JAVNO PREDUZE]E

SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
BAWA LUKA

ZAKONI
REPUBLIKE SRPSKE
IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
KRIVI^NI ZAKON
REPUBLIKE SRPSKE
OP[TI DIO
Glava prva
OSNOVNE ODREDBE
Funkcija krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske
^lan 1.
(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske {titi
osnovna prava i slobode ~ovjeka i gra|anina i druge
osnovne individualne i op{te vrijednosti koje
ustanovquje i jem~i pravni poredak.
(2) Ova za{tita se ostvaruje odre|ivawem koja djela
predstavqaju krivi~na djela, propisivawem kazni i
drugih krivi~nih sankcija za ta djela i izricawem tih
sankcija u~iniocima krivi~nih djela u zakonom
utvr|enom postupku.
Osnov i granice krivi~nopravne prinude
^lan 2.
Krivi~nopravna prinuda (~lan 1. stav 2. ovog zakona)
primijeni}e se samo kada na drugi na~in nije mogu}e
za{tititi osnovne dru{tvene vrijednosti i u mjeri koja
je nu`na za takvu za{titu.
Nema krivi~nog djela i kazne bez zakona
^lan 3.
Nikome ne mo`e biti izre~ena kazna ili druga
krivi~na sankcija za djelo koje, prije nego {to je
u~iweno, nije zakonom ili me|unarodnim pravom bilo
odre|eno kao krivi~no djelo i opisana wegova obiqe`ja
i za koje nije bila zakonom propisana kazna.
Vremensko va`ewe krivi~nog zakona
^lan 4.
(1) Na u~inioca krivi~nog djela primjewuje se zakon
koji je va`io u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela.
(2) Ako je poslije izvr{ewa krivi~nog djela izmije-
wen zakon, jednom ili vi{e puta, primijeni}e se zakon
koji je najbla`i za u~inioca.
Krivi~ne sankcije i wihova svrha
^lan 5.
(1) Krivi~ne sankcije su: kazne, upozoravaju}e
sankcije, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere.
(2) Za krivi~no djelo u zakonu se uvijek odre|uje kazna
i ona se mo`e izre}i samo krivi~no odgovornom
u~iniocu. Druge sankcije se izri~u po odredbama op{teg
dijela ovog zakona.
(3) Krivi~ne sankcije se propisuju i izri~u radi
suzbijawa protivpravnih djelatnosti kojima se
ugro`avaju ili povre|uju vrijednosti za{ti}ene
krivi~nim zakonodavstvom.
Va`ewe op{teg dijela
^lan 6.
Odredbe op{teg dijela ovog zakona va`e za sve
krivi~nopravne odredbe sadr`ane u zakonima Republike
Srpske.
2
Glava druga
KRIVI^NO DJELO I KRIVI^NA ODGOVORNOST
Op{te odredbe o krivi~nom djelu i
krivi~noj odgovornosti
Krivi~no djelo
^lan 7.
(1) Krivi~no djelo je protivpravno djelo kojim se
povre|uju ili ugro`avaju za{ti}ene vrijednosti i koje
je, zbog svoje opasnosti, u zakonu odre|eno kao krivi~no
djelo i za wega propisana krivi~na sankcija.
(2) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je, iako sadr`i
obiqe`ja krivi~nog djela odre|ena zakonom, u zanemar-
qivoj mjeri opasno zbog svog malog zna~aja i zbog nezna-
tnosti ili odsutnosti {tetnih posqedica. Djelo je
malog zna~aja ako na to ukazuju wegova priroda, te`ina,
okolnosti pod kojima je u~iweno, nizak stepen krivi~ne
odgovornosti u~inioca ili wegove li~ne okolnosti.
Na~in izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 8.
(1) Krivi~no djelo mo`e se izvr{iti ~iwewem ili
ne~iwewem.
(2) Krivi~no djelo mo`e biti izvr{eno ne~iwewem
samo kad je u~inilac propustio ~iwewe koje je bio du`an
da izvr{i.
Vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 9.
Krivi~no djelo u~iweno je u vrijeme kad je u~inilac
radio ili bio du`an da radi, bez obzira kad je posqedi-
ca nastupila.
Mjesto izvr{ewa krivi~nog djela
^lan 10.
(1) Krivi~no djelo je izvr{eno kako u mjestu gdje je
u~inilac radio ili je bio du`an da radi, tako i u mjestu
gdje je posqedica nastupila.
(2) Krivi~no djelo je poku{ano kako u mjestu gdje je
u~inilac radio, tako i u mjestu gdje je po wegovom
umi{qaju posqedica trebala da nastupi ili je mogla
nastupiti.
Nu`na odbrana
^lan 11.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
nu`noj odbrani.
(2) Nu`na je ona odbrana koja je neophodno potrebna
da se od svog dobra ili od dobra drugog odbije istovre-
meni ili neposredno predstoje}i protivpravni napad.
(3) U~inilac koji je prekora~io granice nu`ne
odbrane mo`e se bla`e kazniti, a ako je prekora~ewe
u~inio usqed jake razdra`enosti ili prepasti izazvane
napadom, mo`e se i osloboditi od kazne.
Krajwa nu`da
^lan 12.
(1) Nije krivi~no djelo ono djelo koje je u~iweno u
krajwoj nu`di.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Krajwa nu`da postoji kad je djelo u~iweno radi
toga da u~inilac otkloni od svog dobra ili od dobra
drugog istovremenu neskrivqenu opasnost koja se na
drugi na~in nije mogla otkloniti, a pri tom u~iweno
zlo nije ve}e od zla koje je prijetilo.
(3) U~inilac koji je sam izazvao opasnost ali iz neha-
ta, ili je prekora~io granice krajwe nu`de, mo`e se
bla`e kazniti, a ako je prekora~ewe u~iweno pod oso-
bito olak{avaju}im okolnostima - mo`e se i oslobodi-
ti od kazne.
(4) Nema krajwe nu`de ako je u~inilac bio du`an da
se izlo`i opasnosti.
Krivi~na odgovornost
^lan 13.
(1) Krivi~no je odgovoran u~inilac koji je
ura~unqiv i koji je krivi~no djelo u~inio sa umi{qajem
ili iz nehata.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno iz nehata u~inilac je
krivi~no odgovoran samo kad to zakon odre|uje.
Ura~unqivost
^lan 14.
(1) Nije ura~unqiv u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije mogao shvatiti zna~aj
svog djela ili nije mogao upravqati svojim postupcima
usqed du{evne bolesti, privremene du{evne
poreme}enosti ili zaostalog du{evnog razvoja
(neura~unqivost).
(2) U~inilac krivi~nog djela ~ija je sposobnost da
shvati zna~aj svog djela ili sposobnost da upravqa svo-
jim postupcima bila bitno smawena usqed nekog stawa
iz stava 1. ovog ~lana mo`e se bla`e kazniti (bitno
smawena ura~unqivost).
(3) Krivi~no je odgovoran u~inilac krivi~nog djela
koji upotrebom alkohola, droga ili na drugi na~in dovede
sebe u stawe u kome nije mogao shvatiti zna~aj svog djela
ili upravqati svojim postupcima, ako je u vrijeme
dovo|ewa u to stawe djelo bilo obuhva}eno wegovim
umi{qajem ili je u odnosu na djelo kod wega postojao
nehat, a zakon za takvo djelo predvi|a krivi~nu odgo-
vornost i za nehat (samoskrivqena neura~unqivost).
(4) Bitno smawena ura~unqivost u koju se u~inilac
doveo na na~in iz stava 3. ovog ~lana ne mo`e biti osnov
za ubla`avawe kazne.
Umi{qaj
^lan 15.
(1) Krivi~no djelo mo`e biti izvr{eno sa dire-
ktnim ili eventualnim umi{qajem.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno sa direktnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan svog djela i
htio wegovo izvr{ewe.
(3) Krivi~no djelo je u~iweno sa eventualnim
umi{qajem kada je u~inilac bio svjestan da usqed wego-
vog ~iwewa ili ne~iwewa mo`e nastupiti zabrawena
posqedica, ali je pristao na weno nastupawe.
Nehat
^lan 16.
(1) Krivi~no djelo mo`e biti u~iweno iz svjesnog
ili nesvjesnog nehata.
(2) Krivi~no djelo je u~iweno iz svjesnog nehata kada
je u~inilac bio svjestan da usqed wegovog ~iwewa ili
ne~iwewa mo`e nastupiti zabrawena posqedica, ali je
olako dr`ao da }e je mo}i sprije~iti ili da ona ne}e na-
stupiti.
3
(3) Krivi~no djelo je u~iweno iz nesvjesnog nehata
kada u~inilac nije bio svjestan mogu}nosti nastupawa
zabrawene posqedice, iako je prema okolnostima i
prema svojim li~nim svojstvima bio du`an i mogao biti
svjestan te mogu}nosti.
Odgovornost za te`u posqedicu
^lan 17.
Kad je iz krivi~nog djela proiza{la te`a posqedica
za koju zakon propisuje te`u kaznu, ta se kazna mo`e
izre}i ako je u~inilac u odnosu na tu posqedicu postu-
pao iz nehata.
Stvarna zabluda
^lan 18.
(1) Nije krivi~no odgovoran u~inilac koji u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela nije bio svjestan nekog wego-
vog zakonom odre|enog obiqe`ja ili koji je pogre{no
smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one
stvarno postojale, to djelo bilo dozvoqeno.
(2) Ako je u~inilac bio u zabludi usqed nehata,
krivi~no je odgovoran za krivi~no djelo u~iweno iz
nehata kad zakon i za takvo djelo odre|uje krivi~nu
odgovornost.
Pravna zabluda
^lan 19.
U~inilac krivi~nog djela koji iz opravdanih razlo-
ga nije znao da je to djelo zabraweno mo`e se bla`e kazni-
ti ili osloboditi od kazne.
Poku{aj krivi~nog djela
Poku{aj
^lan 20.
(1) Ko sa umi{qajem zapo~ne izvr{ewe krivi~nog
djela, ali ga ne dovr{i, kazni}e se za poku{aj krivi~nog
djela za koje se po zakonu mo`e izre}i kazna zatvora od
tri godine ili te`a kazna, a za poku{aj drugog
krivi~nog djela samo kad zakon izri~ito propisuje
ka`wavawe i za poku{aj.
(2) U~inilac }e se za poku{aj kazniti u granicama
kazne propisane za krivi~no djelo, a mo`e se i bla`e
kazniti.
Nepodoban poku{aj
^lan 21.
U~inilac koji poku{a da izvr{i krivi~no djelo
nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu -
mo`e se osloboditi od kazne.
Dobrovoqni odustanak
^lan 22.
(1) U~inilac koji je poku{ao izvr{ewe krivi~nog
djela, ali je dobrovoqno odustao od wegovog izvr{ewa,
mo`e se osloboditi od kazne.
(2) U slu~aju dobrovoqnog odustanka, u~inilac }e se
kazniti za one radwe koje ~ine neko drugo samostalno
krivi~no djelo.
Sau~esni{tvo u krivi~nom djelu
Saizvr{ila{tvo
^lan 23.
Ako vi{e lica, u~estvovawem u radwi izvr{ewa ili
na drugi na~in, zajedni~ki izvr{e krivi~no djelo -
svako od wih kazni}e se kaznom propisanom za to djelo.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Podstrekavawe
^lan 24.
(1) Ko drugog sa umi{qajem podstrekne da izvr{i
krivi~no djelo, kazni}e se kao da ga je sam izvr{io.
(2) Ko drugog sa umi{qajem podstrekava na izvr{ewe
krivi~nog djela za koje se po zakonu mo`e izre}i kazna
zatvora od pet godina ili te`a kazna, a krivi~no djelo
ne bude ni poku{ano - kazni}e se kao za poku{aj
krivi~nog djela.
Pomagawe
^lan 25.
(1) Ko drugome sa umi{qajem pomogne u izvr{ewu
krivi~nog djela kazni}e se kao da ga je sam u~inio, a
mo`e se i bla`e kazniti.
(2) Kao pomagawe u izvr{ewu krivi~nog djela smatra
se naro~ito: davawe savjeta ili uputstava kako da se
izvr{i krivi~no djelo, stavqawe u~iniocu na raspola-
gawe sredstava za izvr{ewe krivi~nog djela, otklawawe
prepreka za izvr{ewe krivi~nog djela, kao i unaprijed
obe}ano prikrivawe krivi~nog djela, u~inioca, sredsta-
va kojima je krivi~no djelo izvr{eno, tragova krivi~nog
djela ili predmeta pribavqenih krivi~nim djelom.
Granice odgovornosti i ka`wivosti sau~esnika
^lan 26.
(1) Saizvr{ilac je krivi~no odgovoran u granicama
svog umi{qaja ili nehata, a podstreka~ i pomaga~ - u
granicama wihovog umi{qaja.
(2) Saizvr{ilac, podstreka~ ili pomaga~ koji je
dobrovoqno sprije~io izvr{ewe krivi~nog djela - mo`e
se osloboditi od kazne.
(3) Li~ni odnosi, svojstva i okolnosti usqed kojih
zakon iskqu~uje krivi~nu odgovornost, dozvoqava
oslobo|ewe od kazne ili ubla`avawe kazne, mogu se uzeti
u obzir samo onom izvr{iocu, saizvr{iocu, podstreka~u
ili pomaga~u kod koga takvi odnosi, svojstva ili okol-
nosti postoje.
Posebni uslovi ka`wivosti podstreka~a i pomaga~a
^lan 27.
(1) Ako je krivi~no djelo ostalo u poku{aju, podstre-
ka~ i pomaga~ }e se kazniti za poku{aj tog djela (~lan
20.).
(2) Ako je izvr{eno lak{e krivi~no djelo od onog na
koje se podstrakvawe i pomagawe odnosilo, podstreka~ i
pomaga~ }e se kazniti za krivi~no djelo koje je izvr{eno.
Glava tre}a
KAZNE
Svrha ka`wavawa, vrste kazni i uslovi
za wihovo izricawe
Svrha ka`wavawa
^lan 28.
U okviru svrhe krivi~nih sankcija, svrha
ka`wavawa je:
1) spre~avawe u~inioca da ~ini krivi~na djela i
wegovo prevaspitavawe,
2) uticaj na druge da ne ~ine krivi~na djela,
3) razvijawe i u~vr{}ivawe dru{tvene odgovornosti
izra`avawem dru{tvene osude za krivi~no djelo i
neophodnosti po{tovawa zakona.
4
Vrste kazni
^lan 29.
Za krivi~na djela krivi~no odgovornim u~iniocima
mogu se izre}i ove kazne:
1) zatvor,
2) nov~ana kazna.
Glavne i sporedne kazne
^lan 30.
(1) Dugotrajni zatvor i zatvor mogu se izre}i samo
kao glavne kazne.
(2) Nov~ana kazna se mo`e izre}i i kao glavna i kao
sporedna kazna.
(3) Ako je za jedno krivi~no djelo propisano vi{e
kazni, samo se jedna mo`e izre}i kao glavna.
Zakonitost u izricawu kazne
^lan 31.
(1) U~iniocu krivi~nog djela izri~e se kazna
propisana za u~iweno krivi~no djelo, a bla`a kazna od
propisane mo`e se izre}i samo pod uslovima
predvi|enim ovim zakonom.
(2) Za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa
nov~ana kazna kao sporedna mo`e se izre}i i kad nije
propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da }e
se u~inilac kazniti zatvorom ili nov~anom kaznom, a
sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
Kazna zatvora
^lan 32.
(1) Kazna zatvora ne mo`e biti kra}a od trideset
dana, niti du`a od dvadeset godina.
(2) Za najte`e oblike te{kih krivi~nih djela
izvr{enim s umi{qajem, mo`e se propisati kazna zatvo-
ra u trajawu od dvadeset i pet do ~etrdeset i pet godina
(dugotrajni zatvor).
(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne mo`e
propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivi~no
djelo.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne mo`e se izre}i
izvr{iocu koji u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela nije
navr{io dvadeset i jednu godinu `ivota, niti bremeni-
toj `eni.
(5) Pod uslovima propisanim Glavom {estom ovog
zakona mo`e se izre}i kazna maloqetni~kog zatvora.
Kazna maloqetni~kog zatvora je po svojoj svrsi, priro-
di, trajawu i na~inu izvr{ewa posebna kazna li{ewa
slobode.
(6) Ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora,
amnestija i pomilovawe mogu se dati tek nakon
izdr`anih tri petine te kazne.
Izricawe kazne zatvora
^lan 33.
(1) Kazna zatvora se izri~e na pune godine i mjesece,
a do {est mjeseci na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvo-
ra se izri~e samo na pune godine.
(2) Izre~ena kazna zatvora koja ne prelazi tri mjese-
ca, mo`e se na zahtjev osu|enog zamijeniti nov~anom
kaznom, shodno odredbi ~lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona.
Rad za op{te dobro na slobodi
^lan 34.
(1) Kad sud izrekne kaznu zatvora najvi{e do {est
mjeseci, istovremeno mo`e odrediti da se izre~ena
kazna, zamijeni radom za op{te dobro na slobodi, ako
optu`eni na to pristane.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana, odluku o za-
mjeni mo`e donijeti i drugostepeni sud prilikom
dono{ewa odluke o `albi protiv prvostepene presude.
Poslije pravnosna`nosti presude, ovakva se odluka ne
mo`e donijeti.
(3) Pri ocjeni da li izre~enu kaznu treba zamijeniti
radom za op{te dobro na slobodi, sud }e uzeti u obzir
sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, a
izvr{ewe kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostva-
rewe svrhe ka`wavawa, a istovremeno uslovna osuda ne
bi bila dovoqna za postizawe op{te svrhe krivi~ne
sankcije.
(4) Rad za op{te dobro na slobodi odre|uje se u tra-
jawu srazmjernom izre~enoj kazni zatvora. Ovo trajawe
ne mo`e biti kra}e od jednog mjeseca, niti du`e od
izre~ene kazne zatvora. Pri odmjeravawu ovog trajawa
sud }e uzeti u obzir izre~enu kaznu zatvora koja se za-
mjewuje, ali i mogu}nost osu|enog s obzirom na wegovu
li~nu situaciju i zaposlewe.
(5) Ako osu|eni poslije isteka datog mu roka, ne
izvr{i ili samo djelimi~no izvr{i rad za op{te dobro
na slobodi, sud }e donijeti odluku o izvr{ewu kazne
zatvora u trajawu srazmjernom vremenu preostalog rada
za op{te dobro na slobodi i preostalom dijelu koji nije
izvr{en.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za op{te dobro na
slobodi mo`e se primijeniti i u slu~ajevima kada se
nov~ana kazna zamjewuje kaznom zatvora prema odredbama
~lana 36. ovog zakona.
(7) Raspored na rad za op{te dobro na slobodi u smi-
slu vrste i radnog mjesta vr{i Ministarstvo pravde
Republike Srpske, vode}i ra~una o sposobnostima i
znawima osu|enog.
Nov~ana kazna
^lan 35.
(1) Nov~ana kazna se izri~e u dnevnim iznosima, a
ako to nije mogu}e, mo`e se izre}i u odre|enom iznosu.
(2) Ako se nov~ana kazna izri~e u dnevnim iznosima,
mo`e iznositi najmawe pet a najvi{e 360 dnevnih iznosa,
a za krivi~na djela u~iwena iz koristoqubqa najvi{e
1500 dnevnih iznosa, osim u slu~ajevima propisanim
ovim zakonom.
(3) Ako se nov~ana kazna izri~e u odre|enom iznosu,
najni`i iznos ne mo`e biti mawi od 50 KM, a najvi{i
iznos ne mo`e biti ve}i od 50.000 KM, a za krivi~na
djela u~iwena iz koristoqubqa iznos ne mo`e biti ve}i
od 1.000.000 KM, osim u slu~ajevima propisanim ovim
zakonom.
(4) Broj dnevnih iznosa nov~ane kazne odre|uje sud
primjewuju}i op{ta pravila o odmjeravawu kazne.
Visinu dnevnog iznosa sud odre|uje tako {to uzima u
obzir visinu dnevnog dohotka u~inioca prema iznosu
wegove tromjese~ne neto plate i wegova druga primawa,
kao i porodi~ne obaveze. Prilikom odre|ivawa visine
iznosa sud se oslawa na podatke koji u trenutku izri-
cawa kazne nisu stariji od {est mjeseci.
(5) Podatke iz prethodnih stavova ovog ~lana koji
sudu nisu poznati obezbje|uje optu`eni u roku koji odre-
di sud, a najkasnije do zavr{etka glavnog pretresa u
krivi~nom postupku. Ako do zavr{etka glavnog pretresa
u krivi~nom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne
za odre|ivawe visine dnevnog iznosa nov~ane kazne,
nov~ana kazna se izri~e u odre|enom iznosu, pri ~emu se
primjewuju op{ta pravila za odmjeravawe kazne.
(6) Najni`i dnevni iznos nov~ane kazne iznosi jednu
{ezdesetinu, a najvi{e jednu tre}inu zadwe zvani~no
objavqene prosje~ne mjese~ne neto plate zaposlenih u
Republici Srpskoj, koju objavquje Zavod za statistiku
Republike Srpske.
5
(7) U presudi se odre|uje rok pla}awa nov~ane kazne,
koji ne mo`e biti kra}i od petnaest dana ni du`i od
{est mjeseci, ali u opravdanim slu~ajevima sud mo`e
dopustiti da osu|eni isplati nov~anu kaznu i u otplata-
ma, s tim da rok isplate ne mo`e biti du`i od dvije
godine.
(8) Nov~ane kazne izre~ene i napla}ene po ovom
zakonu su prihod buxeta Republike Srpske.
Zamjena nov~ane kazne
^lan 36.
(1) Nov~ana kazna se ne napla}uje prinudno.
(2) Ako osu|eni ne plati nov~anu kaznu u roku koji je
utvr|en presudom, sud }e bez odlagawa donijeti odluku da
se nov~ana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Nov~ana kazna }e se zamijeniti kaznom zatvora
tako {to }e se za svaki zapo~eti dnevni iznos nov~ane
kazne, odnosno ako je nov~ana kazna bila izre~ena u
odre|enom iznosu, za svakih zapo~etih 50 KM nov~ane
kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom
slu~aju ne mo`e biti du`i od {est mjeseci.
(4) Ako osu|eni isplati samo dio nov~ane kazne,
ostatak }e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako
osu|eni isplati ostatak nov~ane kazne - izvr{ewe zatvo-
ra }e se obustaviti.
(5) Poslije smrti osu|enog nov~ana kazna ne}e se
izvr{iti.
Odmjeravawe kazne
Op{ta pravila o odmjeravawu kazne
^lan 37.
(1) Sud }e u~iniocu krivi~nog djela odmjeriti kaznu
u granicama koje su zakonom propisane za to djelo,
imaju}i u vidu svrhu ka`wavawa i uzimaju}i u obzir sve
okolnosti koje uti~u da kazna bude mawa ili ve}a
(olak{avaju}e i ote`avaju}e okolnosti), a naro~ito: ste-
pen krivi~ne odgovornosti, pobude iz kojih je djelo
u~iweno, ja~inu ugro`avawa ili povrede za{ti}enog
dobra, okolnosti pod kojima je djelo u~iweno, raniji
`ivot u~inioca, wegove li~ne prilike i wegovo dr`awe
poslije u~iwenog krivi~nog djela, kao i druge okolnosti
koje se odnose na li~nost u~inioca.
(2) Kad sud odmjerava kaznu u~iniocu za krivi~no
djelo u~iweno u povratu, posebno }e uzeti u obzir da li
je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba
djela u~iwena iz istih pobuda i koliko je vremena pro-
teklo od ranije osude, odnosno od izdr`ane ili
opro{tene kazne.
(3) Pri odmjeravawu nov~ane kazne sud }e posebno
uzeti u obzir imovno stawe u~inioca.
Ubla`avawe kazne
^lan 38.
Sud mo`e u~iniocu odmjeriti kaznu ispod granice
propisane zakonom ili primijeniti bla`u vrstu kazne:
1) kad zakon predvi|a da se u~inilac mo`e bla`e
kazniti,
2) kad utvrdi da postoje osobito olak{avaju}e oko-
lnosti koje ukazuju da se i sa ubla`enom kaznom mo`e
posti}i svrha ka`wavawa.
Granice ubla`avawa kazne
^lan 39.
(1) Kad postoje uslovi za ubla`avawe kazne iz
prethodnog ~lana ovog zakona, sud }e ubla`iti kaznu u
ovim granicama:
1) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od deset ili vi{e godina, kazna se mo`e
ubla`iti do pet godina zatvora;
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
2) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od pet godina, kazna se mo`e ubla`iti
do dvije godine zatvora;
3) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor od tri godine, kazna se mo`e ubla`iti
do {est mjeseci zatvora;
4) ako je za krivi~no djelo kao najmawa mjera kazne
propisan zatvor ispod tri godine, kazna se mo`e
ubla`iti do trideset dana zatvora, a mo`e se umjesto
zatvora izre}i nov~ana kazna;
5) ako je za krivi~no djelo propisana nov~ana kazna
sa nazna~ewem posebne najmawe mjere, kazna se mo`e
ubla`iti do pet dnevnih iznosa, a ako se izri~e u
odre|enom iznosu do 50 KM.
(2) Pri odlu~ivawu u kojoj }e mjeri kaznu ubla`iti
prema pravilima iz stava 1. ovog ~lana, sud }e posebno
uzeti u obzir najmawu i najve}u mjeru kazne propisane za
krivi~no djelo.
Oslobo|ewe od kazne
^lan 40.
(1) Sud mo`e osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela samo kad to zakon izri~ito predvi|a.
(2) Kad je sud ovla{}en da u~inioca krivi~nog djela
oslobodi od kazne, mo`e mu kaznu ubla`iti bez
ograni~ewa propisanih za ubla`avawe kazne.
Poseban slu~aj za oslobo|ewe od kazne
^lan 41.
(1) Sud mo`e osloboditi od kazne u~inioca
krivi~nog djela u~iwenog iz nehata kad posqedice djela
tako te{ko poga|aju u~inioca da izricawe kazne u
takvom slu~aju o~igledno ne bi odgovaralo svrsi
ka`wavawa.
(2) Ako je u~inilac poslije izvr{enog djela, a prije
nego {to je saznao da je okrivqen, dobrovoqno otklonio
posqedice djela ili naknadio {tetu prouzrokovanu
krivi~nim djelom, mo`e se osloboditi od kazne.
Sticaj krivi~nih djela
^lan 42.
(1) Ako je u~inilac jednom radwom ili sa vi{e
radwi u~inio vi{e krivi~nih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud }e prethodno utvrditi kazne za
svako od tih djela pa }e za sva ta djela izre}i jedinstvenu
kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud }e izre}i po sqede}im pra-
vilima:
1) ako je za neko krivi~no djelo u sticaju utvrdio
kaznu dugotrajnog zatvora, izre}i }e samo tu kaznu;
2) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio kazne
zatvora, jedinstvena kazna mora biti ve}a od svake poje-
dina~ne utvr|ene kazne, ali ne smije dosti}i zbir
utvr|enih kazni niti pre}i dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivi~na djela u sticaju propisane
kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne mo`e
biti ve}a od osam godina zatvora;
4) ako je za krivi~na djela u sticaju utvrdio samo
nov~ane kazne, jedinstvena kazna ne smije pre}i zbir
utvr|enih kazni niti iznos od 50.000 KM, odnosno
1.000.000 KM - ako je neko od djela izvr{eno iz koristo-
qubqa;
5) ako je za neka krivi~na djela u sticaju utvrdio
kazne zatvora, a za druga nov~ane kazne, izre}i }e jedi-
nstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu nov~anu kaznu po
odredbama ta~ke 2. do 4. ovog stava.
(3) Sporednu kaznu sud }e izre}i ako je utvr|ena
makar i za jedno krivi~no djelo u sticaju, a ako je utvr-
dio vi{e nov~anih kazni, izre}i }e jednu nov~anu kaznu
po odredbi ta~ke 4. stava 2. ovog ~lana.
6
(4) Ako je sud za krivi~na djela u sticaju utvrdio
kazne zatvora i maloqetni~kog zatvora, izre}i }e zatvor
kao jedinstvenu kaznu shodnom primjenom pravila pre-
dvi|enih u stavu 2. ovog ~lana.
Odmjeravawe kazne osu|enom licu
^lan 43.
