne od
ako su nosni kanali potpuno čisti.
Premda i određene pranajame
imaju zadaću čišćenja (bhastrika,
npr.), uputnije je najprije mehanički
očistiti putove, pa tek potom prijeći
na tehnike disanja.
Najčešće se primjenjuju tehnike
neti, kapalabhati i mantagini-
mudra. Gotovo po pravilu upotpu­
njene su i bhastrika-pranajamom,
detaljniji prikaz koje je dan u
poglavlju o pranajami.
nosnica u posudu s vodom i uvlače­
njem vode u nosnicu. To treba biti
postupno i kontrolirano, kako voda
ne bi prodrla u dušnik ili jednjak.
Drugu nosnicu držimo zatvorenu
kažiprstom.
Nakon ispiranja provodi se kapa­
labhati ili bhastrika-pranajama.
Premda ne tako uspješno, postu­
pak se može provesti i jednostav­
nim nalijevanjem vode u nosnicu iz
dlana. U tom slučaju glava treba biti
zabačena i nagnuta na protivnu
163
 Nebojša Tošković /Joga - terapija do zdravlja
stranu. Ali, ako voda u tom slučaju
nije zasoljena, zbog osmotskog
tlaka koji se razvija u nosnici pojav­
ljuje se neugodan osjećaj i stoga
Neti
Već prema tome provodimo li neti
jednostavnim ulijevanjem vode u
nosnicu s pomoću specijalne
Đala-neti
Dala-neti vrlo je slična prije spo­
menutim tehnikama čišćenja s
pomoću vode. U ovom slučaju radi
olakšavanja postupka upotrebljava
se specijalno izrađena posuda što
djelomično podsjeća na kanticu za
zalijevanje. Mlaznica je načinjena
tako da krajem može biti umetnuta
u nosnicu pri početku nosnog kana­
la.
Odizanjem posude i istodobnim
blagim naginjanjem glave ustranu
voda prodire u jednu i ističe kroz
Sutra-neti
Sutra-neti nešto je složenija teh­
nika i nužno je vrijeme da se ovlada
njome. No, kad je jednom prihvaće­
na, može se prakticirati bez bojazni
svaki dan izjutra. Ne oduzima ništa
više vremena ni truda no što se
uobičajeno posvećuje higijeni
zuba.
Za provođenje je potrebno imati
konopčić ili mekanu, ali ne odviše
164
takvo čišćenje treba provoditi
jedino kad nema uvjeta za provo­
đenje prije opisane tehnike.
posude ili to činimo mehaničkim
zahvatom provlačeći uzicu kroz
nos, razlikujemo tehniku đala-neti i
sutra-neti.
drugu nosnicu (si. 1 i 2). Prema
potrebi, postupak može biti ponov­
ljen više puta, u ovisnosti o kapaci­
tetu posude za vodu (ima ih većih i
manjih). U toku ulijevanja vode diše
se kroz usta i stoga su malo otvore­
na. Nipošto ne treba disati na nos,
jer voda može biti usisana do sinu­
sa. Voda kojom se ispire malo je
zasoljena morskom solju, ali ne
odviše, da ne nagrize sluznicu.
Umjesto obične tople vode može se
upotrijebiti i čaj od kamilice.
rastezljivu gumu, namijenjenu spe­
cijalno za tu svrhu. Kako se rta
evropskom tržištu na može naći
takva guma, dok je, naprimjer, LI
Indiji nalazimo u svakoj trgovini
sanitarnim materijalom i lijekovima-
odgovarajuća zamjena može biti
ventil-gumica, koja se inače upe
trebljava za bicikle ili sanitetske
gumice istog promjera. No, bit će
voditi
ovo­

čkim
kroz
neti i

ema
nov­
paci­
ćih i
diše
vore­
nos,
sinu­
lo je
i ne
nicu.
e se

spe­
e rta
naći
r, LI
ovini
ima-
biti
upe
etske
it će
 upotrebljiv i
konopčić od
Vlakna od koj
ne smiju biti p
nosnu sluznic
Sutra (kono
do 50 cm, r
načelu, u poč
sutra minimal
mm), dotle do
ka, a poslije s
i sutra većeg
mm). Gumene
te svrhe mog
varijanti, odn
označene su o
prema debljini
kraj koji se uvl
zatupljen, a su
vlači kroz nos
čišćenja proš
tako da može
čen kroz nosn
usta, povlačeć
dio nečistoće
Kako je ovla
početku katka
se pokušaji
nadzorom isk
me, zbog ned
anatomski pr
može pogreš
uvlačenja. P
uvlačenja sutr
nadražaj nosn
očiju, odnosno
nost prema
s
utre, a i pot
Pokušaj. Uzro
vanju sutre pre
nim) sinusima,
 šatkrija
upotrebljiv i prikladan pamučni
konopčić odgovarajuće čvrstine.
Vlakna od kojih je konopčić spleten
ne smiju biti pregruba i nadraživati
nosnu sluznicu.
Sutra (konopčić) mora biti dug 40
do 50 cm, različita promjera. U
načelu, u početku se upotrebljava
sutra minimalnog promjera (oko 2
mm), dotle dok se ne prihvati tehni­
ka, a poslije se može upotrebljavati
i sutra većeg promjera (oko 3 - 4
mm). Gumene sutre namijenjene u
te svrhe mogu se naći u nekoliko
varijanti, odnosno promjera, a
označene su određenim brojevima,
prema debljini. Te sutre nisu šuplje,
kraj koji se uvlači blago je zaobljen i
zatupljen, a suprotni kraj koji se pro­
vlači kroz nosnicu poslije završetka
čišćenja proširen je i prošupljen,
tako da može nesmetano biti provu­
čen kroz nosni kanal i izvučen kroz
usta, povlačeći za sobom preostali
dio nečistoće iz nosnog kanala.
Kako je ovladavanje tehnikom u
početku katkad vrlo neugodno, prvi
se pokušaji moraju odvijati pod
nadzorom iskusnog učitelja. Nai­
me, zbog nedovoljne upućenosti u
anatomski presjek nosa, učenik
može pogrešno odabrati smjer
uvlačenja. Postupak pogrešnog
uvlačenja sutre izaziva intenzivni
nadražaj nosne sluznice i suzenje
očiju, odnosno automatsku odboj­
nost prema daljnjem uvlačenju
s
utre, a i potrebu da se prekine
Pokušaj. Uzrok je tome u usmjera­
vanju sutre prema frontalnim (čeo­
nim) sinusima, umjesto prema ždri­
jelu. Sugestija u ovom slučaju, pot­
pomognuta učiteljevim uvlačenjem
sutre, može bitno pospješiti ovlada­
vanje tehnike i ublažiti eventualnu
odbojnost koja se može razviti zbog
pogrešnog pristupa.
Kad je sutra prodrla do grla, kraj
se kroz usta dohvati kažiprstom i
srednjim prstom poput kliješta te
povuče kroz usta van. Jednom se
rukom prihvaćaju jedan, a drugom
drugi kraj sutre i naizmjenično se
polaganim povlačenjem masiraju i
čiste nosni kanali (si. 1 i 2). Sutra
mora biti navlažena prilikom počet­
nog provlačenja kroz nosni kanal, a
nosni kanal očišćen ispuhavanjem
zraka. Kod početnikasutrase može
i nauljiti jestivim uljem ili maslacem,
što će ukloniti ili ublažiti nadražaj.
Prije početka naizmjeničnog
povlačenja uzima se i zadržava
mlaka voda u ustima. Diše se na
nos. Poslije završetka čišćenja,
koje može potrajati nekoliko minuta
za svaku nosnicu, voda se izbacuje
(nipošto ne guta), a sutra izvlači
kroz usta krajem koji je bio najprije
uvučen u nosni kanal. Zadebljali će
zadnji kraj, prolazeći nosnicom,
povući sve ostatke nečistoće i naj­
više što je moguće očistiti nosni
kanal.
Efekt čišćenja toliko je izrazit da
je doživljaj disanja neusporedivo
potpuniji i slobodniji te obogaćen
novim iskustvom nesmetanoga
protjecanja zraka kroz nosnice.
Đala-neti i sutra-neti mogu biti
izvedene nevezano, ali najbolji se
efekt postiže ako su napravljene u
167
 1
Nebojša Toškovic Joga - terapija do zdravlja
kontinuitetu, najprije dala-neti, a
potom sutra-neti. Najidealnije je
provesti slijed dala-neti- sutra-neti
- dala-neti. No, kako je suvremeni
čovjek ograničen vremenom, i
jedna od provedenih tehnika dat će
zadovoljavajući efekt.
Poslije završetka čišćenja nužno
je načiniti kapalabhati-kriju ili bhas-
trika-pranajamu, kako bi se isušila
voda u nosnoj šupljini. U protivnom,
mogu se razviti određeni upalni pro­
cesi, odnosno pojaviti se glavobo­
lja.
Osim što vrlo djelotvorno čiste
nosne kanale, ove vježbe mogu
pospješiti ili potpuno izliječiti pre­
hladu, pomoći u liječenju astme i
Bhastrika nakon neti-krije
Bhastrika-pranajama slijedi
nakon neti-krije. Ako se vježba
isključivo kako bi se isušili nosni
kanali, dobro je tu vježbu prakticirati
u stojećem stavu. Noge su tad raz­
maknute i tijelo gornjim dijelom
nagnuto naprijed. Ruke su dlano­
vima spojene i podignute u visinu
grudnog koša, povijene u laktovima
(si. 112).
Karakteristično je za bhastrika-
pranajamu da su aktivne obje faze,
a udah je, kako ćemo vidjeti poslije,
pasivan. Disanje je energično i
brzo. Snažni impulsi dolaze iz gor­
njega i ramenoga dijela grudnog
koša, što će istodobno izazvati
170
drugih bolesti dišnih putova. Ukla­
njaju krvarenje iz nosa, osobito su
korisne osobama koje pate od
povremenoga jutarnjega ili dnev­
nog krvarenja iz nosa. U kontraindi-
kacijama postupak se ne provodi.
Ovamo se ubraja, naprimjer, poli-
poza, proširenje krvožilnog susta­
va, tumori. Pospješuju liječenje gla­
vobolja, a neki im pridaju moguć­
nost poboljšanja vida.
Ove je tehnike najbolje provoditi
u preventivne svrhe. Provedene u
toj nakani, sprečavaju oboljenja
dišnih putova. Nužno je prije vježbe
pranajame provesti neke od nave­
denih krija. U tom slučaju prana­
jama će biti provedena mnogo
lakše i uspješnije no inače.
brze, ritmičke kretnje u predjelu
trbuha. Zbog snažnih respiratornih
faza disanje je vrlo čujno i zvuk pod­
sjeća na rad kovačkog mijeha.
Takvo je disanje popraćeno isto­
dobno i kretnjama povinuta gornjeg
dijela tijela s jedne na drugu stranu,
odnosno u kasnijoj fazi i kruženjem.
Ritam disanja prati i rad ruku brzim,
kratkim kretnjama dlanova gore-
dolje. Nakon nekoliko desetaka
potpunih disajnih ciklusa slijedi
odmor i ponavljanje vježbe. To ce
potpuno isušiti nosne kanale.
O daljnjim varijantama bhastrike
bit će govora u poglavlju o pranaja-
mi.
 la­
su
od
ev­
di-
odi.
oli-
ta­
gla­
uć­

diti
e u
nja
žbe
ve­
na­
ogo

elu
nih
od­
ha.
sto­
jeg
nu,
em.
im,
re-
aka
edi
ce

rike
aja-
 Nebojša Tošković loga te'apija rin zdravlja

Kapala
U slobod
»vježba koja
upozorava n
kciju unapre
rata temeljit
kanala i sinu
nekoj od s
asana. Vrlo
na.
Dlanovi su
ruke sasvim
Grudni koš i
blago iskošen
Trbušni mišić
opušteni. Sli
ke, udah i i
pomoć trbuha
bhastrike i ud
kapalabhati-kr
se izdah, na
gičnim steza
mišića u pre
pupka. Ta ko
zanje dijafra
pritisak na pl
snažno izba
nosnice, s ka
koji, kaoJ u
strika), pods
mijeha.

Poslije zav
sugestijom t
vraća ošit u

SI. 1 - bhastrika nakon neti krije

172
 Šatkrija
Kapalabhati
U slobodnijem prijevodu to je
»vježba koja ćelo čini svijetlim«. To
upozorava na njezinu osnovnu fun­
kciju unapređenja rada dišnog apa­
rata temeljitim čišćenjem nosnih
kanala i sinusa. Obično se vježba u
nekoj od sjedećih, meditativnih
asana. Vrlo je pogodna padmasa­
na.
Dlanovi su položeni na koljena i
ruke sasvim ispružene u laktovima.
Grudni koš i ramena podignuti su i
blago iskošeni prema naprijed (si. ).
Trbušni mišići potpuno su slobodni i
opušteni. Slično kao i kod bhastri-
ke, udah i izdah vrlo su brzi, uz
pomoć trbuha i ošita. Ali, dok su kod
bhastrike i udah i izdah aktivni, kod
kapalabhati-krije (pranajame) ističe
se izdah, napravljen naglim i ener­
gičnim stezanjem prednjih trbušnih
mišića u predjelu iznad i naokolo
pupka. Ta kontrakcija uvjetuje podi­
zanje dijafragme (ošita) nagore i
pritisak na pluća. Rezultat je brzo i
snažno izbacivanje zraka na obje
nosnice, s karakterističnim zvukom
koji, kaoJ u prethodnoj vježbi [bha­
strika), podsjeća na rad kovačkog
mijeha.
Poslije završetka izdaha voljnom
sugestijom trbuh se opušta, što
vraća ošit u prvobitni položaj. Sad
nema pritiska ošita na pluća, koji je
*y prethodnom položaju stvarao
pozitivan pritisak u plućima, i
nastaje negativni intrapulmonalni
pritisak i, prema tomu, zrak prodire
u pluća.
U nenavikla vježbača zamor pri
takvu disanju nastupa relativno
brzo, kao posljedica nedovoljno
sinhroniziranog naizmjeničnog ste­
zanja i opuštanja abdomena. Stoga
se preporučuje u početku raditi
umjerenijim ritmom, s nekih 30 do
40 serija u minuti, ali poslije se to
može povećati i do stotinu.
Faza kumbhake (nedisanja) ne
smije biti uključena između izdaha i
udaha. Tijelo koje je gornjim dijelom
fiksirano dlanovima položenima na
koljena ne pomiče se, osim u pred­
jelu trbuha,
Osim već spomenutoga pozitiv­
nog djelovanja na dišni sustav,
kapalabhati djeluje stimulirajuće na
živčani splet u predjelu solarnog
pleksusa, djeluje masirajuće na
organe trbušne šupljine i prokrv-
Ijava čitavo zdjelično područje i
stoga pospješuje probavu, odstra­
njuje suvišne trbušne naslage
masnog tkiva i održava trbušnu
muskulaturu. Pospješuje uklanja­
nje ugljičnog dioksida i poboljšava
opskrbu kisikom.
173
 Nebojša Toškovic 'Jog* - terapija do zdravlja

Basti-kr
Zatvor (ops
kojemu crijeva
bodna od otp
probave, ne m
potpuno zaus
otpadnih mate
i neredovito
može postojat
vitog pražnjen
jenke obložen
što su trebale
takvih zidnih
pokazuju neka
star i nekoliko
ponekim sluč
za razvitak
mikroflore. Po
mena, raste de
prostor za pro
sužava i nasta
zatvorenost.
Jedan je od
uklanjanja ta
bastikrija. No,
provoditi i kao
zahvat.
Proces je v
pomoć naprav
rektum (čmar)
na količina top
se može prove
nog crijeva, je
šćenoga na izv
ko, protok treb
đa omogućuj
v
o d e . U poče
količina, a pos
ra
zvija se spo
Prihvaćanja v
Kapalabhati

174
 Šatkrija
Basti-krija
Zatvor (opstipacija) kao stanje u
kojemu crijeva nisu očišćena i slo­
bodna od otpadnih tvari, rezultata
probave, ne mora značiti isključivo
potpuno zaustavljanje izbacivanja
otpadnih materijala ili pak neuredno
i neredovito pražnjenje. Zatvor
može postojati i kod prividno redo­
vitog pražnjenja crijeva, kad su sti-
jenke obložene otpadnim tvarima
što su trebale biti izbačene. Sadržaj
takvih zidnih obloga crijeva, kako
pokazuju neka ispitivanja, može biti
star i nekoliko mjeseci i, takav, u
ponekim slučajevima podobno tlo
za razvitak patološke crijevne
mikroflore. Postupno, u toku vre­
mena, raste debljina novih naslaga,
prostor za prolaz otpadnih tvari se
sužava i nastaje potpuna kronična
zatvorenost.
Jedan je od mogućih postupaka
uklanjanja takvih naslaga tzv.
bastikrija. No, ta se tehnika može
provoditi i kao periodički higijenski
zahvat.
Proces je vrlo jednostavan. Uz
pomoć naprave za klistiranje kroz
rektum (čmar) ubacuje se određe­
na količina tople vode u crijeva. To
se može provesti i s pomoću gume­
nog crijeva, jednim krajem pričvr­
šćenoga na izvor tople vode. Daka­
ko, protok treba biti reguliran tako
đa omogućuje postupni prihvat
v
o d e . U početku se uzima manja
količina, a poslije, u toku vježbanja,
ra
zvija se sposobnost sve većeg
Prihvaćanja vode. Vodom se ne
može preopteretiti ako je protok
kontroliran i umjeren, jer u trenutku
kad bude prijeđena granica pod­
nošljivoga, automatski se otvara
analni sfinkter i prazne se crijeva.
Izvježbani jogini uzimaju vodu
izravno, bez pomagala, provodeći
nauli-kriju i udijana-bandhu sjedeći
u vodi, no neki prigovaraju takvu
načinu prakticiranja. Kako je za ovo
nužno savršeno ovladati nauli-kri-
jom i udijana-bandhom, zadržat
ćemo se na jednostavnijemu.
Vode treba uzeti onoliko koliko se
može zadržati nekoliko minuta u
tijelu. Potom se izbacuje van. Taj se
postupak ponavlja dotle dok se cri­
jeva potpuno ne očiste. Potrebno je
nadasve dobro isprazniti crijeva da
ne ostane vode. Potpuno se čišće­
nje postiže s pomoću potpunog
jogičkoga ili abdominalnog disanja.
Čini se da je potpunije pražnjenje
pri abdominalnom disanju, jer
potiče se jačim aktiviranjem abdo-
minalne regije.
Napredniji učenici pospješit će
pražnjenje prakticirajući udijanu i
nauli. No, u nemogućnosti ovoga, i
blago masiranje donjeg dijela
trbuha pružit će zadovoljavajući
efekt. Basti-krija obavlja se kasno
navečer ili rano izjutra, ali svakako
nekoliko sati poslije posljednjeg
obroka. Nužno je da se provodi u
razdoblju dnevnih ili višednevnih
gladovanja. Premda neke škole
joge preporučuju primjenu te teh-
175
 Nebojša Tošković' Joga - terapija do zdravlja