(1) Ako se osu|enom licu sudi za krivi~no djelo
u~iweno prije nego {to je zapo~elo izdr`avawe kazne po
ranijoj osudi, ili za krivi~no djelo u~iweno za vrijeme
izdr`avawa zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili ma-
loqetni~kog zatvora, sud }e izre}i jedinstvenu kaznu za
sva krivi~na djela primjenom odredaba ~lana 42. ovog
zakona, uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve}
utvr|enu. Kazna ili deo kazne koju je osu|eni izdr`ao
ura~una}e se u izre~enu kaznu zatvora ili kaznu dugotra-
jnog zatvora.
(2) Za krivi~no djelo u~iweno u toku izdr`avawa
kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloqe-
tni~kog zatvora, sud }e u~iniocu izre}i kaznu nezavisno
od ranije izre~ene kazne, ako se primjenom odredaba
~lana 42. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha
ka`wavawa s obzirom na trajawe neizdr`anog djela
ranije izre~ene kazne.
(3) Prema osu|enom koji u vrijeme izdr`avawa kazne
zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloqe-
tni~kog zatvora u~ini krivi~no djelo za koje zakon
propisuje nov~anu kaznu ili kaznu zatvora do jedne
godine, primjeni}e se disciplinska mjera.
Ura~unavawe pritvora i ranije kazne
^lan 44.
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako li{ewe
slobode u vezi sa krivi~nim djelom, ura~unavaju se u
izre~enu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu
maloqetni~kog zatvora i nov~anu kaznu.
(2) Zatvor ili nov~ana kazna koju je osu|eni izdr`ao,
odnosno platio za prekr{aj, kao i kazna ili discipli-
nska mjera li{ewa slobode koju je izdr`ao zbog povrede
vojne discipline, ura~unava se u kaznu izre~enu za
krivi~no djelo ~ija obiqe`ja obuhvataju i obiqe`ja
prekr{aja, odnosno povrede vojne discipline.
(3) Pri svakom ura~unavawu izjedna~ava se dan
pritvora, dan li{ewa slobode, dan maloqetni~kog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od
50 KM.
Glava ~etvrta
UPOZORAVAJU]E SANKCIJE
Vrste upozoravaju}ih sankcija i op{ti uslovi
wihove primjene
^lan 45.
(1) Upozoravaju}e sankcije su: uslovna osuda i sudska
opomena.
(2) Ove sankcije se izri~u krivi~no odgovornom
u~iniocu samo u slu~ajevima kad, s obzirom na prirodu i
te`inu krivi~nog djela, okolnosti pod kojima je
u~iweno i li~nost u~inioca, nije nu`na primjena kazne
i kad se svrha ka`wavawa mo`e posti}i upozorewem uz
prijetwu kaznom (uslovna osuda) ili samo upozorewem
(sudska opomena).
Uslovna osuda
^lan 46.
(1) Uslovnom osudom sud u~iniocu krivi~nog djela
utvr|uje kaznu i istovremeno odre|uje da se ona ne}e
izvr{iti ako osu|eni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne
mo`e biti kra}e od jedne ni du`e od pet godina (vrijeme
provjeravawa), ne u~ini novo krivi~no djelo.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Sud mo`e u uslovnoj osudi odrediti da }e se kazna
izvr{iti i ako osu|eni u odre|enom roku ne vrati
imovinsku korist pribavqenu izvr{ewem krivi~nog
djela, ne naknadi {tetu koju je prouzrokovao krivi~nim
djelom ili ne ispuni druge obaveze predvi|ene u
krivi~nopravnim odredbama. Rok za ispuwewe tih
obaveza utvr|uje sud u okviru odre|enog vremena provje-
ravawa.
(3) Mjere bezbjednosti, izre~ene uz uslovnu osudu,
izvr{i}e se.
Uslovi za izricawe uslovne osude
^lan 47.
(1) U~iniocu se uslovnom osudom mo`e utvrditi samo
kazna zatvora do dvije godine ili nov~ana kazna.
(2) Pri odluci da li }e izre}i uslovnu osudu, sud }e
ocijeniti da li se od u~inioca sa osnovom mo`e o~eki-
vati da ubudu}e ne}e vr{iti krivi~na djela iako kazna,
kojom mu se prijeti, ne bude izvr{ena, a na osnovu svih
okolnosti va`nih za takvu ocjenu.
(3) Ako je u~iniocu utvr|ena i kazna zatvora i
nov~ana kazna, uslovna osuda mo`e se izre}i za obje kazne
ili samo za kaznu zatvora.
Opozivawe uslovne osude zbog novog krivi~nog djela
^lan 48.
(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako osu|eni u vri-
jeme provjeravawa u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djela
za koja je izre~ena kazna zatvora od dvije godine ili u
du`em trajawu.
(2) Ako osu|eni u vrijeme provjeravawa u~ini jedno
ili vi{e krivi~nih djela za koja je izre~ena kazna zatvo-
ra mawa od dvije godine ili nov~ana kazna, sud }e, po{to
ocjeni sve okolnosti koje se odnose na u~iwena krivi~na
djela i u~ionica, a posebno srodnost u~iwenih
krivi~nih djela, wihov zna~aj i pobude iz kojih su
u~iwena, odlu~iti da li }e opozvati uslovnu osudu. Pri
tome sud je vezan zabranom izricawa uslovne osude, ako
u~iniocu za krivi~na djela utvr|ena u uslovnoj osudi i
za nova krivi~na djela treba izre}i kaznu preko dvije
godine zatvora (~lan 47. stav 1.).
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud }e primjenom
odredaba ~lana 42. ovog zakona izre}i jedinstvenu kaznu
i za ranije u~iweno i za novo krivi~no djelo, uzimaju}i
kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvr|enu.
(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud mo`e za novo
u~iweno krivi~no djelo izre}i uslovnu osudu ili kaznu.
Ako sud na|e da i za novo krivi~no djelo treba izre}i
uslovnu osudu, primjenom odredaba ~lana 42. ovog zakona
utvrdi}e jedinstvenu kaznu i za ranije u~iweno i za novo
krivi~no djelo i odredi}e novo vrijeme provjeravawa
(~lan 46. stav 1.) ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti
nove presude. Osu|enom kome za novo krivi~no djelo bude
izre~en zatvor, vrijeme provedeno na izdr`avawu ove
kazne ne ra~una se u vrijeme provjeravawa utvr|eno
uslovnom osudom za ranije djelo.
Opozivawe uslovne osude zbog ranije u~iwenog
krivi~nog djela
^lan 49.
(1) Sud }e opozvati uslovnu osudu ako poslije wenog
izricawa utvrdi da je osu|eni izvr{io krivi~no djelo
prije nego {to je uslovno osu|en i ako ocijeni da ne bi
bilo osnova za izricawe uslovne osude da se znalo za to
djelo. U tom slu~aju primijeni}e odredbu ~lana 48. stav
3. ovog zakona.
(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijeni}e
odredbu ~lana 48. stav 4. ovog zakona.
7
Opozivawe uslovne osude zbog neispuwewa
odre|enih obaveza
^lan 50.
Ako je uslovnom osudom osu|enom odre|eno ispuwewe
neke obaveze iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, a on ne
ispuni tu obavezu u roku odre|enom u presudi, sud mo`e,
u okviru vremena provjeravawa, produ`iti rok za
ispuwewe obaveze ili mo`e opozvati uslovnu osudu i
izre}i kaznu koja je utvr|ena u uslovnoj osudi. Ako utvr-
di da osu|eni iz opravdanih razloga ne mo`e da ispuni
postavqenu obavezu, sud }e ga osloboditi od ispuwewa te
obaveze ili je zamijeniti drugom odgovaraju}om obave-
zom predvi|enom zakonom.
Rokovi za opozivawe uslovne osude
^lan 51.
(1) Uslovna osuda mo`e se opozvati u toku vremena
provjeravawa. Ako osu|eni u tom vremenu u~ini
krivi~no djelo koje povla~i opozivawe uslovne osude, a
to je presudom utvr|eno tek poslije isteka vremena pro-
vjeravawa, uslovna osuda mo`e se opozvati najkasnije u
roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme
provjeravawa.
(2) Ako osu|eni u odre|enom roku ne ispuni neku
obavezu iz ~lana 46. stav 2. ovog zakona, sud mo`e, najka-
snije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vri-
jeme provjeravawa, odrediti da se izvr{i utvr|ena kazna
u uslovnoj osudi.
(3) Odluka kojom se opoziva uslovna osuda mora
postati pravnosna`na u rokovima iz st. 1. i 2. ovog
~lana.
Uslovna osuda sa za{titnim nadzorom
^lan 52.
(1) Sud mo`e odrediti da se u~inilac, kome je
izre~ena uslovna osuda, stavi pod za{titni nadzor za
odre|eno vrijeme u toku vremena provjeravawa.
(2) Za{titni nadzor obuhvata zakonom predvi|ene
mjere pomo}i, starawa, nadzora i za{tite.
(3) Ako u toku trajawa za{titnog nadzora sud utvrdi
da je ispuwena svrha ove mjere, mo`e za{titni nadzor
ukinuti prije isteka odre|enog vremena.
(4) Ako osu|eni kome je izre~en za{titni nadzor ne
ispuwava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga mo`e
opomenuti ili mo`e ranije obaveze zamijeniti drugim
ili produ`iti trajawe za{titnog nadzora u okviru vre-
mena provjeravawa ili opozvati uslovnu osudu.
Sadr`aj za{titnog nadzora
^lan 53.
(1) Za{titni nadzor mo`e obuhvatiti ove obaveze:
1) lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,
2) uzdr`avawe od upotrebe alkoholnih pi}a ili opo-
jnih droga,
3) posje}ivawe odre|enih psihijatrijskih, psiho-
lo{kih i drugih savjetovali{ta i postupawe po
wihovim savjetima,
4) osposobqavawe za odre|eno zanimawe,
5) prihvatawe zaposlewa koje odgovara stru~noj spre-
mi i sposobnostima u~inilaca,
6) raspolagawe s platom i drugim prihodima ili
imovinom na primjeren na~in i u skladu s bra~nim i
porodi~nim obavezama.
(2) Sud u presudi odre|uje jednu ili vi{e obaveza iz
prethodnog stava ovog ~lana, pri ~emu pobli`e navodi u
~emu se one sastoje i kako ih treba izvr{iti.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Sudska opomena
^lan 54.
(1) Sudska opomena mo`e se izre}i za krivi~na djela
za koja je propisan zatvor do jedne godine ili nov~ana
kazna, a u~iwena su pod takvim olak{avaju}im okolno-
stima koje ih ~ine osobito lakim.
(2) Za odre|ena krivi~na djela i pod uslovima pre-
dvi|enim zakonom sudska opomena mo`e se izre}i i kad je
propisan zatvor do tri godine.
(3) Sudsku opomenu sud mo`e izre}i za vi{e
krivi~nih djela u~iwenih u sticaju ako za svako od tih
djela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog ~lana.
(4) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i sudsku opomenu
sud }e, vode}i ra~una o svrsi sudske opomene, posebno
uzeti u obzir li~nost u~inioca, wegov raniji `ivot,
wegovo pona{awe poslije izvr{enog krivi~nog djela,
stepen krivi~ne odgovornosti i druge okolnosti pod
kojima je djelo u~iweno.
(5) Sudska opomena ne mo`e se izre}i vojnim
licima za krivi~na djela protiv Vojske Republike
Srpske.
Glava peta
MJERE BEZBJEDNOSTI
Svrha mjera bezbjednosti
^lan 55.
U okviru op{te svrhe krivi~nih sankcija, svrha
mjera bezbjednosti je da se otklone stawa ili uslovi koji
mogu biti od uticaja da u~inilac ubudu}e vr{i
krivi~na djela.
Vrste mjera bezbjednosti
^lan 56.
U~iniocima krivi~nih djela mogu se izre}i ove mjere
bezbjednosti:
1. obavezno psihijatrijsko lije~ewe,
2. obavezno lije~ewe od zavisnosti,
3. zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
4. zabrana upravqawa motornim vozilom,
5. oduzimawe predmeta.
Izricawe mjera bezbjednosti
^lan 57.
(1) Sud mo`e u~iniocu krivi~nog djela izre}i jednu
ili vi{e mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za wiho-
vo izricawe predvi|eni ovim zakonom.
Obavezno psihijatrijsko lije~ewe
^lan 58.
(1) U~iniocu koji je krivi~no djelo u~inio u stawu
bitno smawene ura~unqivosti, sud }e izre}i obavezno
psihijatrijsko lije~ewe ako na osnovu te`ine izvr{enog
krivi~nog djela i stepena u~inio~eve du{evne
poreme}enosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao
izvr{iti isto ili te`e krivi~no djelo i da je radi
otklawawa ove opasnosti potrebno wegovo lije~ewe.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa mo`e se izvr{iti, pod uslovima utvr|enim u
stavu 1. ovog ~lana, uz izdr`avawe kazne zatvora ili uz
rad za op{te dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu.
(3) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lije~ewa traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je
izre~ena, ali najdu`e do isteka izdr`avawa kazne
zatvora ili izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi
ili isteka vremena provjeravawa uz uslovnu osudu.
8
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. (Rad za op{te dobro na
slobodi) stav 5. ovog zakona, izvr{ewe kazne zatvora
mo`e se odrediti izvr{iocu krivi~nog djela koji se u
toku izvr{ewa rada za op{te dobro na slobodi kao za-
mjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihija-
trijskom lije~ewu.
(5) Pod uslovima iz stava 2. ovog ~lana, obavezno
psihijatrijsko lije~ewe se mo`e nastaviti izvan medi-
cinske ustanove nakon {to je osu|eni uslovno otpu{ten.
Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe, uslovni otpust }e se
opozvati.
(6) Prema izvr{iocu krivi~nog djela koji se ne po-
dvrgne psihijatrijskom lije~ewu u toku vremena provje-
ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, mo`e se postupiti
prema odredbi ~lana 50. (Opozivawe uslovne osude zbog
neispuwewa odre|enih obaveza) ovog zakona.
Obavezno lije~ewe od zavisnosti
^lan 59.
(1) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-
snosti mo`e se izre}i u~iniocu koji je krivi~no djelo
u~inio pod odlu~uju}im djelovawem zavisnosti od alko-
hola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da }e zbog
te zavisnosti i ubudu}e ~initi krivi~na djela.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-
snosti, pod uslovima iz stava 1. ovog ~lana se mo`e
izre}i uz istu krivi~nu sankciju u istom trajawu i na
isti na~in, kako je ovim zakonom propisano za mjeru
bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lije~ewa.
(4) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora mo`e se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji se tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne po-
dvrgne obaveznom lije~ewu od zavisanosti.
(5) Pod uslovima iz ~lana 58. stav 2. ovog zakona
obavezno lije~ewe od zavisnosti mo`e se nastaviti van
zdravstvene ustanove nakon {to je osu|eni uslovno
otpu{ten. Ako osu|eni ne nastavi lije~ewe uslovni
otpust }e se opozvati.
(6) Prema u~inocu krivi~nog djela koji se ne po-
dvrgne lije~ewu od zavisnosti tokom vremena provje-
ravawa odre|enog u uslovnoj osudi, mo`e se postupiti u
skladu sa odredbom ~lana 50. ovog zakona.
Zabrana vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti
^lan 60.
(1) Mjera bezbjednosti zabrane vr{ewa odre|enog
poziva, djelatnosti ili du`nosti mo`e se izre}i
u~iniocu koji je izvr{io krivi~no djelo u vezi imovine
koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup za-
hvaquju}i svom pozivu, djelatnosti ili du`nosti, ako
postoji opasnost da bi takvo obavqawe moglo podstica-
jno uticati da u~ini novo krivi~no djelo zloupotrebom
svog poziva, djelatnosti ili du`nosti u vezi imovine
koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup.
(2) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,
koje ne mo`e biti kra}e od jedne ni du`e od deset godina,
ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s tim da se
vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj
ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava u vrijeme
trajawa ove mjere.
(3) Kao u slu~aju iz ~lana 34. stav 5. ovog zakona
izvr{ewe kazne zatvora mo`e se odrediti u~iniocu
krivi~nog djela koji tokom izvr{avawa rada za op{te
dobro na slobodi, kao zamjeni za kaznu zatvora prekr{i
zabranu obavqawa poziva, djelatnosti ili du`nosti.
(4) Prema u~iniocu krivi~nog djela koji prekr{i
zabranu vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti,
tokom vremena provjeravawa odre|enog u uslovnoj osudi
mo`e se postupiti shodno odredbi ~lana 50. ovog zakona.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Zabrana upravqawa motornim vozilom
^lan 61.
(1) Mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa moto-
rnim vozilom sud mo`e izre}i u~iniocu krivi~nog
djela protiv bezbjednosti saobra}aja kada postoji opa-
snost da }e upravqaju}i motornim vozilom ponovo
u~initi takvo krivi~no djelo.
(2) U~iniocu krivi~nog djela kojim se ugro`ava
javni saobra}aj sud mo`e izre}i zabranu upravqawa
motornim vozilom odre|ene vrste ili kategorije.
(3) Sud odre|uje trajawe mjere iz stava 1. ovog ~lana,
koje ne mo`e biti kra}e od tri mjeseca ni du`e od pet
godina, ra~unaju}i od dana pravnosna`nosti odluke, s
tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno
zdravstvenoj ustanovi za ~uvawe i lije~ewe ne ura~unava
u vrijeme trajawa ove mjere.
(4) Ako je mjera iz stava 1. ovog ~lana izre~ena licu
koje ima stranu dozvolu za upravqawe motornim
vozilom, ona obuhvata zabranu wenog kori{}ewa na te-
ritoriji Republike Srpske za vrijeme od tri mjeseca do
pet godina.
(5) Prema u~iniocu krivi~nog djela kojem je
zabraweno upravqawe motornim vozilom uz zamjenu za
kaznu zatvora ili uslovnu osudu ako ne postupi po toj
zabrani primijeni}e se odredbe ~lana 34. stav 5. i ~lana
50. ovog zakona.
Oduzimawe predmeta
^lan 62.
(1) Predmeti koji su upotrijebqeni ili su bili
namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela ili koji su
nastali izvr{ewem krivi~nog djela mogu se oduzeti ako
su svojina u~inioca.
(2) Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i
kad nisu svojina u~inioca ako to zahtijevaju interesi
op{te bezbjednosti ili razlozi morala, ali time se ne
dira u pravo tre}ih lica na naknadu {tete.
(3) Zakonom se mo`e odrediti obavezno oduzimawe
predmeta.
Glava {esta
VASPITNE PREPORUKE, MJERE I KAZNE
ZA MALOQETNIKE
Op{te odredbe
Va`ewe posebnih krivi~nopravnih odredbi
za maloqetnike
^lan 63.
(1) Za maloqetne u~inioce krivi~nih djela va`e
posebne odredbe sadr`ane u ovoj glavi, a druge odredbe
krivi~nog zakona mogu se primijeniti samo ako nisu u
suprotnosti sa ovim posebnim odredbama.
(2) Posebne odredbe koje va`e za maloqetne u~inioce
krivi~nih djela, va`e i za punoqetne kad im se sudi za
krivi~na djela koja su u~inili kao maloqetnici, a
izuzetno i za lica koja su u~inila krivi~no djelo kao
mla|i punoqetnici.
Iskqu~ewe krivi~nih sankcija prema djeci
^lan 64.
Prema maloqetniku koji u vrijeme izvr{ewa
krivi~nog djela nije navr{io 14 godina (dijete) ne mogu
se primijeniti krivi~ne sankcije.
Uslovi primjene vaspitnih preporuka
^lan 65.
(1) Prema maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela
mogu se primijeniti vaspitne preporuke za krivi~na
9
djela s propisanom nov~anom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.
(2) Vaspitne preporuke prema maloqetniku mo`e
primijeniti nadle`ni tu`ilac ili sudija za maloqe-
tnike.
(3) Uslovi primjene vaspitnih preporuka su: pri-
znawe krivi~nog djela od strane maloqetnika i wegova
izra`ena spremnost za pomirewem s o{te}enim.
Svrha vaspitnih preporuka
^lan 66.
Svrha vaspitnih preporuka je:
1) da se ne pokre}e krivi~ni postupak prema malo-
qetnom u~iniocu krivi~nog djela,
2) da se primjenom vaspitnih preporuka uti~e na
maloqetnika da ubudu}e ne ~ini krivi~na djela.
Vrste vaspitnih preporuka
^lan 67.
(1) Vaspitne preporuke su:
1. li~no izviwewe o{te}enom,
2. naknada {tete o{te}enom,
3. redovno poha|awe {kole,
4. rad u korist humanitarne organizacije ili
lokalne zajednice,
5. prihvatawe odgovaraju}eg zaposlewa,
6. smje{taj u drugu porodicu, dom ili ustanovu,
7. lije~ewe u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi,
8. posje}ivawe vaspitnih, obrazovnih, psiholo{kih
i drugih savjetovali{ta.
(2) Vaspitne preporuke iz ta~. 1. do 3. i ta~ke 8. stava
1. ovog ~lana primjewuje ovla{}eni tu`ilac, a vaspitne
preporuke iz ta~. 4. do 7. primjewuje sudija za maloqe-
tnike.
Izbor vaspitnih preporuka
^lan 68.
(1) Pri izboru vaspitnih preporuka ovla{}eni
tu`ilac ili sudija za maloqetnike uze}e u obzir
sveukupne interese maloqetnika i o{te}enog. Pritom }e
posebno voditi ra~una da se primijewenim vaspitnim
preporukama ne dovede u pitawe redovno {kolovawe
maloqetnika ili wegov rad.
(2) Vaspitne preporuke mogu trajati najdu`e jednu
godinu.
(3) Vaspitne preporuke mogu se u toku wihovog
izvr{avawa zamijeniti drugom ili ukinuti.
(4) Izbor i primjena vaspitnih preporuka vr{i se u
saradwi s roditeqima ili staraocima maloqetnika i
organima socijalnog starawa.
Krivi~ne sankcije prema maloqetnicima
^lan 69.
(1) Maloqetniku koji je u vrijeme izvr{ewa
krivi~nog djela navr{io 14 - a nije navr{io 16 godina
(mla|i maloqetnik) - mogu se izre}i samo vaspitne mjere.
(2) Maloqetniku koji je u vijreme izvr{ewa
krivi~nog djela navr{io 16 - a nije navr{io 18 godina
(stariji maloqetnik) - mogu se izre}i vaspitne mjere pod
uslovima predvi|enim ovim zakonom, a izuzetno mu se
mo`e izre}i maloqetni~ki zatvor.
(3) Mjere bezbjednosti mogu se izre}i maloqetnicima
pod uslovima koje predvi|a ovaj zakon.
(4) Maloqetniku se ne mogu izre}i sudska opomena i
uslovna osuda.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Posebna svrha krivi~nih sankcija prema
maloqetnicima
^lan 70.
Posebna svrha vaspitnih mjera i maloqetni~kog
zatvora je da se pru`awem za{tite i pomo}i maloqetnim
u~iniocima krivi~nih djela, vr{ewem nadzora nad
wima, wihovim stru~nim osposobqavawem i razvijawem
wihove li~ne odgovornosti, obezbijedi wihovo
vaspitawe, prevaspitawe i pravilan razvoj. Pored toga,
svrha maloqetni~kog zatvora je vr{ewe poja~anog utica-
ja na maloqetne u~inioce da ubudu}e ne vr{e krivi~na
djela, kao i na druge maloqetnike da ne vr{e krivi~na
djela.
Vaspitne mjere
Vrste vaspitnih mjera
^lan 71.
Maloqetnom u~iniocu krivi~nog djela mogu se
izre}i ove vaspitne mjere:
- disciplinske mjere: ukor ili upu}ivawe u disci-
plinski centar za maloqetnike;
- mjere poja~anog nadzora: od strane roditeqa, usvo-
jioca ili staraoca, u drugoj porodici, ili od strane
nadle`nog organa socijalnog starawa;
- zavodske mjere: upu}ivawe u vaspitnu ustanovu, u
vaspitno-popravni dom ili u drugu ustanovu za
osposobqavawe.
Izbor vaspitne mjere
^lan 72.
Pri izboru vaspitne mjere sud }e uzeti u obzir uzrast
maloqetnika, stepen wegove du{evne razvijenosti, wego-
va psihi~ka svojstva, wegove sklonosti, pobude iz kojih
je djelo u~inio, dosada{we vaspitawe, sredinu i prilike
u kojima je `ivio, te`inu djela, da li je prema wemu
ranije bila izre~ena vaspitna mjera ili kazna i sve
druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricawe
one mjere kojom }e se najboqe posti}i svrha vaspitnih
mjera.
Ukor
^lan 73.
(1) Sudski ukor se izri~e ako je dovoqno da se malo-
qetnik zbog u~iwenog krivi~nog djela samo ukori.
(2) Pri izricawu sudskog ukora ukaza}e se maloqe-
tniku na {tetnost wegovog postupka i predo~i}e mu se da
u slu~aju ponovnog izvr{ewa krivi~nog djela mo`e
prema wemu biti izre~ena druga mjera.
Upu}ivawe u disciplinski centar za maloqetnike
^lan 74.
(1) Sud }e uputiti maloqetnika u disciplinski ce-
ntar za maloqetnike kad je potrebno da se odgovaraju}im
kratkotrajnim mjerama izvr{i uticaj na wegovu li~nost
i vladawe.
(2) Maloqetnika kome je izre~ena mjera iz stava 1.
ovog ~lana sud mo`e uputiti u disciplinski centar:
- na odre|eni broj sati u prazni~ne dane i to najvi{e
~etiri uzastopna prazni~na dana;
- na odre|eni broj sati u toku dana, ali najdu`e
mjesec dana;
- na neprekidan boravak za utvr|eni broj dana, ali ne
du`e od dvadeset dana.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }e
voditi ra~una da usqed wenog izvr{ewa maloqetnik ne
izostane od redovne nastave ili od posla.
10
(4) U disciplinskom centru uposli}e se maloqetnik
na korisnim radovima koji odgovaraju wegovom uzrastu.
(5) Kad izrekne upu}ivawe u disciplinski centar za
maloqetnike sud mo`e odrediti da se po izvr{ewu ove
mjere maloqetnik stavi pod poja~ani nadzor nadle`nog
organa socijalnog starawa.
Poja~an nadzor roditeqa, usvojioca ili staraoca
^lan 75.
(1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ili
staraoca sud }e izre}i ako su roditeqi, usvojilac,
odnosno staralac propustili da vr{e nadzod nad malo-
qetnikom, a u mogu}nosti su da ovakav nadzor vr{e.
(2) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1. ovog ~lana mo`e
roditequ, usvojiocu ili staraocu dati potrebna upu-
tstva i nalo`iti im odre|ene du`nosti u pogledu mjera
koje treba preduzeti za vaspitawe maloqetnika, za wego-
vo lije~ewe i za otklawawe {tetnih uticaja na wega.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud
mo`e odrediti da nadle`ni organ socijalnog starawa
provjerava weno izvr{ewe i ukazuje pomo} roditequ,
usvojiocu ili staraocu. Sud }e naknadno odlu~iti o
prestanku ovog provjeravawa, s tim da ono ne mo`e tra-
jati mawe od jedne ni du`e od tri godine.
Poja~an nadzor u drugoj porodici
^lan 76.
(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac malo-
qetnika nisu u mogu}nosti da nad wim vr{e nadzor ili
ako se od wih ne mo`e to s osnovom o~ekivati, maloqe-
tnik }e se predati drugoj porodici koja je voqna da ga
primi i koja ima mogu}nosti da nad wim vr{i poja~an
nadzor.
(2) Izvr{ewe mjere iz stava 1. ovog ~lana obustavi}e
se kad roditeqi, usvojilac, odnosno staralac maloqe-
tnika steknu mogu}nost da nad wim vr{e poja~an nadzor
ili kad prema rezultatu prevaspitawa prestane potreba
za poja~anim nadzorom.
(3) Pri izricawu mjere iz stava 1. ovog ~lana sud }e
odrediti da za vrijeme wenog trajawa nadle`ni organ
socijalnog starawa provjerava weno izvr{avawe i
ukazuje potrebnu pomo} porodici kojoj je maloqetnik
predat.
Poja~an nadzor organa socijalnog starawa
^lan 77.
(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu u
mogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, a
ne postoje ni uslovi za predaju maloqetnika drugoj
porodici radi vr{ewa ovakvog nadzora, maloqetnik }e
se staviti pod nadzor nadle`nog organa socijalnog
starawa.