nike svaki dan, dovoljno je ograni­ mjesec. Možemo uočiti da je pri

čiti je na jedanput na mjesec, uto­ ovom načinu čišćenja aktivnost cri­ Dhauti
liko više što to zacijelo neće narušiti jeva u toku tjedna bitno smanjena,
postupak prirodne peristaltike. no to je uobičajena pojava jer voda Hatha-joga
čisti ono što je inače odstranjeno mom dhauti-kr
Kako je već rečeno, čišćenje se
redovitim izbacivanjem. Redovita manje složenih
ponavlja koliko je to potrebno, dotle
se probava uspostavlja nekoliko preventivno-te
dok voda uzeta za pročišćavanje
dana nakon čišćenja. izbor je sužen
poslije izbacivanja ne bude sasvim
čista. Dakako, svako novo izbaci­ Basti-krija vrlo je dobra zamjena
vanje sve je čišće. za mnogima nešto teže prihvatljivu
Može se provesti jednotjedno šankaprakšalanu, ali ne i tako djelo­ Varisarad
čišćenje, pri čemu se voda uzima tvorna. Naime, čisti samo sadržaj
prvi, treći i šesti dan, ali samo debelog crijeva, dok voda uzeta u Zbog izuze
jedanput, povećavajući količinu šankaprakšalani čisti cjelokupni tehnika može
vode. Kao i prethodna, jednod­ probavni sustav, od usta, preko jed­ kupni probavn
nevna provedba basti-krije, ta se njaka, želuca do tankoga i debelog jednjaka, želuc
modifikacija provodi jedanput na crijeva. sno debelog
postupak klisti
tiva (npr. gork
odnosu na tu
nedostatak. Na
Majurasana za potrebe basti-krije tiv uzrokuje in
ono ipak nije po
Radi izbacivanja manjih ostalih vježbi »paunova poza«). Naime, vajuće, a pri č
količina vode iz crijeva poslije ispi­ usporedo i vodoravno postavljene se narušiti prir
ranja tehnikom basti-krije, prakti­ noge zadržavaju analni sfinkter pot­ jeva.
cira se majurasana u nešto modifi­ puno stisnut, što povećava pritisak Kod šankap
ciranoj varijanti. U trenutku prebaci­ u trbuhu, ali ne omogućava istica­ je intenzivnog p
vanja oslonca na ruke, noge se ne nje preostale vode iz kolone (debe­ ja, topla voda
ispružaju usporedo s podom i spo­ log crijeva). Širenjem nogu po morskom solju
jene, nego se izbacuju po strani i strani u izmijenjenoj varijanti relak­ dodati i nešto l
podižu načinom koji posjeća na sira se analni sfinkter i pospješuje dan do dva li
širenje repa pauna (odatle i naziv eliminacija vode nakon vježbe. vode). Provede
sec, djeluje vrl
vanje zdravlja
zma, a osobito
No, neki učitelj
dovoljno u pre
niku provoditi je
ne.
Kako se š
Prekida dok n
176
 Šatkrija

pri
ri­ Dhauti
a,
da Hatha-joga pradipika pod poj­ nije i dijelom najjednostavnije,
no mom dhauti-krije navodi niz više ili dhauti- čišćenje jezika (dihva sod-
ita manje složenih tehnika. Za potrebe hana), i čišćenje probavnog trakta
ko preventivno-terapijskog pristupa vodom što se naziva varisaradhauti
izbor je sužen na dvije najpraktič­ {šankaprakšalana).
na
vu
o­ Varisaradhauti (šankaprakšalana)
žaj
u Zbog izuzetne djelotvornosti ta potpuno čiste vode, što je pokaza­
pni tehnika može potpuno očistiti cjelo­ telj da je probavni trakt potpuno
d­ kupni probavni trakt od usta, preko očišćen, ima izuzetno značenje za
og jednjaka, želuca, do tankoga, odno­ uspostavljanje zdravoga i redovitog
sno debelog crijeva. Uobičajeni prirodnog pražnjenja crijeva, koje je
postupak klistiranja pomoću purga- često poremećeno. O razlozima je
tiva (npr. gorke soli) pokazuje, u bilo govora u poglavlju o djelovanju
odnosu na tu tehniku, primjetni asana na probavni sustav. No,
nedostatak. Naime, premda purga- ponovimo samo da su potpuno
tiv uzrokuje intenzivno pražnjenje, uklonjene stare i otrovne naslage
ono ipak nije potpuno i svepročišća- otpadnih tvari, koje često oblažu
me, vajuće, a pri čestoj primjeni može crijevnu stijenku, čime se omogu­
ne se narušiti prirodna peristaltika cri­ ćava nesmetan i optimalan rad cri­
ot­ jeva. jeva.
sak Kod šankaprakšalane stimulator Premda i basti-krija pokazuje
ca­ je intenzivnog pražnjenja najobični­ određene tendencije u tom smjeru,
be­ ja, topla voda zasoljena umjereno šankaprakšalana je ipak neuspore­
po morskom solju. U vodu se može divo djelotvornija, jer basti-krija je
ak­ dodati i nešto limunske kiselina (je­ ograničena na čišćenje debelog cri­
uje dan do dva limuna na dvije litre jeva. Važnu primjenu šankaprakša­
vode). Provedena jedanput na mje­ lana pokazuje u postupku terapij­
sec, djeluje vrlo korisno na održa­ skog gladovanja. Naime, prijelaz na
vanje zdravlja cjelokupnog organi­
određeni oblik terapijskoga glado­
zma, a osobito probavnog trakta.
vanja treba početi upravo na ovaj
No, neki učitelji joge smatraju da je
način, a ne čišćenjem s pomoću
dovoljno u preventivne svrhe teh­
purgativa, zbog već navedenog
niku provoditi jedanput u pola godi­
nedostatka. Tako se bitno smanjuje
ne.
jačina početnih kriznih razdoblja,
Kako se šankaprakšalana ne jer već je na prvom koraku probavni
Prekida dok ne počne istjecanje trakt temeljito očišćen. Isto se tako i
177
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
završetak gladovanja mora popra­
titi šankaprakšalanom. U preven­
tivne svrhe ta se tehnika ne treba
provoditi češće od jedanput na mje­
sec.
Zbog specifičnog režima pre­
hrane koji slijedi tu kriju, tehnika se
prakticira rano izjutra. U početku se
polagano ispija topla i blago zaso­
ljena voda, 6 do 10 čaša (oko 1,51).
S ispijanjem ne treba žuriti, jer zbog
bljutavog okusa vode može se
pojaviti mučnina i potreba za povra­
ćanjem. Zatim se sistematski vje­
žba specifični set asana: bhuđa
ngasana, hastaurdhavasana, kati-
ćakrasana i udarakaršasana. Vje­
žbe se moraju izvoditi upravo tim
SI. 1 - bhuđangasana
178
slijedom kojim su navedene. U
položaju bhuđangasane pogled se
usmjerava prema petama okrećući
glavu na jednu, a potom i na drugu
stranu, a naposljetku vraća se u
početni, ležeći položaj (si. 1). Takvu
bhuđangasanu treba izvesti četiri
puta. Prilikom okretanja glave
finalni položaj bhuđangasane ne
smije biti narušen otklonom gornjeg
dijela tijela.
Potom se, u stojećem stavu,
izvodi druga vježba, hastaurdhava­
sana, ruku podignutih iznad glave i
naizmjeničnjim otklonima gornjim
dijelom tijela lijevo i desno (si. 2). Te
su kretnje nešto življe i intenzivnije,
a treba napraviti 4 - 8 otklona.
U
e
ći
u
u
u
ri
e
e
g

u,
a­
i
m
e
e,
a.
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Nastavlja se katićakrasanom, ove dvije tehnike, prije ili u toku jutarnje čišće
odnosno zabacivanjem ruku na pražnjenja. Osobito u osoba koje pranja zubi, a
jednu i drugu stranu s izrazitom tor­ imaju teškoća da uspostave kao sastavni
zijom kralješnice (4-8 puta) (si. 3). _ prvotnu eliminaciju, ove vježbe održavanja h
Završava se udarakaršasanom' mogu pospješiti pražnjenje. Nakon je neobično š
hodajući u čučnju s istodobno naiz­ šankaprakšalane provodi se speci­ stavna tehnik
mjeničnim okretanjem glave (si. 4). fičan jednodnevni režim prehrane. što je izjutra je
(Ovo se ne odnosi na provođenje u slojem skram
Te će vježbe djelovati stimula­
svrhu uvodnoga, odnosno zavr­ ljene preko no
tivno na pražnjenje crijeva; ako već
šnog koraka terapijskoga gladova­ ničkog samoč
ne budu ispražnjena nakon prvotno
nja. Kao uvodni korak u gladovanje, obavlja danju
izvedenog seta, to će se dogoditi
šankaprakšalana se nastavlja pot­ obroka taj ne
zacijelo nakon daljnjih nekoliko.
punim gladovanjem, a kao završni oljušteni epite
U daljnjem toku nastavlja se s
postupnim prijelazom na prehranu, dijelovima sluz
ispijanjem pripravljene vode, i to
koji brojem dana odgovara prethod­ enzimima, ost
tako da nakon svake čaše (2 dl)
nom razdoblju gladovanja. Podrob­ s hranom se m
bude ponovljen određeni set asa­
nije informacije o tome mogu se nese u želuda
na. Uskoro se uspostavlja slijed
naći u odgovarajućoj literaturi). čina uvijek ost
ispijanje vode - asane- pražnjenje
je uzrok, n
- ispijanje vode - asane - pražnje­ Prvih pola sata do sat ne uzima
zadaha.
nje . . . Postupak se ponavlja dotle se nikakva tekućina, odnosno hra­
dok voda koja se izbacuje ne na. Nakon toga potrebno je uzeti Smatrajući
ostane čista. To je pokazatelj pot­ oko 100 grama maslaca s umjere­ organa uzima
punog očišćenja probavnog trakta i nom količinom kuhane, nesoljene hrani i vodi,
tad se šankaprakšalana prekida. riže. Poslije u toku dana treba se brinu o njegov
Najčešće je to, osim najprije popije­ orijentirati na kuhano povrće, tje­ upotrebljavaju
nih 6-10 čaša, daljnjih 6-10 čaša, steninu, bijeli kruh. Nipošto se ne žlicu, koja se d
no to ovisi o količini otpadnih mate­ uzimaju mlijeko i mliječni proizvodi, njuje jednos
rija nataloženih u crijevima. Nužno sirovo voće i povrće, kava, jaki čaje­ odnosno met
je čišćenje provesti dokraja, odno­ vi. Prije spavanja dopušteno je ruba zaoštren
sno ne prekinuti dotle dok ističe uzeti kompot od kuhana voća. jezik, ali da ga
nečista voda. Dan se mora provesti u mirova­ stavnim po
nju i u toplomu. Sutradan se može površine jezi
Osobe koje su ovladale udijanom
prijeći na normalan način prehrane nečistoća usp
i nauli-krijom mogu pražnjenje pos­
i uobičajene dnevne aktivnosti. No, u nedosta
pješiti provodeći uz osnovni set i
la, i najobični
poslužiti. U
vodoravnim i
Đihva-sodhana (čišćenje jezika) njem duž jezik

Premda je pranje zubi uvriježen punjava higijenu usne šupljine, na

običaj i redovita, nikomu čudnovata Zapadu je prije izuzetak nego navi*
pojava, čišćenje jezika, koje upot- ka. Tek poneko obavlja redovito
182
 Šatkrija

ku jutarnje čišćenje četkicom, nakon uspješno da jezik, inače prevučen

oje pranja zubi, ali prije nagonski nego bijelom ili bijelo-žutom naslagom,
ve kao sastavni element sistematskog postaje potpuno crven.
be održavanja higijene tijela. Zapravo Razlog više za čišćenje jezika u
on je neobično što nam je ta jedno­ funkciji je jezika kao osjetilnog
ci­ stavna tehnika tako strana, to više organa, prije svega okusa, ali i tem­
ne. što je izjutra jezik prevučen vidljivim perature, opipa i boli. Receptori tih
eu slojem skrame intenzivno nakup­ podražaja smješteni su između epi-
vr­ ljene preko noći, kad nije bilo meha­ telnih stanica sluznice kojima je
va­ ničkog samočišćenja jezika, koje se prekriven jezik. Oni su razasuti
je, obavlja danju. Naime, za dnevnih preko cijele površine jezika. Osjeti
ot­ obroka taj nečisti sloj koji sadrži se registriraju na osjetilnim stani­
šni oljušteni epitel, slinu sa sastavnim cama rasprostranjenima na čita­
nu, dijelovima sluzi, vode, elektrolitima, vom jeziku, premda najizrazitije na
od­ enzimima, ostatke hrane i bakterije, korijenu. Sa svakim osjetilnim
ob­ s hranom se mehanički očisti i pre­ podražajem na jeziku nastaje
se nese u želudac, ali, određena koli­ odmah i spontano lučenje sline,
čina uvijek ostaje na jeziku i mogući odnosno, šire promatrano, i spon-
je uzrok, naprimjer, neugodna :ano lučenje želučanoga, intestinal-
ma
zadaha. noga (crijevnoga) i pankreatičnog
ra­
zeti Smatrajući jezik jednim od (gušteračinog) soka. Prema tome,
re­ organa uzimanja prane sadržane u jezik je i reflektivni organ za lučenje
ene hrani i vodi, jogini se intenzivno probavnih sokova.
se brinu o njegovoj čistoći. U tu svrhu Kako je cjelokupni mehanizam
tje­ upotrebljavaju specijalnu drvenu aktiviran prvotnom aktivizacijom
ne žlicu, koja se danas sve više zamje­ osjetila na jeziku, jasno je da oslo-
odi, njuje jednostavnim plastičnim, bođenost gustativnih papila (brada­
je­ odnosno metalnim instrumentima vica na jeziku) od nečistoća ima
je ruba zaoštrena toliko da očiste određeno značenje u prepoznava­
jezik, ali da ga ne ozlijede. Jedno­ nju osjeta i aktiviranju probavnog
va­ stavnim povlačenjem preko sustava.
ože površine jezika, nataložena se Redovito jutarnje čišćenje jezika
ane nečistoća uspješno uklanja (si. ). omogućava da prvi korak u probav-
No, u nedostatku izvornih pomaga­ nom procesu, odnosno unošenje
la, i najobičnija žlica može dobro hrane u usta s popratnim efektima,
poslužiti. U vrlo kratko vrijeme, bude funkcionalno najviše što je
vodoravnim i okomitim povlače­ moguće.
njem duž jezika, čišćenje je toliko

na
avi*
vito
183
Disa
Pomlađivan
povratka na p
tijela primjer
koje su najče
njene zbog
načina življen
njem disanja
tome je i najo
govih tegoba
Valja napo
dovoljno svje
pluća, krv do
(plućnom) ar
može biti po
nerativnim p
tome se sluč
pretklijetku
(plućnih) vena
nju, nedovolj
ne obavlja p
posrednika u
tat je ili određ
ili bolest uzr
funkcijom n
organa ili tkiv
Vensku krv
ne samo što č
sida, nego i o
ćom količinom
hemoglobin k
cita (crveni^
raznosi u sve
tkiva, mišiće i
ćava normaln
ličkih proces
Disanje
Pomlađivanje jogom, u smislu
povratka na prirodne predispozicije
tijela primjerene određenoj dobi,
koje su najčešće narušene i sma­
njene zbog neodgovarajućeg
načina življenja, počinje popravlja­
njem disanja. Suvremeni čovjek u
tome je i najosjetljiviji i velik dio nje­
govih tegoba počinje odavde.
Valja napomenuti: tako dugo dok
dovoljno svježega zraka ne ulazi u
pluća, krv dovedena pulmonalnom
(plućnom) arterijom do alveola ne
može biti potpuno očišćena rege-
nerativnim plućnim procesom. U
tome se slučaju krv vraća u lijevu
pretklijetku preko pulmonalnih
(plućnih) vena, u nenormalnom sta­
nju, nedovoljno pročišćena. Tako
ne obavlja potpuno svoju funkciju
posrednika u hranjenju tkiva i rezul­
tat je ili određeni oblik oboljenja krvi
ili bolest uzrokovana oslabljenom
funkcijom nedovoljno hranjenog
organa ili tkiva.
Vensku krv svježi zrak u plućima
ne samo što čisti od ugljičnog diok­
sida, nego i obogaćuje odgovaraju­
ćom količinom kisika vezanoga na
hemoglobin kao sastavni dio eritro­
cita (crveni^ krvnih zrnaca), što ga
raznosi u sve dijelove tijela, stanice,
tkiva, mišiće i organe, i tako omogu­
ćava normalno odvijanje metabo­
ličkih procesa (mijene tvari). Ne
samo što je svaki dio oživljen kisi­
kom, nego i kvaliteta probave ovisi
o odgovarajućoj količini kisika koji,
dopremljen krvlju arterijom do cri­
jeva omogućava upijanje hranjivih
materija. Zapažamo kako nerijetko
slaba pluća i siromašna probava
idu zajedno. Manjak kisika povlači
za sobom nedovoljnu prehranu,
nedostatnu eliminaciju otpadnih
tvari i nezadovoljavajuće zdravlje u
krajnjoj crti.
Zaseban problem pri disanju
takozvani je rezervni zrak u plući­
ma, odnosno zrak koji preostaje.
nakon normalnog izdisaja. Ta koli­
čina iznosi i do 2500 prostornih cen­
timetara (tj. 2,5 I), a posljedica je
nedostatnog korištenja plućnog
kapaciteta, odnosno nedovoljnog
»provjetravanja«. Nepotpuno ods­
tranjivanje rezervnog zraka može
uzrokovati niz dišnih tegoba. Takav
zrak pogodno je tlo za razvijanje
zaraza, upala, čak i upale pluća,
naprimjer u nepokretnih pacijenata
koji položaj tijela ne mijenjaju
dovoljno često.
Osim odgovarajućim tehnikama
disanja, takve pojave uklonit ćemo i
inverznim pozicijama (širšasana,
viparita karani, sarvangasana), u
kojima se postiže visok stupan
očišćenja pluća od rezervnog zra-
kp
185
 Nebojša Tošković Joga - terapija do zdravlja

Potpuno jogičko disanje Disanje po

udahnutog zra
Promatrajući uobičajeno disanje savršenstva. Doduše, tradicionalno će se faza oč
ljudi koji ovome ne poklanjaju paž­ objašnjenje valja tražiti u prihvaća­ zanjem trbuš
nju, uočavamo da su respiratorni nju postojanja prane kao životne, poprima izgle
impulsi (udah, izdah) kratki i slabi. kozmičke, sveprožimajuće energije fazi usmjerav
Najčešće je disanje regulirano ori­ i mogućnošću, prema mišljenju dio pluća. To j
jentacijom samo na dio grudnog jogina, da se pranom ovlada preko nim širenjem
područja. To je disanje uz abdomi­ disanja kao jednom od praničnih noga koša. Is
nalni pomak ili uz pomak grudnog manifestacija. Ovladavanje pra­ ski, blago, spu
koša. Vrlo se rijetko mogu susresti nom, smatraju, oslobađa čovjeka u trećoj fazi
ljudi s izrazitijim i sinhroniziranim podložnosti prirodnim zakonima i najgornji dio p
radom obje plućne regije. Štoviše, s stavlja ga u poziciju gospodara nad podizanju klju
godinama opada snaga respirator­ prirodom, te mu donosi neograni­ završen ciklus
nih impulsa, pa je ionako nedo­ čene mogućnosti koje nadilaze udaha.
voljno korišteni plućni kapacitet uobičajeno ljudsko poimanje. Slijedi post
sveden na najmanju aktivnost. To No, bez obzira na to prihvatili tra­ počinje jednak
je, po pravilu, popraćeno i daljnjim dicionalno shvaćanje ili ne, fiziolo­ se prvobitno u
ubrzanjem disanja tipičnim za sta­ ška funkcionalnost određenih vje­ iskorišteni zra
rije osobe. žbi disanja neosporna je. Uosta­ područja pluća
Premda nakon određene dobi lom, sve metode disanja u suvre­ zivno povlači.
disanje oslabljuje, zapažamo da se menim sustavima tjelesne kulture daljnjim pražn
to ipak događa prijevremeno i brže brojem su tek dio neiscrpne istočne izrazitim spuš
no što je priroda normalno predvi­ riznice, a nerijetko i pojednostav­ i, naposljetku
djela. Suvremeni čovjek, naime ljene modifikacije. iz najviših plu
izgubio je gotovo potpuno mehani­ Potpuno jogičko disanje sastoji njem ključnih
zam prirodne i nagonske skrbi o se od tri faze: abdominalnoga (trbu­ izdaha poprać
pravilnom disanju zbog izrazite šnog) disanja, torakalnoga (grud­ gim stezanjem
fizičke neaktivnosti i vezanosti na nog) i klavikularnoga (ramenog) izdisanje najvi
fizički pasivne poslove. Osim toga, disanja. Tom terminologijom faze isprazniti pluć
nije spoznao značenje pravilnog zrak. Istodobn
su označene radi lakše orijentacije
disanja i sposobnost samoproma- sani postupak
u toku vježbanja. Trbušno disanje,
tranja i prepoznavanja respiratornih pluća najveću
dakle, ne razumijeva disanje trbu­
impulsa. ka.
hom, nego isticanje donje plućne
Tek povremeno, za izlazaka u regije u predjelu ošita, grudno razu­ Tri su faze o
•prirodu, nagonski udiše zrak punim mijeva disanje popraćeno izrazitim ovladavanja t
plućima, no to su tek rijetki i nedo­ pomakom grudnog koša, odnosno prihvaćenog n
statni trenuci. Protivno toj pojavi, jačanjem rada interkostalnih (me- osobitu brigu
joga s okrenutošću samopromatra- durebarnih) mišića, a rameno svje­
nju i neprekidnom usavršavanju sno isticanje najgornje plućne regi­
razvila je tehnike disanja do je.

186
 Disanje

Disanje počinje usmjeravanjem ma. Disanje postaje automatsko i

udahnutog zraka prema trbuhu. Ta lako. Prijelaz od jedne k drugoj fazi
o će se faza očitovati uočljivim podi­ treba teći kontinuirano, bez prije­
­ zanjem trbušne stijenke i trbuh loma i zastoja, kako je to često u
, poprima izgled polukugle. U drugoj početnika. Istodobno, disanje mora
e fazi usmjerava se zrak u središnji biti lako, a nipošto ne naporno i
u dio pluća. To je popraćeno intenziv­ grčevito. Udah se rasprostire poput
o nim širenjem i podizanjem grud­ vala u nadiranju, a izdah se kreće
h noga koša. Istodobno se automat­ poput vala u povlačenju. Dakako, u
­ ski, blago, spušta trbuh. I, napokon, početku ovo neće ići tako idealno,
a u trećoj fazi zrak se usmjerava u no s vremenom će biti potpuno
i najgornji dio pluća, što se ogleda u ovladano.
d podizanju ključnih kostiju. Tako je
­ završen ciklus potpunoga jogičkog Premda se već u početku može
e udaha. disati u sve tri faze, ovladavanje će
se olakšati ako se pokušaju vježbati
Slijedi postupak izdisanja, koji
pojedine faze posebno, a potom
­ počinje jednakim fazama. Izbacuje
spajajući ih u jedinstvenu radnju.
­ se prvobitno udahnuti i već potpuno
Dakle, najprije vježbajući trbušno
­ iskorišteni zrak iz abdominalnog
disanje, potom grudno, pa rameno,
­ područja pluća. Abdomen se inten­
i naposljetku tek prijeći na ujedinja­
­ zivno povlači. Potom se nastavlja
vanje.
e daljnjim pražnjenjem primjetnim i
e izrazitim spuštanjem grudnog koša
Važno je imati na umu da se diše
­ i, naposljetku, izbacivanjem zraka
uvijek i isključivo kroz nos. Naime,
iz najviših plućnih sfera, spušta­
funkcija je nosa da zagrijava zrak
ji njem ključnih kostiju. Završetak
koji je ušao u nosnu šupljinu s
­ izdaha popraćen je dodatnim, bla­
pomoću nosne sluznice, vlazi zrak
­ gim stezanjem abdomena. Takvo
pomoću sekreta osobitih žlijezda
) izdisanje najviše će što je moguće
što se nalaze u nosnoj sluznici, da
e isprazniti pluća i ukloniti rezervni
čisti zrak pomoću dlačica u nosu
zrak. Istodobno će prethodno opi­
e koje zadržavaju prašinu, i, napo­
sani postupak udisanja unijeti u
e, kon, da zadržava mikroorganizme s
pluća najveću količinu svježeg zra­
­ pomoću limfnog aparata na prije­
ka.
e lazu u ždrijelo. Loša navika disanja
­ Tri su faze označene radi lakšeg kroz usta, razumljivo, nije opravda­
m ovladavanja tehnikom, no nakon na, jer smanjuje prirodnu zaštitu
o prihvaćenog načela ne treba voditi organizma i pospješuje zaraze i
- osobitu brigu o pojedinim trenuci­ oboljenja dišnog sustava.
­
­

187
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
Trbušno disanje (kontemplativno)
Trbušno disanje, premda ovdje
prikazano u kontekstu potpunoga
jogičkog disanja, ima specifično
funkcionalno značenje do te mjere
da zaslužuje cjelovitiji pristup. Oso­
bitost trbušne faze disanja ogleda
se u neposrednoj povezanosti
aktivnosti trbušnih mišića i probav­
nih procesa, i to intenzivnom masa­
žom i stimulacijom rada probavnih
organa, odnosno pojačanim doto­
kom krvi u abdominalnu regiju ako
je posrijedi disanje s izrazitim abdo-
minalnim amplitudama kao u slu­
čaju tzv. kontemplativnog disanja.
No, vratimo se nakratko disanju
općenito.
Kako je već rečeno, efekt disanja
seže dalje od dišnog sustava.
Nemoguće je, naprimjer, u toku
disanja pomicati dijafragmu bez
utjecaja na organe trbušne šupljine.
Što je pomicanje dijafragme jače,
intenzivniji je odraz tog rada u trbu­
šnoj šupljini. Porast grudnog
obujma u toku udaha spušta ošit
koji, pritiskajući na abdominalnu
regiju, uzrokuje pritisak na trbušne
organe. U toku izdaha vraćanje
dijafragme smanjuje taj pritisak.
Ponavljanje tog postupka djeluje
kao neprekidna masaža, koja pod­
ržava normalnu probavu.
U ovom procesu osobito je zna­
čajna trbušna faza disanja. Da bi
ona bila odgovarajuće zastupljena,
nužno je ispuniti dva preduvjeta.
Prvo, da je mišićje abdomena
dovoljno snažno i elastično i, drugo,
188
da nije prihvaćena nezdrava navika
disanja u kojoj izostaje trbušna
faza. Takva deformacija, doduše,
najčešće je popratna pojava slab­
ljenja abdominalnog mišićja, ali
moguć je i obrnut proces, da se
zbog nedovoljno zastupljene trbu­
šne faze u toku normalnog disanja
gubi čvrstoća i elastičnost mišića.
No, bez obzira na to što je uzrok a
što posljedica, krajnji je rezultat
istovjetan: loše funkcioniranje pro­
bavnog sustava i mogućnost
nastanka usporenog ritma pražnje­
nja, zatvora, funkcionalne dispepsi-
je, dislokacije probavnih organa,
prekomjerne debljine itd. Simpto-
matično je da upravo kod mnogo
ljudi s prekomjernim brojem kilo­ Trbušno disanj
grama gotovo uvijek nedostaje
trbušno disanje, odnosno disanje je jevima, prouzr
usmjereno na gornje dijelove pluća, jevne peristalti
a svaki pokušaj aktiviranja trbušne njem crijevnih
faze neugodan je i teško izvediv. Relativno k
Stoga i jedan od zahtjeva kod kure vježbe može
mršavljenja treba biti usmjeren defekaciju (ods
postupnom oživljavanju abdome­ to i ne dogodi
na. biti redovitije
Koliko je značenje abdominalne vremenu prakti
biti sve zapa
aktivnosti na urednu probavu,
učenik će razvi
pokazuje se na primjerima vrsnih
abdominalnog
jogina. Ovladavši tom vrstom disa­
vježbanja regis
nja, oni stječu sposobnost odstra­
u predjelu sola
njivanja otpadnih tvari prema želji-
Pojavu jogini t
No, i početnici će već nakon kraćeg
koncentracijom
razdoblja vježbanja osjetiti jako dje­
ručju.
lovanje na crijevnu aktivnost. Neko­
liko minuta intenzivnoga trbušnog Trbušno disa
disanja izaziva čujnu aktivnost u cri- bavati u sjede
leže
e
' žećem stavu.
 a
a
e,
b­
ali
e
u­
a
a.
a
at
o­
st
e­
i-
a,
o-
o
o­ Trbušno disanje
e
e jevima, prouzročenu jačanjem cri­ osobito pogodan u početku. Sto­
a, jevne peristaltike i pojačanim luče­ pala se približe zdjelici na daljinu
e njem crijevnih sokova. koja ne narušava opuštenost i raz-
v. Relativno kraće vrijeme nakon maknu se otprilike za širinu zdjeli­
e vježbe može uslijediti i znak za ce. Odignuta koljena se priljube. U
n defekaciju (odstranjivanje). Ako se ovome će položaju abdomen lakše
e­ to i ne dogodi, pražnjenje će ipak reagirati u toku disanja. Istodobno,
biti redovitije i lakše.- Razmjerno to je pogodan stav za ljude s
e vremenu prakticiranja, i rezultati će pomaknutim trbušnim organima, jer
u, biti sve zapaženiji. Naposljetku, vraća organe u prirodni položaj.
učenik će razvijanjem spoznavanja Ruke se polažu preko trbuha radi
ih
abdominalnog područja početi za lakšeg ispravljanja disanja (si,).
a­
vježbanja registrirati širenje topline
a­ Diše se kroz nos, polagano i
u predjelu solarnog pleksusa. Tu
i- usmjereno, isključivo trbušnom
Pojavu jogini tumače pojačanom
eg fazom. Kod udaha intenzivno se
koncentracijom prane u tom pod­
e­ podiže i zaokrugljuje trbuh, kod
ručju.
o­ izdaha duboko se povlači uz malu
og Trbušno disanje može se uvjež­ kontrakciju pri kraju. Između udaha
i- bavati u sjedećem, stojećemu ili i izdaha nema zastoja u disanju
leže
e
' žećem stavu. Ležeći je položaj (kumbhaka), odnosno počinje kon-
189
 Nohnj4^Tnšković/Joaa - terapija do zdravlja

Mora se vježbati s rasterećenim trbuh i ramena

tinuirano i automatsko izmjenjiva­
želucem. Najidealnije je raditi to niji kako ne b
nje. Nekoliko minuta dnevnog
izjutra na potpuno prazan želudac, disanja, koje
vježbanja za početnika je sasvim
no i svako drugo doba dana bit će ovom slučaju (
dovoljno. Ponekad će već nakon
pogodno ako je prošlo više sati iza
nekoliko serija disanje postati opte-
obroka. Radi lakše
rećujuće. Tad treba jednostavno
prekinuti, ne forsirajući. S vreme­ postaviti dlano
nakon izdaha.
nom disanje će biti sve lakše i dugo­
na lijevu, a de
trajnije.
grudnog koša

Srednje disanje (interkostalno)

dišnji dio pluća, što se postiže uoč­
Rameno
Kod potpunoga jogičkog disanja
nakon prvotne faze trbušnog disa­ ljivim širenjem i podizanjem grud­ Disanje usm
nog koša s istodobnim uvlačenjem minira gotovo
nja slijedi druga, interkostalna. No,
trbuha. U toku izdaha nastaje obr­ hom, odnosno
zbog lakšeg ovladavanja ta se faza
nuti proces. Grudni se koš spušta, na. U dnevno
može vježbati i zasebno. U toku
zrak izlazi van. Treba nastojati da disanja rijetko
udisanja zrak se usmjerava u sre­
medicinskog g
definira kao
disanje kojim s
zbog određen
disati kroz d
trbušnu i prsn
šire, aktivnost
pomak ramen
Prema tome, u
bit će minima
pomiče nagor

Disanje
Nerijetko se
Prvomu, poče
određenih teš
odnosno da
kapacitet u p
Srednje disanje (prsno)
190
 Disanje
trbuh i ramena ostanu što neaktiv-
o niji kako ne bi bilo preplitanja faza
, disanja, koje nastojimo izbjeći u
e ovom slučaju (trbušne i ramene).
a se razdvajati prsti, a poslije izdaha
Radi lakše orijentacije mogu se
postaviti dlanovi na grudni koš, i to
nakon izdaha. Lijevi je dlan položen
na lijevu, a desni na desnu stranu
grudnog koša. Dlanovi su prstima
č­
Rameno disanje (klavikularno)
d­ Disanje usmjereno trećoj fazi eli­
m minira gotovo potpuno pomak trbu­
r­ hom, odnosno dijafragma je pasiv­
a, na. U dnevnoj automatskoj praksi
da disanja rijetko je zastupljeno, a s
medicinskog gledišta najčešće se
definira kao aksilarno (rameno)
disanje kojim se koristi onda kad se
zbog određenih razloga no može
disati kroz dvije glavne faze -
trbušnu i prsnu. Premda se rebra
šire, aktivnost je usredotočena na
pomak ramena i ključnih kostiju.
Prema tome, ulazak zraka u pluća
bit će minimalan. Dijafragma se
pomiče nagore, što je protivno
Disanje u asani
Nerijetko se napominje da pri
Prvomu, početnom vježbanju ima
određenih teškoća kod disanja,
odnosno da raspoloživi plućni
kapacitet u pojedinim položajima
usmjereni jedan prema drugome i
dodiruju se vrhovima srednjih
prstiju (si). U toku udaha, ako je
usmjeren na grudni koš, počet će
ponovno spojiti. Izrazito razdvaja­
nje pokazatelj je intenzivnog sred­
njeg disanja. Izostaje li, znači da
nesvjesno koristimo i druge faze
disanja.
reakciji kod potpunog disanja, i
nema izrazitijeg širenja zraka u
smjeru dijafragme. Prema anatom­
skoj studiji, evidentno je da najveći
utrošak energjje koji prati ovaj način
disanja rezultira najmanjim učin­
kom. Takvo je disanje najsiroma­
šnije i ako prevladava u toku uobi­
čajenoga dnevnog disanja, treba
ga eliminirati što prije, odnosno
upotpuniti dodatnim fazama. U
načelu, rameno disanje ne treba
prakticirati zasebno, osim u prvom
razdoblju ovladavanja potpunim
disanjem, radi lakšeg prepoznava­
nja te faze.
ne odgovara htijenjima i potrebama
vježbača. To, dakako, uzrokuje
brzo zamaranje i osjećaj nelagode
u finalnom položaju. Stoga valja
obrazložiti tu pojavu, pogotovu što
191
 Nebojša Toškovic /Joga - terapija do zdravlja

ona kod naprednijih učenika nije nesmetano. Tako će u halasani,

prisutna. naprimjer, intenzivno upotrebljavati
Pogledamo li anatomiju asane, disanje trbuhom, u bhuđangasani
uočit ćemo, već prema vrsti asane,
da je više ili manje opterećen, odno­
ramenima.
Dakako, da bi to bilo provedivo u
Prana
sno uključen i pomak grudnim praksi, potrebno je naprije dobro
košem, ramenima i trbuhom. Tako upoznati narav potpunoga jogičkog
se kod određene asane jače slu­ disanja sa svim sastavnim fazama, Materije po
žimo trbuhom, kod neke druge a zatim i mogućnost kontroliranog disanja pranaja
grudnim kosom ili ramenim pod­ upotrebljavanja pojedine faze. važnosti toliko
ručjem. Katkad je opterećenje Drugi je razlog otežanog disanja u žiti u zasebnom
podjednako prošireno i na dva od prevelikom i nepotrebnom angaž­ na to da upot
navedenih područja, ili štoviše, na cjelinu prevent
manu mišićnih struktura.
sva tri. stupa jogi, prik
Kako od početka nema usklađe­ značajnijim sta
Jače opterećenje trbuha uzro­
nosti, kretnji i sveobuhvatne kontro­ za potrebe ov
kuje smanjenje pokretljivosti u tom
le, nastaje automatsko stezanje obavijesti i upu
dijelu tijela, ali istodobno asana
mišića koji, u načelu, ne trebaju odgovarajućoj
može ostaviti otvoren grudni koš ili
sudjelovati u izvođenju asane, ili ručja.
ramena. Neupućen i neuvježban
barem ne u mjeri u kojoj je to prove­
učenik pokušava u toku stava uobi­ U klasičnom
divo. Tako se, naprimjer, kretnju za
čajeno disati koristeći potpuno joge, prikazanih
koju je nužan rad mišićja grudnog
plućni potencijal i nailazi na teško­ jogi, Patanjđa
koša može kod grčevitog izvođenja
će, jer disanje pokušava uspostaviti staroj gotovo dv
asane bespotrebno prebaciti i na
i u području koje je, zbog naravi se u drugoj knji
trbušne mišiće i dijafragmu, pokret­
asane, manje pokretljivo. Rezultat
ljivost kojih je određenim asanama i »Joginova po
je grčevita borba za nužnim udisa­
inače bitno smanjena, tako da prak­ bilna i ugodna.
jem i izdisajem u pokušaju razbija­
tički paralizira veći dio pluća. svaki napor i po
nja otpora, brzo zamaranje i preura­
njena potreba napuštanja stava. Onog trenutka kad se uspostavi dinjenosti s bez
ravnoteža u asani s minimalnim govora o asana
Dakle, greška je u nedovoljnom
mišićnim angažmanom i primijeni sti slijedi izbavi
poznavanju načela jogičkog disa­
se odgovarajuća faza disanja, parova suprotno
nja i faza disanja, odnosno u nedo­
nestaju problemi te vrste. Svakako, potpuno stabilna
voljnoj izvježbanosti. Vješti će jogini
za to je nužan određeni period uspostavljena,
potpuno identificirati u toku asane
područje plućnog kapaciteta koje je uvježbavanja, ali već nakon prvih uobičajenih uda
slobodno (trbušno, prsno ili rame- koraka proces ide lakše i doskora Početi kontrola
no) i prema tome usmjeriti disanje prelazi u spontanu radnju što ne Pranajama sa
na faze koje je moguće provoditi iziskuje zasebnu pažnju. ka, ali pratip da
cija nalazi se u t
ma, u kojima ok
'iko osnovni
192
 ,
i
i