(2) Sud }e naknadno odlu~iti o prestanku mjere iz
stava 1. ovog ~lana s tim da weno trajawe ne mo`e biti
kra}e od jedne ni du`e od tri godine. Za vrijeme trajawa
ove mjere maloqetnik i daqe ostaje da `ivi kod svojih
roditeqa, usvojioca ili drugih lica koja ga izdr`avaju,
a poja~ani nadzor nad wim vr{i ovla{}eno lice
nadle`nog organa socijalnog starawa.
(3) Ovla{}eno lice nadle`nog organa socijalnog
starawa brine se o {kolovawu maloqetnika, wegovom
zaposlewu, odvajawu iz sredine koja na wega {tetno
uti~e, potrebnom lije~ewu i sre|ivawu prilika u kojima
`ivi.
Posebne obaveze uz mjere poja~anog nadzora
^lan 78.
(1) Prilikom izricawa neke od vaspitnih mjera
poja~anog nadzora iz ~l. 75., 76. i 77. ovog zakona, sud
mo`e maloqetniku odrediti jednu ili vi{e posebnih
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
obaveza, ako je to potrebno za uspje{nije izvr{ewe
izre~ene mjere, s tim da ove obaveze ne mogu trajati du`e
od trajawa vaspitne mjere.
(2) Sud mo`e maloqetniku da odredi naro~ito ove
obaveze: da se li~no izvini o{te}enom, da izmiri {tetu
u okviru sopstvenih mogu}nosti, da redovno poha|a
{kolu, da se osposobqava za zanimawe koje odgovara
wegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdr`ava
od u`ivawa alkoholnih pi}a i opojnih droga, da
posje}uje odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu ili savjeto-
vali{te i da se ne dru`i sa licima koja na wega {tetno
uti~u.
(3) Sud mo`e obaveze koje je odredio naknadno ukinu-
ti ili izmijeniti.
(4) U slu~aju neispuwewa obaveza iz stava 2. ovog
~lana sud mo`e izre~enu mjeru poja~anog nadzora zami-
jeniti drugom vaspitnom mjerom.
(5) Pri odre|ivawu obaveza iz stava 2. ovog ~lana sud
}e maloqetnika upozoriti na posqedice iz stava 4. ovog
~lana.
Upu}ivawe u vaspitnu ustanovu
^lan 79.
(1) Sud }e uputiti u vaspitnu ustanovu maloqetnika
nad kojim treba obezbijediti vr{ewe stalnog nadzora od
strane stru~nih vaspita~a u ustanovi za vaspitawe malo-
qetnika.
(2) U vaspitnoj ustanovi maloqetnik ostaje najmawe
{est mjeseci, a najvi{e tri godine. Pri izricawu ove
mjere sud ne}e odrediti weno trajawe, ve} }e o tome
naknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).
Upu}ivawe u vaspitno-popravni dom
^lan 80.
(1) Maloqetnika prema kome treba primijeniti
poja~ane mjere prevaspitawa sud }e uputiti u vaspitno-
popravni dom za maloqetne u~inioce krivi~nih djela.
(2) Pri odlu~ivawu da li }e izre}i mjeru iz stava 1.
ovog ~lana sud }e posebno uzeti u obzir te`inu i priro-
du u~iwenog djela i okolnost da li su prema maloqe-
tniku ranije bile izre~ene vaspitne mjere ili kazna ma-
loqetni~kog zatvora.
(3) U vaspitno-popravnom domu maloqetnik ostaje
najmawe jednu, a najvi{e pet godina. Pri izricawu mjere
iz stava 1. ovog ~lana sud ne}e odrediti weno trajawe,
ve} }e o tome naknadno odlu~iti (~lan 82. stav 2.).
Upu}ivawe u drugu ustanovu za osposobqavawe
^lan 81.
(1) Prema maloqetniku ometenom u psihi~kom ili
fizi~kom razvoju sud mo`e, umjesto upu}ivawa u vaspi-
tnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, izre}i mjeru
upu}ivawa u drugu ustanovu za osposobqavawe.
(2) Maloqetnik ostaje u ustanovi za osposobqavawe
dok je to potrebno radi wegovog lije~ewa ili
osposobqavawa, a kad maloqetnik postane punoqetan,
ponovo }e se ispitati potreba wegovog daqeg
zadr`avawa u ovoj ustanovi.
Obustava izvr{ewa i izmjena odluke o
vaspitnim mjerama
^lan 82.
(1) Kad se poslije dono{ewa odluke kojom je izre~ena
mjera poja~anog nadzora ili zavodska mjera pojave oko-
lnosti kojih nije bilo u vrijeme dono{ewa odluke ili se
za wih nije znalo, a one bi bile od uticaja na dono{ewe
odluke, izvr{ewe izre~ene mjere mo`e se obustaviti ili
se izre~ena mjera zamijeniti drugom mjerom poja~anog
nadzora ili zavodskom mjerom.
11
(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko za
pojedine mjere nije {to drugo predvi|eno, mjera
poja~anog nadzora ili zavodska mjera mo`e se, s obzirom
na postignuti uspjeh prevaspitawa, obustaviti od
izvr{ewa, a mo`e se zamijeniti drugom takvom mjerom
kojom }e se boqe posti}i svrha vaspitnih mjera. U pogle-
du zavodskih mjera obustavqawe od izvr{ewa ili zamje-
wivawe drugom mjerom vr{i}e se uz sqede}a ograni~ewa:
1) mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu prije isteka
roka od {est mjeseci ne mo`e se obustaviti od izvr{ewa,
a do isteka ovog roka mo`e se zamijeniti samo
upu}ivawem maloqetnika u vaspitno-popravni dom ili
drugu ustanovu za osposobqavawe,
2) mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom prije
isteka roka od jedne godine ne mo`e se obustaviti od
izvr{ewa, a do isteka ovog roka mo`e se zamijeniti samo
upu}ivawem maloqetnika u vaspitnu ustanovu ili drugu
ustanovu za osposobqavawe.
(3) Izuzetno, mjera upu}ivawa u vaspitnu ustanovu,
odnosno mjera upu}ivawa u vaspitno-popravni dom mo`e
se obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekom drugom
mjerom i prije isteka rokova iz ta~. 1. i 2. stava 2. ovog
~lana ako posebne okolnosti koje se odnose na li~nost
maloqetnika o~igledno pokazuju da je postignuta svrha
ovih mjera.
Ponovno odlu~ivawe o vaspitnim mjerama
^lan 83.
(1) Ako je od pravnosna`nosti odluke kojom je
izre~ena mjera poja~anog nadzora ili zavodska mjera
proteklo vi{e od jedne godine, a izvr{ewe nije zapo~eto,
sud }e ponovo odlu~iti o potrebi izvr{ewa izre~ene
mjere. Pri tome sud mo`e odlu~iti da se ranije izre~ena
mjera izvr{i, ne izvr{i ili da se zamijeni nekom drugom
mjerom.
(2) Mjera upu}ivawa u disciplinski centar za malo-
qetnike ne}e se izvr{iti ako je proteklo vi{e od {est
mjeseci od pravnosna`nosti odluke kojom je ova mjera
izre~ena, a weno izvr{ewe nije zapo~eto.
Dejstvo kazne na vaspitne mjere
^lan 84.
(1) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izrekne
starijem maloqetniku kaznu maloqetni~kog zatvora,
vaspitna mjera prestaje kad maloqetnik zapo~ne
izdr`avawe ove kazne.
(2) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izrekne
punoqetnom licu kaznu maloqetni~kog zatvora ili
kaznu zatvora najmawe godinu dana, vaspitna mjera
prestaje kada ovo lice zapo~ne izdr`avawe kazne.
(3) Ako za vrijeme trajawa vaspitne mjere sud izrekne
punoqetnom licu kaznu zatvora u kra}em trajawu od
jedne godine, sud }e u presudi odlu~iti da li }e se po
izdr`anoj kazni nastaviti izvr{ewe izre~ene vaspitne
mjere ili }e se ta mjera ukinuti.
Evidencija o izre~enim vaspitnim mjerama
^lan 85.
(1) Evidenciju o izre~enim vaspitnim mjerama vode
nadle`ni organi socijalnog starawa na osnovu propisa
koje donosi ministar zdravqa.
(2) Podaci o izre~enim vaspitnim mjerama mogu se
dati samo sudu, javnom tu`ila{tvu, organima
unutra{wih poslova i organima socijalnog starawa u
vezi sa krivi~nim postupkom koji se vodi protiv lica
kojima su izre~ene te vaspitne mjere.
Izricawe vaspitnih mjera mla|im punoqetnim licima
^lan 86.
(1) U~iniocu koji je kao punoqetan izvr{io
krivi~no djelo, a u vrijeme su|ewa nije navr{io dvadeset
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
jednu godinu sud mo`e izre}i odgovaraju}u mjeru
poja~anog nadzora ili zavodsku mjeru ako se, s obzirom
na wegovu li~nost i okolnosti pod kojima je djelo
u~inio, mo`e o~ekivati da }e se i vaspitnom mjerom
posti}i svrha koja bi se ostvarila izricawem kazne.
(2) Mla|em punoqetnom licu kome je izre~ena vaspi-
tna mjera sud mo`e, pod uslovima predvi|enim ovim
zakonom, izre}i sve mjere bezbjednosti, osim zabrane
vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti.
(3) Izre~ena vaspitna mjera mo`e trajati najvi{e do
navr{ene dvadeset tre}e godine u~inioca.
Ka`wavawe starijih maloqetnika
Op{ta odredba
^lan 87.
Kazniti se mo`e samo krivi~no odgovoran stariji
maloqetnik koji je u~inio krivi~no djelo za koje je
zakonom propisana kazna te`a od pet godina zatvora, a
zbog te{kih posqedica djela i visokog stepena krivi~ne
odgovornosti ne bi bilo opravdano izre}i vaspitnu
mjeru.
Maloqetni~ki zatvor
^lan 88.
(1) Maloqetni~ki zatvor ne mo`e biti kra}i od
jedne ni du`i od deset godina, a izri~e se na pune godine
ili na pola godine.
(2) Pri odmjeravawu kazne maloqetni~kog zatvora
sud }e uzeti u obzir sve okolnosti koje uti~u da kazna
bude mawa ili ve}a (~lan 37. st. 1. i 2. ovog zakona), ali
}e naro~ito imati u vidu okolnosti koje se ti~u
li~nosti maloqetnika.
(3) Kazna maloqetni~kog zatvora za odre|eno
krivi~no djelo ne mo`e se izre}i u trajawu du`em od
propisane kazne zatvora za to djelo.
Izricawe maloqetni~kog zatvora i vaspitnih mjera
za krivi~na djela u sticaju
^lan 89.
(1) Za krivi~no djelo u sticaju sud izri~e maloqe-
tniku samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu malo-
qetni~kog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izri-
cawe te kazne i kad sud na|e da je treba izre}i.
(2) Po odredbi stava 1. ovog ~lana sud }e postupiti i
kad poslije izre~ene vaspitne mjere, odnosno maloqe-
tni~kog zatvora utvrdi da je maloqetnik prije ili
poslije wihovog izricawa u~inio neko krivi~no djelo.
Zastarjelost izvr{ewa kazne maloqetni~kog zatvora
^lan 90.
Kazna maloqetni~kog zatvora ne mo`e se izvr{iti
ako je proteklo:
1) deset godina od osude na maloqetni~ki zatvor
preko pet godina,
2) pet godina od osude na maloqetni~ki zatvor preko
tri godine,
3) tri godine od osude na maloqetni~ki zatvor do tri
godine.
Izricawe krivi~nih sankcija punoqetnim licima za
djela koja su u~inila kao maloqetnici
^lan 91.
(1) Punoqetnom licu koje je navr{ilo dvadeset jednu
godinu ne mo`e se suditi za krivi~no djelo koje je
izvr{ilo kao mla|i maloqetnik.
(2) Ako punoqetno lice u vrijeme su|ewa nije
navr{ilo dvadeset jednu godinu, mo`e mu se suditi za
krivi~no djelo koje je u~inilo kao mla|i maloqetnik
12
samo ako je za to djelo propisana kazna te`a od pet godi-
na zatvora. Ovakvom licu sud mo`e izre}i vaspitne mjere
poja~anog nadzora ili zavodsku mjeru. Pri ocjeni da li
}e ovu mjeru izre}i, sud }e uzeti u obzir sve okolnosti
slu~aja, a naro~ito te`inu u~iwenog djela, vrijeme koje
je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladawe u~inioca i
svrhu ove vaspitne mjere.
(3) Punoqetnom licu mo`e se za krivi~no djelo koje
je izvr{ilo kao stariji maloqetnik izre}i odgovaraju}a
zavodska vaspitna mjera, a pod uslovom iz ~lana 86. ovog
zakona, kazna maloqetni~kog zatvora. Pri ocjeni da li
}e i koju od ovih sankcija izre}i, sud }e uzeti u obzir sve
okolnosti slu~aja, a naro~ito te`inu u~iwenog djela,
vrijeme koje je proteklo od wegovog izvr{ewa, vladawe
u~inioca kao i svrhu koju treba posti}i ovim sankcija-
ma.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, punoqe-
tnom licu koje je u vrijeme su|ewa navr{ilo dvadeset
jednu godinu sud mo`e, umjesto maloqetni~kog zatvora,
izre}i zatvor ili uslovnu osudu. Kazna zatvora izre~ena
u ovom slu~aju, ima u pogledu rehabilitacije, brisawa
osude i pravnih posqedica osude isto pravno dejstvo kao
i kazna maloqetni~kog zatvora.
Dejstvo vaspitnih mjera i kazne maloqetni~kog zatvora
^lan 92.
Vaspitne mjere i maloqetni~ki zatvor ne povla~e
pravne posqedice koje se sastoje u zabrani sticawa
odre|enih prava (~lana 98. stav 2.).
Mjere bezbjednosti prema maloqetnicima
^lan 93.
(1) Prema maloqetnim u~iniocima krivi~nih djela,
kojima je izre~ena vaspitna mjera ili kazna maloqe-
tni~kog zatvora, mogu se, pod uslovima predvi|enim u
zakonu, izre}i ove mjere bezbjednosti: obavezno psihija-
trijsko lije~ewe, obavezno lije~ewe od zavisnosti,
zabrana upravqawa motornim vozilom i oduzimawe
predmeta.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lije~ewa od zavi-
snosti ne mo`e se izre}i uz disciplinske mjere.
(3) Umjesto obaveznog psihijatrijskog lije~ewa mo`e
se izre}i vaspitna mjera upu}ivawa u drugu ustanovu za
osposobqavawe ako se u toj ustanovi mo`e obezbijediti
lije~ewe i time posti}i svrha ove mjere bezbjednosti.
Glava sedma
ODUZIMAWE IMOVINSKE KORISTI
PRIBAVQENE KRIVI^NIM DJELOM
Osnov oduzimawa imovinske koristi
^lan 94.
(1) Niko ne mo`e zadr`ati imovinsku korist pri-
bavqenu krivi~nim djelom.
(2) Korist iz stava 1. ovog ~lana oduze}e se sudskom
odlukom kojom je utvr|eno izvr{ewe krivi~nog djela,
pod uslovima predvi|enim ovim zakonom.
Na~in oduzimawa imovinske koristi
^lan 95.
(1) Od u~inioca }e se oduzeti novac, predmeti od vri-
jednosti i svaka druga imovinska korist koji su pri-
bavqeni krivi~nim djelom, a ako oduzimawe nije mogu}e
- u~inilac }e se obavezati da plati nov~ani iznos koji
odgovara pribavqenoj imovinskoj koristi.
(2) Imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom
mo`e se oduzeti od lica na koja je prenesena bez naknade
ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti,
ako su ona znala ili mogla znati da je imovinska korist
pribavqena krivi~nim djelom.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Za{tita o{te}enog
^lan 96.
(1) Ako je o{te}enom u krivi~nom postupku dosu|en
imovinskopravni zahtjev, sud }e izre}i oduzimawe
imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosu|eni
imovinskopravni zahtjev o{te}enog.
(2) O{te}eni koji je u krivi~nom postupku u pogledu
svog imovinskopravnog zahtjeva upu}en na parnicu -
mo`e tra`iti da se namiri iz iznosa oduzete vrijedno-
sti, ako pokrene parnicu u roku od {est mjeseci od dana
pravnosna`nosti odluke kojom je upu}en na parnicu i
ako u roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nosti
odluke kojom je utvr|en wegov zahtjev zatra`i namirewe
iz oduzete vrijednosti.
(3) O{te}eni koji u krivi~nom postupku nije pri-
javio imovinskopravni zahtjev mo`e zahtijevati
namirewe iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvr|ewa
svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od
dana saznawa za presudu kojom se oduzima imovinska
korist, a najdaqe u roku od dvije godine od pravno-
sna`nosti odluke o oduzimawu imovinske koristi i ako
u roku od tri mjeseca od dana pravnosna`nosti odluke
kojom je utvr|en wegov zahtjev zatra`i namirewe iz
oduzete vrijednosti.
Glava osma
PRAVNE POSQEDICE OSUDE
Nastupawe pravnih posqedica osude
^lan 97.
(1) Osude za odre|ena krivi~na djela ili na odre|ene
kazne mogu imati za pravnu posqedicu prestanak, odno-
sno gubitak odre|enih prava ili zabranu sticawa
odre|enih prava.
(2) Pravne posqedice osude ne mogu nastupiti kad je
za krivi~no djelo u~iniocu izre~ena nov~ana kazna,
uslovna osuda ili sudska opomena ili kad je u~inilac
oslobo|en od kazne.
(3) Pravne posqedice osude mogu se predvidjeti samo
zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predvi|ene.
Vrste pravnih posqedica osude
^lan 98.
(1) Pravne posqedice osude koje se odnose na
prestanak ili gubitak odre|enih prava jesu:
1) prestanak vr{ewa odre|enih poslova ili funkci-
ja u organima dr`avne vlasti, dr`avnim organima, pre-
duze}ima i u drugim pravnim licima,
2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vr{ewa
odre|enog zvawa, poziva ili zanimawa,
3) gubitak ~ina vojnog starje{ine ili klase vojnog
slu`benika,
4) oduzimawe odlikovawa.
(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabrani
sticawa odre|enih prava jesu:
1) zabrana vr{ewa odre|enih poslova ili funkcija u
organima dr`avne vlasti, dr`avnim organima, pre-
duze}ima i u drugim pravnim licima,
2) zabrana istupawa u {tampi, na radiju, televiziji
ili javnim skupovima, zabrana vr{ewa izdava~ke djela-
tnosti ili zabrana u~estvovawa u osnivawu udru`ewa,
3) zabrana sticawa odre|enog poziva ili unapre|ewa
u slu`bi,
4) zabrana sticawa odre|enih dozvola ili odobrewa
koja se daju odlukom dr`avnih organa.
13
Po~etak i trajawe pravnih posqedica osude
^lan 99.
(1) Pravne posqedice osude nastupaju danom pravno-
sna`nosti presude.
(2) Pravne posqedice osude koje se sastoje u zabrani
sticawa odre|enih prava traju najdu`e pet godina od
dana izdr`ane, opro{tene ili zastarjele kazne, ako za
pojedine pravne posqedice nije zakonom propisano
kra}e trajawe.
(3) Brisawem osude prestaju pravne posqedice osude.
Glava deveta
REHABILITACIJA I USLOVI ZA DAVAWE
PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE
Rehabilitacija
^lan 100.
(1) Rehabilitacijom se bri{e osuda i prestaju sve
wene pravne posqedice, a osu|eni se smatra neosu|iva-
nim.
(2) Rehabilitacijom prestaje i sporedna kazna koja
nije izvr{ena.
(3) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog
zakona (zakonska rehabilitacija) ili na osnovu sudske
odluke po molbi osu|enog (sudska rehabilitacija).
(4) Rehabilitacijom se ne dira u prava tre}ih lica
koja se zasnivaju na osudi.
(5) Poslije izdr`ane, opro{tene ili zastarjele kazne
zatvora ili maloqetni~kog zatvora, osu|ena lica i
prije rehabilitacije u`ivaju sva prava utvr|ena
ustavom, zakonima ili drugim propisima, osim onih koja
su im ograni~ena usqed izre~ene mjere bezbjednosti ili
usqed nastupawa pravne posqedice osude. Ovo vrijedi i
za osu|ene na uslovnom otpustu.
Zakonska rehabilitacija
^lan 101.
(1) Zakonska rehabilitacija mo`e nastati samo u
odnosu na lica koja ranije nisu osu|ivana ili se po
zakonu smatraju neosu|ivanima.
(2) Zakonska rehabilitacija nastaje:
1) Osuda o izre~enoj sudskoj opomeni i osuda kojom je
izre~eno oslobo|ewe od kazne bri{u se iz kaznene evi-
dencije poslije isteka jedne godine od pravnosna`nosti
sudske odluke - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme ne
u~ini novo krivi~no djelo.
2) Uslovna osuda bri{e se iz kaznene evidencije
poslije jedne godine od kad je proteklo vrijeme provje-
ravawa - pod uslovom da osu|eni za to vrijeme ne u~ini
novo krivi~no djelo.
3) Osuda na nov~anu kaznu, zatvor do jedne godine i na
maloqetni~ki zatvor bri{u se iz kaznene evidencije kad
proteknu tri godine od dana izvr{ene, izdr`ane,
opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovom da osu|eni
za to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.
4) Osude na zatvor preko jedne do tri godine bri{u se
iz kaznene evidencije kad protekne pet godina od dana
izdr`ane, opro{tene ili zastarjele kazne - pod uslovom
da osu|eni za to vrijeme ne u~ini novo krivi~no djelo.
(3) Osude se ne mogu brisati iz kaznene evidencije za
vrijeme trajawa mjera bezbjednosti.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(4) Kad se ispune uslovi za brisawe osude iz kaznene
evidencije predvi|eni prethodnim odredbama, smatra}e
se da je osuda brisana u momentu kad se ti uslovi ispune.
Sudska rehabilitacija
^lan 102.
(1) Sudska rehabilitacija mo`e se dati licu koje je
osu|eno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako je
proteklo osam godina od dana izdr`ane, opro{tene ili
zastarjele kazne, a u tom vremenu osu|eni nije izvr{io
novo krivi~no djelo.
(2) U slu~aju iz prethodnog stava, sud mo`e dati reha-
bilitaciju ako na|e da je osu|eni to zaslu`io svojim
vladawem i ako se mo`e sa osnovom o~ekivati da ubudu}e
ne}e vr{iti krivi~na djela.
(3) Sudska rehabilitacija se ne mo`e dati ako jo{
traju mjere bezbjednosti.
(4) Izuzetno, sud mo`e dati rehabilitaciju i licu
koje je vi{e puta osu|ivano, ako su protekli rokovi i
ispuweni drugi uslovi predvi|eni u prethodnim
stavovima ovog ~lana u pogledu svakog krivi~nog djela
za koje je osu|eno.
Davawe podataka iz kaznene evidencije
^lan 103.
(1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu,
tu`ila{tvu i organima unutra{wih poslova u vezi sa
krivi~nim postupkom koji se vodi protiv lica koje je
ranije bilo osu|eno, nadle`nim organima za izvr{ewe
krivi~nih sankcija i nadle`nim organima koji u~estvu-
ju u postupku davawa amnestije, pomilovawa ili brisawa
osude.
(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se na obra-
zlo`en zahtjev dati dr`avnim organima, preduze}ima i
drugim pravnim licima, ako jo{ traju odre|ene pravne
posqedice osude ili mjere bezbjednosti ili ako za to
postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.
(3) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se dati nikome.
(4) Niko nema prava da tra`i od gra|ana da podnese
dokaze o svojoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti.
(5) Gra|anima se, na wihov zahtjev, mogu davati
podaci o wihovoj osu|ivanosti ili neosu|ivanosti samo
ako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivawa
wihovih prava u inostranstvu.
Prestanak mjera bezbjednosti i pravnih posqedica
osude na osnovu sudske odluke
^lan 104.
(1) Sud mo`e odlu~iti da prestanu mjere bezbjednosti
zabrane vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i
zabrane upravqawa motornim vozilom ako je protekla
jedna godina od dana wihovog primjewivawa.
(2) Kad protekne jedna godina od dana izdr`ane, za-
starjele ili opro{tene kazne sud mo`e odrediti da
prestane pravna posqedica osude koja se odnosi na
zabranu sticawa odre|enog prava.
(3) Pri ocjeni da li }e odrediti prestanak mjere
bezbjednosti, odnosno pravne posqedice osude sud }e
uzeti u obzir pona{awe osu|enog poslije osude, wegovu
spremnost da naknadi {tetu prouzrokovanu krivi~nim
djelom i da vrati imovinsku korist ste~enu izvr{ewem
krivi~nog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na
opravdanost prestanka mjere bezbjednosti, odnosno
pravne posqedice osude.
(4) Prestankom pravnih posqedica osude ne dira se u
prava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.
14
Glava deseta
OSNOVNE ODREDBE O IZVR[EWU KRIVI^NIH
SANKCIJA
Ograni~ewa u izvr{ewu krivi~nih sankcija
^lan 105.
(1) U~iniocu krivi~nog djela, u izvr{ewu krivi~ne
sankcije, mogu biti oduzeta ili ograni~ena odre|ena
prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadr`ini te
sankcije i samo na na~in kojim se obezbje|uje po{tovawe
li~nosti u~inioca i wegovog qudskog dostojanstva.
(2) Lice, protiv koga se izvr{ava krivi~na sankcija,
ne smije biti podvrgnuto mu~ewu ili drugim oblicima
okrutnog, ne~ovje~nog ili poni`avaju}eg postupawa. U
slu~aju kad bude podvrgnuto takvom postupawu, mora mu
se zagarantovati sudska za{tita.
Ustanove za izvr{ewe kazne zatvora i
maloqetni~kog zatvora
^lan 106.
(1) Kazna zatvora se izdr`ava u kazneno-popravnim
ustanovama zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izdr`ava se iskqu~ivo
u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa.
(3) Kazna maloqetni~kog zatvora se izdr`ava u
posebnim kazneno-popravnim domovima. Osu|eni malo-
qetnici mogu ostati u ovim domovima do navr{ene
dvadeset tre}e godine, a ako do tada ne izdr`e kaznu
uputi}e se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoqe-
tna lica izdr`avaju kaznu zatvora.
Postupawe sa osu|enicima
^lan 107.
(1) Za vrijeme izdr`avawa kazne, sa osu|enicima
treba postupati ~ovje~no, po{tovati wihovo li~no do-
stojanstvo i {tititi wihov tjelesni i duhovni
integritet.
(2) Nije dozvoqena upotreba prevaspitnih, medici-
nskih ili psiholo{kih postupaka, koji zadiru u
osu|enikovu intimu, ako takve postupke osu|enik
izri~ito odbija.
Uslovni otpust
^lan 108.
(1) Osu|eni koji je izdr`ao polovinu kazne zatvora
mo`e se otpustiti sa izdr`avawa kazne pod uslovom da
do isteka vremena za koje mu je izre~ena kazna ne u~ini
novo krivi~no djelo (uslovni otpust).
(2) Uslovno se mo`e otpustiti i osu|eni koji je
izdr`ao polovinu, a izuzetno i tre}inu kazne maloqe-
tni~kog zatvora, ali ne prije nego {to izdr`i najmawe
jednu godinu ove kazne. Za vrijeme uslovnog otpusta sud
mo`e odrediti mjeru poja~anog nadzora organa soci-
jalnog starawa.
(3) Osu|eni kome je izre~ena kazna dugotrajnog zatvo-
ra mo`e se uslovno otpustiti nakon {to izdr`i tri
petine te kazne i pod uslovom da ubudu}e ne u~ini
krivi~no djelo.
(4) Pri ocjeni da li }e se osu|eni uslovno otpustiti,
uze}e se u obzir wegovo vladawe za vrijeme izdr`avawa
kazne, izvr{avawe radnih obaveza s obzirom na wegovu
radnu sposobnost i druge okolnosti koje pokazuju da je
postignuta svrha ka`wavawa.
Opozivawe uslovnog otpusta
^lan 109.
(1) Sud }e opozvati uslovni otpust ako osu|eni dok je
na uslovnom otpustu u~ini jedno ili vi{e krivi~nih
djela za koje je izre~ena kazna zatvora preko jedne godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Sud mo`e opozvati uslovni otpust ako uslovno
otpu{teni u~ini jedno ili vi{e krivi~nih djela za koje
je izre~ena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni da
li }e opozvati uslovni otpusti sud }e naro~ito uzeti u
obzir srodnost u~iwenih krivi~nih djela, wihov zna~aj,
pobude iz kojih su u~iwena i druge okolnosti koje ukazu-
ju na opravdanost opozivawa uslovnog otpusta.
(3) Kad sud opozove uslovni otpust izre}i }e kaznu na
osnovu odredaba ~lana 42. i ~lana 43. stav 2. ovog zakona
uzimaju}i ranije izre~enu kaznu kao ve} utvr|enu. Dio
kazne koju je osu|eni izdr`ao po ranijoj presudi
ura~unava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na
uslovnom otpustu ne ura~unava se.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog ~lana primijeni}e se i
kad se uslovno otpu{tenom sudi za djelo koje je u~inio
prije nego {to je uslovno otpu{ten.
(5) Ako uslovno otpu{teni bude osu|en na kaznu
zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust,
produ`uje se uslovni otpust za vrijeme koje je osu|eni
proveo na izdr`avawu kazne zatvora.
(6) Prethodne odredbe se shodno primjewuju i na
opoziv uslovnog otpusta sa izdr`avawa kazne maloqe-
tni~kog zatvora.
Posebna odredba
^lan 110.
Izvr{ewe krivi~nih sankcija bli`e se ure|uje
posebnim zakonom.
Glava jedanaesta
ZASTARJELOST
Zastarjelost krivi~nog gowewa
^lan 111.
(1) Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, krivi~no
gowewe se ne mo`e preduzeti kad protekne:
1) trideset pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu mo`e izre}i kazna dugotrajnog zatvora,
2) dvadeset godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu mo`e izre}i kazna zatvora preko deset
godina,
3) petnaest godina od izvr{ewa krivi~nog djela za
koje se po zakonu mo`e izre}i zatvor preko pet godina,
4) deset godina od izvr{ewa krivi~nog djela za koje
se po zakonu mo`e izre}i zatvor preko tri godine,
5) pet godina od izvr{ewa krivi~nog djela za koje se
po zakonu mo`e izre}i zatvor preko jedne godine,
6) tri godine od izvr{ewa krivi~nog djela za koje se
po zakonu mo`e izre}i zatvor do jedne godine ili
nov~ana kazna.
(2) Ako je za krivi~no djelo propisano vi{e kazni,
rok zastarjelosti odre|uje se po najte`oj propisanoj
kazni.
Tok i prekid zastarjevawa krivi~nog gowewa
^lan 112.
(1) Zastarjevawe krivi~nog gowewa po~iwe od dana
kad je krivi~no djelo u~iweno.
(2) Zastarevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonu
gowewe ne mo`e otpo~eti ili produ`iti.
(3) Zastarjevawe se prekida svakom procesnom ra-
dwom koja se preduzima radi gowewa u~inioca zbog
u~iwenog krivi~nog djela.
(4) Zastarjevawe se prekida i kad u~inilac u vrijeme
dok te~e rok zastarjelosti u~ini isto tako te{ko ili
te`e krivi~no djelo.
15
(5) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovo
da te~e.
(6) Zastarjelost krivi~nog gowewa nastaje u svakom
slu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se
po zakonu tra`i za zastarjelost krivi~nog gowewa.
Zastarjelost izvr{ewa kazne
^lan 113.
Ako u zakonu nije druga~ije odre|eno, izre~ena kazna
ne mo`e se izvr{iti kad protekne:
1) trideset pet godina ako je izre~ena kazna dugotra-
jnog zatvora,
2) dvadeset godina ako je izre~ena kazna zatvora
preko deset godina,
3) petnaest godina preko pet godina,
4) deset godina preko tri godina,
5) pet godina preko jedne godine,
6) tri godine ako je izre~ena kazna zatvora do jedne
godine ili nov~ana kazna.
Zastarjelost izvr{ewa sporedne kazne i
mjera bezbjednosti
^lan 114.
(1) Zastarjelost izvr{ewa nov~ane kazne kao
sporedne kazne nastaje kad proteknu dvije godine od dana
pravnosna`nosti presude kojom je ta kazna izre~ena.
(2) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog le~ewa, mjera bezbjednosti
obaveznog lije~ewa od zavisnosti i oduzimawa predmeta
nastaje kad protekne pet godina od dana pravno-
sna`nosti odluke kojom su te mjere izre~ene.
(3) Zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti zabrane
vr{ewa poziva, djelatnosti ili du`nosti i zabrane
upravqawa motornim vozilom nastaje kad protekne vri-
jeme za koje su te mjere izre~ene.
Tok i prekid zastarijevawa izvr{ewa kazne
^lan 115.
(1) Zastarjevawe izvr{ewa kazne po~iwe od dana kad
je presuda postala pravnosna`na, a ako je uslovna osuda
opozvana - od dana kad je odluka o opozivawu postala
pravnosna`na.
(2) Zastarjevawe ne te~e za vrijeme za koje se po zakonu
izvr{ewe kazne ne mo`e preduzeti.
(3) Zastarjevawe se prekida svakom radwom
nadle`nog organa koja se preduzima radi izvr{ewa
kazne.
(4) Sa svakim prekidom zastarjevawe po~iwe ponovo
da te~e.
(5) Zastarjelost izvr{ewa kazne nastaje u svakom
slu~aju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se
po zakonu tra`i za zastarjelost izvr{ewa kazne, ali ona
ne mo`e nastupiti ako je izvr{ewe kazne u toku.
(6) Odredbe st. 2. do 5. ovog ~lana shodno se primje-
wuju i na zastarjelost izvr{ewa mjera bezbjednosti.
Glava dvanaesta
AMNESTIJA I POMILOVAWE
Amnestija
^lan 116.
Licima koja su obuhva}ena aktom amnestije daje se
oslobo|ewe od gowewa ili potpuno ili djelimi~no
oslobo|ewe od izvr{ewa kazne, zamjewuje se izre~ena
kazna bla`om kaznom, odre|uje se brisawe osude, ili se
ukida odre|ena pravna posqedica osude.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Pomilovawe
^lan 117.
(1) Pomilovawem se poimeni~no odre|enom licu daje
oslobo|ewe od krivi~nog gowewa, potpuno ili djeli-
mi~no oslobo|ewe od izvr{ewa kazne zamjewuje se
izre~ena kazna bla`om kaznom ili uslovnom osudom,
odre|uje se brisawe osude ili se ukida, odnosno odre|uje
kra}e trajawe pravne posqedice osude ili mjere bezbje-
dnosti.
(2) Licu koje je osu|eno na kaznu dugotrajnog zatvora
pomilovawe se ne mo`e dati prije nego {to izdr`i tri
petine te kazne.
Dejstvo amnestije i pomilovawa na prava tre}ih lica
^lan 118.
Davawem amnestije ili pomilovawa ne dira se u
prava tre}ih lica koja se zasnivaju na osudi.
Glava trinaesta
VA@EWE KRIVI^NOG ZAKONODAVSTVA
REPUBLIKE SRPSKE PREMA MJESTU
IZVR[EWA KRIVI^NOG DJELA
Va`ewe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za
svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~ini
krivi~no djelo
^lan 119.
(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i
za svakog ko na teritoriji Republike Srpske u~ini
krivi~no djelo.
(2) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i
i za svakog ko u~ini krivi~no djelo na doma}em brodu,
bez obzira gde se brod nalazio u vrijeme izvr{ewa djela.
(3) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i
i za svakog ko u~ini krivi~no djelo u doma}em civilnom
vazduhoplovu dok je u letu, ili u doma}em vojnom va-
zduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vri-
jeme izvr{ewa djela.
Va`ewe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za
odre|ena krivi~na djela u~iwena u inostranstvu
^lan 120.
Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i za
svakog ko van wene teritorije ili u inostranstvu u~ini
krivi~no djelo iz ~l. 293. do 311. ovog zakona.
Va`ewe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za
dr`avqanina Republike Srpske koji u~ini krivi~no
djelo u inostranstvu
^lan 121.
Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i za
dr`avqanina Republike Srpske i kad u inostranstvu
u~ini koje drugo krivi~no djelo, osim krivi~nih djela
navedenih u ~lanu 120. ovog zakona, ako se zatekne na te-
ritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran.
Va`ewe krivi~nog zakonodavstva Republike Srpske za
stranca koji u~ini krivi~no djelo u inostranstvu
^lan 122.
(1) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i
i za stranca koji van teritorije Republike Srpske u~ini
prema woj ili wenom dr`avqaninu krivi~no djelo i kad
nisu u pitawu krivi~na djela navedena u ~lanu 120. ovog
zakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske
ili joj bude ekstradiran.
16
(2) Krivi~no zakonodavstvo Republike Srpske va`i
i za stranca koji prema stranoj dr`avi ili prema stra-
ncu u~ini u inostranstvu krivi~no djelo za koje se po
tom zakonodavstvu mo`e izre}i zatvor od pet godina ili
te`a kazna, kad se zatekne na teritoriji Republike
Srpske a ne bude ekstradiran stranoj dr`avi. Ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno, sud u takvom slu~aju ne
mo`e izre}i te`u kaznu od kazne koja je propisana
zakonom zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno.
Posebni uslovi za gowewe
^lan 123.
(1) Ako je u slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakona
pokrenut ili dovr{en krivi~ni postupak u stranoj
dr`avi, gowewe u Republici Srpskoj preduze}e se samo
po odobrewu glavnog republi~kog tu`ioca.
(2) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewe
se ne}e preduzeti:
1) ako je u~inilac potpuno izdr`ao kaznu na koju je u
inostranstvu osu|en,
2) ako je u~inilac u inostranstvu pravnosna`nom
presudom oslobo|en,
3) ako se za krivi~no djelo po stranom zakonu goni po
zahtjevu o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen.
(3) U slu~ajevima iz ~l. 121. i 122. ovog zakona gowewe
}e se preduzeti samo kad se za krivi~no djelo ka`wava i
po zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno. Kada se u
slu~ajevima iz ~lana 121. i ~lana 122. stav 1. ovog zakona
po zakonu zemqe u kojoj je djelo u~iweno za to krivi~no
djelo ne ka`wava, gowewe se mo`e preduzeti samo po
odobrewu glavnog republi~kog tu`ioca.
(4) Samo po odobrewu glavnog republi~kog tu`ioca
mo`e se u Republici Srpskoj preduzeti gowewe u slu~aje-
vima iz ~lana 122. stav 2. ovog zakona, bez obzira na
zakon zemqe u kojoj je krivi~no djelo u~iweno, ako je u
pitawu djelo koje je u vrijeme kad je izvr{eno smatrano
krivi~nim djelom prema op{tim pravnim na~elima
priznatim od strane me|unarodne zajednice.
(5) U slu~ajevima iz ~lana 119. ovog zakona gowewe
stranca mo`e se, pod uslovom uzajamnosti ustupiti stra-
noj dr`avi.
Ura~unavawe pritvora i kazne izdr`ane u inostranstvu
^lan 124.
Pritvor, li{ewe slobode u toku ekstradicionog po-
stupka, kao i kazna koju je u~inilac izdr`ao po presudi
inostranog suda, ura~una}e se u kaznu koju izrekne
doma}i sud za isto krivi~no djelo, a ako kazne nisu iste
vrste - ura~unavawe }e se izvr{iti po ocijeni suda.
Glava ~etrnaesta
ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA
KRIVI^NA DJELA
Odgovornost pravnog lica
^lan 125.
(1) Odredbama ove glave propisuje se odgovornost
pravnog lica, izuzimaju}i Bosnu i Hercegovinu,
Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine,
Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad,
op{tinu i mjesnu zajednicu, za krivi~no djelo koje je
u~inilac u~inio u ime, za ra~un ili u korist pravnog
lica.
(2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom, za
odre|ena pravna lica mo`e biti iskqu~ena ili
ograni~ena primjena pojedinih kazni ili drugih
krivi~nopravnih sankcija koje se mogu izre}i pravnim
licima.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(1) Ukoliko odredbama ove glave zakona nije
druga~ije propisano, shodno se primjewuju odredbe
op{teg djela ovog zakona.
(4) Krivi~ni postupak protiv pravnih lica vodi
se po odredbama Zakona o krivi~nom postupku
Republike Srpske.
Primjena ovog zakona prema mjestu izvr{ewa krivi~nog
djela u vezi s krivi~nom odgovorno{}u pravnog lica
^lan 126.
(1) Doma}e i strano pravno lice u skladu s ovim
zakonom, odgovorno je za krivi~na djela u~iwena na te-
ritoriji Republike Srpske.
(2) Doma}e i strano pravno lice koje ima sjedi{te na
teritoriji Republike Srpske ili u woj obavqa svoju dje-
latnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorno za
krivi~no djelo u~iweno izvan Republike Srpske, ako je
krivi~no djelo u~iweno protiv Republike Srpske,
wenih dr`avqana ili doma}ih pravnih lica.
Osnovi odgovornosti pravnog lica
^lan 127.
Za krivi~no djelo koje je u~inilac u~inio u ime, za
ra~un ili u korist pravnog lica, odgovorno je pravno
lice:
1) kada obiqe`ja u~iwenog krivi~nog djela proi-
zlaze iz odluke, naloga ili odobrewa rukovode}ih ili
nadzornih organa pravnog lica; ili
2) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnog
lica uticali na u~inioca ili mu omogu}ili da u~ini
krivi~no djelo; ili
3) kada pravno lice raspola`e s protivpravno ostva-
renom imovinskom koristi ili koristi predmete
nastale krivi~nim djelom; ili
4) kada su rukovode}i ili nadzorni organi pravnog
lica propustili du`ni nadzor nad zakonito{}u rada
radnika.
Granice odgovornosti pravnog lica za krivi~no djelo
^lan 128.
(1) Uz uslove iz ~lana 127. ovog zakona, pravno lice je
odgovorno za krivi~no djelo i kada u~inilac za u~iweno
krivi~no djelo nije krivi~no odgovoran.
(2) Odgovornost pravnog lica ne iskqu~uje krivi~nu
odgovornost fizi~kih, odnosno odgovornih lica za
u~iweno krivi~no djelo.
(3) Za krivi~na djela u~iwena iz nehata, pravno lice
mo`e biti odgovorno pod uslovima iz ~lana 127. ta~ka 4.
ovog zakona, i u tom se slu~aju pravno lice mo`e bla`e
kazniti.
(4) Kada u pravnom licu osim u~inioca nema drugog
lica ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzi-
rati po~inioca, pravno lice odgovara za u~iweno
krivi~no djelo u granicama odgovornosti u~inioca.
Odgovornost pri promjeni statusa pravnog lica
^lan 129.
(1) Pravno lice u ste~aju mo`e biti krivi~no odgo-
vorno za krivi~no djelo bez obzira je li krivi~no djelo
u~iweno prije po~etka ste~ajnog postupka ili u me|uvre-
menu, ali se pravnom licu u ste~aju ne izri~e kazna, ve}
se izri~e mjera bezbjednosti oduzimawa predmeta ili se
oduzima imovinska korist pribavqena krivi~nim
djelom.
(2) Kada je do prestanka pravnog lica do{lo prije
pravnosna`nog okon~awa krivi~nog postupka, a u
krivi~nom je postupku utvr|ena krivi~na odgovornost
17
tog pravnog lica, kazne i ostale krivi~nopravne sankci-
je izri~u se pravnom licu koje je pravni sqednik lica
kojem je utvr|ena krivi~na odgovornost, ako su
rukovode}i ili nadzorni organi prije prestanka
pravnog lica znali za u~iweno krivi~no djelo.
(3) Pravnom licu koje je pravni sqednik pravnog
lica kojem je utvr|ena krivi~na odgovornost i ~iji su
rukovode}i ili nadzorni organi znali za u~iweno
krivi~no djelo, izri~e se mjera bezbjednosti oduzimawa
predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavqena
krivi~nim djelom.
(4) Ako je do prestanka pravnog lica do{lo po
pravnosna`no okon~anom krivi~nom postupku, izre~ena
krivi~nopravna sankcija se izvr{ava po odredbama st. 2.
i 3. ovog ~lana.
Odgovornost pravnog lica za poku{aj
^lan 130.
(1) Ako je u~inilac planirano krivi~no djelo
zapo~eo, ali ga nije dovr{io, pod uslovima iz ~lana 127.
ovog zakona odgovorno je pravno lice, ako je zakonom
propisano ka`wavawe i za poku{aj tog krivi~nog djela.
(2) Pravno lice se ka`wava za poku{aj kaznom
propisanom za dovr{eno krivi~no djelo, a mo`e se i
bla`e kazniti.
(3) Ako su rukovode}i ili nadzorni organi
sprije~ili u~inioca da dovr{i zapo~eto krivi~no
djelo, pravno lice se mo`e osloboditi kazne.
Produ`eno krivi~no djelo
^lan 131.
Kada je kod pravnog lica prisutan isti osnov odgo-
vornosti u pogledu vi{e istovrsnih i vremenski
povezanih krivi~nih djela vi{e u~inilaca, pravno lice
je krivi~no odgovorno kao da je u~iweno jedno krivi~no
djelo.
Sau~esni{tvo pravnih lica
^lan 132.
(1) U slu~aju da dva ili vi{e pravnih lica sau~estvu-
je pri izvr{ewu krivi~nog djela, svako je odgovorno
prema ~lanu 127. ovog zakona.
(2) Pri sau~esni{tvu pravnih lica iz stava 1. ovog
~lana, svako pravno lice odgovara kao da je jedino
pravno lice krivi~no odgovorno za krivi~no djelo.
Op{ti razlozi za ubla`avawe kazne pravnom licu
ili osloba|awe od kazne
^lan 133.
(1) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organ
dobrovoqno prijavi u~inioca nakon {to je krivi~no
djelo u~iweno, mo`e se bla`e kazniti.
(2) Pravno lice ~iji rukovode}i ili nadzorni organ
po u~iwenom krivi~nom djelu odlu~i da se vrati pro-
tivpravno ostvarena imovinska korist ili otklone
prouzrokovane {tetne posqedice ili saop{te podaci o
osnovanosti odgovornosti drugih pravnih lica, mo`e se
osloboditi kazne.
Kazne za pravna lica
^lan 134.
Pravnim licima se za krivi~na djela mogu izre}i ove
kazne:
1) nov~ana kazna,
2) kazna oduzimawa imovine,
3) kazna prestanka pravnog lica.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Nov~ana kazna za pravna lica
^lan 135.
(1) Nov~ana kazna ne mo`e biti mawa od 5.000 KM
niti ve}a od 5.000.000 KM.
(2) Ako je krivi~nim djelom pravnog lica prouzroko-
vana drugome imovinska {teta ili pribavqena pro-
tivpravna imovinska korist, najve}a mjera izre~ene
nov~ane kazne mo`e iznositi dvostruki iznos te {tete,
odnosno koristi.
Kazna oduzimawa imovine
^lan 136.
(1) Kazna oduzimawa imovine se mo`e izre}i za
krivi~na djela s propisanom kaznom zatvora od pet godi-
na ili te`om kaznom.
(2) Pravnom licu se mo`e oduzeti najmawe polovina
imovine ili ve}i dio imovine ili cjelokupna imovina,
ako je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`noj
mjeri kori{}ena za izvr{ewe kriv~nog djela.
(3) U slu~aju ste~ajnog postupka kao posqedice
izre~ene kazne oduzimawa imovine, povjerioci se mogu
namiriti iz oduzete ste~ajne mase.
Kazna prestanka pravnog lica
^lan 137.
(1) Kazna prestanka pravnog lica mo`e se izre}i ako
je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u prete`noj
mjeri kori{}ena za izvr{ewe krivi~nog djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravnog lica, sud mo`e izre}i
kaznu oduzimawa imovine.
(3) Uz izre~enu kaznu prestanka pravnog lica, sud }e
predlo`iti otvarawe postupka likvidacije.
(4) Iz imovine pravnog lica kojem je izre~ena kazna
prestanka pravnog lica, mogu se isplatiti povjerioci.
Odmjeravawe kazne pravnom licu
^lan 138.
(1) Pri odmjeravawu kazne pravnom licu sud uzima u
obzir, pored op{tih pravila za odmjeravawe kazne i
ekonomsku mo} pravnog lica.
(2) Pri odmjeravawu nov~ane kazne za krivi~na djela
za koja se uz nov~anu kaznu izri~e i kazna oduzimawa
imovine, izre~ena kazna ne smije pre}i polovinu
imovine pravnog lica.
Izricawe uslovne osude pravnom licu
^lan 139.
(1) Sud mo`e pravnom licu za krivi~no djelo izre}i
uslovnu osudu umjesto nov~ane kazne.
(2) Uslovnom osudom sud mo`e utvrditi pravnom
licu nov~anu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlu~iti da
se ta kazna ne}e izv{iti ako pravno lice u roku koji
odredi sud, a koji ne mo`e biti kra}i od jedne ni du`i od
pet godina, ne bude odgovorno za novo krivi~no djelo.
Mjere bezbjednosti za pravna lica
^lan 140.
Pravnom licu mogu se za krivi~no djelo, pored mjere
bezbjednosti oduzimawa predmeta izre}i ove mjere
bezbjednosti:
a) objavqivawe presude,
b) zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti.
Objavqivawe presude
^lan 141.
(1) Mjera bezbjednosti objavqivawa presude izri~e se
kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, posebno
18
ako bi objavqivawe bilo od koristi da se otkloni opas-
nost za `ivot ili zdravqe qudi ili da se osigura bezbje-
dnost saobra}aja ili kakva korist privredi.
(2) S obzirom na zna~aj krivi~nog djela i potrebu da
javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi
u {tampi, radiju ili televiziji ili u vi{e sredstava
informisawa i ujedno da li da se objavi weno obra-
zlo`ewe u cijelosti ili u izvodu, uzimaju}i u obzir da se
na~inom objavqivawa omogu}i obavije{tenost svih u
~ijem interesu je objavqivawe presude.
Zabrana obavqawa odre|ene privredne djelatnosti
^lan 142.
(1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavqawa odre|ene
privredne djelatnosti sud mo`e pravnom licu zabraniti
proizvodwu odre|enih proizvoda ili obavqawe
odre|enih poslova ili mu zabraniti da se bavi
odre|enim poslovima prometa robe ili drugim privre-
dnim poslom.
(2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana izri~e
se pravnom licu ako bi wegovo daqe bavqewe odre|enom
privrednom djelatno{}u bilo opasno za `ivot i zdravqe
qudi ili {tetno za privredno ili finansijsko poslo-
vawe drugih pravnih lica ili za privredu ili ako je
pravno lice u posqedwe dvije godine prije izv{rewa
krivi~nog djela bilo ve} ka`weno za isto ili sli~no
krivi~no djelo.
(3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog ~lana mo`e se
izre}i u trajawu od {est mjeseci do pet godina,
ra~unaju}i od pravnosna`nosti osude.
Oduzimawe imovinske koristi od pravnog lica
^lan 143.
Ukoliko pravno lice pribavi imovinsku korist
u~iwenim krivi~nim djelom, imovinska korist priba-
vqena krivi~nim djelom }e se oduzeti od pravnog lica.
Pravne posqedice osude pravnog lica
^lan 144.
(1) Pravne posqedice osude pravnog lica za
krivi~no djelo su:
a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovla{}ewa ili
koncesije, izdatih od organa strane dr`ave,
b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovla{}ewa ili
koncesije, izdatih od institucija Republike Srpske.
(2) Pravne posqedice osude pravnog lica za
krivi~no djelo mogu nastupiti i kada je pravnom licu za
u~iweno krivi~no djelo izre~ena nov~ana kazna.
Zastarjelost krivi~nog gowewa i izvr{ewe krivi~nih
sankcija izre~enih pravnim licima
^lan 145.
(1) Na zastarjelost krivi~nog gowewa pravnog lica
primjewuju se odredbe ~lana 111. ovog zakona.
(2) Zastarjelost izvr{ewa kazne izre~ene pravnom
licu nastupa kad od pravnosna`nosti presude kojom je
kazna izre~ena protekne:
1) tri godine za izvr{ewe nov~ane kazne,
2) pet godina za izvr{ewe kazne oduzimawa imovine
i kazne prestanka pravnog lica.
(3) Zastara izvr{ewa mjere bezbjednosti nastupa pro-
tekom:
1) {est mjeseci od pravnosna`nosti odluke kojom je
izre~ena mjera bezbjednosti objavqivawa presude,
2) vremena jednakog onome koje je odre|eno za trajawe
mjere bezbjednosti zabrane obavqawa odre|ene
privredne djelatnosti.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Zakoni koji propisuju krivi~na djela pravnih lica
^lan 146.
Pravna lica mogu biti krivi~no odgovorna za
krivi~na djela iz ovog zakona i za druga krivi~na djela
propisana zakonom Republike Srpske.
Glava petnaesta
ZNA^EWE IZRAZA U OVOM ZAKONU
^lan 147.
(1) Pod teritorijom Republike Srpske, kao dijelom
teritorije Bosne i Hercegovine, podrazumijevaju se
suvozemna teritorija i vodene povr{ine unutar wenih
granica, kao i vazdu{ni prostor nad wima.
(2) Pod krivi~nim zakonodavstvom Republike Srpske
podrazumijevaju se ovaj zakon i sve krivi~nopravne
odredbe sadr`ane u drugim zakonima Republike Srpske.
(3) Slu`beno lice je izabran ili imenovan
funkcioner u organima zakonodavne, izvr{ne i sudske
vlasti Republike Srpske i u drugim dr`avnim i upra-
vnim ustanovama ili slu`bama koje vr{e odre|ene
upravne, stru~ne i druge poslove u okviru prava i
du`nosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili
povremeno vr{i slu`benu du`nost u navedenim upra-
vnim organima ili ustanovama; ovla{}eno lice u
privrednom dru{tvu ili u drugom pravnom licu kojem je
zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu
zakona povjereno vr{ewe javnih ovla{}ewa, a koja u
okviru tih ovla{}ewa vr{i odre|enu du`nost, te drugo
lice koje vr{i odre|enu slu`benu du`nost na osnovu
ovla{}ewa iz zakona ili drugog propisa donesenog na
osnovu zakona.
Kad je kao u~inilac odre|enog krivi~nog djela
ozna~eno slu`beno lice, lica iz stava 3. ovog ~lana mogu
biti u~inioci tih djela ako iz obiqe`ja pojedinog
krivi~nog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi
da u~inilac mo`e biti samo neko od tih.
(4) Pod pojmom odgovornog lica podrazumijeva se
lice kome je u preduze}u ili drugom pravnom licu, s
obzirom na wegovu funkciju ili na osnovu posebnog
ovla{}ewa povjeren odre|en krug poslova koji se odnose
na izvr{avawe zakona, propisa donesenih na osnovu
zakona ili op{tih akata preduze}a ili drugog pravnog
lica u upravqawu i rukovawu imovinom ili u
rukovo|ewu proizvodnim ili nekim drugim privrednim
procesom ili nadzorom nad wima. Odgovornim licem
smatra se i slu`beno lice kad su u pitawu krivi~na djela
kod kojih je kao u~inilac ozna~eno odgovorno lice, a
nisu predvi|ena u glavi o krivi~nim djelima protiv
slu`bene du`nosti ovog zakona, odnosno kao krivi~na
djela slu`benog lica u nekoj drugoj glavi ovog zakona.
(5) Kad je kao izvr{ilac odre|enih krivi~nih djela
ozna~eno samo slu`beno, odnosno odgovorno ili vojno
lice, sva ta lica mogu biti izvr{ioci tih djela, ako iz
obiqe`ja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne
proizilazi da izvr{ilac mo`e biti samo neko od tih
lica.
(6) Strano slu`beno lice je ~lan zakonodavnog,
izvr{nog, upravnog ili sudskog organa strane dr`ave,
javni funkcioner me|unarodne organizacije i wenih
organa, sudija i drugi funkcioner me|unarodnog suda, na
slu`bi u Republici Srpskoj.
(7) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Republika
Srpska, grad, op{tina, mjesna zajednica, svaki organiza-
cioni oblik privrednog dru{tva i svi oblici povezi-
vawa privrednih dru{tava, ustanova, institucije za
vr{ewe kreditnih i drugih bankarskih poslova, za
obezbje|ewe imovine i lica, kao i druge finansijske
institucije, fond, politi~ke organizacije i udru`ewa
19
gra|ana i drugi oblici udru`ivawa koji mogu da sti~u
sredstva i da ih koriste na isti na~in kao i svaka druga
institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva
i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.
(8) Privredno dru{tvo je, u smislu ovog zakona, ko-
rporacija, preduze}e, udru`ewe, firma, partnerstvo i
svaki organizacioni oblik registrovan za obavqawe
privredne djelatnosti.
(9) Vi{e lica je najmawe dva lica.
(10) Skupina qudi je najmawe pet lica.
(11) Grupa qudi je udru`ewe od najmawe tri lica
koja su povezana radi trajnog, ponovqenog ili povre-
menog izvr{ewa krivi~nih djela, pri ~emu svako od tih
lica daje svoj udio u izvr{ewu krivi~nog djela.