u
Pranajama
o
g
a, Materije posvećene tehnikama
g disanja pranajama po opsegu je i
e. važnosti toliko da bi se trebala izlo­
u žiti u zasebnom izdanju. S obzirom
­ na to da upotpunjava predviđenu
cjelinu preventivno-terapijskog pri­
stupa jogi, prikazat ćemo je u naj­
­ značajnijim stavkama, dostatnima
­ za potrebe ove studije. Dodatne
e obavijesti i upute mogu se naći u
u odgovarajućoj literaturi s tog pod­
li ručja.
e­
a U klasičnom zborniku tehnika
g joge, prikazanih u obliku izreka o
a jogi, Patanjđalijevoj »Joga-sutri«,
a staroj gotovo dva tisućljeća, navodi
t­ se u drugoj knjizi:
i »Joginova pozicija mora biti sta­
k­ bilna i ugodna. Tek kad je iščezao
svaki napor i pojavio se osjećaj sje-
dinjenosti s bezgraničnim, može biti
vi
govora o asanama. Iz te opušteno­
m
sti slijedi izbavi janje od ometajućih
ni
parova suprotnosti. Tek kad je ova
a,
potpuno stabilna i ugodna pozicija
o,
uspostavljena, slijedi zaustavljanje
od
ih uobičajenih udaha i izdaha i može
Početi kontrola daha.«
ra
ne Pranajama sadrži mnogo tehni­
ka, ali pratip danas poznatih varija­
cija nalazi se u tradicionalnim spisi­
ma, u kojima okosnicu tvore neko-
'iko osnovnih. Ćarandasova
»Aštanga-joga« govori o osam
tipova pranajame, objašnjavajući
surjabhedanu, udaji, sitkari, skali,
bhastriku, bhramari, murćha i
kevala-pranajamu. Vježbanje
'svake od opisanih vodi određenim
rezultatima.
lako je prvotno značenje prana­
jame bilo spojeno s pojmom kum-
bhake (nedisanja), u današnjoj ter­
minologiji pranajama uključuje i
fazu rećake (udaha), odnosno
purake (izdaha) ili, još preciznije,
mogućnosti svjesne vremenske
kontrole nad tim fazama. S tog sta­
jališta pranajama je objašnjiva kao
vježbanje kontrole respiratornih
impulsa, odnosno disanja. Prema
mišljenju jogina disanje se pojav­
ljuje kao jedna od manifestacija
aktivnosti prane, vitalne, životne
sile, odnosno energije na univerzal­
nom makroplanu. Prema tom shva­
ćanju, daljnja su očitovanja pra-
nične aktivnosti probava, uklanja­
nje otpadnih tvari, opskrba organi­
zma energijom, sposobnost razmi­
šljanja, izražavanja i komunikacije,
itd.
Pranajama se kao svjesna kon­
trola disanja temelji na tome što je
dišni sustav jedini sustav ljudskog
organizma kojim se može upravljati
193
 Nebojša Tošković/ Joga - terapija do zdravlja

svjesno i voljno. Interakcija ritma i kontrolom nad pojedinim fazama,

načina disanja i modusa svijesti već
je odavno uočena, odnosno zapa­
»osobito koristeći fazu kumbhake i
sve jače produljujući disanje, Razlika
uvježbavši se toliko da pranajama
ženo je postojanje veze između
disanja i mentalnih stanja. Tako je postaje potpuno nenaporna, a duboko
sasvim izvjesno da su jaka duševna naposljetku i automatska, jogin
napetost, ljutnja, bijes, strah i si. svjesno otvara putove k najskrive­
popraćeni nekontroliranim i neujed­ nijim modalitetima svijesti.
Protivno prošir
načenim kratkim fazama disanja i, pranajama nema
obrnuto, smirenost i usredotočnost Pranajama je, sasanama i pratja- organizma pove
popraćene su polaganim i ujedna­ harom i prethodno prihvaćenim kisika. Tu zadaću
čenim tempom disanja, a ponekad pravilima unutrašnje i vanjske higi­ fične tehnike jog
čak i kratkotrajnim obustavljanjem jene, odnosno etičkim normama kojima vremensk
Uočivši tu međuovisnost, jogini ponašanja sadržanima u šatkarm? pojedinih faza d
su te spoznaje počeli praktično pri­ i načelima jama i nijama, upućena utanačen kao u
mjenjivati, najviše što je moguće na razinu gdje se međusobno uvje­ imaju zadaću pro
Bporavajući i ujednačavajući ritam tuju i stapaju fiziološko i psihičko. sno intenzivnog p
disanja u određenim omjerima i Ali, na stupnju pranajame, a već ćanih količina kisi
prodirući u modalitete svijesti nepri­ sasvim intenzivno kod pratjahare,
stupačne u budnom stanju, ali, počinje pravilnije i temeljitije odva­
Naime, upravo
naprimjer, karakteristične za stanje janje i prijelaz od intenzivno fiziolo­
pranajama praktic
sna. Zapazivši da je tempo disanja škoga k intenzivno spiritualnome,
premda međusobna interakcija i ćim, statičnim a
usnula čovjeka sporiji no ritam disa­
ovisnost uvijek postoje. To se oso­ meditativnima) i
nja u budnom stanju, vježbajući
bito ogleda pri prakticiranju asana nom stanju, zbog
određene tehnike disanja, jogini s
koje itekako snažno utječu na psi­ ranog usporava
potpunom lucidnošću prodiru u sta­
hu, . premda naizgled ostavljaju procesa (disanja
nja svijesti svojstvena snu. Upor­
dojam fizičkih vježbi. nastaje i bitno sm
nim vježbanjem i sve izrazitijom
za kisikom, odno
minimum. Opskrb
slabija osobito k
intenzivno uključ
ke. Stoga se mo
vježbanje prana
šire od uobičajen
nja s dubokim d
Pfenajama, osim
specifične pozicije
puno usredotočen
• Premda se u Patanjdalijevoj »Joga-sutri« ne spominje šalkarma poseuno, elementi šatkarme pot­
sno eliminaciju me
r
puno su zadržani u načelu šauće, vanjske i unutrašnje čistoće, pa ovdje to načelo navodimo u sklopu ' °'iranih dišnih r
Patanjdalijeva osmerostrukog puta joge, premda je šatkarma kao prvotni i zasebni stupanj sadržana u
hatha-jogi. Procesa. Tek u tre
 Pranajama
,
i
Razlika između pranajame i
a
a dubokog disanja
n
­
Protivno proširenome mišljenju,
pranajama nema funkciju opskrbe
- organizma povećanom količinom
m kisika. Tu zadaću obavljaju speci­
­ fične tehnike jogičkog disanja, u
a kojima vremenski omjer između
? pojedinih faza disanja nije točno
a utanačen kao u pranajami i stoga
­ imaju zadaću prozračivanja, odno­
. sno intenzivnog pribavljanja pove­
ć Napokon, zaključimo tvrdnjom
ćanih količina kisika.
e,
­ svjesni akt sastavljen od tri
Naime, upravo zbog toga što se
­
pranajama prakticira u odgovaraju­
,
i ćim, statičnim asanama (najčešće
­ meditativnima) i u krajnje opušte­
a nom stanju, zbog izrazitog kontroli­
­ ranog usporavanja metaboličkih
u procesa (disanja, rada srca i si.),
nastaje i bitno smanjivanje potrebe
za kisikom, odnosno svedena je na
minimum. Opskrba kisikom postaje
slabija osobito kad je u pranajami
intenzivno uključena faza kumbha­
ke. Stoga se može zaključiti da je
vježbanje pranajame pojmovno
šire od uobičajenog poistovjećiva­
nja s dubokim disanjem. Naime,
Pfenajama, osim već navedene
specifične pozicije, uključuje i pot­
puno usredotočenje pažnje, odno­
sno eliminaciju mehaničkih, nekon-
r
' °'iranih dišnih radnji i mentalnih
Procesa. Tek u trenutku kad se kon­
trola i odgovarajući ritam potpuno
provedu i prihvate, disanje u prana­
jami može prijeći u automatsko.
Kako se u vrijeme prakticiranja
očekuje nepostojanje, odnosno
minimum mentalno-intelektualnih
funkcija, pranajama, za razliku od
duboka disanja gdje je to često, ne
izražava emocije.
da je svaki krug pranajame složeni
zasebne faze, purake, retake i
kumbhake, provedenih u odgova­
rajućem omjeru, pri čemu je ten­
dencija da faza izdaha posjeduje
dvostruku trajnost faze udaha.
Kumbhaka kao zasebna faza,
koja upravo i jest bitno obilježje pra­
najame, u dubokom disanju uglav­
nom izostaje ili traje neznatno.
Duboko disanje najčešće se
pojavljuje kao spontani mehanizam
aktiviran zbog izrazitog zamaranja i
potrebe za odstranjivanjem mli­
ječne kiseline; takav ostavlja
mogućnost disanja i kroz usta radi
što bržeg pribavljanja potrebnih
količina kisika. Premda se izrazitije
otvara grudni koš i potpunije koristi
plućni kapacitet, izostaje sistema­
tičnost zastupljenosti pojedinih faza
i sinhronizirani prijelaz od jedne
prema drugoj.
195
 Nebojša ToškovićJJoga - terapija do zdravlja

prolaza zraka provedeno steza­ dvostruku trajno

Pranajama se prakticira isklju­
Završetak udaha
čivo kroz nos, u određenim tehni­ njem grla u predjelu glasnica (udaji)
čaja mora biti be
kama s naizmjeničnim otvaranjem ili disanje na osnovi intenzivnih
sti. Pošto se o
jedne, odnosno druge nosnice. pomaka ošita (kapalabhati), uvo­
tehnikama, poči
U specifičnim pranajamama pro­ đenje udijane, nauli-krije ili dalan-
bhaka (nedisan
vode se i odgovarajuće tehnike kao dhara-bandhe u fazi zaustavljanja
purake (udah) i
što su npr. dodatno smanjivanje disanja i si.
antara-kumbhaka
nja 1:1:1, odno
doblje posvećen
Sljedeći je pom
Načela prakticiranja (puraka:kumbhak
1:2:2, 1:3:2 i na

pranajame
Kako je već navedeno u poglavlju
o krija tehnikama, prakticiranju pra-
najame treba prethoditi čišćenje
nosnih kanala nekom od opisanih
krija (neti, kapalabhati), što će uro­
diti potpunom prohodnošću dišnih
kanala. Najpogodnije vrijeme za
vježbanje je izjutra ili u sumrak.
Sve meditativne asane pogodne
su za vježbanje [padmasana, sid­
hasana, Ud.)- Ponekad se vježba i u
šavasani, no kao i kod meditacije
provedene u tom položaju, može se
zapasti u san odnosno nedovoljnu
lucidnost i stoga treba izbjegavati
taj položaj. Drugi razlog izbjegava­
nja ležećeg položaja u sposobnosti
je određenih pranajama da izazovu
buđenje i uzdizanje kundalinija
(bhastrika), što iziskuje uspravno
postavljen gornji dio tijela.
Položaj mora biti potpuno opu­
šten i udoban. Disanje je polagano i
teče bez nepotrebnih prekida i
grčevitosti. Kod vježbanja prana-
jame potrebno je uspostaviti odgo-
196
prihvaćanja po
proći će duže ili k
ovisi o sposob
varajući omjer koji je u početku uvi­ rada pojedinca.
jek jednostavniji. Omjer razumijeva
odnos duljina trajnosti između poje­
dinih faza. Valja istaknuti i toga se
točno držati, da je najnužnije slije­
diti osjećaj ugode kao osnovno
načelo vježbanja pranajame. To
Tehnik
znači da omjer treba biti odabran
tako da ne izaziva tenzije i teškoće.
pranaja
Ovo je neobično važno jer prana­ Rečeno je ve
jama ima veliko djelovanje na živ­ nema obilježje
čani sustav i psihu i stoga svako odnosno kako ni
zastranjenje može ostaviti neug­ šenju povećanih
odne.posljedice. To je ujedno i raz­ potpunijem ukl
log što se složenije tehnike prana­
jame treba prakticirati jedino pod
nadzorom učitelja.
U prvotnoj fazi ovladavanja pra-
Puraka (
najamom učenik se drži omjera Puraka, najsaž
1
disanja jedan naprama jedan ( 1 : )• mijeva svjesno p
To znači da vježba sadrži samo ele­ na. Kod uobiča
mente udaha i izdaha u navedenom skoga i nesvjesn
omjeru. Disanje se ne zadržava tor istezanja smj
{kumbhaka ne postoji). U drugoj Reagira u određe
fazi omjer se proširuje na 1:2, odno­ j^jajući impuls u
sno produžuje se vrijeme izdaha na °ji regulira udi
 Pranajama

za­ dvostruku trajnost vremena udaha. vježbanje u ovom omjeru poslije

Završetak udaha i izdaha u oba slu­ održava i prema potrebi upotpu­
aji)
čaja mora biti bez napora i napeto­ njuje vježbanjem u nekome od
nih
sti. Pošto se ovladalo prethodnim omjera razvojnih stupnjeva.
vo­
tehnikama, počinje se uvoditi kum­ Najvažnije je, što je već spome­
an-
bhaka (nedisanje) između faza nuto, da izmjena omjera od jedno­
nja
purake (udah) i rećake (izdah) (tzv. stavnijih k složenijima teče postup­
antara-kumbhaka). Omjer je disa­ no, bez žurbe i bez nekontrolirane
nja 1:1:1, odnosno istovjetno raz­ želje za skokovitim napretkom, što
doblje posvećeno je svakoj od faza. je osobito često u temperamentnijih
Sljedeći je pomak na omjer 1:1:2 početnika. No, ako su prethodno
(puraka:kumbhaka:rećaka), pa temeljito ovladani početni stupnje­
1:2:2, 1:3:2 i naposljetku 1:4:2. Do vi, jama i nijama, šatkarma, asane,
prihvaćanja posljednjeg omjera gotovo da i nema bojazni. Jer, uče­
proći će duže ili kraće razdoblje, što nik je uveliko prihvatio osnovna
ovisi o sposobnosti i redovitosti načela joge i priviknuo se strpljivom
uvi­ rada pojedinca. Uobičajeno je da se i postupnom jačanju rada.
eva
oje­
a se
lije­
vno
To
Tehnika i fiziologija
bran
oće.
pranajame
ana­ Rečeno je već kako pranajama dioksida kao jednoga od nusprodu-
živ­ nema obilježje dubokog disanja, kata mijene tvari i, drugo, kako pra­
ako odnosno kako nije usmjerena uno­ najama obavezno sadrži fazu pura­
eug­ šenju povećanih količina kisika i ke, rećake i kumbhake.
raz­ potpunijem uklanjanju ugljičnog
ana­
pod

pra-
Puraka (udah)
era Puraka, najsažetije rečeno, razu­ udisanje i nastupa refleksno izdisa-
1
: )• mijeva svjesno produžavanje uda­ nje. Naime, svaka alveola posje­
ele­ na. Kod uobičajenoga, automat­ duje svoj receptor istezanja. Udišu-
nom skoga i nesvjesnog disanja recep­ ći, šire se pluća zbog ulaska zraka i
ava tor istezanja smješten u alveolama dolazi do stimulacije alveolnih
ugoj Reagira u određenom trenutku oda- receptora istezanjem, koji odašilju
dno­ j^jajući impuls u moždani centar impulse u mozak, prekida se udisa­
°ji regulira udisanje, prekida se nje i nastupa refleksno izdisanje.
a na
197
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Kod pranajame receptor isteza­ mena koji je blago uvučen, tako da svoju pranaja
nja izvježban je da podnese sve nema uobičajenoga pojačanoga i vrste kumbha
veći i veći stupanj istezanja bez slobodnog pomaka dijafragme kao produživao i
uvjetovanja refleksne kontrakcije. kod disanja abdomenom inače. svaku posebn
To razvija sposobnost produžava­ Stoga je pritisak unutar pluća nešto ritmu vrlo dug
nja udisanja iznad uobičajenih gra­ pojačan, što uzrokuje jače ispunje­ zamora.
nica. nje alveola zrakom i potpuniju Kao i kod
Daljnja je specifičnost kod izmjenu plinova. izrazitijeg pro
purake u pranajami kontrola abdo­

Rećaka
Kumbhaka (nedisanje) Nakon neko
Nakon produženog udisanja (pu- U našem slučaju kumbhaka je torni impulsi k
raka), slijedi faza zadržavanja daha svjesna kontrola privremenog nje postaju od
(kumbhaka). U ovom slučaju riječ je odgađanja disanja. U toku kum­ ih se više neg
o tzv. antara-kumbhaki (nakon uda- bhake održava se pritisak u plući­ izdisanje, ali k
ha). Postoji i mogućnost bahja- ma. Istodobno povećava se kon­ faza, voljno i
kumbhake (nakon izdaha). No, centracija ugljičnog dioksida u plu­ no se smanjuj
ćima, ali i raste koncentracija u krvi. koncentracija
ovdje smo, prema utanačenom
U normalnim slučajevima to izaziva sida) u krvi i d
omjeru disanja, prije objašnjeno­
stimulaciju kemoreceptora i odaši­ jer intenzitet je
me, uveli u vježbanje samo antara-
malnih zahtjev
kumbhaku. Ta kumbhaka, kako je ljanje impulsa koji će preko možda­
receptor je iz
već spomenuto, provedena je kroz nog centra aktivirati izdisanje. No,
veću koncentra
jedan od ovladanih omjera, dakle u kako je u ovom slučaju riječ o volj­
trajanju jedne, dvije, tri ili četiri jedi­ noj kontroli, poziv za izdisanjem U normaln
nice udaha. zanemaruje se i još se povećava povećane kon
Radi potpunijeg uvida spomenut koncentracija C 0 , što će opet,
2
intenzivno i
ćemo i postojanje tzv. kevala kum- preko dišnog sustava, uroditi sla­ potom energič
bhaka-pranajame, kad se prestaje njem impulsa za izdisanjem. Ovaj punijeg uklanj
drugi impuls snažniji je od prethod­ jami potpunu ko
disati spontano i automatski na
noga, ali opet zanemaren. Treći je na daljnje ciklu
određeno vrijeme (pola minute,
impuls već tako snažan da, uobiča­ ljivo je da ta s
minutu ili više), i to u fazi izjednača­
biti prihvaćena
vanja intrapulmonalnoga i atmos­ jeno, ne može biti negiran i tad poči­
ferskog pritiska. Taj oblik kum- nje redaka (izdah).
bhake pojavljuje se u izvježbanih
;
Mogućnost negacije respirator­
jogina nakon dugog vježbanja osta­ nih impulsa u iskusnih jogina može
ke
lih vrsta pranajama. Jogini smatraju, sezati vrlo daleko. Imao sam p r i l i
171
da kevala-pranajama produljuje neko vrijeme provesti s jogijf ',
život, daje energiju i uklanja mnoge asketom u njegovoj osamljeničkoj
u
bolesti. kolibi od blata i kravlje balege-
198
 Pranajama

da svoju pranajamu unosio je obje vježbanjem. Uvježbanjem te faze

a i vrste kumbhake (antara i bahja) i razvija se također i sposobnost
kao produživao ih na četiri minute izrazitog umirenja umne djelatnosti,
če. svaku posebno. Mogao je u torr. pa čak i potpuno nepostojanje
što ritmu vrlo dugo disati bez opazivog misaone aktivnosti.
nje­ zamora.
niju Kao i kod purake, mogućnoc 1

izrazitijeg produžavanja stječe S3

Rećaka (izdah)
Nakon nekog vremena respira­ koji pokusa održati njemu neprimje­
je torni impulsi koji upućuju na izdisa­ reno disanje brzo se zamara i ne
nog nje postaju odviše snažni i ne može može dalje produžavati odabrani
um­ ih se više negirati. Uspostavlja se ritam. U tom smislu ovladati prana-
ući­ izdisanje, ali kao i kod prethodnih jamom znači postupno steći spo­
on­ faza, voljno i kontrolirano. Postup­ sobnost održavanja odabranog
plu­ no se smanjuje plućni pritisak. Ali, omjera disanja na dulje vrijeme,
krvi. koncentracija C 0 (ugljičnog diok­
2 bez zamaranja i naprezanja u disa­
ziva sida) u krvi i dalje ostaje povišena, nju. Odnosno, pogrešna je pre­
aši­ jer intenzitet je izdisanja ispod nor dodžba kako je netko ovladao pra-
malnih zahtjeva. I u ovom slučaji najamom ako je načinio nekoliko
da­
receptor je izvježban da podnese ciklusa pranajame i, umorivši se.
No,
veću koncentraciju C 0 u krvi. prekinuo postupak.
volj­ 2

jem U normalnom slučaju, zbog U tome i jest najčešća pogreška,

ava povećane koncentracije, počelo b' jer takvo mišljenje vodi prijevreme­
pet, intenzivno i ubrzano izdisanje i nom prijelazu na teže pranajame ''
sla­ potom energično udisanje, radi pot­ stoga je sugestija iskusna učitelja
Ovaj punijeg uklanjanja C 0 . U prana­
2 dobrodošla. Mnogo je bolje održa­
od­ jami potpunu kontrolu proširujemo i vati vježbe disanja na nižemu, pri­
ći je na daljnje cikluse disanja. Razum hvatljivom stupnju obazrivo dugo
iča­ ljivo je da ta sposobnost ne mož< ler to ne može štetiti i s m< 3
biti prihvaćena naglo, jer početna učvrstiti stečeno &|jos(»Cno«»W.
oči­

tor­
ože
ke
ili
171
ijf ',
čkoj
u
e-
199
 Nnhnjšn Toškovic'Joga -
Ciljevi pranajame
Kako je već utvrđeno da prana­
jama - za razliku od tehnika usmje­
renih pojačanoj opskrbi kisikom i
uklanjanju C 0 (ugljičnog dioksida)
2
- upravo pridonosi povećanju kon­
centracije C 0 u krvi, logički se
2 prema pratjahari, dharani, dhjani i
nameće pitanje koja je svrha takva
procesa. Premda još nisu prove­
dena potpuna istraživanja na tom
području, dosadašnja zapažanja
pokazuju da porast koncentracije
C 0 u toku pranajame djeluje sti­
2
mulativno na različite psihološko-
neurološko-endokrine mehanizme.
To uvjetuje veću integraciju i kulti­
vaciju supkortikalnih centara (dije­
lova mozga ispod moždane kore).
Nadalje, valja napomenuti da kod
svih omjera višeg stupnja prana­
jame izdah traje dvostruko od vre­
mena udaha. Uzrok je u tome što
instinkt,udaha zbog porasta kon­
centracije C 0 u krvi pokazuje
2
snažniju tendenciju no što je to kod
izdaha. Postupno izdisanje (reda­
ka) uvjetuje porast opuštenosti.
Dvostruko vrijeme izdaha u odnosu
na udah pokazuje najveći pomak k
potpunoj fiziološkoj opuštenosti.
Istodobno, produženi izdah drži um
neopterećen misaonim procesima
najduže vrijeme i u kasnijim, višim
stupnjevima omogućava potpunu
koncentraciju (na jednu točku,
200
terapija do zdravlja
Prana
naprimjer, ekagrata). Bez balansi­ Budući da j
ranog i kontroliranog uma prijelaz be prikazane u
na više stupnjeve nije izvediv i pra­ svega preve
najama je, u tom smislu, najozbilj­ stup, tehnike
nija priprema za daljnje pomake pišemo neće
zahtjeve učen
samadhiju. jentacije. Tehn
intenzivnom s
Kroz praksu pranajame potpuno
se utvrđuju međuovisnost disanja i
mentalnih procesa. Svjesna kon­
trola disanja znači istodobno i Uđaji-pr
mogućnost potpunijeg zauzdava-
nja uma. Kontrola uma vodi uspo­
stavljanju mirnih misaonih procesa i
uklanjanju emotivne aktivnosti.
Automatski, mentalnom kontrolom
emocija, temperament, raspolože­
nje, odluke i prirodni instinkti stav­
ljeni su također pod kontrolu. Zaus­
tavljanje umne aktivnosti osobito se
ističe u fazi kumbhake.
Jogini smatraju da pranajama
čovjeka vodi zdravome i snažnom
tijelu, dugovječnosti, smirenim i
miroljubivim mislima. Pridaju joj
sposobnost buđenja mnogih sidhija
- nadnaravnih sposobnosti.
Premda prem
No, nesumnjivo, pranajama je dasovu opisu u
golem korak u prevladavanju niže
aji-pranajama u
ljudske prirode, opterećene nekon­ kumbhake (n
troliranim nagonima i strastima i
dhara-bandhe
vodi k višoj, savršenijoj ljudskoj pri­ na prsnu kost)
rodi, plemenitijim djelima i mislima. trakcija sfinkte
(podizanje dija
ovim slijedom n
nike disanja, m
Pojednostavljen
 Pranajama

Pranajama u praksi
Budući da je zamišljeno da vjež­ mogu biti proučene u odgovarajućoj
be prikazane u ovoj knjizi imaju prije literaturi o toj temi. No, bez obzira
svega preventivno-terapijski pri­ na relativnu ograničenost te vrste,
­ stup, tehnike pranajame o kojima ove pranajame bit će dobar uvod za
e pišemo neće zadovoljiti potpuno daljnje izučavanje i prakticiranje, a
i zahtjeve učenika tradicionalne ori­ preventivno-terapijskim aspektom
jentacije. Tehnike disanja okrenute zadovoljit će potpuno koncept ovog
intenzivnom spiritualnom napretku programa.
o
i
­
i Uđaji-pranajama
-
­ »Sad poslušaj, sabrana uma, opis uđaji-pranajame.
i Pokušaj razumjeti i zapamtiti.
. Udahni kroz obje nosnice, ispunjavajući ih zrakom do
m grla. Tad ga zadrži iznutra i kad načiniš potpunu kumbha-
­ ku, izdahni kroz lijevu nosnicu.
­ U onoga koji ovako vježba, bolesti gornjih dišnih
­ putova nestaju, a i bolesti u predjelu srca i grla uzroko­
e
vane prekomjernim sekretom. Također i bolest abdo­
mena poznata kao vodena bolest nestaje i budi se pro-
a bavna vatra.
m Ovako se može vježbati sjedeći i hodajući. Ovo je
i poznato kao udaji, Ćarandasa, drži to u svojem umu.«
j »Aštanga-joga«
a Svami Ćarandasa

Premda prema izvornom Ćaran- Pojednostavljena varijanta može

e dasovu opisu u »Aštanga-jogi« uđ­
e aji-pranajama uključuje i elemente
­ kumbhake (nedisanja), đalan-
i dhara-bandhe (postavljanje brade
­ na prsnu kost), mula-bandhe (kon­
. trakcija sfinktera) i udijana-bandhe
(podizanje dijafragme) ujedinjene
ovim slijedom nakon specifične teh­
nike disanja, mi ćemo dati prikaz
Pojednostavljene varijante.
biti prakticirana i u sjedećemu i u
ležećem stavu. Disanje se provodi
nakon prethodnoga djelomičnog
stezanja grla u predjelu glotisa
(glasnica). Ovo će reducirati prolaz
zraka, usporiti ga i uvesti potpunu
kontrolu nad intenzitetom disanja.
Disanje je na obje nosnice istodob­
no. U toku takvoga smanjenog disa­
nja čuje se karakterističan, pomalo

201
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
hrapavi zvuk sličan tihom hrkanju
duboko usnula spavača. Zvuk mora
biti jednoličan i neprekidan. To
možda neće uspjeti odmah, ali bit
će svladano ubrzo. Disanje je pola­
gano i kontrolirano.
Nakon određenog vremena vje­
rojatno će nastati zamor grla. Tad
treba prijeći na normalno disanje i
odmoriti se. ^vježbani jogini ovo
disanje mogu provoditi gotovo
neograničeno dugo, štoviše, mogu
na navedeni način disati u toku
čitave seanse vježbanja asana,
neprekidno. Tako se najviše što je
moguće usklađuju kretnja i disanje
s intenzivnim efektom potpunoga
fizičkog opuštanja i mentalne raste-
rećenost-'
Nadi sodhana pranajama
(pročišćavajuća pranajama za živce)
Zbog jednostavnosti izvođenja
ova je pranajama vrlo dobra uvodna
tehnika u složenije. Vježba se u sje-
dećem stavu. Disanje je polagano i
smireno. Kako se naizmjenično
diše na jednu i drugu nosnicu,
potrebno je najprije očistiti nos na
neki od već opisanih načina '{krija).
To će omogućiti potpunu prohod-
nost oba nosna kanala. No, neka ne
zbunjuje da je otvorenost jedne
nosnice gotovo uvijek izrazitija
nego druge. Ta pojava, koja se vrlo
jasno uočava kad se počne vježbati
202
Postupno, u toku vremena, od
početnog omjera 1:1, bez kumbha-
ke, prelazi se na složenije omjere,
uključivši i kumbhaku. Kako udaji
razumijeva određeno usporavanje
disanja, prvi je korak k ovladavanju
faze kumbhaka, koja se uključuje
poslije. Djeluje vrlo smirujuće i
odmarajuće, otklanja sluz i čisti gla­
snice. U određenim slučajevima
može ukloniti promuklost, a i inače
djeluje pročišćavajuće na glas.
Ublažuje astmatične tegobe i raz­
vija pluća, djeluje stimulirajuće što
se tiče razvijanja koncentracije.
Uvježbavana bez zadržavanja
disanja (kumbhake), ova prana­
jama idealna je za osobe koje bolu­
ju od visokoga krvnog tlaka i srča­
nih oboljenja.
disanje, prirodni je dnevni ritam.
Prema mišljenju jogina smjena se
odvija svaki sat, odnosno svaki se
sat izmjenjuje dominacija jedne od
nosnica u disanju. Tu pojavu jogini
povezuju s izmjenom u dominaciji
funkcije ide i pingale, praničnih
kanala smještenih duž kralješnice.
Istraživanja funkcija lijeve i desne
moždane polutke, provedena neov­
isno o istraživanjima u vezi s jogom,
otkrila su da u budnom stanju aktiv­
nost nije jednaka, odnosno da se
svakih 90-100 minuta izmjenjuje
, od
bha-
jere,
udaji
anje
anju
čuje
će i
gla­
vima
nače
glas.
raz­
e što
.
anja
ana­
bolu­
srča­

itam.
a se
ki se
ne od
jogini
naciji
ničnih
nice.
esne
neov­
ogom,
aktiv­
da se
njuje
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja
dominacija u aktivnosti. Istodobno
je utvrđeno da izmjene dominacije
aktivnosti moždanih hemisfera
uvjetuju izmjenu prohodnosti nosni­
ca. Tako je u fazi dominacije lijeve
moždane hemisfere izraženiji pro­
tok zraka kroz desnu nosnicu, a u
fazi intenzivnije aktivnosti desne,
kroz lijevu nosnicu.
Mnogi jogini vježbaju pranajamu
u razdoblju izrazitijeg djelovanja
lijevoga nosnog kanala. To tumače
određenim spiritualnim razlozima, u
vezi s aktivnošću ide i pingale, ali u
tu koncepciju nećemo dublje zalazi­
ti.
1) izdah na desnu nosnicu
2) udah na desnu nosnicu
3) izdah na lijevu nosnicu
4) udah na lijevu nosnicu
Disanje treba biti lako i nečujno.
Udah i izdah jednako traju. Nekoliko
serija disanja u početku će biti
dovoljno, a nakon određenog raz­
doblja može se pristupiti povećanju
broja serija i produžavanju vremena
udaha i izdaha.
Pročišćavajuća pranajama dje­
luje vrlo smirujuće, zbog jednostav­
nosti pogodna je za češće dnevno
vježbanje u manjim serijama. Isto­
dobno bit će najlakši uvod u prana­
jame sa složenijim omjerom disa­
nja. U tom pravcu prvi korak može
biti načinjen i uvođenjem antara-
kumbhake nakon određenog raz­
doblja prakticiranja faze puraka i
204
Kako je navedeno, pročišćava­
juća pranajama provedena je preko
alternativne izmjene disanja na lije­
vu, odnosno desnu nosnicu. Zatva­
rajući palcem desnu nosnicu, udi-
šemo polagano na lijevu (si. 2).
Naprstnjakom i malim prstom iste
ruke zatvaramo potom lijevu nosni­
cu, pa izdišemo otvarajući desnu
(si. 3). Slijedi udah na desnu, zatva­
ranje desne nosnice, otvaranje
lijeve i izdisanje. Na opisan način
nastavljamo vježbom izvodeći
odgovarajući broj serija. Ritam
disanja možemo pregledno izraziti
ovako:
5) izdah na desnu nosnicu
6) udah na desnu, nosnicu
7) izdah na lijevu nosnicu
8) udah na lijevu nosnicu .
rećaka (udaha i izdaha) bez kum­
bhake. Izrazitija opskrba krvi kisi­
kom kod ove pranajame no što je to
slučaj kod normalnog disanja, uvje­
tuje osvježenje i smirenje živaca.
(Ako se vježba u nekome od slože­
nijih omjera koji uključuju i kumbha-
ku, krajnji je rezultat povećana kon­
centracija C 0 u krvi i plućima i
2
odgovarajući efekti.) Um postaje
smiren i lucidan. Osobe koje boluju
od visokoga krvnog tlaka i srčanih
oboljenja moraju izbjegavati zadr­
žavanje disanja. Protivno njima,
osobe sa sniženim krvnim tlakom
mogu uvoditi kumbhaku.
SI. 2 - N
 Pranajama

va­
eko
je­
va­
di-
2).
ste
ni­
nu
va­
nje
čin
eći
am
ziti

um­
isi­
e to
vje­
ca.
že­
ha-
on­
a i
aje
uju
nih
adr­
ma,
om

SI. 2 - Nadi_sodhana pranajama

205
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Bhastri

Drugi je ob
strike u sjedeć
položenih na
jednako kao
opisanoj u p
čišćenja, ali tij
Najsloženija
ranje uz izmje
je moguće vje
nosnicu, a izd
udisati i izdis
prvotnoj vari
pranajame
energičnim i
impulsima k
phastriku.
Zbog inten
striku treba vje
me. Izrazito
šupljinu i sinu
ekshalacije (iz

SI. 3 - Nadi sodhana pranajama

206
 Pranajama

Bhastrika
»Sad ću opisati kumbhaka-bhastriku koja uklanja suvi-
šakžuči, sekret gornjih dišnih putova i plinove, raspaljuje
probavnu vatru i otvara tri centra. Sjedni u padmasanu na
način koji ti kazujem. Položi lijevu nogu preko desnog
bedra. Drži vrat i abdomen uspravno i pažljivo slušaj što
ću ti sad reći. Zatvorenih usta udiši i izdiši brzo kroz nos,
kao što kovač radi sa svojim mijehom, jednako udiši i
izdiši vrlo brzo. Kad osjetiš zamor, prestani načinivši
puraku kroz desnu nosnicu. Ispuni pluća potpuno zra­
kom, zadrži zrak i pokušaj usmjeriti pogled na vrh nosa.
Provedi kumbhaku, pa potom izdah ni na lijevu nosnicu.«

»Aštanga-joga«
Svami Ćarandasa

Drugi je oblik prakticiranja bha- Jača pluća, a osobito je korisna

strike u sjedećem položaju, dlanova
položenih na koljena. Disanje je
jednako kao u prethodnoj varijanti
opisanoj u poglavlju o tehnikama
čišćenja, ali tijelo miruje.
Najsloženija je varijanta praktici­
ranje uz izmjenu nosnica, pri čemu
je moguće vježbati udah na jednu
nosnicu, a izdah na drugu, odnosno
udisati i izdisati na način opisan u
prvotnoj varijanti pročišćavajuće
pranajame (nadi-sodhana), ali
energičnim i brzim respiratornim
impulsima karakterističnima za
phastriku.
Zbog intenziteta vježbe, bha-
striku treba vježbati umjereno vrije­
me. Izrazito pročišćava aksilarnu
šupljinu i sinuse, i to osobito u fazi
ekshalacije (izdaha).
la razvijanje srednje (interkostalne)
ramene (klavikulame) faze disa-
ija, zbog intenzivnog angažiranja
gornjih dijelova pluća.
Bhastrika i kapalabhati aktiviraju i
iačaju jetru, slezenu, gušteraču i
trbušne mišiće. Pospješuju pro­
bavu i uvjetuju cjelovito osvježenje i
oživljavanje organizma.
Bhastrika se ne preporučuje oso­
bama slabije grade i osobama s
visokim ili niskim krvnim tlakom. U
određenim slučajevima može
početi krvariti iz nosa ili se pojaviti
bolovi u predjelu ušiju. U oba slu­
čaja treba prestati vježbati neko vri­
jeme, obraćajući veću pažnju prije
opisanim pranajamama.