(12) Organizovana kriminalna grupa je grupa lica od
najmawe tri lica formirana radi vr{ewa krivi~nih
djela za koja se mo`e izre}i kazna zatvora od tri godine
ili te`a kazna.
(13) Zlo~ina~ka organizacija je udru`ewe od najmawe
tri lica ~iji ~lanovi su se udru`ili radi vr{ewa
krivi~nih djela. Djelovawe zlo~ina~ke organizacije
vi{eg stepena usmjereno je i prema ostvarivawu i
zadr`avawu nadzora nad pojedinim privrednim ili
drugim djelatnostima, pri ~emu se koristi
zastra{ivawem ili nasiqem radi uticaja na druga lica
da im pristupe ili im se povinuju. Zlo~ina~ku organi-
zaciju odlikuje visok stepen povezanosti ~lanova,
unutra{wa organizacija na osnovu odnosa hijerarhije i
discipline, te podjele rada. Zlo~ina~ka organizacija je
osnov pojma organizovanog kriminala.
(14) Izbjeglica ili raseqeno lice je, u smislu ovog
zakona, lice koje je napustilo svoju imovinu na podru~ju
Republike Srpske u vremenu izme|u 30. aprila 1991. i 4.
aprila 1998. godine, za koju se pretpostavqa da je izbje-
glica ili raseqeno lice po Aneksu 7. Op{teg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
(15) Tajna Republike Srpske je podatak ili dokument
koji je zakonom, drugim propisom ili op{tim aktom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona, odre|en
tajnom Republike Srpske ~ijim bi otkrivawem nas-
tupile {tetne posqedice za bezbjednost ili interes
Republike Srpske.
(16) Vojna tajna je podatak ili dokument koji je
zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike
Srpske ili aktom nadle`nog organa Republike Srpske
donesenim na osnovu zakona progla{en vojnom tajnom.
(17) Slu`bena tajna je podatak ili dokument koji je
zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike
Srpske ili op{tim aktom nadle`ne institucije
Republike Srpske donesenim na osnovu zakona
progla{en slu`benom tajnom.
(18) Profesionalna tajna je podatak o li~nom ili
porodi~nom `ivotu stranaka koji saznaju advokati,
branioci, javni biqe`nici, qekari ili drugi
zdravstveni radnici, vjerski ispovjednici i druga pro-
fesionalna lica u obavqawu svog zvawa ili zanimawa.
(19) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokume-
nti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa progla{eni poslovnom tajnom i ~ije
bi odavawe imalo ili moglo imati {tetne posqedice za
preduze}e ili drugo pravno lice.
(20) Dokument ili isprava je svaki predmet koji je
podoban ili odre|en da slu`i kao dokaz kakve ~iwenice
koja je od zna~aja za pravne odnose.
(21) Novac je metalni i papirni novac koji je na
osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u
stranoj dr`avi.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(22) Znaci za vrijednost su i strani znaci za vrije-
dnost, kao i doma}e i strane po{tanske marke koje vi{e
nisu u opticaju.
(23) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili
skupqena energija za davawe svjetlosti, toplote ili
kretawa, telefonski impuls, kao i registrovani podatak
koji je rezultat elektronske obrade podataka (kompjute-
rski podatak ili program).
(24) Pod pojmom sile podrazumijeva se i primjena
hipnoze ili omamquju}ih sredstava, s ciqem da se neko,
protiv svoje voqe, dovede u nesvesno stawe ili onesposo-
bi za otpor.
(25) Motornim vozilom se smatra svako saobra}ajno
sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i
vazdu{nom saobra}aju.
POSEBNI DIO
Glava {esnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV @IVOTA I TIJELA
Ubistvo
^lan 148.
(1) Ko drugog li{i `ivota,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno pod
osobito olak{avaju}im okolnostima,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Te{ko ubistvo
^lan 149.
(1) Zatvorom najmawe deset godina ili kaznom dugo-
trajnog zatvora kazni}e se:
1) ko drugog li{i `ivota na naro~ito svirep ili
krajwe podmukao na~in,
2) ko drugog li{i `ivota iz koristoqubqa, radi
izvr{ewa ili prikrivawa drugog krivi~nog djela, iz
bezobzirne osvete ili iz drugih naro~ito niskih pobuda,
3) ko drugog li{i `ivota pri bezobzirnom nasi-
lni~kom pona{awu,
4) ko drugog li{i `ivota i pri tom umi{qajno
dovede u opasnost `ivot jo{ nekog lica,
5) ko umi{qajno li{i `ivota dva ili vi{e lica, a
ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poro|aju
ili ubistvu u~iwenom pod osobito olak{avaju}im oko-
lnostima (~lan 148. stav 2.),
6) ko li{i `ivota dijete, maloqetno lice ili
`ensko lice za koje zna da je bremenito,
7) ko li{i `ivota sudiju ili javnog tu`ioca u vezi sa
vr{ewem wihove sudijske ili tu`ila~ke du`nosti, ili
ko li{i `ivota slu`beno ili vojno lice pri vr{ewu
poslova bezbjednosti ili du`nosti ~uvawa javnog reda,
hvatawa u~inioca krivi~nog djela ili ~uvawa lica
li{enog slobode.
(2) Kazna iz stava 1. ovog ~lana primijeni}e se i kad
je li{ewe `ivota izvr{eno organizovano ili po
naruxbi.
Ubistvo na mah
^lan 150.
Ko drugog li{i `ivota na mah doveden bez svoje kri-
vice u jaku razdra`enost napadom, te{kim zlostavqawem
ili te{kim vrije|awem od strane ubijenog,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
20
Ubistvo djeteta pri poro|aju
^lan 151.
Majka koja li{i `ivota svoje dijete za vrijeme
poro|aja ili neposredno poslije poro|aja, pod uticajem
stawa koje je izazvano poro|ajem,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Nehatno li{ewe `ivota
^lan 152.
Ko drugog li{i `ivota nehatno,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Navo|ewe na samoubistvo i pomagawe u samoubistvu
^lan 153.
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne
u izvr{ewu samoubistva, pa ovo bude izvr{eno,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini prema malo-
qetnom licu ili prema licu ~ija je sposobnost da shvati
zna~aj svog djela ili da upravqa svojim postupcima bila
bitno smawena,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prema
djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti zna~aj
svog djela ili upravqati svojim postupcima,
u~inilac }e se kazniti po ~l. 150. ili 151. ovog zakona.
(4) Ko surovo ili ne~ovje~no postupa sa licem koje se
prema wemu nalazi u odnosu kakve podre|enosti ili zav-
isnosti, pa ono usqed takvog postupawa izvr{i
samoubistvo koje se mo`e pripisati nehatu u~inioca,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je
izvr{eno, pri ~emu su postojale osobito olak{avaju}e
okolnosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1. do 5. ovog ~lana
samoubistvo samo poku{ano, sud u~inioca mo`e bla`e
kazniti.
Protivpravni prekid trudno}e
^lan 154.
(1) Ko protivno propisima o prekidu trudno}e tru-
dnoj `eni sa wenim pristankom izvr{i prekid trudno}e,
zapo~ne da vr{i prekid trudno}e ili joj pomogne da
prekine trudno}u,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko trudnoj `eni bez wenog pristanka, a ako je
mla|a od {esnaest godina i bez pismene saglasnosti
wenog roditeqa, usvojioca ili staraoca, izvr{i ili
zapo~ne da vr{i prekid trudno}e,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila smrt, te{ka tjelesna povreda ili te{ko
naru{ewe zdravqa `enskog lica nad kojim je vr{en
prekid trudno}e,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. ovog ~lana
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava
2. ovog ~lana zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Tjelesna povreda
^lan 155.
(1) Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravqe
naru{i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) U~iniocu djela iz stava 1. sud mo`e izre}i sudsku
opomenu ako je bio izazvan te{kim vrije|awem ili
nasilni~kim pona{awem o{te}enog.
Te{ka tjelesna povreda
^lan 156.
(1) Ko drugog te{ko tjelesno povrijedi ili mu
zdravqe te{ko naru{i,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ko drugog tjelesno povredi ili mu zdravqe
naru{i tako te{ko da je usqed toga doveden u opasnost
`ivot povrije|enog ili je uni{ten ili trajno i u znatnoj
mjeri oslabqen koji va`an dio wegovog tijela ili koji
va`an organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost
za rad povrije|enog, ili trajno i te{ko naru{ewe wegov-
og zdravqa ili unaka`enost,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila smrt povrije|enog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest
godina.
(4) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini nehatno,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(5) Ko djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana u~ini na mah,
doveden bez svoje krivice u jaku razdra`enost napadom,
te{kim zlostavqawem ili te{kim vrije|awem od strane
povrije|enog,
kazni}e se za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom do tri godine, a za
djelo iz stava 3. zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
U~estvovawe u tu~i
^lan 157.
(1) Ko u~estvuje u kakvoj tu~i, u kojoj je neko li{en
`ivota ili je drugom nanesena te{ka tjelesna povreda,
kazni}e se za samo u~estvovawe zatvorom do tri godine.
(2) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako je
lice bez svoje krivice bilo uvu~eno u tu~u ili se samo
branilo ili razdvajalo druge u~esnike tu~e.
Ugro`avawe opasnim oru|em pri tu~i ili sva|i
^lan 158.
Ko se pri kakvoj tu~i ili sva|i ma{i oru`ja, opasnog
oru|a ili kakvog drugog sredstva podobnog da tijelo
te{ko tjelesno povrijedi ili zdravqe te{ko naru{i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est
mjeseci.
Izlagawe opasnosti
^lan 159.
(1) Ko drugo lice ostavi bez pomo}i u stawu ili pri-
likama opasnim za `ivot ili zdravqe koje je sam
prouzrokovao,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
ostavqenog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt ostavqenog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Napu{tawe nemo}nog lica
^lan 160.
(1) Ko nemo}no lice koje mu je povjereno ili o kojem
je ina~e du`an da se stara, ostavi bez pomo}i u stawu ili
prilikama opasnim za `ivot ili zdravqe,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
21
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila te{ka tje-
lesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa ostavqenog
lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila smrt
ostavqenog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Nepru`awe pomo}i
^lan 161.
(1) Ko ne pru`i pomo} licu koje se nalazi u neposre-
dnoj opasnosti za `ivot iako je to mogao u~initi bez
opasnosti za sebe ili drugog,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la te{ka tjelesna povreda lica koje se nalazilo u
neposrednoj opasnosti za `ivot,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do dvije godine.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za
`ivot,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
Glava sedamnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV SLOBODA
I PRAVA GRA\ANA
Povreda ravnopravnosti gra|ana
^lan 162.
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji ko`e, vjeri,
polu, jeziku, politi~kom ili drugom ubje|ewu, polnoj
usmjerenosti, nacionalnoj ili etni~koj pripadnosti,
imovnom stawu, ro|ewu ili socijalnom porijeklu, obra-
zovawu ili dru{tvenom polo`aju uskrati ili ograni~i
slobodu ili pravo ~ovjeka utvr|eno ustavom, zakonom
ili ratifikovanim me|unarodnim ugovorom, ili ko na
osnovu ove razlike daje gra|anima povlastice ili pogod-
nosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom
me|unarodnom ugovoru,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko vr{i
progawawe lica ili organizacija zbog wihovog zala-
gawa za ravnopravnost qudi.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Povreda prava upotrebe jezika i pisma
^lan 163.
(1) Ko uskrati ili ograni~i gra|anima pravo na
upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom,
zakonom ili ratifikovanim me|unarodnim ugovorom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{i slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Prinuda
^lan 164.
(1) Ko drugog silom ili ozbiqnom prijetwom prinu-
di da ne{to u~ini ili ne u~ini ili trpi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini prijetwom
ubistvom, te{kom tjelesnom povredom, otmicom ili u
sastavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Otmica
^lan 165.
(1) Ko silom, prijetwom, obmanom ili na drugi
na~in odvede ili zadr`i neko lice u namjeri da od wega
ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku
korist ili da wega ili koga drugog prinudi da ne{to
u~ini, ne u~ini ili trpi,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{i prema
djetetu ili maloqetnom licu, ili na svirep na~in ili
prijetwom ubistvom ili te{kom tjelesnom povredom,
ili u sastavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Kazna iz stava 2. primijeni}e se i ako je oteto
lice zadr`ano du`e od petnaest dana, ili je licu koje je
oteto te{ko naru{eno zdravqe ili su nastupile druge
te{ke posqedice.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana na-
stupila smrt otetog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest
godina.
(5) U~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana koji
dobrovoqno pusti na slobodu oteto lice prije nego {to
je ostvaren wegov zahtjev zbog kojeg je izvr{io otmicu,
mo`e se osloboditi od kazne.
Protivpravno li{ewe slobode
^lan 166.
(1) Ko drugog protivpravno zatvori, dr`i
zatvorenog ili mu na drugi na~in protivpravno oduzme
ili ograni~i slobodu kretawa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) Ako je protivpravno li{ewe slobode iz st. 1.
i 2. u~iweno prema djetetu ili maloqetnom licu, ili je
trajalo du`e od petnaest dana, ili je izvr{eno na svirep
na~in, ili je licu koje je protivpravno li{eno slobode
usqed toga te{ko naru{eno zdravqe ili su nastupile
druge te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. nastupila
smrt lica koje je bilo protivpravno li{eno slobode,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
(5) Poku{aj djela iz st. 1. i 2. je ka`wiv.
Onemogu}avawe povratka izbjeglih i raseqenih lica
^lan 167.
(1) Ko upotrebom sile, ozbiqnom prijetwom ili na
drugi protivpravan na~in uskrati ili ograni~i rase-
qenom, izbjeglom ili drugom licu pravo da se vrati u
22
mjesto prethodnog boravka ili drugo mjesto na podru~ju
Republike Srpske ili pravo da koristi svoju imovinu,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno orga-
nizovanim djelovawem ili u skupini qudi ili je nekom
licu nanesena te{ka tjelesna povreda, u~inilac }e se
kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
neko lice li{eno `ivota,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina.
Zlostavqawe
^lan 168.
(1) Ko grubim pona{awem zlostavqa drugog ili mu
time prouzrokuje te`e fizi~ke ili du{evne patwe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prema
djetetu ili maloqetnom licu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine.
Ugro`avawe sigurnosti
^lan 169.
(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiqnom prije-
twom da }e wega ili wemu blisko lice li{iti `ivota,
te{ko tjelesno povrijediti, li{iti slobode ili oteti,
ili nanijeti zlo podmetawem po`ara, eksplozijom ili
nekom drugom op{teopasnom radwom ili sredstvom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prema
slu`benom licu u vezi sa vr{ewem wegove funkcije, ili
prema vi{e lica, ili je u~iweno u sastavu grupe ili
zlo~ina~ke organizacije,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Naru{avawe nepovredivosti stana
^lan 170.
(1) Ko neovla{}eno prodre u tu|i stan ili druge
zatvorene prostore ili se na zahtjev ovla{}enog lica
odatle ne udaqi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
neovla{}eno pretresa stan ili prostore iz prethodnog
stava ovog ~lana.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(4) Poku{aj krivi~nog djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
je ka`wiv.
Protivzakonito pretresawe
^lan 171.
(1) Ko neovla{}eno pretresa lice ili wegove stvari,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) Poku{aj krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana je
ka`wiv.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Povreda tajnosti pisma ili drugih po{iqki
^lan 172.
(1) Ko neovla{}eno otvori tu|e pismo ili telegram
ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili po{iqku ili na
drugi na~in povrijedi wihovu tajnost ili neovla{}eno
zadr`i, prikrije, uni{ti ili drugom preda tu|e pismo,
telegram, zatvoreno pismeno ili po{iqku,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu
korist ili da drugom nanese kakvu {tetu, saop{ti dru-
gom sadr`inu koju je saznao povredom tajnosti tu|eg
pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena
ili po{iqke, ili se tom sadr`inom poslu`i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom polo`aja ili ovla{}ewa, po{tanski
ili drugi slu`benik kome je povjereno preuzimawe,
prenos ili uru~ivawe tu|ih pisama, telegrama ili
drugih po{iqki,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za
djelo iz stava 2. zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(4) Gowewe za djelo iz stava 1. preduzima se po pri-
jedlogu.
Neovla{}eno otkrivawe profesionalne tajne
^lan 173.
(1) Advokat, qekar ili drugo lice koje neovla{}eno
otkrije tajnu koju je saznalo u vr{ewu svog poziva,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako je
tajna otkrivena u op{tem interesu ili interesu dugog
lica koji je prete`niji od interesa ~uvawa tajne.
(3) Gowewe se preduzima po prijedlogu.
Neovla{}eno prislu{kivawe i tonsko snimawe
^lan 174.
(1) Ko posebnim ure|ajima neovla{}eno prislu{kuje
ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije nami-
jewena, ili omogu}i nepozvanom licu da se upozna sa ra-
zgovorom ili izjavom koja je neovla{}eno prislu{ki-
vana ili snimana,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko to-
nski snimi izjavu koja je wemu namijewena, bez znawa i
odobrewa onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu
zloupotrijebi, ili ko omogu}i nepozvanom licu da se
upozna sa takvom izjavom.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice u vr{ewu slu`be,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Neovla{}eno fotografisawe
^lan 175.
(1) Ko neovla{}eno sa~ini fotografski, filmski
ili drugi snimak nekog lica ili wegovih prostorija bez
wegove saglasnosti, povre|uju}i time osjetno wegovu
privatnost, ili ko takav snimak preda ili pokazuje
tre}em licu ili mu na neki drugi na~in omogu}i da se s
wim upozna,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
23
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Neovla{}eno kori{}ewe li~nih podataka
^lan 176.
(1) Ko suprotno uslovima odre|enim u zakonu bez
saglasnosti gra|ana pribavqa, obra|uje, saop{ti dru-
gom ili koristi wihove li~ne podatke,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko neovla{}eno u|e
u tu|u za{ti}enu kompjutersku bazu podataka sa namjerom
da wihovim kori{}ewem za sebe ili drugoga pribavi
kakavu korist ili da drugome nanese kakvu {tetu.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(4) Poku{aj krivi~nog djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana
je ka`wiv.
Povreda prava na podno{ewe pravnog sredstva
^lan 177.
(1) Ko sprije~i drugog da koristi pravo na
podno{ewe tu`be, `albe, prigovora ili nekog drugog
pravnog sredstva ili podneska,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Povreda slobode vjere i vr{ewa vjerskih obreda
^lan 178.
(1) Ko uskrati ili ograni~i slobodu vjere ili wenog
ispovjedawa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko vje-
rskoj zajednici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati
pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama, ili ko
drugoj vjerskoj zajednici uskrati slobodu javnog
obavqawa vjerskih obreda.
Povreda slobode izra`avawa nacionalne pripadnosti
^lan 179.
(1) Ko spre~ava drugog da izra`ava svoju nacionalnu
ili etni~ku pripadnost ili svoju nacionalnu ili
etni~ku kulturu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
prinu|ava drugog da se izja{wava o svojoj nacionalnoj
ili etni~koj pripadnosti.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini slu`beno
lice zloupotrebom slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
Povreda slobode izra`avawa misli
^lan 180.
(1) Ko uskrati ili ograni~i slobodu govora ili
javnog istupawa, osnivawa ustanova javnog informi-
sawa, slobodu {tampe ili drugih sredstava javnog
informisawa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko nare-
di ili sprovodi cenzuru, novinaru uskrati ili ograni~i
pristup informaciji ili slobodu obavje{tavawa, osim
ako se ne radi o dr`avnoj, vojnoj ili slu`benoj tajni.
Spre~avawe {tampawa, distribucije {tampanih
stvari i emitovawa
^lan 181.
Ko protivpravno spre~ava {tampawe, prodaju ili
distribuciju kwiga, ~asopisa, novina ili drugih {ta-
mpanih stvari, ili proizvodwu i emitovawe radijskog
ili televizijskog programa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Povreda prava na udru`ivawe i politi~ko
organizovawe
^lan 182.
Ko kr{ewem zakona ili na drugi protivpravan
na~in uskrati ili onemogu}i politi~ko, sindikalno
ili drugo organizovawe gra|ana, ili ko onemogu}i
djelovawe wihovih politi~kih, sindikalnih ili drugih
organizacija ili udru`ewa gra|ana,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Povreda prava na javno okupqawe
^lan 183.
(1) Ko uskrati ili ograni~i pravo gra|ana na mirno
okupqawe ili javno odr`avawe skupa koji su u skladu sa
zakonom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko silom, ozbiqnom prijetwom, obmanom ili na
drugi na~in sprije~i ili omete mirno okupqawe ili
odr`avawe javnog skupa koji su u skladu sa zakonom,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
Glava osamnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA
Spre~avawe odr`avawa izbora i glasawa
^lan 184.
(1) Ko silom, ozbiqnom prijetwom ili na drugi pro-
tivpravan na~in sprije~i ili onemogu}i odr`avawe
izbora ili glasawa, ili ko na isti na~in sprije~i ili
onemogu}i utvr|ivawe ili objavqivawe rezultata gla-
sawa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno orga-
nizovano ili u dvije ili vi{e izbornih jedinica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Povreda prava kandidovawa na izborima
^lan 185.
Ko kr{ewem zakona ili drugih propisa ili na drugi
protivpravan na~in sprije~i ili onemogu}i kandi-
dovawe na izborima,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Povreda bira~kog prava
^lan 186.
Ko drugog, u namjeri da mu onemogu}i vr{ewe
bira~kog prava, protivzakonito ne upi{e u bira~ki
spisak, izbri{e iz tog spiska ili mu na drugi pro-
tivpravan na~in uskrati vr{ewe bira~kog prava,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
24
Povreda slobode opredjeqewa bira~a
^lan 187.
(1) Ko silom, ozbiqnom prijetwom, podmi}ivawem,
obmanom ili na drugi protivpravan na~in prinudi dru-
gog ili na wega uti~e da na izborima ili glasawu glasa
za ili protiv odre|enog prijedloga, da uop{te ne glasa
ili da glasa u odre|enom smislu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini ~lan
bira~kog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vr{ewu du`nosti u vezi sa izborima ili glasawem,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(3) Dati poklon ili druga imovinska korist oduze}e se.
Zloupotreba bira~kog prava
^lan 188.
(1) Ko na izborima ili glasawu glasa umjesto drugog
lica pod wegovim imenom ili na istom glasawu ponovo
glasa ili poku{a da glasa iako je ve} glasao,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko u~estvuje na izbori-
ma ili glasawu, iako zna da nema bira~ko pravo.
Podmi}ivawe pri izborima ili glasawu
^lan 189.
(1) Ko nudi, daje ili obe}ava nagradu, poklon ili
kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku korist bira~u
sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv odre|enog
prijedloga, da uop{te ne glasa ili da glasa u odre|enom
smislu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i bira~ koji za sebe ili
drugoga zahtijeva, primi poklon ili obe}awe poklona
ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv
odre|enog prijedloga, da uop{te ne bi glasao ili da bi
glasao u odre|enom smislu.
(3) Data nagrada, poklon ili druga imovinska korist
oduze}e se.
Povreda tajnosti glasawa
^lan 190.
(1) Ko na izborima ili glasawu povrijedi tajnost
glasawa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini ~lan
bira~kog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vr{ewu du`nosti u vezi sa izborima ili glasawem,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog ~lana kazni}e se i ko
silom, ozbiqnom prijetwom, iskori{}avawem slu`bene,
radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi na~in,
izdejstvuje od drugog da ka`e da li je glasao ili kako je
glasao.
Izborna prevara
^lan 191.
(1) Ko dodavawem, oduzimawem, brisawem glasova
ili na neki drugi na~in falsifikuje rezultate izbora
ili glasawa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Uni{tavawe izbornih isprava
^lan 192.
(1) Ko na izborima ili glasawu uni{ti, o{teti,
prikrije, falsifikuje ili neovla{}eno odnese kakvu
ispravu o izborima ili glasawu ili kakav predmet
namijewen izborima ili glasawu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini ~lan
bira~kog odbora, izborne komisije ili drugo lice u
vr{ewu du`nosti u vezi sa izborima ili glasawem,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Glava devetnaesta
KRIVI^NA DJELA PROTIV POLNOG
INTEGRITETA
Silovawe
^lan 193.
(1) Ko drugoga prinudi na obqubu ili neku drugu
polnu radwu upotrebom sile ili prijetwom da }e
neposredno napasti na `ivot ili tijelo tog ili wemu
bliskog lica,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno prema
maloqetnom licu, ili na naro~ito svirep ili naro~ito
poni`avaju}i na~in, ili je istom prilikom izvr{eno
vi{e silovawa od strane vi{e lica, ili je usqed djela
nastupila te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe
zdravqa ili trudno}a silovanog `enskog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do petnaest go-
dina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt lica prema kojem je djelo izvr{eno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe pet godina.
(4) Ko drugoga prinudi na obqubu ili neku drugu
polnu radwu ozbiqnom prijetwom da }e za wega ili
wemu blisko lice otkriti ne{to {to bi {kodilo wegov-
oj ~asti ili ugledu ili prijetwom nekim drugim te{kim
zlom,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Obquba nad nemo}nim licem
^lan 194.
(1) Ko nad drugim licem izvr{i obqubu ili drugu
polnu radwu iskoristiv{i du{evno oboqewe, nedovo-
qnu du{evnu razvijenost, drugu du{evnu poreme}enost,
nemo} ili kakvo drugo stawe tog lica usqed kojeg ono
nije sposobno za otpor,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana
u~iweno prema maloqetnom licu ili na naro~ito
svirep ili naro~ito poni`avaju}i na~in, ili je istom
prilikom izvr{eno vi{e djela od strane vi{e lica, ili
je nastupila te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe
zdravqa ili trudno}a nemo}nog `enskog lica,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt lica prema kojem je djelo izvr{eno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe pet godina.
Polno nasiqe nad djetetom
^lan 195.
(1) Ko izvr{i obqubu ili drugu polnu radwu sa
djetetom,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
25
(2) Ko izvr{i nasilnu obqubu ili drugu polnu
radwu sa djetetom (~lan 195.) ili sa nemo}nim licem
(~lan 194.),
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana izvr{i nas-
tavnik, vaspita~, staralac, usvojilac, qekar, vjerski
slu`benik ili drugo lice zloupotrebom svog polo`aja
prema djetetu koje mu je povjereno na u~ewe, vaspitawe,
~uvawe ili starawe,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana izvr{eno na
naro~ito svirep ili naro~ito poni`avaju}i na~in, ili
je istom prilikom izvr{eno vi{e djela od strane vi{e
lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu
izme|u u~inioca i `rtve, ili je usqed djela nastupila
te{ka tjelesna povreda, te{ko naru{ewe zdravqa ili
trudno}a silovanog `enskog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe pet godina.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1. do 4. ovog ~lana na-
stupila smrt djeteta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina
ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Obquba zloupotrebom polo`aja
^lan 196.
(1) Ko zloupotrebom svog polo`aja navede na obqubu
ili drugu polnu radwu lice koje se prema wemu nalazi u
odnosu kakve podre|enosti ili zavisnosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Nastavnik, vaspita~, staralac, usvojilac ili
drugo lice koje zloupotrebom svog polo`aja izvr{i
obqubu ili drugu polnu radwu sa maloqetnim licem
koje mu je povjereno radi u~ewa, vaspitawa, ~uvawa ili
wege,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Zadovoqewe polnih strasti pred drugim
^lan 197.
(1) Ko pred drugim na javnom mjestu vr{i polne
radwe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko pred djetetom ili maloqetnim licem vr{i
radwe namijewene zadovoqavawu vlastite ili tu|e polne
strasti, ili ko navede dijete da pred wim ili drugim
licem vr{i takve radwe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Trgovina qudima radi vr{ewa prostitucije
^lan 198.
(1) Ko radi zarade navodi, podsti~e ili namamquje
drugoga na pru`awe seksualnih usluga ili na drugi
na~in omogu}i wegovu predaju drugome radi pru`awa
seksualnih usluga, ili na bilo koji na~in u~estvuje u
organizovawu ili vo|ewu pru`awa seksualnih usluga,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ko radi zarade silom ili prijetwom upotrebe
sile ili nano{ewa zna~ajne {tete, drugoga prinudi ili
prevarom navede na pru`awe seksualnih usluga,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. kazni}e se i ko radi zarade, na
na~in naveden u prethodnom stavu, koriste}i te{ku
situaciju proisteklu iz boravka nekog lica u stranoj
zemqi, prinudi ili navede to lice na pru`awe seksua-
lnih usluga, ili radi wegovog navo|ewa na to profesio-
nalno anga`uje drugo lice.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(4) Ako su djela iz prethodnih stavova izvr{ena
prema djetetu ili maloqetniku,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest
godina.
(5) Nije od zna~aja za postojawe djela iz ovog ~lana da
li se lice koje se prinu|ava, navodi ili podvodi ve}
ranije bavilo prostitucijom.
Iskori{}avawe djece i maloqetnih lica
za pornografiju
^lan 199.
(1) Ko zloupotrijebi dijete ili maloqetno lice za
izradu slika, audio-vizuelnog materijala ili drugih
predmeta pornografske sadr`ine, ili dijete i maloqe-
tno lice zloupotrijebi za pornografsku predstavu,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
(2) Predmeti i sredstva iz stava 1. oduze}e se.
Proizvodwa i prikazivawe dje~ije pornografije
^lan 200.
(1) Ko nudi, distribuira, prika`e ili javnim izla-
gawem ili na drugi na~in u~ini dostupnim spise, slike,
audio-vizuelne ili druge predmete koji predstavqaju
dje~iju pornografiju ili ko takve materijale radi toga
proizvodi, nabavqa ili dr`i ili ko prika`e dje~iju
pornografsku predstavu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. izvr{eno prema licu
mla|em od 16 godina,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(3) Ako su djela iz prethodnih stavova izvr{ena preko
sredstava javnog informisawa ili putem interneta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(4) Pod pojmom dje~ije pornografije u smislu ove
odredbe podrazumijeva se pornografski materijal koji
vizuelno prikazuje:
a) dijete ili maloqetno lice koje je u~esnik evi-
dentnog seksualnog pona{awa, i
b) realisti~ne slike koje prikazuju dijete ili malo-
qetno lice koje u~estvuje u evidentnom seksualnom
pona{awu.
(5) Predmeti i sredstva iz st. 1. i 2. ovog ~lana
oduze}e se.
Rodoskrvqewe
^lan 201.
(1) Ko izvr{i obqubu sa srodnikom po krvi u pravoj
liniji ili sa bratom, odnosno sestrom,
kazni}e se zatvorom do tri godine ili nov~anom kaznom.
(2) Ko djelo iz stava 1. izvr{i sa djetetom ili malo-
qetnim licem,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Prema `rtvi djela iz stava 2. koja je u vrijeme
izvr{ewa djela bila maloqetna, ne}e biti primijewene
krivi~ne sankcije. Ovo vrijedi i u slu~aju kada je djelo
nastavqeno nakon {to je `rtva postala punoqetna.
Glava dvadeseta
KRIVI^NA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE
Dvobra~nost
^lan 202.
(1) Ko zakqu~i novi brak iako se ve} nalazi u braku,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
26
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
zakqu~i brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku.
(3) Ako je raniji brak prestao ili je poni{ten,
gowewe se ne}e preduzeti, a ako je preduzeto obustavi}e se.
Omogu}avawe zakqu~ewa nedozvoqenog braka
^lan 203.
Slu`beno lice ovla{}eno za zakqu~ewe braka koje u
vr{ewu svoje slu`bene du`nosti svjesno dozvoli da se
zakqu~i brak koji je po zakonu zabrawen ili ni{tav,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
Vanbra~na zajednica za maloqetnim licem
^lan 204.
(1) Punoqetno lice koje `ivi u vanbra~noj zajednici
sa maloqetnim licem uzrasta izme|u do 16 godina,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se roditeq,
usvojilac ili staralac koji maloqetnom licu iz stava 1.
dopusti da u vanbra~noj zajednici `ivi sa drugim licem
ili ga na to navede.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno iz
koristoqubqa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako se brak zakqu~i, gowewe se ne}e preduzeti, a
ako je preduzeto, obustavi}e se.
Oduzimawe maloqetnog lica
^lan 205.
(1) Ko maloqetno lice protivpravno zadr`i ili
oduzme od roditeqa, usvojioca, staraoca ili od
ustanove, odnosno lica kojima je ono povjereno, koga
zadr`ava ili spre~ava da ono bude kod lica koje ima
pravo na wega, ili onemogu}ava izvr{ewe odluke kojom
je maloqetnik povjeren odre|enom licu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno iz
koristoqubqa ili drugih niskih pobuda ili je usqed
djela te`e ugro`eno zdravqe, vaspitavawe ili {kolo-
vawe maloqetnog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) U~inioca djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji
dobrovoqno preda maloqetnika licu ili ustanovi kojoj
je on povjeren ili omogu}i izvr{ewe odluke o povjer-
avawu maloqetnika, sud mo`e osloboditi od kazne.
(4) Pri izricawu uslovne osude za djelo iz st. 1. i 2.
ovog ~lana sud mo`e odrediti obavezu u~iniocu da u
odre|enom roku preda maloqetnika licu ili ustanovi
kojoj je maloqetnik povjeren ili omogu}i izr{ewe
odluke kojom je maloqetnik povjeren odre|enom licu ili
ustanovi.
Promjena porodi~nog stawa
^lan 206.
(1) Ko podmetawem, zamjenom ili na drugi na~in
promijeni porodi~no stawe djeteta,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(2) Ko zamjenom ili na drugi na~in nehatno promi-
jeni porodi~no stawe djeteta,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(3) Poku{aj djela iz stava 1. je ka`wiv.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Zapu{tawe i zlostavqawe maloqetnog lica
^lan 207.
(1) Roditeq, usvojilac, staralac ili drugo lice koje
grubim zanemarivawem svoje du`nosti zbriwavawa i
vaspitawa zapusti maloqetno lice o kojem je du`no da se
stara,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Roditeq, usvojilac, staralac ili drugo lice koje
zlostavqa maloqetno lice ili ga prinu|ava na pretjer-
an rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloqetnog lica
ili na prosja~ewe, ili ga iz koristoqubqa navodi na
vr{ewe drugih radwi koje su {tetne za wegov razvoj,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa maloqetnog lica, ili se maloqetno lice odalo
prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asoci-
jalnog pona{awa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
Nasiqe u porodici ili porodi~noj zajednici
^lan 208.
(1) Ko primjenom nasiqa, drskim ili bezobzirnim
pona{awem ugro`ava spokojstvo, tjelesni integritet
ili du{evno zdravqe ~lana svoje porodice ili poro-
di~ne zajednice,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
kori{}eno oru`je, opasno oru|e ili drugo sredstvo
podobno da tijelo te{ko povrijedi ili zdravqe naru{i,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa ili su ona ~iwena prema maloqetnom licu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako je usqed djela iz prethodnih stavova nastupi-
la smrt ~lana porodice ili porodi~ne zajednice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
(5) Ko li{i `ivota ~lana porodice ili porodi~ne
zajednice kojeg je prethodno zlostavqao,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina.
(6) Pod porodicom ili porodi~nom zajednicom u
smislu ovog djela podrazumijevaju se i biv{i
supru`nici i wihova djeca, kao i roditeqi biv{ih
supru`nika.
Kr{ewe porodi~nih obaveza
^lan 209.
(1) Ko grubim kr{ewem zakonom utvr|enih
porodi~nih obaveza ostavi u te{kom polo`aju ~lana
porodice koji nije u stawu da se sam o sebi stara,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
lo te{ko naru{ewe zdravqa ~lana porodice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt ~lana porodice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
27
(4) Pri izricawu uslovne osude sud mo`e u~iniocu
postaviti uslov da uredno izvr{ava svoje obaveze zbri-
wavawa, vaspitawa i izdr`avawa.
Izbjegavawe davawa izdr`avawa
^lan 210.
(1) Ko izbjegava da daje izdr`avawe za lice koje je po
zakonu du`an da izdr`ava, a ta du`nost je utvr|ena na
osnovu izvr{ne sudske odluke ili izvr{nog poravnawa
pred sudom ili drugim nadle`nim organom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile te{ke posqedice za izdr`avano lice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine i
nov~anom kaznom.
(3) Pri izricawu uslovne osude sud mo`e u~iniocu
odrediti obavezu da izmiri dospjele obaveze i da uredno
daje izdr`avawe.
Glava dvadeset prva
KRIVI^NA DJELA PROTIV ZDRAVQA QUDI
Preno{ewe zarazne bolesti
^lan 211.
(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima
nadle`ni organ odre|uje preglede, dezinfekciju, izdva-
jawe bolesnika ili neke druge mjere za suzbijawe ili
spre~avawe zaraznih bolesti kod qudi, pa usqed toga
do|e do preno{ewa zarazne bolesti,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko ne
postupa po propisima ili naredbama iz stava 1. ovog
~lana u pogledu suzbijawa ili spre~avawa zaraznih
bolesti kod `ivotiwa koje se mogu prenijeti na qude, pa
usqed toga do|e do preno{ewa zarazne bolesti na qude.
(3) Ako je djelom iz stava 1. prenesena neizqe~iva
zarazna bolest,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
(5) Ako je usqed djela iz prethodnih stavova nastupi-
la te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom do
tri godine.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3. od dvije do
petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne
do osam godina.
Nepostupawe po zdravstvenim propisima
za vrijeme epidemije
^lan 212.
(1) Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti kod
qudi ne postupi po propisima, odlukama ili naredbama
kojima se odre|uju mjere za weno suzbijawe ili
spre~avawe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko za
vrijeme epidemije kakve opasne zarazne bolesti kod
`ivotiwa koja se mo`e prenijeti na qude, ne postupi po
propisima, odlukama ili naredbama kojima se odre|uju
mjere za suzbijawe ili spre~avawe.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. u~iwena nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
Neprimjewivawe mjera za za{titu od zarazne bolesti
^lan 213.
(1) Ko u bolnici, porodili{tu, internatu, {koli,
preduze}u ili drugoj organizaciji ili radwi u kojoj se
rukuje predmetima ishrane ili vr{e higijenske usluge, ne
primjeni odgovaraju}e higijenske mjere ili protivno
zdravstvenim propisima primi na rad ili dr`i na radu
lice koje boluje od zarazne bolesti, pa usqed toga do|e do
preno{ewa zarazne bolesti,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz stava 1. zatvorom od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Nesavjesno pru`awe qekarske pomo}i
^lan 214.
(1) Qekar koji se pri pru`awu qekarske pomo}i ne
pridr`ava pravila zdravstvene struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogor{awe zdravstvenog stawa
nekog lica,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i drugi
zdravstveni radnik koji se pri pru`awu medicinske
pomo}i ne pridr`ava pravila qekarske struke, pa time
prouzrokuje znatnije pogor{awe zdravstvenog stawa
nekog lica.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana na-
stupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do
tri godine.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana na-
stupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom
od jedne do osam godina.
Neukazivawe qekarske pomo}i
^lan 215.
(1) Qekar ili drugi zdravstveni radnik koji pro-
tivno svojoj qekarskoj du`nosti odbije da uka`e
28
qekarsku pomo} bolesniku ili licu kome je takva pomo}
potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za
`ivot ili opasnosti od nastupawa te{ke tjelesne
povrede ili te{kog naru{ewa zdravqa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana kod lica
kome nije ukazana qekarska pomo} nastupila te{ka tje-
lesna povreda ili mu je zdravqe te{ko naru{eno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt lica kojem nije ukazana qekarska pomo},
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanest godina.
Neovla{}eno pru`awe medicinskih usluga
^lan 216.
(1) Ko se protivno propisima neovla{}eno bavi
lije~ewem ili pru`awem drugih medicinskih usluga,
kazni}e se zatvorom do dvije godine i nov~anom kaznom.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe zdravqa
jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest
godina.
Nedozvoqeno presa|ivawe dijelova ~ovje~ijeg tijela
^lan 217.
(1) Ko radi presa|ivawa od drugog uzme dio tijela
ili drugom presadi dio tela, iako je uzimawe i
presa|ivawe dijela tijela po pravilima medicinske
nauke i struke neopravdano,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko radi
presa|ivawa uzme dio ~ovje~ijeg tijela prije nego {to je
smrt utvr|ena na propisan na~in.
(3) Ko radi presa|ivawa od drugog uzme dio tijela
ili drugom presadi dio tijela bez saglasnosti davaoca
ili primaoca ili saglasnosti wihovih zakonskih zas-
tupnika, ako davalac ili primalac nisu bili u stawu da
daju saglasnost,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Kaznom iz prethodnog stava kazni}e se i ko
neovla{}eno za nagradu prodaje ili posreduje pri
davawu dijelova tijela od `ivog ili umrlog lica radi
presa|ivawa.
Nasavjesno postupawe pri spravqawu
i izdavawu lijekova
^lan 218.
(1) Lice ovla{}eno za izdavawe lijekova za upotrebu
u medicini koje izda drugi lijek umjesto propisanog ili
zahtijevanog ako zamjena nije dozvoqena, ili koje ne
napravi lijek u propisanoj razmjeri ili koli~ini, ili
koje uop{te nesavjesno postupi pri stavqawu lijekova u
promet i time prouzrokuje pogor{awe zdravstvenog
stawa nekog lica,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Proizvodwa i stavqawe u promet proizvoda
{tetnih za lije~ewe
^lan 219.
(1) Ko proizvodi, prodaje ili na drugi na~in stavqa
u promet lijekove ili druga sredstva za lije~ewe koja su
{tetna za zdravqe,
kazni}e se zatvorom do dvije godine i nov~anom kaznom.
(2) Ko pribavqa, prera|uje ili protura zara`enu krv
ili drugo tkivo ili iz toga spravqena sredstva za
lije~ewe,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina i
nov~anom kaznom.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine i
nov~anom kaznom.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od
tri mjeseca do tri godine.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom
od jedne do osam godina.
(6) Proizvodi iz stava 1. ovog ~lana oduze}e se.
Neovla{}ena proizvodwa i stavqawe u promet otrova
^lan 220.
(1) Ko neovla{}eno proizvodi otrove, vr{i promet
otrova ili koristi otrove,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Otrovi i sredstva za wihovo spravqawe oduze}e se.
Proizvodwa i stavqawe u promet
{kodqivih proizvoda
^lan 221.
(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili na drugi
na~in stavqa u promet {kodqive `ivotne namirnice,
jelo, pi}e ili druge proizvode {kodqive za zdravqe
qudi,
kazni}e se zatvorom do dvije godine i nov~anom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko proizvodi, pro-
daje ili na drugi na~in stavqa u promet sredstva za
li~nu wegu, dje~ije igra~ke ili sli~ne proizvode za
masovno kori{}ewe ili potro{wu koji su {tetni za
zdravqe.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
kazni}e se zatvorom do jedne godine i nov~anom kaznom.
29
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do
tri godine.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom
od jedne do osam godina.
(6) [kodqive namirnice i proizvodi oduze}e se.
Nesavjesno vr{ewe pregleda `ivotnih namirnica
^lan 222.
(1) Veterinar ili drugi ovla{}eni veterinarski
radnik koji nesavjesno vr{i pregled stoke za klawe ili
mesa namijewenog za ishranu ili protivno propisima ne
izvr{i pregled i time omogu}i da se stavi u promet meso
ili `ivotne namirnice {kodqive za zdravqe qudi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Zaga|ivawe vode za pi}e i `ivotnih namirnica
^lan 223.
(1) Ko kakvom {kodqivom materijom zagadi vodu koja
qudima slu`i za pi}e ili `ivotne namirnice i time
prouzrokuje opasnost za `ivot ili zdravqe qudi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili te{ko naru{ewe
zdravqa jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Neovla{}ena proizvodwa i promet opojnih droga
^lan 224.
(1) Ko neovla{}eno proizvodi, prera|uje, prodaje
ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, dr`i
ili prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
ili na drugi na~in neovla{}eno stavqa u promet sup-
stance ili preparate koji su progla{eni za opojne
droge,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno od
strane vi{e lica ili je u~inilac ovog djela organizovao
mre`u preprodavaca ili posrednika, ili je za izvr{ewe
djela iskoristio dijete ili maloqetno lice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ko neovla{}eno pravi, nabavqa, posjeduje ili
daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje
zna da su namijewene za proizvodwu opojnih droga,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(4) U~inioca koji prijavi od koga nabavqa opojne
droge, sud mo`e bla`e kazniti ili osloboditi od kazne.
(5) Opojne droge i sredstva za wihovo spravqawe
oduze}e se.
Omogu}avawe u`ivawa opojnih droga
^lan 225.
(1) Ko navodi drugog na u`ivawe opojne droge ili mu
daje opojnu drogu da je u`iva on ili drugo lice, ili
stavi na raspolagawe prostorije radi u`ivawa opojne
droge ili na drugi na~in omogu}uje drugom da u`iva opo-
jnu drogu,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prema
djetetu, maloqetniku, du{evno poreme}enom licu ili
prema vi{e lica ili je izazvalo naro~ito te{ke
posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Opojne droge oduze}e se.
Glava dvadeset druga
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVA IZ RADNIH
ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURAWA
Povreda osnovnih prava radnika
^lan 226.
Ko se svjesno ne pridr`ava zakona, drugog propisa
ili kolektivnog ugovora o zasnivawu ili prestanku
radnog odnosa, o plati i wenim naknadama, radnom vre-
menu, odmoru ili odsustvovawu, o posebnoj za{titi na
radu `ena, omladine i invalida ili o zabrani prekovre-
menog ili no}nog rada i time povredi, uskrati ili
ograni~i radniku pravo koje mu pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Povreda prava pri zapo{qavawu i za vrijeme
nezaposlenosti
^lan 227.
(1) Ko drugome uskrati ili ograni~i pravo na slo-
bodno zapo{qavawe pod jednakim uslovima koji su pred-
vi|eni u zakonu ili drugim propisima,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko se
svjesno ne pridr`ava zakona ili drugih propisa o prav-
ima gra|ana za vrijeme nezaposlenosti i time neza-
poslenom licu uskrati ili ograni~i pravo koje mu pri-
pada.
30
Povreda prava iz socijalnog osigurawa
^lan 228.
Ko se svjesno ne pridr`ava zakona ili drugih
propisa o socijalnom osigurawu i time uskrati ili
ograni~i nekom licu pravo koje mu pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Zloupotreba prava iz socijalnog osigurawa
^lan 229.
Ko simulirawem ili prouzrokovawem bolesti ili
nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan na~in
postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osig-
urawa koje mu po zakonskim ili drugim propisima ne
pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Ne preduzimawe mera za{tite na radu
^lan 230.
(1) Lice odgovorno za preduzimawe mera za{tite na
radu koje se svjesno ne pridr`ava zakona ili drugih
propisa o mjerama za{tite na radu usqed ~ega nastupi
opasnost za `ivot ili zdravqe radnika,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Pri izricawu uslovne osude sud mo`e u~iniocu
odrediti obavezu da u odre|enom roku postupi po
propisima i mjerama za{tite na radu.
Glava dvadeset tre}a
KRIVI^NA DJELA PROTIV IMOVINE
Kra|a
^lan 231.
(1) Ko oduzme tu|u pokretnu stvar u namjeri da wenim
prisvajawem pribavi sebi ili drugom protivpravnu
imovinsku korist,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos
od 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim da pribavi malu
imovinsku korist,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Te{ka kra|a
^lan 232.
(1) Ako je kra|a izvr{ena:
1) obijawem ili provaqivawem ili drugim
savla|ivawem ve}ih prepreka da se do|e do stvari iz
zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili
drugih zatvorenih prostora,
2) na naro~ito opasan ili naro~ito drzak na~in,
3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oru`je
ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane,
4) od strane vi{e lica koja su se udru`ila za vr{ewe
kra|a,
5) iskori{}avawem stawa prouzrokovanog po`arom,
poplavom, zemqotresom ili sli~nom nesre}om,
6) iskori{}avawem nemo}i ili drugog te{kog stawa
nekog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od
10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog,
nau~nog ili kulturnog zna~aja, ili vrijednost ukradene
stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
Razbojni{tvo
^lan 233.
(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijet-
wom da }e neposredno napasti na `ivot ili tijelo
oduzme tu|u pokretnu stvar u namjeri da wenim prisva-
jawem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku
korist,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
nekom licu umi{qajno nanesena te{ka tjelesna povreda
ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili je upotri-
jebqeno kakvo oru`je ili opasno sredstvo, ili ako vri-
jednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana neko lice umi{qajno li{eno `ivota,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina
ili dugotrajnim zatvorom.
Razbojni~ka kra|a
^lan 234.
(1) Ko je na djelu kra|e zate~en, pa u namjeri da
ukradenu stvar zadr`i, upotrijebi silu protiv nekog
lica ili prijetwu da }e neposredno napasti na wegov
`ivot ili tijelo,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
nekom licu umi{qajno nanesena te{ka tjelesna povreda
ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili je upotri-
jebqeno kakvo oru`je ili opasno sredstvo, ili ako vri-
jednost ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana neko lice umi{qajno li{eno `ivota,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina
ili dugotrajnim zatvorom.
Utaja
^lan 235.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi pro-
tivpravnu imovinsku korist prisvoji tu|u pokretnu
stvar koja mu je povjerena,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos
od 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim da pribavi malu
imovinsku korist,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(3) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini staralac,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog,
nau~nog ili kulturnog zna~aja ili ako vrijednost utajene
stvari prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e se kazni-
ti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ko tu|u pokretnu stvar koju je na{ao ili do koje je
slu~ajno do{ao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi
ili drugom pribavi imovinsku korist,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
31
(6) Gowewe za djela iz st. 1, 2. i 5. preduzima se po
prijedlogu.
Oduzimawe tu|e stvari
^lan 236.
(1) Ko bez namjere pribavqawa imovinske koristi
protivpravno oduzme tu|u pokretnu stvar,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog,
nau~nog ili kulturnog zna~aja ili ako vrijednost
oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e
se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako
taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Gowewe za djelo iz stava 1. preduzima se po pri-
jedlogu.
Oduzimawe motornog vozila
^lan 237.
(1) Ko oduzme tu|e motorno vozilo u namjeri da ga
protivpravno upotrijebi za vo`wu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je upotreba vozila trajala du`e vrijeme ili je
na vozilu prouzrokovana ve}a {teta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Poku{aj krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana je
ka`wiv.
Neovla{}eno ula`ewe u za{ti}enu kompjutersku
bazu podataka
^lan 238.
(1) Ko neovla{}eno u|e u tu|u za{ti}enu kompjuter-
sku bazu podataka i unese izmjene, uni{ti, kopira,
upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav svoj podatak
ili kompjuterski virus, ili na neki drugi na~in u~ini
neupotrebqivim tu|e kompjuterske podatke ili pro-
grame,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako je djelom iz prethodnog stava pribavqena
velika imovinska korist ili je prouzrokovana znatna
imovinska {teta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Poku{aj djela iz stava 1. je ka`wiv.
Prevara
^lan 239.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu
protivpravnu imovinsku korist dovede koga la`nim
prikazivawem ili prikrivawem ~iwenica u zabludu ili
ga odr`ava u zabludi i time ga navede da ovaj na {tetu
svoje ili tu|e imovine ne{to u~ini ili ne u~ini,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist do 200 KM, a u~inilac je i{ao za tim
da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje
malu {tetu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska {teta
u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos
prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini samo u na-
mjeri da drugog o{teti,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(5) Gowewe za djelo iz stava 2. ovog ~lana se preduzi-
ma po prijedlogu.
Osigurani~ka prevara
^lan 240.
(1) Ko u namjeri da od osiguravaju}eg dru{tva
naplati osiguranu sumu, o{teti ili sakrije stvar koja je
osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi {tetu,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko u
namjeri da od osiguravaju}eg dru{tva naplati osiguranu
sumu za slu~aj tjelesnog o{te}ewa, tjelesne povrede ili
naru{ewa zdravqa, prouzrokuje sebi takvo o{te}ewe,
povredu ili naru{ewe zdravqa.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
Organizovawe nedozvoqenih igara na sre}u
^lan 241.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi pro-
tivpravnu imovinsku korist, organizuje, u~estvuje ili
poma`e pri organizovawu igara u kojima u~esnici
pla}aju odre|ene nov~ane iznose u~esnicima koji su se
prije wih ukqu~ili u igru i o~ekuju pla}awe odre|enih
nov~anih iznosa od u~esnika koji se budu nakon wih
ukqu~ili u igru,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko, u namjeri da bi
sebi ili nekom drugom pribavio protivpravnu imovin-
sku korist, organizuje, u~estvuje ili poma`e pri organi-
zovawu igara na sre}u za koje nije izdata dozvola
nadle`nog organa.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. nastala velika
imovinska {teta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Iznuda
^lan 242.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi pro-
tivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiqnom pri-
jetwom prinudi drugog da ne{to u~ini ili ne u~ini na
{tetu svoje ili tu|e imovine, ili ko na takav na~in
utjeruje dug,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri
izvr{ewu djela upotrijebqeno kakvo oru`je ili opasno
sredstvo, ili je djelo u~iweno od strane vi{e lica ili
na naro~ito grub i poni`avaju}i na~in,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vr{ewem djela iznude,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
32
Ucjena
^lan 243.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi pro-
tivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da }e pro-
tiv wega ili wemu bliskih lica otkriti ne{to {to bi
wihovoj ~asti ili ugledu {kodilo i time ga prinudi da
ne{to u~ini ili ne u~ini na {tetu svoje ili tu|e
imovine, ili ko na takav na~in utjeruje dug,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo u~iweno od
strane vi{e lica ili na naro~ito poni`avaju}i na~in,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(3) Ko se za nagradu bavi vr{ewem djela ucjene,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
Zloupotreba povjerewa
^lan 244.
(1) Ko zastupaju}i imovinske interese nekog lica ili
staraju}i se o wegovoj imovini ne ispuni svoju du`nost
ili zloupotrijebi data mu ovla{}ewa u namjeri da time
pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist ili da
o{teti lice ~ije imovinske interese zastupa ili o ~ijoj
se imovini stara,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je ovim djelom pribavqena imovinska korist
ili prouzrokovana {teta u iznosu koji prelazi 10.000
KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet god-
ina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini staralac
ili advokat, kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2. kada je
iznos preko 10.000 KM zatvorom od jedne do osam godina,
a kada je iznos preko 50.000 KM, zatvorom od dvije do
deset godina.
Zelena{tvo
^lan 245.
(1) Ko za davawe novca ili drugih potro{nih stvari
na zajam ili za vr{ewe usluge koju u~ini nekom licu,
primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu
imovinsku korist iskori{}avaju}i wegovo te{ko imovno
stawe, te{ke prilike, nu`du, nedovoqno iskustvo,
lakomislenost ili smawenu sposobnost rasu|ivawa,
kazni}e se zatvorom do tri godine i nov~anom kaznom.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana na-
stupile te{ke posqedice za o{te}enog ili je u~inilac
pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000
KM,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina i
nov~anom kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina i nov~anom
kaznom.
Prikrivawe
^lan 246.
(1) Ko stvar za koju zna da je pribavqena krivi~nim
djelom ili ono {to je za wu dobijeno prodajom ili za-
mjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na
drugi na~in pribavqa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u sa-
stavu grupe ili zlo~ina~ke organizacije, ili ako vrije-
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
dnost stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od 20.000
KM, u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do
pet godina, a ako taj iznos prelazi 100.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini, a mogao je i
bio du`an da zna da je stvar pribavqena krivi~nim
djelom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
Protivzakonito useqewe
^lan 247.
(1) Ko se neovla{}eno useli u tu|u zgradu, stan,
poslovni prostor ili druge prostorije,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Pri izricawu uslovne osude, sud u~iniocu mo`e
nalo`iti da u odre|enom roku napusti i isprazni pro-
stor u koji je uselio.
Protivpravno zauzimawe zemqi{ta
^lan 248.
(1) Ko protivpravno zauzme tu|e zemqi{te,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ko protivpravno zauzme tu|e zemqi{te u namjeri
da ga upotrijebi za gradwu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
O{te}ewe tu|e stvari
^lan 249.
(1) Ko uni{ti, o{teti ili u~ini neupotrebqivom
tu|u stvar,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovana
{teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se
kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Gowewe za djelo iz stava 1. preduzima se po pri-
jedlogu.
Paqevina
^lan 250.
(1) Ko zapali tu|u ku}u ili drugu zgradu namijewenu
za boravak ili ekonomsko kori{}ewe, ili poslovnu
zgradu ili zgradu koja je u javnoj upotrebi,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovana
{teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
O{te}ewe tu|ih prava
^lan 251.