207
Rela
Pokušaj da
kao sastavni
će mah u po
đenu dozu su
pokušaja ozbi
saciji, otkriva
ručje samopro
da je to otkrić
ukoliko je viš
društva i stan
viši standard
smanjenje us
promatranje t
na vanjske ob
gubitak priro
samoopuštan
Načelno i
jom raste s po
nosti za koje
talni angažma
suvremenome
izloženome d
nom stilu živl
porastu utjeca
relaksacija po
Premda o
sastavni dio
asana, pranaj
cija može biti
puno odvojen
Prema potreb
sklopu potpu
vrijeme od 10
vježbi bit će
Relaksacija
Pokušaj da se relaksacija objasni
kao sastavni dio hatha-joge u prvi
će mah u ponekoga izazvati odre­
đenu dozu sumnje, ali nakon prvih
pokušaja ozbiljnijem pristupu relak­
saciji, otkriva se i otvara novo pod­
ručje samopromatranja. Reklo bi se
da je to otkriće utoliko intenzivnije,
ukoliko je viši stupanj razvijenosti
društva i standarda. Kao po pravilu
viši standard razumijeva i postupno
smanjenje usmjeravanja na samo-
promatranje te izrazitije usmjerenje
na vanjske objekte i, prema tome,
gubitak prirodne sposobnosti za
samoopuštanjem.
Načelno i potreba za relaksaci­
jom raste s porastom dnevnih aktiv­
nosti za koje je nužan izrazit men­
talni angažman. U tome je smislu
suvremenome čovjeku, neprekidno
izloženome dinamičnome i aktiv­
nom stilu življenja, i progresivnom
porastu utjecaja iz okoline, dnevna
relaksacija potrebnija no ikad.
Premda ovdje obrađena kao
sastavni dio dnevnog programa
asana, pranajame i krija, relaksa­
cija može biti prihvaćena i kao pot­
puno odvojena disciplina provodiva
Prema potrebi često i dugo. U
sklopu potpunog programa joge,
vrijeme od 10 do 15 minuta nakon
vježbi bit će dostatno, utoliko više
što će to biti samo dodatno isticanje
i produbljivanje opuštenosti doseg­
nute u toku provedbe dnevnog pro­
grama vježbi.
U slučaju izoliranog pristupa, 15
do 20 minuta u dnevnom slobod­
nom vremenu bit će velik pomak k
mentalnoj opuštenosti i potpunom
psihofizičkom rasterećenju. Formu­
lacija »psihofizičkom rasterećenju«
nije slučajno odabrana, jer nepo­
bitno je da postoji veza tijelo - um i
obrnuto. U tom smislu svaka će
intenzivna mentalna napetost imati
svoju projekciju na razinu tijela i,
obrnuto, svaka tjelesna napetost
pokazat će se i na mentalnom pla­
nu. Prema tome, najpotpuniji će uči­
nak relaksacije biti postignut ako je
provedena na oba područja.
Tako će prvotni pomaci u smjeru
svjesnog opuštanja tijela uroditi i
odgovarajućom mentalnom opu-
štenošću. Daljnje produbljivanje
mentalnog opuštanja, provedeno u
drugoj fazi, produbit će istodobno i
prethodno dosegnutu razinu tjele­
sne opuštenosti i uroditi izrazitim
stupnjem psihofizičke, odnosno
mentalne rasterećenosti. Dakako, u
ovaj krug može se prodirati i obrnu­
tim putem, no prema uobičajenom
tretmanu u jogi, držat ćemo se
prvotno navedene formulacije.
209
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja
U nekih ljudi provođenje relaksa­
cije bit će ujedno i prvi ozbiljniji
korak prema samopromatranju i
stoga će možda u početnom raz­
doblju teško oduprijeti želji za preki­
dom, odnosno nemogućnošću da
istraju u koncentriranom, sistemat­
skom uvođenju u sve dublje sfere
opuštanja. Gubit će se kontinuitet
usredotočenja, često će prodirati
misli u vezi s dnevnim problemima i
događajima. Samo čvrstom voljom i
ustrajnošću ti će trenuci dezorijenti-
ranosti biti smanjeni na minimum,
odnosno naposljetku i potpuno pre­
vladani. Redovitost rada ovdje je
odlučujuće važna.
Relaksacija je ujedno i prvi stu­
diozniji zahvat kojim se neposredno
približava ili usmjerava višim stup­
njevima joge, pratjahari (odvlačenju
čula od vanjskih objekata) i dharani
(koncentraciji), jer sadrži elemente
oba ova stupnja, ali u nešto blažoj
Provođenje postupne anatomske
relaksacije
Uobičajeni je položaj za provođe­
nje finalne relaksacije šavasana.
Kratkotrajna razdoblja opuštanja u
toku vježbanja, između pojedinih
asana, mogu biti provedena i nekim
drugim opuštajućim stavovima, kao
što su npr. makrasana (si.), vad­
rasana i si. Odabir pozicije za
opuštanje u ovom slučaju slijedi
načela ekonomičnosti kretnje i
energije. Odnosno, logički je da će
asana načinjena u ležećem položa-
210
varijanti. U tom pogledu relaksacija
je nužna priprema studentu koji želi
krenuti dalje u jogi, a istodobno i izu­
zetna blagodat u isključivo preven-
tivno-terapijskom pristupu.
Valja utvrditi, bez iole pretjeriva­
nja, da je sistematski studiozno pro­
vedena i okončana relaksacija
korak u drukčiji svijet, obojen svjetli­
jim bojama. Mnogi je problem
nakon relaksacije lako prevladan,
mnogi nesporazum izglađen. Često
je mračno stanje ljudske duše preo-
braćeno u optimistično i vedro ras­
položenje i razmršen košmarni i
iscrpljujući gordijski čvor neuhvatlji­
vih misli. Stanje duboke relaksira-
nosti u svima je nama, treba ga
samo otkriti i doseći. Relaksacija
nije nešto što se može napraviti,
Makrasana
ona već postoji. Treba samo sasta­
viti raspoložive elemente u skladnu
cjelinu. Priroda je autor, tijelo pozor­
nica, a naš um publika.
Šavasa
ju, na leđima npr., biti zamijenjena Tehnika
relaksacijom u šavasani, a ona pro­ Legnite na
vedena na prednjem dijelu, u puno ispruže
makrasani. Tako neće biti nepo­ te, otprilike z
trebnog trošenja energije oko pala su istod
izmjene stavova i raspršivanja kon­ prema van.
centracije. Pokraj tijela
Šavasana je odabrana za finalnu stranom dlan
relaksaciju zato što optimalno Postavljena ta
zadovoljava zahtjeve usmjerene u ćuje vratni pr
tom pravcu. ne, disanje
kroz nos (si.)
 Relaksacija

acija
i želi
izu­
ven-

riva­
pro­
acija
vjetli­
blem
dan,
esto
preo-
ras­
rni i
atlji­
sira-
a ga
acija
aviti,
Makrasana
asta­
adnu
ozor­

Šavasana
njena Tehnika
pro­ Legnite na leda. Noge su pot­ Uobičajeno, premda vrlo opušte­
u, u puno ispružene i nešto razmaknu­ no, u ovom položaju tijelo ipak zadr­
nepo­ te, otprilike za širinu zdjelice. Sto­ ži određeni stupanj nepotrebne
oko pala su istodobno blago okrenuta mišićne kontrakcije. To ćemo poku­
kon­ prema van. Ruke su opružene šati ukloniti mentalnom identifikaci­
Pokraj tijela i položene gornjom jom i samopromatranjem pojedinih
nalnu stranom dlanova na pod. Glava je dijelova tijela i dodatnim, svjesnim
malno Postavljena tako da se ne optere­ otklanjanjem mišićne napetosti
ne u ćuje vratni predio. Oči su skloplje­ imaginacijom daljnjeg relaksiranja
ne, disanje polagano i isključivo mišićja promatranog dijela. Taj će
kroz nos (si.) postupak uroditi daljnjim, dodatnim

211
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

produbljivanjem cjelokupne mi­ • Jezik smjestimo u sredinu

Rezultat ta
šićne opuštenosti. usne šupljine i povucimo ga malo zaključak je
Krenimo ovim slijedom: unutra. prirodno i ne
načeno i
• Usmjerimo pažnju na stopala i • Opustimo i potpuno omek­ udahnuta zr
opustimo ih. Nakon određenog vre­ šajmo obraze. fazi, moram
mena mentalne stimulacije opušta­ disanja, odn
nja prijeđemo na potkoljenice, pa • Opustimo nos. vrijeme za
opustimo i njih. Disanje post
• Opustimo oči i potpuno uklo­ ko.
• Nastavimo dalje opuštanjem nimo rad sklopljenih kapaka, odno­
Kad takvo
koljena, natkoljenica, zdjelice. sno kretanje očnih jabučica. no, možemo
uvođenje i
• Opustimo trbuh, prsa. Završimo opuštanje intenzivnim disanja.
rasterećenjem čeonog predjela i
• Opustimo leda u donjem i gor­ tjemena. Izrazito usredotočenje na
njem dijelu. opuštanje u čeonom predjelu uvje­
tovat će duboko mentalno rastere­
• Promatrajmo dlanove i opu­ ćenje.
stimo ih. Faza intenzivnoga tjelesnog
opuštanja time je završena.
• Opustimo dalje, navedenim Sljedeći je korak usmjeren kon­
slijedom, podlaktice, laktove, troli disanja sa zadržavanjem
nadlaktice, ramena i vrat. dosegnutog stupnja tjelesne opuš­
tenosti.
• Promatrajmo očima pasivna
Tako je tijelo, ne uključujući plan
promatrača ulazak i izlazak zraka iz
glave, potpuno opušteno. Nakratko
pluća. Ne smije biti nikakva napora
prijeđimo od stopala prema glavi,
što se tiče izmjene volumena udah-
još jednom provjerivši nema li even­
nuta i izdahnuta zraka, ili vremen­
tualno na nekom dijelu tijela nesvje­
ske duljine respiratornih impulsa.
sne kontrakcije. Uklonivši ponovo
Disanje mora imati prirodni tok.
mišićnu napetost, prijeđimo naopu-
Postupak promatranja mora biti
štanje glave.
postupno razvijen, s tendencijom
produljenja vremena promatranja.
• Opustimo čeljust. To ćemo Misli će pokazivati trend lutanja.
učiniti tako da gornji niz zubi raz- Izmjenjivat će se vrijeme koncentri-
maknemo od donjega za djelić mili­ ranosti i gubitka koncentracije.
metra. Donja čeljust mora slobodno Nastojmo prevladati razdoblja
visjeti. Usta su zatvorena. Uklo­ dekoncentracije i nanovo usmjeriti
nimo grč iz rubova usana. pažnju na ono što želimo.
212
 Relaksacija

dinu
Rezultat takva samopromatranja Sve vrijeme disanje mora biti
malo zaključak je da je disanje - kad teče ugodno i oslobođeno napora, grče-
prirodno i nekontrolirano - neujed­ vitosti i izvanrednih prekida. Nije li
načeno i siromašno količinom to izvedivo, treba se zadržati na
mek­ udahnuta zraka. Stoga, u drugoj nekoj od nižih, ovladanih faza.
fazi, moramo uravnotežiti ritam
disanja, odnosno uvesti jednako Ritmičko disanje mora biti razvi­
vrijeme za udisanje i izdisanje. jeno postupno.
Disanje postaje odmjereno i ritmič­
klo­ ko. Naposljetku se disanje opet smi­
dno­
Kad takvo disanje postane ugod­ ruje, prebacuje se u fazu abdomi-
no, možemo prijeći na treću fazu, nalnoga, prepušta automatizmu.
uvođenje integralnoga jogičkog Preostaje jedino stanje duboke
nim disanja. ugode i potpune opuštenosti.
la i
e na
vje­
ere­

nog

kon­
jem
puš­

vna
a iz
pora
dah-
en­
lsa.
tok.
biti
jom
nja.
nja.
ntri-
cije.
blja
eriti

213
 Nebojša Tošković/ Joga - terapija do zdravlja
Fiziološko-terapijski i kulturni efekti
Šavasana djeluje izrazito na živ­
čani sustav - smiruje ga i opušta,
uvjetuje odgovarajući porast men­
talne energije.
Prožeta odgovarajućom tehni­
kom, uvjetuje fizičku i mentalnu
relaksaciju. Osobito je važno da se
zadržava potpuna svjesnost i lucid­
nost nenarušene zapadanjem u
san. U toku opuštanja u ovom polo­
žaju počinje intenzivno balansira­
nje i usredotočenje umne djelatno­
sti te otklanjanje mentalnog zamo­
ra. Krajnji je rezultat izrazita psihofi­
zička akumulacija energije, odno­
214
sno porast psihofizičkih sposobno­
sti.
Najveća moguća mišićna opu­
štenost vodi djelotvornijem radu.
Šavasana utječe na venoznu cirku­
laciju krvi kroz tijelo i, prema tome,
pospješuje i otklanja umor. Vrlo je
djelotvorna u smanjenju visokoga
krvnog tlaka; osim trenutačnog sni­
ženja nakon vježbi, redovitim prak­
ticiranjem vodi trajnom uklanjanju
visokog tlaka. Uspješno se može
primjenjivati u prevladavanju neu­
rastenija.
obno­

opu­
radu.
irku­
ome,
rlo je
koga
sni­
prak­
janju
može
neu­
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Radni programi
Pregled tri osnovna radna prog­
rama koji se primjenjuju na znan-
Puni program Krat
stveno-istraživačkim i terapijskim
institutima u Bombayu i Lonavli.

asana asan
1. širšasana 1. bhu
2. sarvangasana 2. ardh
3. matsjasana 3. dhan
4. halasana 4. halas
5. bhuđangasana 5. pašć
6. šalabhasana 6. ard
7. dhanurasana 7. joga
8. ardha-matsjendrasana 8. vipari
9. pašćimatana
10. majurasana
11. šavasana mudr
1. joga

bandha
1. udijana
pran
1. udaji

mudra
1. joga-mudra

krija
1. nauli
2. kapalabhati

pranajama
1. udaji
2. bhastrika
216
Kratki program Laki program

asana asana
1. bhuđangasana 1. bhuđangasana
2. ardha-šalabhasana 2. ardha šalabhasana
3. dhanurasana 3. halasana
4. halasana 4. vakrasana
5. pašćimatana 5. pašćimatana
6. ardha-matsjendrasana 6. šavasana
7. joga-mudra
8. viparita karani
mudra
1. joga-mudra
mudra
1. joga mudra
pranajama
1. udaji
pranajama
1. udaji
Rječ
i izra
Ahimsa (a
ograničav
slu neubi
sadrži i p
zivanja
kozmičkim
Anandama
koša) - p
ljudskog
Ahga (anga
Annamaya
prvi u ni
tvore ljud
tijelo
Antara Ku
bhaka) -
nakon po
Apana (ap
vitalne e
rasprostir
abdomen
tvari
Aparigraha
vanje p
materijaln
odricanje
Ardha (ardh
Arjava (arđ
poštenos
Asana (as
treći stup
Asteya (as
nja, nekr
đim dobr
Rječnik sanskrtskih riječi
i izraza
Ahimsa (ahimša)- nenasilje. Osim
ograničavajućeg značenja u smi­
slu neubijanja i nenasilja, pojam
sadrži i pozitivno značenje poka­
zivanja ljubavi prema svim
kozmičkim kreacijama
Anandamaya Koša (anandamaja
koša) - peti, najsuptilniji omotač
ljudskog tijela
Ahga (anga) - tijelo, dio tijela (ud)
Annamaya Koša (anamaja koša)-
prvi u nizu od pet omotača koji
tvore ljudsko tijelo, grubo, fizičko
tijelo
Antara Kumbhaka (antara kum­
bhaka) - zadržavanje disanja
nakon potpunog udaha
Apana (apana) - jedan od oblika
vitalne energije (prane) koji se
rasprostire u području donjeg
abdomena i kontrolira izlučivanje
tvari
Aparigraha (aparigraha) - izbjega­
vanje primanja ili skupljanja
materijalnih dobara, siromaštvo,
odricanje
Ardha (ardha) - pola, polovica
Arjava (arđava) - načelo blagosti,
poštenost, časnost, iskrenost
Asana (asana) - stav, pozicija;
treći stupanj joge
Asteya (asteja) - načelo neuzima­
nja, nekrade, neposizanja za tu­
đim dobrima
Ašfa (ašta) - osam
Aštaiiga Yoga) (aštanga joga) -
osmerostruki put joge opisan u
Patanjđalijevoj »Joga-sutri«
Baghi Kriya (baghi krija) - način
pročišćavanja želuca oponaša­
njem tigra; nakon određenog vre­
mena izbacuju se neprobavljeni
ostaci hrane
Bahya Kumbhaka (bahja kumbha­
ka) - prestanak disanja nakon
izdaha i maksimalno ispražnjenih
pluća
Bandha (bandha) - položaj u
kojemu su određeni organi ili dije­
lovi tijela kontrahirani i kontroli­
rani
Basti (basti, vasti) - jogička
metoda ispiranja kolone
Bhastrika (bhastrika) - vrsta pra­
najame kod koje se zrak snažno i
energično udiše, odnosno izdiše,
pri čemu zvuk podsjeća na rad
kovačkog mijeha.
Bhramar! (bhramari) - pranajama
kod koje se u toku udaha i izdaha
producira zvuk sličan zujanju
pčele, odnosno bumbara
Bhrumadhya Dršti (bhrumadhja
dršti) - fiksiranje pogleda u točku
između obrva
Bhujangasana (bhuđangasana) -
pozicija kobre (zmija)
219
 Nebojša Toškovic/ Joga - terapija do zdravlja

Brahmacarva (brahmaćarja) - Dharana (dharana) - koncentracija dinamičn

život u celibatu, intenzivnom stu­ ili potpuna pažnja - šesti stupanj ruku lijev
diranju i samoodricanju joge utvrđen prema patanjdaliju; Ida (Ida) -
Brahma (brahma) - bog, univer­ fiksiranje uma na određenu točku koji poč
zalno biće nastavlja
DhTraya (dhiraja) - načelo strplje­
šta se po
Brahman (brahman)- predavanje nja
duše bogu, obožavanje, iskreno Išvara (išva
Dhyana (dhjana) - meditacija. Išvara Pra
vjerovanje i odanost bogu
Sedmi stupanj joge utvrđen hana) - u
Brahman (brahman) - svećenik, prema Patanjdaliju, stanje koje
pripadnik brahmanske kaste ceptu us
proistječe iz uravnoteženog toka želja da s
Cakra (ćakra) - prema tradicional­ misli neporemećenih drugima značenju
nom shvaćanju, energija (prana)
Dršti (dršti) - pogled usmjeren u usmjerava
rasprostire se duž ljudskog tijela
određenu točku (najčešće vrh ili ciljevima
kroz tri osnovna kanala (nadi):
sušumna, pingala i Ida. Su šumna korijen nosa) Jaina (dina)
je smještena unutar kralješnice. Ekagra (ekagra) - mentalno fiksira­ noga od
Ida i pingala počinju iz lijeve i nje nekog objekta ili točke vaca, dini
desne nosnice, penju se do Gajakarma (gađakarma) - isto kao Jalandhara
krune glave i spuštaju zavijajući i kunjdala krija bandha)
dolje do baze kralješnice. Među­ Gheranda-Samhita (gheranda brada prilj
sobna sjecišta sva tri kanala samhita) - klasično djelo u hatha- Jala Neti
tvore energetske čvorove jogi; napisao ga je mudrac Ghe­ nosnih ka
nazvane ćakre. Najvažnije su randa nosnicu
ćakre muladhara, smještena u Ghrana (ghrana)- osjetilo za njuh, Jihva (dihva
pelvisu povrh anusa, svadhištha- jedno od pet osjetila znanja znanja, or
na, smještena iznad spolnih Guru (guru)- duhovni voda, učitelj Jihva Sodh
organa, manipura u predjelu pup­ Hala (hala) - plug postupak
ka, anahata u predjelu srca, Halasana (halasana) - pozicija Jhana Mud
višudha, smještena u predjelu pluga pozicija dl
grla (pharmygeal), adnja, između Hatha Yoga (hatha joga) - riječ ruju vrh ka
sjecišta obrva i sahasra, smje­ hatha upotrebljavana je uobiča­ preostala
štena u cerebralnoj šupljini. jeno u smislu »sile« ili »protivno gesta sim
volji«. Hatha-joga prozvana je simbolizira
Cakšuh, (ćakšuh) - osjetilo za vid
tako zato što provodi strogu apsolut,
Dakšina-Nauli (dakšina nauli) -
disciplinu u nastojanju da urodi jedinstvo i
desni aspekt nauli-krije
sjedinjenjem s apsolutom, samo- zalnoga, o
Daya (daja) - načelo ljubaznosti nje
Dhanur (dhanur) - luk realizacijom
Dhanurasana (dhanurasana) - Hastaurdhavasana (hastaurdha­ Kapalabhat
koncentracija ili potpuna p a ž n j a - vasana) - jedna od pozicija koje od tehnika
šesti stupanj joge utvrđen prema se prakticiraju u toku provođenja čišćavanja
Patanjdaliju; fiksiranje uma na šankaprakšalane (ispiranja pro­ kanala. K
određenu točku bavnog trakta) a karakteriziraju je zivna i eks
220
 Rječnik sanskrtskih riječi i izraza

cija dinamični otkloni tijela uzdignutih Katicakrasana (katićakrasana) -

anj ruku lijevo i desno jedna od pozicija koje se praktici­
liju; Ida (Ida) - energetski kanal (nadi) raju u toku provođenja šanka­
čku koji počinje u lijevoj nosnici, prakšalane (ispiranja probavnog
nastavlja prema kruni glave i spu­ trakta), a karakterizira je zabaci­
lje­
šta se potom do baze kralješnice vanje ruku na jednu i drugu
Išvara (išvara) - bog jogija stranu tijela
ija. Išvara Pranidhana (išvara pranid- Kayika (kajika) - samodisciplina
đen hana) - u tradicionalnom kon­ tijela
oje ceptu usmjerenje djelovanja i Kevala Kumbhaka (kevala kum-
oka želja da se služi Bogu; u širem bhaka) - jedna od osnovnih pra­
značenju svako intenzivno najama navedenih u Ćarandaso-
n u usmjeravanje djelatnosti k višim voj »Aštanga-jogi«. Kad praktici­
h ili ciljevima ranje kumbhake postane toliko
Jaina (dina) -đinist, sljedbenik jed­ savršeno da nastupa spontano,
ira­ noga od filozofsko-vjerskih pra­ riječ je o kevala kumbhaki.
vaca, dinizma
Koša (koša) - omotač, ovoj
kao Jalandhara-Bandha (đalandhara
Kriya (krija) - jogičke vježbe us­
bandha) - pozicija u kojoj je
mjerene intenzivnom pročišća­
nda brada priljubljena uz prsnu kost
vanju čitavog tijela
tha- Jala Neti (dala neti) - ispiranje
Kšana (kšana)- načelo opraštanja
Ghe­ nosnih kanala ulijevanjem vode u
Kumbhaka (kumbhaka) - stanka u
nosnicu
respiratornom procesu (nedisa-
juh, Jihva (dihva)- jedno od pet osjetila nje) utvrđena nakon potpunog
znanja, organ za okus i govor udaha ili izdaha
itelj Jihva Sodhana (dihva sodhana) -
postupak čišćenja jezika KundalinT (kundalini) - energetski
cija Jhana Mudra (đnjana mudra) - potencijal smješten u abdominal-
pozicija dlanova u kojoj se dodi­ nom centru pri bazi kralješnice,
iječ ruju vrh kažiprsta i palca, dok su tzv. muladhara ćakri. Često pre­
iča­ preostala tri prsta ispružena. Ova vođena i kao kozmička, spiri-
vno gesta simbol je znanja. Kažiprst tualna energija koja se nalazi u
je simbolizira individualno, palac - latentnom, uspavanom stanju.
ogu apsolut, univerzum, a spoj - Probuđena, ta se energija kreće
rodi jedinstvo individualnoga i univer­ duž središnjega kanala sušumne
mo- zalnoga, odnosno potpuno zna­ k višim ćakrama.
nje Kunjala Kriya (kunjdala krija) -
dha­ Kapalabhati (kapalabhati) -jedna jedna od šest krija, tehnika ispira­
koje od tehnika šatkrije, proces pro­ nja želuca ispijanjem i izbaciva­
enja čišćavanja sinusa i respiratornih njem velike količine vode.
pro­ kanala. Karakterizira je inten­ Lakša (lakša) - mjera, broj koji
ju je zivna i eksplozivna faza izdaha označava sto tisuća
221
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

prema tr
Manasika (manasika) - samodisci­ Murcha (murćha) - jedna od varija­ građeno
plina govora, riječi cija pranajame Pani (pani)
Manipura Cakra (manipura ćakra) & Nada (nada) - unutrašnji, mistični akcije, o
- nervni pleksus smješten uz kra­ zvuk Pašcima
lješnicu iza pupka Nadi (nadi) - cjevasti organi suptil­ strana či
Manomaya Koša (manomaja nog tijela kroz koji protječe prana. pete
koša) - treći u nizu od pet omo­ Nadije sastavljen od tri sloja, jed­ Pašćimata
tača ljudskog tijela, sastoji se od noga unutar drugoga. Unutrašnji intenzivn
mentalne grade, esencije i pet je sloj sira, središnji damana, strane tij
osjetila znanja vanjski nadi Patanjali
MantaginT Mudra (mantagini Nadi Sodhana (nadi sodhana) - »Joga-su
mudra) - ispiranje nosnih kanala pročišćavanje nadija (pročišća- Payu (paju
usisavanjem vode u nosnice vajuća pranajama) akcije, or
Mantra (mantra) - postupak ver­ Nasagra Dršti (nasagra dršti) - fik­ Pihgala (p
balnoga, poluverbalnoga i men­ siranje nosa, koje razumijeva ski kana
talnog ponavljanja slogova, riječi usmjeravanje pogleda jednim ce, podiž
ili rečenica okom na vrh nosa spušta d
Matsya (matsja) - riba Nauli ///' naulika (nauli) - jedna od lješnice.
Matsyasana (matsjasana) - polo­ šest krija, trbušna vježba što se zbog tvr
žaj ribe sastoji od rotiranja izoliranih rek­ sunčeva
Matsyendra (matsjendra) - ime tusa Prana (pra
jednoga od utemeljivača sistema Nauli Madhyama (nauli madhja- vitalnost,
hatha-joge ma) - faza nauli-krije, kad se Pranayama
May ura (majura) - paun obavlja voljna kontrakcija lije­ stupanj
Mayurasana (majurasana) - polo­ voga i desnog rektusa kumbhaka
žaj pauna Net! (neti) - jedna od šest tehnika Pranamaya
Mitahara (mitahara) - načelo umje­ 'čišćenja, ispiranja nosnih kanala, koša) - d
rene prehrane vodom ili uz pomoć uzice tača koji
Mokša (mokša) - oslobođenje, Niyama (nijama) - pravila jogič- la, bioen
izbavljenje ""od neprekidnog koga etičkog kodeksa Pratyahara
ciklusa umiranja i rađanja Om (om) - prvobitna vibracija, sim­ nje uma
Mudra (mudra) - simbol bol koji iskazuje apsolut nih objek
Mula (mula)- korijen, temelj Pada (pada) - jedan od pet organa Puraka (pu
Mula Bandha (mula bandha) - akcije, organ kretanja Raja (rada)
analna kontrakcija provedena Raja-Yoga
Padma (padma) - lotos
snažnom kontrakcijom sfinktera put joge,
Padmasana (padmasana) - polo­
Muladhara Cakra (muladhara opisan
ćakra) - nervni pleksus smješten žaj lotosa
sutri«
unutar zdjelice između analnog Pane (panjć) - pet
Recaka (re
otvora i genitalija, pri korijenu Pane Koša (panjć koša) - pet njenje p
kralješnice osnovnih omotača od kojih je kroz jedn
222
 Rječnik sanskrtskih riječi i izraza

prema tradicionalnom vjerovanju Sadhaka (sadhaka) - sljedbenik

ija­ građeno ljudsko tijelo joge, osoba koja svoju djelatnost
Pani (pani) - jedan od pet organa usmjerava u pravcu intenzivnoga
ični akcije, organ razumijevanja duhovnog prosvjećivanja
Pašcima (pašćima) - stražnja Sahasrar-Cakra (saharsar ćakra)
ptil­ strana čitavog tijela od glave do - energetski centar u cerebralnoj
ana. pete šupljini
ed­ Pašćimatana (pašćimatana) - Samadhi (samadhi) - osmi stupanj
šnji intenzivno istezanje zadnje joge; stanje u kojem aspirant
ana, strane tijela od vrata do stopala postaje jedno s objektom medita­
Patanjali (Patanjdali) - autor cije, unutar kojega se razvija
) - »Joga-sutre« osjećaj beskrajnog blaženstva i
ća- Payu (paju) - jedan od pet organa mira
akcije, organ ekskrecije Samana (samana) - jedan od
fik­ Pihgala (pingala) - nadi ili energet­ oblika prane, koji ima funkciju
eva ski kanal, polazi iz desne nosni­ regulatora probavnih procesa
nim ce, podiže se prema kruni glave i Samtoša (samtoša) - načelo pri­
spušta dolje prema korijenu kra­ hvaćanja svake situacije sa smi­
od lješnice. Naziva se i surja nadi renim i ravnodušnim duhom
se zbog tvrdnje da njime protječe Sarvaiiga (sarvanga) - čitavo tijelo
rek­ sunčeva energija Sarvangasana (sarvangasana) -
Prana (prana) - dah, disanje, život, pozicija koja čitavo tijelo postav­
hja- vitalnost, energija, snaga lja u uspravan položaj
se Pranayama (pranajama) - četvrti Satya (satja) - načelo istinoljubivo­
lije­ stupanj joge, kontrola disanja, sti
kumbhaka Siddha (sidha) - mudrac, koji je
nika Pranamaya Koša (pranamaja postigao ispunjenje, samoreali-
ala, koša) - drugi u nizu od pet omo­ zaciju
tača koji tvori građu ljudskog tije­ Siddhasana (sidhasana) - položaj
gič- la, bioenergetski omotač mudraca, određena pozicija u
Pratyahara (pratjahara) - povlače­ religijskoj meditaciji
sim­ nje uma od dominacije čula i čul­ Sodhana (sodhana) - pročišćava­
nih objekata, peti stupanj joge nje
ana Puraka (puraka) - udisanje Surya (surja) - sunce
Raja (rada) - kralj Suryabhedana (surjabhedana) -
Raja-Yoga (rada-joga) - kraljevski oblik pranajame kod kojega je
put joge, osmerostruki put joge udah na desnu a izdah na lijevu
olo­
opisan u Patanjdalijevoj »Joga- nosnicu
sutri« Sušumna (sušumna) •- glavni
Recaka (rećaka) - izdisanje, praž­ nadički kanal unutar kralješnice
pet njenje pluća, izbacivanje zraka Sutra Netifsufra neti) - ispiranje
je kroz jednu nosnicu nosnih kanala provlačenjem
223
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja
posebne uzice (sutre) kroz nosne
kanale
Supta (supta) - spavanje, ležanje
Suptavajrasana (suptavadrasana)
- dijamant-pozicija u ležećem
položaju
Svadhyaya (svadhjaja) - zahtjev
za intenzivnim obrazovanjem
Šalabha (šalabha) - skakavac
Šalabhasana (šalabhasana) - bavnog trakta), polagano hoda­
položaj skakavca
Šahkhaprakshalana (šankaprak­
šalana) - jedan od postupaka
pročišćavanja navedenih u šat-
karmi, okarakteriziran ispiranjem
cjelokupnoga probavnog trakta
ispijanjem i izbacivanjem velike
količine vode
Šauca (šauća) - načelo provo­
đenja tjelesne i mentalne čistoće,
poštenje
Šava (šava) - mrtvo tijelo
Šavasana (šavasana) - pozicija
mrtvog tijela
ŠTrša (širša) - glava
Širšasana (širšasana) - stoj na
glavi
ŠitakarI i ŠitalI (šitakari i šitali) -
vrste pranajame
Šiva Samhita (šiva samhita) -
jedno od klasičnih djela o jogi
Šrotra (šrotra) - jedno od pet osje­
tila znanja, osjetilo za sluh
Šaš (šaš) - šest
Satkriya (šatkrija) - sistem pročiš­
ćavanja tijela sastavljen od šest
tehnika pročišćavanja opisan u
hatha-jogi. To su tehnike dhauti,
basti, neti, trataka, nauli i kunjda­
la.
Tapas (tapas) - oštra samodisci­
plina
224
Tvaca (tvaća) - jedno od pet osje­
tila znanja, osjetilo za dodir noga pro
Udana (udana) - jedan od oblika njem velik
prane, vitalne energije, kreator i pod ime
ekspresije i komunikacije Vijnanamay
Udarakaršasana (udarakaršasa- • koša) - če
na) - jedna od pozicija koje se tača ljuds
prakticiraju u toku provođenja omotač
šankaprakšalane (ispiranja pro­ Viparita (vi
nut
nje u čučnju Viparita Ka
Uddiyana-Bandha (udijana ban­ obrnuti po
dha) - vježba podizanja ošita pri Vyana (vjan
čemu se ošit povlači u grudnu prane, vita
šupljinu, a trbušni organi poti­ žima čitav
snuti su unatrag prema kralje­
šnici
U j jay I (udaji) - varijacija pranajame
koju karakterizira stvaranje
tihoga zvuka nastaloga kontrak­
cijom grla i redukcijom prolaza
zraka u predjelu glasnica
Upastha (upastha) - jedan od pet
organa akcije, organ rađanja,
razmnožavanja
Vac (vać)) - jedan od pet organa
akcije, organ govora
Vadayika (vadajika) - samodisci­
plina riječi
Vajra (vađra) - dijamant
Vajrasana (vadrasana) - pozicija
dijamanta
Vakra (vakra) - vijak
Va krasa na (vakrasana) - pozicija
vijka
Vama Naullfvama nauli) - lijevi
aspekt nauli-krije
VarisaradhautI (varisaradhauti) -
jedan od postupaka pročišćava­
nja navedenih u šatkarmi, oka­
rakteriziran ispiranjem cjelokup-
 Rječnik sanskrtskih riječi i izraza

je­
noga probavnog trakta ispija­ Yama (jama) - prvi od osam stup­
ika njem velike količine vode, poznat njeva joge
tor i pod imenom šankaprakšalana Yoga (joga) - sistem vježbi, fizičkih
Vijnanamaya Koša (viđnjanamaja i mentalnih, koji kulminira na
sa- • koša) - četvrti u nizu od pet omo­ stupnju gdje individualno postaje
se tača ljudskog tijela, intelektualni jedno s univerzalnim, beskonač­
nja omotač nim
ro­ Viparita (viparita) - inverzan, obr­ Yoga Mudra (joga mudra) - pozici­
da­ nut ja, simbol joge
Viparita Karani (viparita karani) - Yoga Sutra (joga sutra) - klasično
an­ obrnuti položaj tijela djelo o jogi, autor kojega je
pri Vyana (vjana) - jedan od oblika Patanjdali
dnu prane, vitalne energije, koji pro­ Yog in (jogin) - student joge, osoba
oti­ žima čitavo tijelo koja živi prema načelima joge
je­

me
nje
ak­
aza

pet
nja,

ana

ci­

cija

ija

evi

-
va­
ka­
up-
225
Rječn
Abdomen -
Acidoza (ac
kalne reze
Akutan - pr
brz, oštar
žestoko, n
bolest raz
upadljivim
še smiruje
Alopecija
ograničen
kose
Alveola - p
onalno n
sustava, u
plinovi izm
i krvi
Amenoreja
stanak mj
Anemija (
malokrvnos
čina hemo
nom je sm
Anus-čma
Aorta - glav
vica od ko
velikoga k
lijeve klije
Apendicitis
crvuljka
Arterije - k
arterijalnu
Artritis (arth
Astma (sipn
Za oba o
otežano d
Rječnik medicinskih izraza
Abdomen - trbuh
Acidoza (acidosis) - smanjene al-
kalne rezerve u krvi
Akutan - protivno od kroničan, tj.
brz, oštar, koji nastupa naglo i
žestoko, no ne traje dugo. Akutna
bolest razvija se brzo i s veoma
upadljivim simptomima, ali brzo
še smiruje ili izaziva smrt
Alopecija (alopecia) - ćelavost,
ograničeno ili opće opadanje
kose
Alveola - plućni mjehurić, funkci­
onalno najvažniji dio dišnog
sustava, u kojemu se izmjenjuju
plinovi između alveolarnog zraka
i krvi
Amenoreja (amenorrhoea) - izo­
stanak mjesečnice
Anemija (anaemia, slabokrvnost,
malokrvnost) - smanjena koli­
čina hemoglobina u krvi. Uglav­
nom je smanjen i broj eritrocita.
Anus-čmar
Aorta - glavna i najveća žila kuca­
vica od koje odilaze sve arterije
velikoga krvnog optoka. Polazi iz
lijeve klijetke srca.
Apendicitis (appendicitis) - upala
crvuljka
Arterije - krvne žile što provode
arterijalnu krv
Artritis (arthritis) - upala zglobova
Astma (sipnja) - plućna i srčana.
Za oba oblika karakteristično je
otežano disanje u napadajima.
Napadaji bronhalne astme u
većini su slučajeva na alergičnoj
osnovi. Ponekad nastupaju
napadi brohnalne astme i reflek­
sno, npr. zbog polipa u nosu,
hipertrofije sluznice nosne
školjke, itd. Tbc pluća, kronično
oboljenje probavnih organa
(žučni kamenci) mogu također
refleksno izazvati napadaj bron­
halne astme. Kod srčane astme
napadaji nastaju zbog preoptere-
ćenosti lijeve srčane klijetke.
Ateroskleroza (atherosclerosis) -
ateroskleroza arterija. Proces
nastaje stvaranjem žutih pločica
u unutrašnjem sloju arterije. Naj­
češće pločice prorastu u vezivo i
u njih se natalože vapnene soli.
Krvne žile postanu neelastične
cijevi, a to otežava rad srca i
uzrokuje slabiju opskrbu organa
krvlju.
Atrij (atrium) - pretkomora
Bioenergija - energija koju emiti­
raju molekularne strukture speci­
fične za živa bića, i to kod normal­
nih okolnosti (37°C i 7 mm Hg -
310°K i 1 atm. = 101325 Pa).
Zbog toga je bioenergija cijeli
spektar energija.
Bronhitis (bronchitis) - upala sluz­
nice bronha
Centralni živčani sustav - veliki
mozak, mali mozak i kičmena
moždina
227
 Nebojša Tošković / Joga - terapija do zdravlja

Cervikalni kralješci - vratni kra­ Emocije - osjećaji Helmintijaz

lješci Endokrine žlijezde - žlijezde s ljenje p
Debilnost (debilitas) - stanje tjele­ unutrašnjim lučenjem nošću nam
sne ili duševne slabosti. Naj­ Epifiza - mala, 10 mm dugačka Hepar-jetr
češće se pod tim nazivom razu­ tvorevina u mozgu, po građi Hipertenzija
mijeva lakši stupanj duševne slična žlijezdama s unutrašnjim Hipofiza -
zaostalosti. lučenjem. Oštećenje uzrokuje lučenjem,
Deformacija (deformatio) - priro­ prerani pubertet, prerani duševni povezana
đeno ili stečeno izobličenje razvoj i debljanje. Impotencija
nekog dijela tijela. Epilepsija (epilepsia) - padavica za spolni
Degeneracija - regresivna patolo­ Fekalije - izmetine Inervacija
ška promjena, uzrokovana pore­ Fizički - u medicini znači tjelesni, ljenost ne
mećajima tvarne mijene. Poslje­ što se odnosi na tijelo, npr. fizička nim živcim
dica je degeneracije propadanje kultura, fizički odgoj i si. Insomnija
stanice i tkiva, te konačno ošte­ Fiziologija - nauka koja proučava Inspirij - ud
ćenje funkcije organa. pojave svojstvene živim bićima. Interkostaln
Depresija (depressio) - duševna Na osnovi proučavanja formulira brani miši
potištenost. Glavni su znaci zakone što vladaju pojavama u Intestinalni
duševna i tjelesna tromost, neza­ živom biću. Dijeli se na opću i Intraabdom
dovoljstvo, gubitak volje za rad, specijalnu. Veliki je napredak uči­ sak u trbu
kočenje misli, osjećaj bezvrijed­ nila kao osnova humane medici­ Intrapulmon
nosti opstanka itd. Može biti ne. u plućima
jedna od faza u toku manično- Fleksija (flexio) - pregibanje . Jugulum -
depresivne psihoze ili nekih dru­ Fleksor (flexor) - pregibač, mišić Kardiovask
gih duševnih bolesti. koji obavlja pregibanje u nekom srčanožiln
Digestivni trakt - probavni sustav zglobu Kolitis (coli
Dijabetes melitus - šećerna jeva
Frontalni sinusi (sinus frontalis) -
bolest Kontraindik
šupljina čeone kosti
Dijafragma - ošit upotrijebi
Dismenoreja - laki poremećaji u Funkcionalna dispepsia - zahva­ mijeni nek
toku mjesečnice (boli u leđima, ćanje smetnjama cijeloga pro­ Kontrakcija
trbuhu, nervoza, lupanje srca bavnog sustava ili njegovih poje­ vanje miš
itd.) dinih dijelova. Ta skupina obolje­ Kroničan -
Ekspirij - izdisaj nja izražava se pojačanom Ligamenti -
Ekstenzija (extensio) - ispruživa- nadražljivošću i izmijenjenom cri­ Lumbago -
nje pregnute okrajine ili njenih jevnom peristaltikom i sekrecijom nastupa u
dijelova ili aktivno rastezanje probavnog sustava, a nastaje određene
onih dijelova tijela koji su najčešće kao posljedica djelova­
Lumbalni
skvrčeni zbog nekoga patolo­ nja psihogenih činilaca ili loših
(bočni) kra
škog procesa životnih navika.
Medijastinu
Ekstremiteti - udovi Gastritis - upala želučane sluznice prostor ko
228
 Rječnik medicinskih izraza