(1) Ko u namjeri da osujeti ostvarewe prava na stvari
otu|i, uni{ti ili o{teti svoju stvar na kojoj drugi ima
zalo`no pravo ili pravo u`ivawa i time ga o{teti,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
uni{ti, o{teti, prikrije, prividno proda ili u~ini
neupotrebqivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki
wezin sastavni dio, ili prizna neistinito potra-
`ivawe, sastavi la`an ugovor ili nekom drugom pre-
33
varnom radwom prividno ili stvarno pogor{a svoje
imovno stawe i time umawi mogu}nost ili sprije~i
namirewe najmawe jednog od svojih povjerilaca.
(3) Gowewe za djelo iz stava 1. ovog ~lana preduzima
se po prijedlogu.
O{te}ewe stambenih i poslovnih zgrada i prostorija
^lan 252.
(1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili
drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz
stambenog ili poslovnog prostora skine ili o{teti
spoqwe ili unutra{we ure|aje, instalacije ili wihove
dijelove ili na drugi na~in znatno smawi upotre-
bqivost zgrade ili prostora,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je radi djela iz stava 1. ovog ~lana zgrada,
stambeni ili poslovni prostor postao neupotrebqiv,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Prisvajawe, uni{tewe ili o{te}ewe spomenika
kulture, za{ti}enih objekata prirode ili drugih
predmeta koji su od posebnog kulturnog ili
istorijskog zna~aja
^lan 253.
(1) Ko pri arheolo{kim, geolo{ko-paleontolo{kim
i minerolo{kim istra`ivawima i iskopavawima,
arhivskim istra`ivawima ili na drugi na~in prisvoji
iskopine, materijal ili na|eni predmet koji ima kultu-
rni ili istorijski zna~aj, arhivski materijal ili
prirodnu rijetkost,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko pro-
tivpravno uni{ti ili o{teti spomenik kulture,
za{ti}eni objekat prirode ili drugi predmet koji je od
posebnog kulturnog ili istorijskog zna~aja, ili stvar
koja predstavqa javno dobro.
(3) Ko neovla{}eno na spomeniku kulture izvr{i
konzervatorske, restauratorske ili istra`iva~ke
radove, ili ko neovla{}eno vr{i arheolo{ka
iskopavawa ili istra`ivawa, pa usqed toga spomenik
bude te`e o{te}en ili uni{ten,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana izvr{ena
prema predmetu ili spomeniku posebnog istorijskog ili
kulturnog zna~aja, ili je tim djelima prouzrokovana
velika {teta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Izno{ewe u inostranstvo predmeta koji su od
posebnog kulturnog ili istorijskog zna~aja ili
prirodnih rijetkosti
^lan 254.
(1) Ko neovla{}eno izveze ili iznese u inostranstvo
predmet koji je posebnog kulturnog ili istorijskog
zna~aja ili predmet koji predstavqa prirodnu rijetkost,
ili drugom omogu}i da to u~ini,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u odno-
su na dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili
prirodnog zna~aja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Iskreno kajawe
^lan 255.
Ako je u~inilac djela iz ~l. 231, 235, 236, 237, 247, 248,
249, 251. i 252. ovog zakona, prije nego {to je saznao da je
otkriven, vratio oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadio
{tetu ili je na drugi na~in otklonio {tetne posqedice
krivi~nog djela, sud ga mo`e osloboditi od kazne.
Gowewe u slu~aju kad je u~inilac u bliskom odnosu
sa o{te}enim
^lan 256.
Za krivi~na djela iz ~l. 231. stav 2., 235, 236, 237, 247,
249, ~l. 251. i 252. ovog zakona, ako su u~iwena prema
bra~nom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu
ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili prema drugim
licima sa kojima u~inilac `ivi u zajedni~kom
doma}instvu, gowewe se preduzima po prijedlogu.
Glava dvadeset ~etvrta
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRIVREDE I
PLATNOG PROMETA
Stvarawe monopolisti~kog polo`aja na tr`i{tu
^lan 257.
Ovla{}eno lice u preduze}u ili drugom subjektu
privrednog poslovawa ili preduzetnik koji suprotno
zakonu ili drugom propisu zakqu~i sporazum kojim se
drugo preduze}e ili pravno lice ograni~ava u slobod-
nom prometu robe ili usluga na odre|enom podru~ju ili
sa odre|enim preduze}ima ili drugim pravnim licima,
ili sklopi sporazum sa kojim se na drugi na~in stvara
monopolisti~ki polo`aj preduze}a ili drugog pravnog
lica na tr`i{tu, pa usqed toga preduze}e ili drugo
pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist ili za
drugog nastupi znatna imovinska {teta,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Zloupotreba la`nog ste~aja
^lan 258.
(1) Ko u namjeri da izbjegne pla}awe svojih obaveza,
prividnim ili stvarnim umawewem svoje imovine
prouzrokuje ste~aj na taj na~in {to:
1) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod
tr`i{ne vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi
ili uni{ti;
2) zakqu~i fiktivne ugovore o dugu ili prizna
nepostoje}a potra`ivawa;
3) prikrije, uni{ti, preina~i ili tako vodi
poslovne kwige, isprave ili spise koje je po zakonu ili
drugom propisu obavezno voditi da se iz wih ne mo`e
utvrditi stvarno imovno stawe, ili ovo stawe
sa~iwavawem la`nih isprava ili na drugi na~in
prika`e takvim da se na osnovu wega mo`e otvoriti
ste~aj,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina i nov~anom
kaznom.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile te{ke posqedice za povjerioca,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do deset godi-
na.
Prouzrokovawe ste~aja nesavjesnim poslovawem
^lan 259.
(1) Ko znaju}i za svoju prezadu`enost ili nesposob-
nost pla}awa, neracionalnim tro{ewem ili
otu|ivawem imovine u bescijewe, preuzimawem nesrazm-
jernih obaveza, prekomjernim kori{}ewem i davawem
34
zajmova, lakomislenim zakqu~ivawem ili obnavqawem
ugovora sa licima nesposobnim za pla}awe,
propu{tawem blagovremenog ostvarivawa svojih
potra`ivawa, uni{tewem imovine ili na drugi na~in
koji je u o~iglednoj suprotnosti sa wegovim du`nostima
u upravqawu imovinom ili savjesnim privrednim
poslovawem, prouzrokuje ste~aj ili zna~ajno umawewe
imovine pravnog lica i time o{teti drugog,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine i
nov~anom kaznom.
(2) Ako je u~inilac djela otklonio {tetne posqedice
djela prije nego {to je saznao da je otkriven,
kazni}e se kaznom zatvora do jedne godine, a mo`e se i
osloboditi od kazne.
Povreda ravnopravnosti u obavqawu privredne
djelatnosti
^lan 260.
(1) Ko zloupotrebom svog slu`benog polo`aja ili
ovla{}ewa ograni~i slobodno kretawe qudi, roba i
kapitala na podru~ju Republike Srpske, uskrati ili
ograni~i pravo privrednog dru{tva ili drugog pravnog
ili fizi~kog lica da se na podru~ju Republike Srpske
bavi prometom roba i usluga ili ko stavi privredno
dru{tvo ili drugo pravno ili fizi~ko lice u neravno-
pravan polo`aj prema drugim licima u pogledu uslova za
rad ili obavqawe prometa robe i usluga ili ograni~i
slobodnu razmjenu robe i usluga na podru~ju Republike
Srpske,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
(2) Slu`beno ili odgovorno lice u Republici
Srpskoj, koje zloupotrebom svog slu`benog polo`aja ili
ovla{}ewa ograni~i slobodno kretawe qudi, robe i
kapitala izme|u entiteta ili izme|u entiteta i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograni~i
pravo privrednog dru{tva ili drugog pravnog ili
fizi~kog lica da se na podru~ju drugog entiteta ili
Distrikta Br~ko Bosne i Hercegovine bavi prometom
robe i usluga ili stavi privredno dru{tvo ili drugo
pravno ili fizi~ko lice u neravnopravan polo`aj prema
drugim licima u pogledu uslova rada ili uslova
obavqawa prometa robe i usluga ili ograni~i slobodnu
razmjenu robe i usluga izme|u entiteta i Distrikta
Br~ko Bosne i Hercegovine,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Zloupotreba u ste~ajnom postupku ili postupku
prinudnog poravnawa
^lan 261.
(1) Ko u ste~ajnom postupku ili postupku prinudnog
poravnawa prijavi la`no potra`ivawe ili
potra`ivawe u la`nom isplatnom redu da bi time ost-
vario pravo koje mu ne pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do jedne godine.
(2) Povjerilac, ~lan povjerila~kog odbora ili
ste~ajni upravnik koji za sebe ili drugoga primi
imovinsku korist ili obe}awe imovinske koristi da se
donese ili da se ne donese odre|ena odluka, ili da se na
drugi na~in o{teti barem jedan povjerilac u ste~ajnom
postupku ili postupku prinudnog poravnawa,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do tri godine.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se ko povje-
riocu, ~lanu upravnog odbora ili ste~ajnom upravniku
da ili obe}a imovinsku korist radi izvr{ewa djela iz
stava 2. ovog ~lana.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
O{te}ewe ili povla{}ivawe povjerilaca
^lan 262.
(1) Ko znaju}i da je postao nesposoban za pla}awe,
isplatom duga ili na drugi na~in stavi kojeg povjerioca
u povoqniji polo`aj i time znatno o{teti najmawe
jednog od svojih povjerilaca,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se ko
znaju}i da je postao nesposoban za pla}awe, a u namjeri
da izigra povjerioce, prizna neistinito potra`ivawe,
sastavi la`an ugovor ili nekom drugom prevarnom ra-
dwom o{teti najmawe jednog od svojih povjerilaca.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila znatna {teta ili ako je radi toga prema
o{te}enom pokrenut postupak prinudnog poravnawa ili
ste~aj,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Zloupotreba ovla{}ewa u privredi
^lan 263.
(1) Odgovorno lice u preduze}u ili drugom subjektu
privrednog poslovawa koje u namjeri pribavqawa pro-
tivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno
lice:
1) stvara ili dr`i nedozvoqene fondove u zemqi ili
inostranstvu;
2) sastavqawem isprava neistinitog sadr`aja,
la`nim bilansima, procjenama ili inventarisawem ili
drugim la`nim prikazivawem ili prikrivawem ~iweni-
ca, neistinito prikazuje stawe i kretawe sredstava i
rezultata poslovawa;
3) pravno lice stavi u povoqniji polo`aj prilikom
dobijawa sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnom
licu ne bi priznale prema postoje}im propisima;
4) pri izvr{avawu poreskih ili drugih zakonskih
obaveza uskrati sredstva koja predstavqaju javni prihod;
5) namjenska sredstva sa kojima raspola`e koristi
protivno wihovoj namjeni;
6) na drugi na~in grubo prekr{i zakon ili pravila
poslovawa u odnosu na raspolagawe, kori{}ewe i
upravqawe imovinom,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
znatna imovinska korist ili je nastupila {teta velikih
razmjera,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
Nesavjesno privredno poslovawe
^lan 264.
(1) Odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom
licu u kome nema ve}inski udio, koje svjesnim kr{ewem
zakona ili drugog propisa o poslovawu o~igledno nesa-
vjesno posluje i time prouzrokuje znatnu imovinsku
{tetu tom pravnom licu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. nastupila prinudna
likvidacija ili je to pravno lice do{lo pod ste~aj,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Poslovna prevara
^lan 265.
(1) Ko obavqaju}i privrednu djelatnost pri skla-
pawu ili izvr{ewu ugovora ili posla obmane drugoga
prikazivawem da }e obaveze biti ispuwene ili prikri-
vawem da obaveze ne}e biti ili da ne}e mo}i biti
35
ispuwene, pa radi djelimi~nog ili potpunog neispuwe-
wa obaveze za drugu stranu ili nekog drugog nastupi
imovinska {teta,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana
prouzrokovana {teta koja prelazi iznos od 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
Zakqu~ewe {tetnog ugovora
^lan 266.
(1) Ko kao predstavnik ili zastupnik pravnog lica
koje obavqa privrednu djelatnost u kojem nema ve}inski
udio, zakqu~i ugovor za koji zna da je {tetan za pravno
lice ili zakqu~i ugovor suprotno ovla{}ewima i time
nanese {tetu pravnom licu,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usqed djela iz prethodnog stava nastupila
velika {teta za pravno lice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
Neovla{}eno primawe poklona ili darova
^lan 267.
(1) Ko zastupaju}i imovinske interese nekog pravnog
lica zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu
drugu korist da bi bio zakqu~en ili da ne bi bio
zakqu~en sporazum, ili da se izvr{i ili da se ne izvr{i
neka druga radwa na {tetu pravnog lica, pa radi toga za
to pravno lice nastupi ve}a imovinska {teta,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) U~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana koji nakon
zakqu~enog ili nezakqu~enog sporazuma, ili izvr{ene
ili neizvr{ene neke druge radwe na {tetu pravnog lica,
zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu drugu
korist,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Nagrada, poklon ili druga korist oduze}e se.
Neovla{}eno davawe poklona ili darova
^lan 268.
(1) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog
pravnog lica da ili poku{a dati ili obe}a nagradu,
poklon ili kakvu drugu korist radi toga da bi dobio
kakvu neopravdanu pogodnost pri ugovarawu posla iz
stava 1. ~lana 258. ovog zakona,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog
pravnog lica da ili poku{a dati ili obe}a nagradu,
poklon ili kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku
korist kao protivuslugu za sklapawe kakvog posla ili za
izvr{ewe kakvog posla,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Izvr{ilac djela iz prethodnih stavova koji je dao
poklon ili nagradu na zahtjev ili je djelo prijavio prije
nego {to je otkriveno ili prije nego je saznao da je
otkriveno, mo`e se osloboditi od kazne.
(1) Dati poklon ili nagrada oduze}e se, a u slu~aju iz
stava 3. mo`e se vratiti onome ko je dao.
Odavawe i neovla{}eno pribavqawe poslovne tajne
^lan 269.
(1) Ko neovla{}eno drugom saop{ti, preda ili na
drugi na~in u~ini dostupnim podatke koji predstavqaju
poslovnu tajnu, kao i ko pribavqa ovakve podatke u nam-
jeri da ih preda nepozvanom licu,
kazni}e se zatvorom od jedne do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko, s
namjerom da ih neovla{}eno upotrijebi, na protivpra-
van na~in do|e do podataka koji predstavqaju poslovnu
tajnu.
(3) Ako je odavawe, odnosno pribavqawe podataka
izvr{eno radi wihovog odno{ewa u inostranstvo ili
ako je djelo u~iweno iz koristoqubqa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je djelo iz st. 1. i 3. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
Odavawe i kori{}ewe berzanske tajne
^lan 270.
(1) Ko poslovne podatke berze koji nisu dostupni
svim u~esnicima u berzi saop{ti nepozvanom licu ili
ko do|e do takvih podataka, pa wihovim kori{}ewem na
berzi ostvari protivpravnu imovinsku korist,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
Upad u kompjuterski sistem
^lan 271.
(1) Ko u privrednom poslovawu u namjeri da sebi ili
drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist ili
drugog o{teti, neovla{}eno unese izmjene, sakrije,
objavi, izbri{e ili uni{ti tu|e kompjuterske podatke
ili programe,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska {teta
u iznosu koji prelazi 10.000 KM, u~inilac }e se kazniti
zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos
prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
Neovla{}ena upotreba tu|e firme, uzorka ili modela
^lan 272.
(1) Ko se u namjeri da obmane kupce ili korisnike
usluga poslu`i tu|om firmom, tu|im `igom ili za{ti-
tnim znakom, tu|om oznakom o geografskom porijeklu
ili drugom posebnom oznakom robe ili unese pojedina
obiqe`ja oznaka u svoju firmu, svoj `ig ili za{titni
znak ili u svoju posebnu oznaku robe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko u
namjeri iz prethodnog stava neovla{}eno iskoristi
tu|i model ili uzorak ili pu{ta u promet predmete
izra|ene na wihovoj osnovi.
(3) Predmeti iz st. 1. i 2. ovog ~lana oduze}e se.
Neovla{}ena upotreba tu|eg pronalaska
^lan 273.
(1) Ko u proizvodwi ili privrednom prometu
neovla{}eno upotrijebi tu|i prijavqeni ili za{ti}eni
pronalazak,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
36
(2) Ko neovla{}eno objavi su{tinu tu|eg pronalaska
prije nego {to je ovaj pronalazak na na~in utvr|en
zakonom objavqen,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(3) Proizvodi izra|eni na osnovu neovla{}ene
upotrebe tu|eg pronalaska }e se oduzeti.
Falsifikovawe ili uni{tavawe poslovnih ili
trgova~kih kwiga ili isprava
^lan 274.
(1) Ko u poslovne ili trgova~ke kwige, isprave ili
spise koje je du`an da vodi na osnovu zakona ili drugog
propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki
va`an podatak, ili svojim potpisom ili pe~atom ovjeri
poslovnu ili trgova~ku kwigu, ispravu ili spis sa nei-
stinitom sadr`inom, ili svojim potpisom ili pe~atom
omogu}i pravqewe poslovne ili trgova~ke kwige,
isprave ili spisa sa neistinitom sadr`inom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Kazni}e se kaznom iz stava 1. ovog ~lana i ko nei-
stinitu poslovnu ili trgova~ku kwigu, ispravu ili spis
upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uni{ti, o{teti,
prikrije ili na drugi na~in u~ini neupotrebqivom
poslovnu kwigu, ispravu ili spis.
Falsifikovawe i upotreba hartija od vrijednosti
^lan 275.
(1) Ko napravi la`ne hartije od vrijednosti ili
preina~i prave hartije od vrijednosti u namjeri da ih
upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu,
ili ko takve la`ne hartije upotrijebi kao prave ili ih u
toj namjeri pribavi,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do dvije godine.
(2) Ako ukupan iznos na koji glase hartije od vrijed-
nosti iz stava 1. ovog ~lana prelaze 10.000 KM, u~inilac
}e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ko la`ne hartije od vrijednosti koje je primio
kao prave, pa saznav{i da su la`ne, stavi u promet,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(4) La`ne hartije od vrijednosti oduze}e se.
Falsifikovawe kreditnih kartica i kartica
za bezgotovinsko pla}awe
^lan 276.
(1) Ko napravi la`nu kreditnu ili karticu za bezgo-
tovinsko pla}awe ili ko preina~i takvu pravu karticu
u namjeri da je upotrijebi kao pravu ili ko takvu la`nu
karticu upotrijebi kao pravu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je u~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana
upotrebom kartice pribavio imovinsku korist,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do tri godine.
(3) Ako je u~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana prib-
avio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Falsifikovawe znakova za vrijednost
^lan 277.
(1) Ko napravi la`ne znakove za vrijednost ili ko
preina~i koji od pravih znakova u namjeri da ih upotri-
jebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu ili ko
takve la`ne znakove upotrijebi kao prave, ili ih u toj
namjeri pribavi,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do dvije godine.
(2) Ako ukupna vrijednost znakova iz stava 1. ovog
~lana prelazi iznos od 10.000 KM, u~inilac }e se kazni-
ti zatvorom od {est mjeseci do pet godina, a ako taj
iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko odstrawivawem `iga kojim se znaci za vrijed-
nost poni{tavaju ili kojim drugim na~inom ide za tim
da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da
nisu upotrijebqeni, ili ko upotrijebqene znakove pono-
vo upotrijebi ili proda kao da va`e,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(4) La`ni znakovi za vrijednost oduze}e se.
Pravqewe, nabavqawe i davawe drugom sredstava
za falsifikovawe
^lan 278.
(1) Ko pravi, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje dru-
gom na upotrebu sredstva za pravqewe la`nog novca ili
la`nih hartija od vrijednosti,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(2) Ko pravi, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje dru-
gom na upotrebu sredstva za pravqewe la`nih znakova za
vrijednost,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do dvije godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. oduze}e se.
Falsifikovawe znakova za obqe`avawe robe,
mjera i tegova
^lan 279.
(1) Ko u namjeri da ih upotrijebi kao prave napravi
la`ne pe~ate, `igove, marke ili druge znakove za
obiqe`avawe doma}e ili strane robe kojima se `igo{e
zlato ili drugi plemeniti metali, drvo, stoka ili kakva
druga roba, ili ko u istoj namjeri takve prave znakove
preina~i ili ko takve la`ne znakove upotrijebi kao
prave,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
izvr{i falsifikovawe mjera ili tegova.
(3) Ko pravi, nabavqa, prodaje ili daje drugom na
upotrebu sredstva za pravqewe znakova za obiqe`avawe
robe, la`nih mjera i tegova,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(4) La`ni znaci, mjere i tegovi oduze}e se.
Prawe novca
^lan 280.
(1) Ko novac ili imovinu za koje zna da su pri-
bavqeni krivi~nim djelom primi, zamijeni, dr`i, s wim
raspola`e, upotrijebi ga u privrednom poslovawu ili ga
na drugi na~in prikrije ili poku{a prikriti,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
37
(2) Ako je izvr{ilac djela iz stava 1. istovremeno i
izvr{ilac ili sau~esnik u krivi~nom djelu kojim je
pribavqen novac ili imovinska korist iz prethodnog
stava,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je novac ili imovina iz st. 1. i 2. velike vri-
jednosti,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako djela iz prethodnih stavova izvr{i vi{e
lica koja su se udru`ila za vr{ewe takvih djela,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
(5) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ta~. 2. i 3.
ovog ~lana u~inilac postupao nehatno u odnosu na oko-
lnost da su novac ili imovinska korist pribavqeni
krivi~nim djelom,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(6) Novac i imovina iz prethodnih stavova oduze}e se.
Nedozvoqena trgovina
^lan 281.
(1) Ko nemaju}i ovla{}ewe za trgovinu, nabavi robu
ili druge predmete u ve}oj koli~ini ili vrijednosti u
svrhu prodaje, ili ko se neovla{}eno i u ve}em obimu
bavi trgovinom ili posredovawem u trgovini i zastu-
pawem doma}ih privrednih subjekata u prometu robe ili
usluga,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ko se bavi prodajom robe ~iju je proizvodwu
neovla{}eno organizovao,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog ~lana kazni}e se i ko
neovla{}eno prodaje, kupuje ili vr{i razmjenu robe ili
predmeta ~iji je promet zabrawen ili ograni~en.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana
organizovao mre`u preprodavaca ili posrednika, ili je
postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000
KM,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Roba i predmeti nedozvoqene trgovine oduze}e se.
Obmawivawe kupaca
^lan 282.
(1) Ko u namjeri obmawivawa kupaca stavi u promet
proizvode u ve}em obimu sa oznakom u koju su uneseni
podaci koji ne odgovaraju sadr`ini, porijeklu ili
kvalitetu proizvoda, stavqa u promet proizvode koji po
svojoj te`ini ili kvalitetu ne odgovaraju onome {to se
redovno pretpostavqa kod takvih proizvoda, ili na
proizvode stavqa oznaku za{tite za proizvode koji nisu
za{ti}eni, ili stavi u promet proizvode bez oznake o
sadr`ini, vrsti, porijeklu, roku trajawa ili kvalitetu
proizvoda kad je ovakva oznaka propisana,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ko u namjeri obmawivawa kupaca la`no objavi da
je sni`ena cijena robi ili da se vr{i rasprodaja robe
ili da predstoji povi{ewe cijena ili na drugi na~in
la`nom reklamom obmawuje kupce u pogledu cijene
proizvoda koje prodaje,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Obmana pri dobijawu kredita ili drugih pogodnosti
^lan 283.
(1) Ko u namjeri da za sebe ili drugog dobije kredit,
investiciona sredstva, subvencije ili kakvu drugu
pogodnost, davaocu kredita ili subjektu nadle`nom za
odobravawe pogodnosti, da neistinite ili nepotpune
podatke o imovnom stawu ili druge podatke zna~ajne za
dobijawe kredita ili druge pogodnosti,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(2) Ko djelom iz stava 1. ovog ~lana dobije sredstva u
iznosu koji prelazi 10.000 KM, kazni}e se zatvorom od
jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
(3) Ko dobijeni kredit, investiciona sredstva, su-
bvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi za drugu
namjenu od one koja mu je odobrena,
kazni}e se zatvorom do dvije godine i nov~anom kaznom.
Nedozvoqeno bavqewe bankarskom djelatno{}u
^lan 284.
(1) Ko se bez odobrewa ili protivno uslovima pod
kojima je ono dato bavi bankarskom djelatno{}u,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazni}e se zatvorom od
dvije do deset godina, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
Izdavawe hartija od vrijednosti bez pokri}a
^lan 285.
Kaznom zatvora od jedne do osam godina kazni}e se:
1) odgovorno lice u banci ili drugom pravnom licu
koje izdaje hartije od vrijednosti, koje dozvoli izdavawe
hartija od vrijednosti iako je znalo ili moglo i bilo
du`no da zna za nemogu}nost izvr{ewa obaveza izdavao-
ca koje proizilaze iz emisije pod uslovima, u roku i na
na~in utvr|en zakonom ili odlukom o emisiji;
2) slu`beno lice koje odobri izdavawe hartija od
vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo du`no da
zna za nemogu}nost izvr{ewa obaveza koje proizilaze iz
emisije pod uslovima, u roku i na na~in utvr|en zakonom
ili odlukom o emisiji;
3) odgovorno lice u banci koje odobri garanciju po
odre|enoj emisiji hartija od vrijednosti iako je znalo
ili moglo i bilo du`no da zna za nemogu}nost izvr{ewa
obaveza banke koja daje garancije pod uslovima, u roku i
na na~in predvi|en zakonom ili garancijom.
Izdavawe ~eka i sredstava bezgotovinskog
pla}awa bez pokri}a
^lan 286.
(1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi pro-
tivpravnu imovinsku korist izda ili stavi u promet ~ek
za koji zna da nema pokri}e, pa time pribavi imovinsku
korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM,
kazni}e se nov~anom kaznom i zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko u
namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist,
izda, stavi u promet ili koristi akceptni nalog,
mjenicu, kakvu garanciju, kreditnu ili platnu karticu
ili kakvo drugo sredstvo pla}awa ili obezbje|ewa
pla}awa, iako zna da za to nema pokri}a i time pribavi
imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM.
38
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana pribavqe-
na imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se od dvije do deset godina.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1. i 2. obezbijedio
pokri}e pre nego {to je saznao da je otkriven, mo`e se
osloboditi od kazne.
Utaja poreza i doprinosa
^lan 287.
(1) Ko izbjegne pla}awe poreza propisanih poreskim
zakonodavstvom Republike Srpske ili doprinosa
zdravstvenog ili penzijskog osigurawa propisanih u
Republici Srpskoj ne daju}i tra`ene podatke ili daju}i
la`ne podatke o svom ste~enom oporezivom prihodu ili
o drugim ~iwenicama koje su od uticaja na utvr|ivawe
ovakvih obaveza, a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjega-
va prelazi 10.000 KM,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Ko po~ini krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana,
a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjegava prelazi 50.000
KM,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko po~ini krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana,
a iznos obaveze ~ije se pla}awe izbjegava prelazi 150.000
KM,
kazni}e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
La`na poreska isprava
^lan 288.
(1) Ko izda la`nu ispravu ~ije se podno{ewe tra`i
po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj ili ko
ne izda ispravu ~ije se izdavawe tra`i po poreskom
zakonodavstvu u Republici Srpskoj,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Ko krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u
odnosu na ve}i broj isprava, a time bude izbjegnuta
naplata ve}eg iznosa javnih prihoda,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
Podno{ewe la`ne poreske prijave
^lan 289.
Ko dostavi poreskom organu la`nu prijavu ili drugi
la`ni podatak ~ije se podno{ewe po poreskom zakono-
davstvu u Republici Srpskoj tra`i,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Spre~avawe poreskog slu`benika u obavqawu
slu`bene du`nosti
^lan 290.
(1) Ko silom ili prijetwom upotrebe sile sprije~i
ili nastoji sprije~iti poreskog slu`benika u obavqawu
wegove slu`bene du`nosti ili ko ga prisili da
slu`benu radwu ne u~ini,
kazni}e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana, u~inilac poreskog slu`benika zlostavqao,
prijetio upotrebom oru`ja ili mu je nanio tjelesnu
povredu,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) U~inilac krivi~nog djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postu-
pawem poreskog slu`benika mo`e se osloboditi kazne.
Napad na poreskog slu`benika u obavqawu
slu`bene du`nosti
^lan 291.