Helmintijaza (helminthiasis) - obo­ kroz sredinu prsne šupljine

e s ljenje prouzrokovano prisut- između obih plućnih krila. U
nošću nametnika u organizmu ovom prostoru smješteni su srce,
čka Hepar-jetra dio jednjaka, aorte te živci. Iz
rađi Hipertenzija - povišen krvni tlak trbušne šupljine dolaze u medija­
njim Hipofiza - žlijezda s unutrašnjim stinum vene, velike limfne žile i
kuje lučenjem, smještena u lubanji i živci. Kroz gornji dio medijasti-
evni povezana s bazom mozga numa prolazi dušnik, koji se
Impotencija - spolna nemoć (bilo grana na bronhe, a osim toga je u
za spolni čin, bilo za oplodnju) njemu smještena i grudna žlije­
ca
Inervacija - oživčavanje, opskrb­ zda.
sni, ljenost nekog dijela tijela perifer­ Menopauza - životno razdoblje
ička nim živcima žene nakon konačnog prestanka
Insomnija (insomnia) - nesanica menstrualnog ciklusa
ava Inspirij - udisaj Mentalna higijena (psihohigijena,
ma. Interkostalni mišići - medure- duševna higijena) - grana medi­
ulira brani mišići cine koja se bavi zaštitom dušev­
a u Intestinalni (intestinalis) - crijevni nog zdravlja djece i odraslih; usa­
ću i Intraabdominal^ pritisak - priti­ vršava duševno zdravlje. Danas
uči­ sak u trbušnoj šupljini mentalna higijena ima veliko
dici­ Intrapulmonalni pritisak - pritisak društveno značenje.
u plućima Metabolizam - mijena tvari
Meteorizam - nadutost crijeva
. Jugulum - prednji dio vrata
Migrena - napadaji glavobolje, koji
išić Kardiovaskularna oboljenja - se ponavljaju, a zahvaćaju
kom srčanožilna oboljenja obično samo polovicu glave
Kolitis (colitis) - upala debelog cri­ Mikroorganizmi - najmanja živa
jeva bića, od kojih neka pripadaju
s) -
Kontraindikacija - razlog da se ne životinjskom svijetu, a druga su
upotrijebi neki lijek ili da se ne pri­ predstavnici najnižih biljaka.
va­ mijeni neki operativni zahvat Patogeni mikroorganizmi uzro­
pro­ Kontrakcija - napinjanje i skraći­ kuju različite bolesti kod ljudi i
oje­ vanje mišićnih niti životinja.
olje­ Kroničan - dugotrajan
nom Ligamenti - sveze Muskulatura - mišićje, glavna
cri­ masa tijela. Najvažnija im je
Lumbago - bol u križima, koja
jom zadaća da omogućuju pokretlji­
nastupa uglavnom iznenada, kod
taje vost tijela.
određene kretnje tijela
va­ Nazalni katar (catarrhus) - upala
Lumbalni kralješci - slabinski
oših sluznice nosa koja se pokazuje
(bočni) kralješci
Medijastinum (mediastinum) - povećanim lučenjem sluzi i otpa­
nice prostor koji se proteže uzdužno danjem stanica sluznice
229
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Nazalni septum - nosna pregrada Perineum - međica, meki dijelovi Septum -

Nervi - živci koji zatvaraju donji dio male kar- Simpatikus
Neurastenija (neurasthenia) - lice vegetativ
opća živčana slabost, prena- Peristaltika - prstenasto ili spi­ čanog su
dražljivost popraćena nizom ralno stezanje, koje se u obliku stabla sim
tegoba kao što su glavobolja, vala širi niza stijenke šupljih kralješnic
nesanica, gubitak apetita i dr.; organa - jednjaka, želuca i crije­ živaca
može biti urođena (konstitucio- va, potiskujući njihov sadržaj. Na Sinus-šup
na) ili stečena (pseudoneuraste- temelju te vrsti gibanja, hrana se Sinusitis
nija) prenosi kroz probavni sustav. nazalnih
Oksalurija (oxaluria) - pojava veli­ Peristaltikom upravljaju posebni šupljina)
kih količina oksalata u mokraći živčani uređaji bez sudjelovanja Skitni živ
Opstipacija (obstipatio) - začep- naše volje. deseti pa
Ijenost. Uzrok kronične opstipa- Plexus Solaris - velika nakupina ide iz pro
cije može biti prehrana bez celu­ ganglija, koja pripada vegetativ­ kroz vra
loze, mirovanje, povišena tempe­ nome živčanom sustavu. Smje­ zajedno s
ratura, psihičko uzbuđenje, štena je na stražnjem zidu trbu­ šnu šupl
depresija, lijekovi šne šupljine u visini žličice. nim, par
Pankreas (pancreas) - gušterača, Polucija (pollutio)^nehotični noćni oživčava
žlijezda trbušne šupljine, koja leži izljev sjemena trbušne š
iza želuca; sekret luči u dvana- Polipoza (polyposis) - pojava Spermatore
estopalčano crijevo sudjelujući u mnogobrojnih polipa, dobroćud­ istjecanje
procesu probave; endokrina fun­ nih tumora spolnog o
kcija pankreasa sastoji se u luče­ Polipozni adenom (adenoma poli- nja i defe
nju inzulina posum) - izraslina u obliku polipa Spondilitis
Parasimpatikus (parasympathi- Predispozicija - sklonost Struma -
cus) - dio vegetativnoga živča­ Psihologija - nauka o duševnom gušavost
nog sustava koji se sastoji od kra- životu, tj. o subjektivnim proce­ Terapija - l
niobulbarnih i sakralnih živaca i sima Tireoideja
ganglija što im pripadaju; oživ- Pubes - preponski ili stidni predio
čava žlijezde i glatko mišićje trbu­ Relaksacija - opuštanje
šnih organa i krvnih žila, regulira Respiracija - disanje
lučenje žlijezda; na glatku Reumatizam (rheuma) - bolest
muskulaturu djeluje različito u izražena upalom vezivnoga i
pojedinim organima (steže je ili kolagenoga tkiva u organizmu,
opušta), ali uvijek suprotno sim- osobito u mišićima i zglobovima,
patikusu popraćena bolovima
Patološko - bolesno, nezdravo Sakralni kralješci - kralješci u
Pelvis - zdjelica predjelu krstače
Peptički ulkus (ulcus duodeni) - Sfinkter-zaporni mišići
čir na dvanaestercu Senzibilan - osjetljiv, nježan

230
 Rječnik medicinskih izraza

elovi Septum - pregrada Toksičan - otrovan

kar- Simpatikus (sympathicus) - dio Torakalni kralješci - grudni (prsni,
vegetativnog (autonomnog) živ­ leđni) kralješci
spi­ čanog sustava koji se sastoji od Tonzilitis - upala krajnika
bliku stabla simpatikusa s obje strane Umbilikus (umbilicus) - pupak
upljih kralješnice i perifernog spleta
Ureja (carbamid) - mokraćevina,
crije­ živaca
jedan od krajnjih proizvoda razla­
. Na Sinus-šupljina, duplja, slivnica ganja bjelančevina
a se Sinusitis (sinusitis) - upala para-
Ureter - mokraćovod
stav. nazalnih sinusa (pokraj nosnih
Uretra (urethra) - mokraćna cijev
ebni šupljina)
Urin - mokraća
anja Skitni živac (nervus vagus) -
Vegetativni (autonomni) živčani
deseti par moždanih živaca koji
sustav - sistem koji regulira rad
pina ide iz produžene moždine, silazi
srca, krvnih žila, želuca, crijeva i
ativ­ kroz vrat u prsnu šupljinu i
žlijezda; sastavni su mu dijelovi
mje­ zajedno s jednjakom ulazi u trbu­
simpatički i parasimpatički
trbu­ šnu šupljinu; svojim autonom­
sistemi
nim, parasimpatičkim vlaknima
oživčava sve organe grudne i Vene - krvne žile što provode veno-
noćni
trbušne šupljine znu krv
ojava Spermatoreja (spermatorrhoea) - Visceroptoza - organi trbušne
ćud­ istjecanje sperme (sjemena) bez šupljine zbog popuštanja svojih
spolnog općenja, prilikom mokre­ prirodnih držača promijene polo­
nja i defekacije žaj
poli-
olipa Spondilitis - upala kralješaka Vitalni (vitalis)- označava u prvom
Struma - povećanje tireoideje, redu ono što je nužno za život.
nom gušavost Npr. vitalne funkcije takve su bez
oce­ Terapija - liječenje kojih ne može opstojati život
Tireoideja (thyreoidea) - štitnjača organizma (disanje, rad srca i dr.)
edio

olest
ga i
zmu,
ima,

ci u

231
Kaza

Abdomina
188, 1 8
Ahimsa 2
Anamaja
Anandam
Anemija
Antara ku
Aparigaha
Ardha ma
Ardha šal
Artritis (te
Asana 33
Asteja 2 7
A s t m a (te
Aštanga jo
Ateroskle

Basti krija
Bhastrika
Bhrumadh
Bhuđanga
Bolovi u l
Brahmaća
Bronhitis

Dakšina n
Debljina (
Deformaci
pija) 13
Dhanuras
Dharana 3
Dhauti 17
Dhjana 31
Kazalo pojmova

A b d o m i n a l n o disanje 186, 187, Disanje 185

188, 1 8 9 , 1 9 0 Dispepsija (terapija) 135
Ahimsa 26 Dišni sustav 1 1 1 , 1 1 2 , 1 1 3
Anamaja koša 23
Anandamaja koša 24
Đalandhara bandha 92,97
A n e m i j a (terapija) 133
D a l a neti 164
Antara kumbhaka 7 5 , 1 9 8
D i h v a s o d h a n a 183
Aparigaha 28
Ardha matsjendrasana 6 0 - 6 4
Epilepsija (terapija) 136
Ardha šalabhasana 56
Artritis (terapija) 133
Asana 33, 34 Gastritis (terapija) 136
Asteja 2 7
A s t m a (terapija) 133 Halasana 4 6 - 5 0
Aštanga joga 25 Hastaurdhavasana 178,179
A t e r o s k l e r o z a (terapija) 134 Hatha j o g a 3 0
Helmintijaza (terapija) 136
Basti krija 1 7 5 , 1 7 6 H e m e r o i d i (terapija) 136
Bhastrika 170, 2 0 7
B h r u m a d h j a dršti 100 Impotencija (terapija) 136
B h u đ a n g a s a n a 50-53 Išvara 24
Bolovi u l e đ i m a (terapija) 134 Išvara p r a n i d h a n a 29
Brahmaćarja 27 Izostanak mjesečnice (tera-
Bronhitis (terapija) 134 pija) 136

D a k š i n a nauli 151 Jama 26

Debljina (terapija) 135 Joga mudra 8 4 - 8 7
Deformacija kralješnice (tera­ J o g a sutra 2 3
pija) 135 J o g a (terapija) 1 2 7 - 1 4 2
D h a n u r a s a n a 58,59 J o g a (terapija, pregled kroničnih
D h a r a n a 31 oboljenja) 130,131
Dhauti 177 J o g a (terapija, pregled terapij­
Dhjana 31 skih vježbi) 1 3 3 - 1 4 2
233
 Nebojša Toškovic / Joga - terapija do zdravlja

Kapalabhati 173 Opstipacija (terapija) 138 Sterilnost

Kašalj (terapija) 137 S t r u m a (t
Katićakrasana 178 Padmasana 91-97 Supta vađ
K e v a l a k u m b h a k a 198 Panjć k o š a 23 Sustav žl
kolitis (terapija) 137 Pašćimatana 6 9 - 7 3 lučenjem
Korektivne a s a n e 35 Plinovi (terapija) 138 Sutra neti
Kulturne a s a n e 35 P o t p u n o jogičko disanje 186, Svadhjaja
Kulturne a s a n e (faze izvođenja) 187
35-38 Povećanje prostate (terapija) Šalabhasa
K u m b h a k a 198 138 Šankaprak
Kundalini 3 4 , 1 5 0 Prana 2 3 , 1 8 6 , 1 9 3 Šatkrija14
K u n j d a l a krija 1 5 7 - 1 6 2 Pranajama 1 9 3 - 1 9 7 Šauća 28
P r a n a j a m a (ciljevi) 2 0 0 Šavasana
L u m b a g o (terapija) 137 Pranajama (načela vježbanja) Šećerna b
196,197 Širšasana
Majurasana 7 3 - 7 6 , 1 7 6 Pranamaja koša 23
Makrasana210 Pratjahara 31
Tapas 28
Manomaja koša 23, 24 Prehlada (terapija) 138
Tegobe u
Mantagini m u d r a 163 Probavni sustav 1 0 2 - 1 0 7
140
Matsjasana 8 1 - 8 3 Produžena m j e s e č n i c a (tera­
Meditativne a s a n e 38, 9 0 , 91 Torakalno
pija) 139
M i g r e n a (terapija) 137 Proširene v e n e (terapija) 139
Mišićni sustav 1 2 3 - 1 2 5 Udarakarš
Psihička labilnost (terapija) 139
M o k r a ć n i sustav 1 1 6 , 1 1 7 Udijana b a
P u r a k a 197
Mršavost (terapija) 137 Udaji p r a n
Muellerov efekt 150 Rađa joga 30
Mula b a n d h a 9 2 , 9 7 R a m e n o disanje 191
M u l a d h a r a ć a k r a 33 R e ć a k a 199
Relaksacija 2 0 9 , 2 1 0
Nadi s o d h a n a 2 0 2 - 2 0 6 Reumatični bolovi (terapija) 139
N a s a g r a dršti 92
Nauli krija 1 0 6 , 1 5 1 - 1 5 6 S a h a s r a r ćakra 33
Nauli m a d h j a m a 151 Samadhi 31
Neredovita m j e s e č n i c a (tera­ Samtoša 28
pija) 137 Sarvangasana 7 6 - 7 9
N e s a n i c a (terapija) 137 Satja 2 7 Napomen
Neti 1 6 4 Sidhasana 9 8 - 1 0 0
Neurastenija (terapija) 138 Slabost (terapija) 139 Pojmovi ko
Nijama 28 S p o n d i l o z a (terapija) 139 na jednom
Niski krvni tlak (terapija) 138 Srčanožilni sustav 1 0 8 - 1 1 0 rajuće obj
N o ć n e polucije (terapija) 138 S r e d n j e disanje 1 9 0 , 1 9 1 deni u inde

234
 Kazalo pojmova

Sterilnost (terapija) 139 U m o r (terapija) 140

S t r u m a (terapija) 139 U p a l a ishijatičnog živca (tera­
Supta vađrasana 6 6 - 6 9 pija) 141
Sustav žlijezda s unutrašnjim Upala krajnika (terapija) 141
lučenjem 1 1 4 - 1 1 6 • U p a l a s i n u s a (terapija) 141
Sutra neti 1 6 4 - 1 7 0 U t a n a s a n a 88, 89
186, Svadhjaja29
Vađrasana 66
pija) V a k r a s a n a 65
Šalabhasana 5 3 - 5 6
Valsalva efekt 150
Šankaprakšalana 177-182
Šatkrija145,146 V a m a nauli 151
Šauća 28 Varisaradhauti (vidi: šankaprak­
šalana) 177
Šavasana 211-214
anja) V i d n j a n a m a j a k o š a 23, 2 4
Š e ć e r n a bolest (terapija) 140
Viparita karani 7 9 - 8 1
Š i r š a s a n a 39-45
V i s c e r o p t o z a (terapija) 141
Visoki krvni tlak (terapija) 141
Tapas 28 Vježbe joge (karakteristike)
T e g o b e u m e n o p a u z i (terapija) 19-21
140 V j e ž b e ne-joge (karakteristike)
tera­
T o r a k a l n o disanje 190 19-21
9
Udarakaršasana 178,182 Zdravlje 13
139
Udijana b a n d h a 1 0 6 , 1 4 7 - 1 5 0
Udaji p r a n a j a m a 2 0 1 , 2 0 2 Živčani sustav 1 1 8 - 1 2 2

139

Napomena:

Pojmovi koji se pojavljuju s a m o

na jednome mjestu, uz odgova­
0 rajuće objašnjenje, nisu n a v e ­
deni u indeksu p o j m o v a .
Liter

Andre Van
Dr. Marcus
Chatton:
mena d
1979.
Dr. R. K.
practice o
F. Mihaljev
nička infe
Ivan M. Ro
ja, 1979.
Jasmina Pu
Kareen Ze
1982.
Košta Todo
bolesti,
medicine
Kulture Isto
ju, knjiže
br. 4,198
Lama Anag
ska mistik
Medicinski
Miomir Savi
na, 1983
Mirča Elija
sloboda,
M. J. Kirsch
Vitality, 1
M. M. Gore
logy of Yo
Patanjdali:
Roko Živko
1980.
Literatura
Andre Van Lysbeth: Učim Yogu
Dr. Marcus A. Krupp, Dr. Milton J.
Chatton: Interna medicina Suvre­
mena dijagnostika i liječenje,
1979.
Dr. R. K. Garde: Principles and
practice of Yoga-therapy, 1975.
F. Mihaljević, J. Fališevac: Opća kli­
nička infektologija, 1982.
Ivan M. Roitt: Temeljna imunologi­
ja, 1979.
Jasmina Puljo: Yoga, 1979.
Kareen Zebroff: Yoga fur jeden,
1982.
Košta Todorović: Akutne infektivne
bolesti, Udžbenik za studente
medicine, 1981.
Kulture Istoka - Časopis za filozofi­
ju, književnost i umetnost Istoka,
br. 4,1985. g.
Lama Anagarika Govinda: Tibetan­
ska mistika, 1986.
Medicinski leksikon
Miomir Savičević i saradnici: Higije­
na, 1983.
Mirča Elijade: Yoga, besmrtnost i
sloboda, 1984.
M. J. Kirschner: Yoga for Healt and
Vitality, 1977.
M. M. Gore: Anatomy and Physio­
logy of Yogic Practise, 1984.
Patanjdali: Izreke o jogi, 1977.
Roko Živković: Interna medicina,
1980.
f Saint Charandasa: Astahg Yoga,
1983.
Selvaradžan Jesudijan, Elizabet
Hajh: Joga i sport, 1981.
Selvaradžan Jesudijan: Joga i
zdravlje, 1982.
Servapali Radakrišnan: Indijska
filozofija, 1965.
Shri Y o g e n d r a : Y o g a Physical
Education, 1974.
Stroenie i žizn' čelovečeskogo tela,
Moskva 1948.
Swami Anandanand: Satkarma,
1982.
Swami Kuvalayananda: Popular
Yoga Asanas, 1974.
Swami Kuvalayananda: Pranaya-
ma, 1983.
Swami Satjananda Sarasvati: Joga
i hipertenzija, 1980.
Swami Tejomayananda: An Intro­
duction to Yoga Vedanta Philo­
sophy, 1972.
Swatmarama: Hathapradipika,
1970.
The Sivananda Yoga centre: The
book of Yoga, The complete
step-by-step guide
Vivian Grisogono: Sports Injuries
A self - Help Guide, 1984.
Yogi Ramacharaka: Hatha Yoga or
the Yoga Philosophy of Physical
Well-Being, 1977.
237