(1) Ko napadne ili ozbiqno zaprijeti da }e napasti
poreskog slu`benika ili lice koje poreskom slu`beniku
poma`e u otkrivawu i istrazi povrede poreskih propisa
u Republici Srpskoj,
kazni}e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac poreskog slu`benika ili lice koje
poma`e poreskom slu`beniku tjelesno povrijedi ili
prijeti upotrebom oru`ja,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
(3) Ako pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac poreskog slu`benika ili lice koje
poma`e poreskom slu`beniku te{ko tjelesno povrijedi,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Nepravilno izdvajawe sredstava pravnih lica
^lan 292.
Odgovorno lice u pravnom licu koje je po poreskom
zakonodavstvu u Republici Srpskoj li~no odgovorno, a
koje je odobrilo izdvajawe sredstava pravnog lica u
druge svrhe, a ne za pla}awe poreske obaveze pravnog
lica, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravnog
lica za pravovremeno pla}awe poreske obaveze,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
Glava dvadeset peta
KRIVI^NA DJELA PROTIV USTAVNOG URE\EWA
REPUBLIKE SRPSKE
Napad na ustavno ure|ewe
^lan 293.
Ko silom ili prijetwom upotrebe sile ili na drugi
protivpravan na~in poku{a da promijeni ustavno
ure|ewe Republike Srpske,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Ugro`avawe teritorijalne cjeline
^lan 294.
Ko silom ili drugim protivustavnim putem poku{a
da odcijepi dio teritorije Republike Srpske ili da dio
wihove teritorije pripoji drugom entitetu,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
Dovo|ewe Republike Srpske u polo`aj
pot~iwenosti ili zavisnosti
^lan 295.
Gra|anin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine
koji poku{a da dovede Republiku Srpsku u polo`aj
pot~iwenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dr`avi,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
Ubistvo predstavnika najvi{ih organa
Republike Srpske
^lan 296.
Ko u namjeri ugro`avawa ustavnog ure|ewa ili bezb-
jednosti Republike Srpske li{i `ivota predsjednika
ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika
Narodne skup{tine Republike Srpske, predsjednika
39
Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda
Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda
Republike Srpske ili glavnog republi~kog tu`ioca,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Otmica najvi{ih predstavnika Republike Srpske
^lan 297.
(1) Ko u namjeri ugro`avawa ustavnog ure|ewa ili
bezbjednosti Republike Srpske izvr{i otmicu predsjed-
nika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjedni-
ka Narodne skup{tine Republike Srpske, predsjednika
Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda
Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda
Republike Srpske ili glavnog republi~kog tu`ioca,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) U~inilac djela iz stava 1. koji oteto lice
dobrovoqno pusti na slobodu prije nego je saznao da je
otkriven,
kazni}e se kaznom zatvora do dvije godine, a mo`e se i
osloboditi od kazne.
Oru`ana pobuna
^lan 298.
(1) Ko u~estvuje u oru`anoj pobuni koja je upravqena
na ugro`avawe ustavnog ure|ewa ili bezbjednosti
Republike Srpske ili wenih najvi{ih organa,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Organizator ili kolovo|a pobune,
kazni}e se zatvorom od pet do petnaest godina.
Terorizam
^lan 299.
(1) Ko u~ini teroristi~ki akt s ciqem ozbiqnog zas-
tra{ivawa gra|ana ili prisiqavawa organa vlasti u
Republici Srpskoj da {to u~ini ili neu~ini ili s
ciqem ozbiqnog naru{avawa ili uni{tavawa osnovnih
politi~kih, ustavnih, ekonomskih ili dru{tvenih orga-
nizacionih jedinica u Republici Srpskoj,
kazni}e se kaznom zatvora najmawe tri godine.
(2) Ako je usqed krivi~nog djela iz stava 1. ovog
~lana nastupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti kaznom zatvora najmawe pet godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac neko lice s umi{qajem li{io
`ivita,
kazni}e se zatvorom od najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
(4) Teroristi~ki akt u smislu ovog ~lana podrazumi-
jeva koju od sqede}ih namjernih radwi koja s obzirom na
svoju prirodu ili okolnost mo`e ozbiqno o{tetiti
dr`avu ili me|unarodnu organizaciju:
1) napad na `ivot lica koje mo`e prouzrokovati
wegovu smrt,
2) napad na tjelesni integritet lica,
3) protivpravno zatvarawe, dr`awe zatvorenog ili
na drugi na~in oduzimawe ili ograni~avawe slobode
kretawa drugom licu s ciqem da se wega ili nekoga dru-
goga prisili da {to u~ini, neu~ini ili trpi (otmica)
ili uzimawe talaca,
4) nano{ewe velike {tete objektima Republike
Srpske ili javnim objektima, saobra}ajnom sistemu,
objektima infrastrukture ukqu~uju}i informati~ki
sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinental-
nom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
{tetu je vjerovatno da }e ugroziti qudski `ivot ili
dovesti do znatne materijalne {tete,
5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva
javnog saobra}aja ili prevoza robe,
6) proizvodwu, posjedovawe, sticawe, prevoz, snabdi-
jevawe, kori{}ewe ili osposobqavawe za kori{}ewe
oru`ja, eksploziva, nuklearnog, biolo{kog ili hemi-
jskog oru`ja ili radioaktivnih materijala, te
istra`ivawe i razvoj biolo{kog, hemijskog ili
radioaktivnih materijala,
7) ispu{tawe opasnih materija ili izazivawe
po`ara, eksplozija ili poplava s ciqem ugro`avawa
qudskih `ivota,
8) ometawe ili zaustavqawe snabdijevawa vodom,
elektri~nom energijom ili drugim prirodnim resursom
s ciqem ugro`avawa qudskih `ivota,
9) prijetwa izvr{ewem kojeg djela iz ta~ke 1. do 8.
ovog stava.
Uzimawe talaca
^lan 300.
(1) Ko drugog zatvori, dr`i zatvorenog ili mu na
drugi na~in oduzme ili ograni~i slobodu kretawa ili
ga dr`i ili prijeti da }e ga ubiti, povrijediti ili daqe
dr`ati kao taoca, s ciqem da primora Republiku Srpsku
da {to u~ini ili neu~ini kao izri~iti ili pre}utni
uslov za osloba|awe taoca,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je usqed krivi~nog djela iz stava 1. ovog
~lana nastupila smrt otetog lica,
u~inilac }e se kazniti kaznom zatvora najmawe pet god-
ina.
(3) Ako je pri izvr{ewu krivi~nog djela iz stava 1.
ovog ~lana u~inilac oteto lice s umi{qajem li{io
`ivota,
kazni}e se kaznom zatvora najmawe deset godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora.
Finansirawe teroristi~kih aktivnosti
^lan 301.
(1) Ko bilo na koji na~in direktno ili indirektno
daje ili prikupqa sredstva s ciqem da se upotrijebe ili
znaju}i da }e se upotrijebiti u cjelini ili djelimi~no za
izvr{ewe:
1) krivi~nog djela iz ~lana 299. (terorizam) i ~lana
300. (uzimawe talaca) ovog zakona,
2) drugog krivi~nog djela koje mo`e prouzrokovati
smrt ili te`u tjelesnu povredu civilnog lica ili lica
koje aktivno ne u~estvuje u neprijateqstvima u oru`anom
sukobu kada je ciq takvog djela, po wegovoj prirodi ili
okolnostima zastra{ivawe gra|ana ili prisiqavawe
organa vlasti u Republici Srpskoj da ne{to u~ine ili
ne u~ine,
kazni}e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Diverzija
^lan 302.
Ko u namjeri ugro`avawa ustavnog ure|ewa ili bezb-
jednosti Republike Srpske ru{ewem, paqewem ili na
drugi na~in uni{ti ili o{teti industrijski, poqo-
privredni objekat, saobra}ajno sredstvo, ure|aj ili
postrojewa, ure|aji sistema veze, ure|aj javne upotrebe za
vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladi{te, zgradu
ili kakav drugi objekt koji ima ve}i zna~aj za bezbjed-
nost ili snabdijevawe gra|ana ili za privredu ili
funkcionisawe javnih slu`bi,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
40
Sabota`a
^lan 303.
Ko u namjeri ugro`avawa ustavnog ure|ewa ili bezb-
jednosti Republike Srpske na prikriven, podmukao ili
drugi sli~an na~in, u vr{ewu svoje slu`bene du`nosti
ili radne obaveze, prouzrokuje znatnu {tetu za dr`avni
organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi dr`avni
organ ili pravno lice,
kazni}e se zatvorom od dvije do petnaest godina.
[pijuna`a
^lan 304.
(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slu`bene podatke
ili dokumente saop{ti, preda ili u~ini dostupnim
stranoj dr`avi, stranoj organizaciji ili licu koje im
slu`i,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko za stranu dr`avu ili organizaciju stvara
obavje{tajnu slu`bu u Republici Srpskoj ili wom
rukovodi,
kazni}e se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ko stupi u stranu obavje{tajnu slu`bu,
prikupqa za wu podatke ili na drugi na~in poma`e wen
rad,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavqa tajne podatke ili dokumente u nam-
jeri da ih saop{ti ili preda stranoj dr`avi, stranoj
organizaciji ili licu koje i slu`i,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupile te{ke posqedice za bezbjednost, ekonomsku ili
vojnu mo} zemqe,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
Odavawe tajne Republike Srpske
^lan 305.
(1) Ko neovla{}eno nepozvanom licu saop{ti,
preda ili u~ini dostupnim podatke ili dokumente koji
su mu povjereni ili do kojih je na drugi na~in do{ao, a
koji predstavqaju tajnu Republike Srpske,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(1) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno za
vrijeme ratnog stawa ili neposredne ratne opasnosti
ili oru`anog sukoba, ili je dovelo do ugro`avawa bezb-
jednosti, ekonomske ili vojne mo}i zemqe,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(4) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno nehat-
no,
u~inilac }e se kazniti zatovorom od jedne do osam godi-
na.
Upu}ivawe i prebacivawe na teritoriju Republike
Srpske oru`anih grupa, oru`ja i municije
^lan 306.
Ko upu}uje ili prebacuje na teritoriju Republike
Srpske oru`ane grupe, teroriste, {pijune, diverzante,
oru`je, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi
materijal za izvr{ewe krivi~nih djela iz ove glave,
kazni}e se zatvorom od jedne od deset godina.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Pozivawe na nasilnu promjenu ustavnog ure|ewa
Republike Srpske
^lan 307.
(1) Ko u namjeri ugro`avawa ustavnog ure|ewa ili
bezbjednosti Republike Srpske, poziva ili podsti~e da
se silom promijeni wihovo ustavno ure|ewe ili svrgnu
najvi{i predstavnici organa vlasti,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini uz pomo}
iz inostranstva,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko u namjeri rasturawa izra|uje ili umno`ava
materijal koji je po svom sadr`aju takav da poziva ili
podsti~e na vr{ewe djela iz stava 1. ovog ~lana ili ko
upu}uje ili prebacuje na teritoriju Republike Srpske
takav materijal ili dr`i ve}u koli~inu tog materijala
u namjeri da ga on ili neko drugi rastura,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Pomo} u~iniocu poslije izvr{enog krivi~nog djela
protiv ustavnog ure|ewa Republike Srpske
^lan 308.
(1) Ko u~inioca krivi~nog djela iz ~l. 293. do 307.
ovog zakona krije, daje mu skloni{te, hranu, materijal,
novac ili druga sredstva, ili mu na drugi na~in poma`e
da bi sprije~io ili ote`ao wegovo otkrivawe ili
hvatawe,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Nema krivi~nog djela ako je lice kome je u~ini-
lac djela navedenih u stavu 1. ovog ~lana bra~ni drug,
lice koje sa wima `ivi u trajnoj vanbra~noj zajednici,
kao i srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra,
usvojilac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od
navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od wih `ivi
u trajnoj vanbra~noj zajednici.
Stvarawe zlo~ina~kog udru`ewa za vr{ewe krivi~nih
djela protiv ustavnog ure|ewa Republike Srpske
^lan 309.
(1) Ko organizuje kakvo udru`ewe radi vr{ewa
krivi~nih djela iz ~l. 293. do 297., ~l. 299. do 301. i ~lana
306. ovog zakona,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ko postane ~lan nekog udru`ewa iz prethodnog
stava, kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) U~inilac djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana koji
sprije~i izvr{ewe krivi~nih djela navedenih u stavu 1.
ili ih pravovremeno otkrije, ili otkrije udru`ewe i
wegove vode}e ~lanove,
kazni}e se zatvorom do dvije godine, a mo`e se i oslo-
boditi od kazne.
Pripremawe krivi~nih djela protiv ustavnog ure|ewa
Republike Srpske
^lan 310.
(1) Ko organizuje, planira ili sa drugim dogovori
izvr{ewe, ili ko nabavqa ili osposobi sredstva za
izvr{ewe ili preduzme drugu radwu kojom se stvaraju
neposredni uslovi za izvr{ewe krivi~nih djela iz ~l.
293. do 307. i ~lana 304. st. 1. i 2. i ~l. 299. i 300. ovog
zakona,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) U~inilac djela iz stava 1. ovog ~lana koji
dobrovoqno sprije~i izvr{ewe krivi~nih djela iz
prethodnog stava,
kazni}e se zatvorom do jedne godine, a mo`e se i oslo-
boditi od kazne.
41
Ka`wavawe za najte`e oblike krivi~nih djela protiv
ustavnog ure|ewa Republike Srpske
^lan 311.
(1) Za krivi~no djelo iz ~l. 293. do 307. ovog
zakona koje je imalo za posqedicu smrt jednog ili vi{e
lica, te{ko nasiqe ili velika razarawa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
u~inilac umi{qajno li{io `ivota jedno ili vi{e
lica,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Glava dvadest {esta
KRIVI^NA DJELA PROTIV VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
Izbjegavawe vojne obaveze
^lan 312.
(1) Ko se krije da bi izbjegao regrutovawe, obavezu
slu`ewa vojnog roka, saop{tewe vojnog rasporeda, vojnu
vje`bu ili drugu vojnu slu`bu, iako je bio pozvan pojed-
ina~nim ili op{tim pozivom,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ko napusti zemqu ili ostane u inostranstvu da bi
izbjegao izvr{ewe vojne obaveze iz stava 1. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Ko poziva ili podsti~e vi{e lica na izvr{ewe
djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do jedne godine, a
za djelo iz stava 2. zatvorom od {est mjeseci do pet godi-
na.
(4) U~inilac djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji se
dobrovoqno javi nadle`nom dr`avnom organu mo`e se
bla`e kazniti ili osloboditi od kazne.
Izbjegavawe vojne slu`be onesposobqavawem
ili obmanom
^lan 313.
(1) Ko u namjeri da izbjegne vojnu slu`bu ili da bude
raspore|en na lak{u du`nost, sebe ozlijedi ili na drugi
na~in privremeno onesposobi za vojnu slu`bu, ili
dozvoli drugome da ga privremeno onesposobi, kao i onaj
ko drugoga s wegovim pristankom u istoj namjeri privre-
meno onesposobi,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupila trajna nesposobnost za vojnu slu`bu, ili je ones-
posobqavawe drugog u~iweno bez wegovog pristanka,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ko u namjeri iz stava 1. ovog ~lana simulira
bolest, ili za sebe ili drugog upotrijebi la`nu ispravu
ili postupi na drugi prevaran na~in,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
Protivzakonito osloba|awe od vojne slu`be
^lan 314.
Ko zloupotrebom svog polo`aja ili ovla{}ewa
u~ini da se oslobodi od du`nosti ili da se rasporedi na
lak{u du`nost vojno lice ili lice koje podlije`e vojnoj
obavezi,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Samovoqno bjekstvo i odsustvovawe iz
Vojske Republike Srpske
^lan 315.
(1) Vojno lice koje samovoqno napusti svoju jedinicu
ili slu`bu i ne vrati se na du`nost u roku od deset dana,
ili se u istom roku ne vrati na du`nost sa dozvoqenog
bavqewa van jedinice ili slu`be, kao i vojno lice koje
vi{e od dva puta, a kra}e od deset dana nedozvoqeno
boravi van svoje jedinice ili slu`be, te vojno lice koje
samovoqno napusti svoju jedinicu ili slu`bu za vrijeme
izvr{ewa va`nog zadatka ili pove}anog stepena borbene
gotovosti jedinice,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Vojno lice koje se krije da bi izbjeglo slu`bu u
vojsci ili koje samovoqno napusti svoju jedinicu ili
slu`bu i ne vrati se na du`nost ni posle 30 dana, ili se
u tom roku ne vrati sa dozvoqenog boravka van jedinice
ili slu`be,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(3) Vojno lice koje napusti zemqu ili ostane u inos-
transtvu da bi izbjeglo slu`bu u vojsci, ili u istoj nam-
jeri priprema bjekstvo u inostranstvo,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko poziva ili podsti~e vi{e lica na izvr{ewe
djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana,
kazni}e se za djelo iz stava 1. zatvorom do dvije godine, a
za djela iz st. 2. i 3. zatvorom od jedne do pet godina.
(5) U~inilac djela iz st. 2. i 3. ovog ~lana koji se
dobrovoqno javi nadle`nom organu mo`e se bla`e
kazniti.
Neizvr{ewe ili odbijawe izvr{ewa nare|ewa
^lan 316.
(1) Vojno lice koje ne izvr{i ili odbije da izvr{i
zakonito nare|ewe pretpostavqenog u vezi sa slu`bom,
pa usqed toga nastupi nemogu}nost vr{ewa ili ote`ano
vr{ewe slu`be ili opasnost za `ivote qudi i imovinu
velike vrijednosti,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice za vojnu slu`bu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Vojno lice koje se protivi stra`aru, patroli,
de`urnom ili drugom vojnom licu u sli~noj slu`bi, dok
vr{i svoju slu`benu du`nost, kao i vojno lice koje ne
poslu{a wihov poziv ili ne izvr{i ili odbije da
izvr{i wihovo nare|ewe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Odbijawe primawa i upotrebe oru`ja
^lan 317.
(1) Vojno lice koje protivno propisima i bez oprav-
danog razloga odbije da primi oru`je ili da ga upotrije-
bi po zakonitom nare|ewu ili po pravilima slu`be,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Vojni obveznik koji protivno propisima i bez
opravdanog razloga odbije da primi oru`je koje mu se
dodjequje u vezi sa slu`bom u rezervnom sastavu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
42
Protivqewe pretpostavqenom
^lan 318.
(1) Vojno lice koje zajedno sa drugim vojnim licima
odbije zakonito nare|ewe pretpostavqenog u vezi sa
slu`bom, ili odbije da izvr{i svoju du`nost,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno orga-
nizovano,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana izvr{eno sa
upotrebom oru`ja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Vojno lice koje pri izvr{ewu djela iz stava 3.
ovog ~lana nehatno li{i `ivota drugoga,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
(5) Vojno lice koje pri izvr{ewu djela iz stava 3.
ovog ~lana umi{qajno li{i `ivota drugoga,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
Prinuda prema vojnom licu u vr{ewu vojne du`nosti
^lan 319.
(1) Ko silom ili prijetwom da }e neposredno upotri-
jebiti silu sprije~i vojno lice u vr{ewu slu`bene
du`nosti, ili ga na isti na~in prinudi na vr{ewe
slu`bene du`nosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je u~inilac pri izvr{ewu djela iz stava 1.
ovog ~lana te{ko uvrijedio vojno lice ili je s wim pos-
tupio bezobzirno,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Napad na vojno lice u vr{ewu vojne slu`be
^lan 320.
(1) Ko napadne ili ozbiqno prijeti da }e napasti
vojno lice koje vr{i slu`bu,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
u~inilac nanio vojnom licu laku tjelesnu povredu ili
prijetio upotrebom oru`ja,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(3) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
vojnom licu nanesena te{ka tjelesna povreda ili su
prouzrokovane te{ke posqedice za slu`bu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
u~inilac umi{qajno li{io `ivota vojno lice,
kazni}e se zatvorom najmawe sedam godina.
Zlostavqawe pot~iwenog ili mla|eg
^lan 321.
(1) Vojni starje{ina koji u slu`bi ili u vezi sa
slu`bom zlostavqa pot~iwenog ili mla|eg ili sa wim
postupa na na~in kojim se vrije|a qudsko dostojanstvo,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno prema
vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do tri
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Povreda posebne vojne slu`be
^lan 322.
(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o
stra`arskoj, patrolnoj, de`urnoj, ~uvarskoj ili drugoj
stru~noj slu`bi, pa usqed toga nastupe te{ke {tetne
posqedice za slu`bu ili slu`ba bude te{ko ugro`ena,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(1) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno kod
skladi{ta oru`ja, municije ili eksplozivnog materi-
jala, ili kod drugog objekta va`nog zna~aja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta
velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(4) Ako je usqed djela iz stava1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godi-
na.
(5) Ako su djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. nov~anom
kaznom ili zatvorom do {est mjeseci, za djelo iz stava 2.
zatvorom do jedne godine, za djelo iz stava 3. zatvorom do
dvije godine, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do
pet godina.
Neistinito slu`beno izvje{tavawe
^lan 323.
(1) Vojno lice koje pretpostavqenom vojnom star-
je{ini, usmeno ili pismeno, u slu`benom izve{taju
iznese neistinite podatke od zna~aja za slu`bu ili
pre}uti neku va`nu ~iwenicu, ili proslijedi takav
izvje{taj iako zna da su podaci u wemu neistiniti, pa
usqed toga nastupe te`e {tetne posqedice za slu`bu ili
je slu`ba bila te`e ugro`ena,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno
podno{ewem izvje{taja od naro~ite va`nosti ili su
nastupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno nehat-
no, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine.
Nepreduzimawe mjera za obezbje|ewe vojne jedinice
^lan 324.
(1) Vojni starje{ina koji u okviru svoje nadle`nosti
propusti da preduzme propisane, nare|ene ili druge
o~igledno potrebne mjere za ~uvawe `ivota i zdravqa
qudi koji su mu povjereni, za osigurawe i odr`avawe u
ispravnom stawu objekata, predmeta i sredstava koji
slu`e borbenoj gotovosti, za uredno snabdijevawe hra-
nom ili vojnom opremom ili materijalom jedinice koja
mu je povjerena, za ~uvawe i wegu stoke, ili da se na vri-
jeme i uredno izvr{e osiguravaju}i radovi ili obezb-
je|ewe objekata koji su mu povjereni, pa time dovede u
opasnost `ivot qudi ili te{ko ugrozi zdravqe qudi
ili imovinu velike vrijednosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
43
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta velikih
razmjera ili su nastupile druge naro~ito te{ke
posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(5) Ako je usqed djela iz stava 4. ovog ~lana nastupi-
la posqedica iz stava 2. ovog ~lana, u~inilac }e se
kazniti zatvorom do dvije godine, a ako je nastupila
posqedica iz stava 3. ovog ~lana,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
Neobezbje|ewe pri vojnim vje`bama
^lan 325.
(1) Vojno lice koje pri vje`bi, obuci ili vr{ewu
opita ne preduzme propisane, nare|ene ili o~igledno
potrebne mjere obezbje|ewa ili obazrivosti, pa time
dovede u opasnost `ivot qudi ili te{ko ugrozi zdravqe
qudi ili imovinu velike vrijednosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta velikih
razmjera ili su nastupile druge naro~ito te{ke
posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(5) Ako je usqed djela iz stava 4. ovog ~lana nastupi-
la posqedica iz stava 2. ovog ~lana,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do dvije godine, a ako je
nastupila posqedica iz stava 3. ovog ~lana, u~inilac }e
se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Nepropisno starawe o povjerenom oru`ju
^lan 326.
(1) Ko nepropisno dr`i, ~uva ili rukuje povjerenim
oru`jem, municijom ili eksplozivom koji pripadaju
vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje
wihovo o{te}ewe u ve}oj mjeri, uni{tewe ili nestanak,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Rukovodilac skladi{ta oru`ja, municije, minsko
- eksplozivnih sredstava i drugih borbenih sredstava
koji ne preduzme mjere za wihovo obezbje|ewe ili
odr`avawe, pa time prouzrokuje o{te}ewe u ve}oj mjeri,
uni{tewe ili nestanak tih borbenih sredstava,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je usqed djela iz stava 2. ovog ~lana nastupi-
la imovinska {teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je djelo iz stava 2. u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili kazniti
zatvorom do dvije godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(5) Ako je usqed djela iz stava 4. ovog ~lana nastupi-
la posqedica iz stava 3. ovog ~lana,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
Protivzakonito raspolagawe povjerenim oru`jem
^lan 327.
Ko prisvoji, otu|i, zalo`i, preda drugom na
kori{}ewe, o{teti ili uni{ti oru`je, municiju ili
eksploziv koji su mu dati na upotrebu i slu`e potrebama
odbrane,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Kra|a oru`ja ili djela borbenog sredstva
^lan 328.
(1) Ko ukrade oru`je, municiju, eksploziv ili dio
borbenog sredstva koji slu`i potrebama odbrane,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako vrijednost stvari iz stava 1. ovog ~lana
prelazi iznos od 5.000 KM, ili ako je kra|a u~iwena obi-
jawem ili provaqivawem zatvorenih zgrada, soba, kasa,
ormana ili drugih zatvorenih prostorija, ili od strane
vi{e lica koja su se udru`ila za vr{ewe kra|a ili na
naro~ito opasan ili naro~ito drzak na~in, ili od lica
koje je pri sebi imalo kakvo oru`je ili opasno oru|e
radi napada ili odbrane, ili za vrijeme po`ara,
poplave, zemqotresa ili drugog udesa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ako vrijednost stvari iz stava 1. ovog ~lana
prelazi iznos od 50.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest
godina.
Odavawe vojne tajne
^lan 329.
(1) Vojno ili drugo lice koje suprotno svojim
du`nostima u pogledu ~uvawa vojne tajne saop{ti, preda
drugom ili mu na drugi na~in u~ini dostupnim podatke
koji su vojna tajna ili pribavqa takve podatke u namjeri
da ih preda nepozvanom licu,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko na protivpra-
van na~in do|e do podataka za koje zna da se ~uvaju kao
vojna tajna ili ko takve podatke bez odobrewa objavi.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno iz
koristoqubqa ili u pogledu naro~ito povjerqivih
podataka, ili radi pribavqawa ili kori{}ewa podata-
ka u inostranstvu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe jednu godinu.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(5) Nema krivi~nog djela iz stava 2., ako ko vojnu
tajnu, ~ija je sadr`ina suprotna ustavnom poretku
Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavqivawu u
namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizo-
vawu, djelovawu i vo|ewu odbrambenih snaga i wihove
spremnosti za odbranu Republike Srpske, ako objava za
Republiku Srpsku nema {tetnih posqedica.
(6) Vojnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti
koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona i u skladu
sa zakonom progla{eni vojnom tajnom i ~ije bi odavawe
imalo te`e {tetne posqedice za Vojsku Republike
Srpske ili odbranu ili bezbjednost zemqe.
44
Podrivawe vojne i odbrambene mo}i
^lan 330.
(1) Ko uni{ti, u~ini neupotrebqivim ili omogu}i
da pre|u u ruke neprijateqa odbrambena postrojewa,
odbrambeni objekti, polo`aj, naoru`awe ili druga vojna
i odbrambena sredstva ili preda jedinicu neprijatequ
bez borbe ili prije nego {to su iscrpqena sva sredstva,
ili na drugi na~in omete ili dovede u opasnost vojne ili
odbrambene mjere,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u namjeri da
pomogne neprijatequ,
kazni}e se zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana imalo za
posqedicu smrt jednog ili vi{e lica ili je izazvalo
opasnost za `ivot qudi ili je pra}eno te{kim nasiqi-
ma ili velikim razarawima ili je dovelo do ugro`avawa
bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage zemqe,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina.
(4) Ako je pri izvr{ewu djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana
u~inilac li{io `ivota jedno ili vi{e lica,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Spre~avawe borbe protiv neprijateqa
^lan 331.
(1) Ko za vrijeme rata ili oru`anog sukoba spre~ava
gra|ane Republike Srpske da vode borbu protiv nepri-
jateqa,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(2) Ko za vreme rata ili oru`anog sukoba propagan-
dom ili na drugi na~in odvra}a gra|ane Republike
Srpske ili wenih saveznika da vode borbu protiv nepri-
jateqa,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
Prelazak i predaja neprijatequ
^lan 332.
(1) Vojno lice koje za vrijeme rata ili oru`anog suko-
ba pre|e u redove neprijateqske vojske,
kazni}e se zatvorom najmawe pet godina.
(2) Vojno lice koje se za vrijeme rata ili oru`anog
sukoba preda neprijatequ prije nego {to je iscrpilo sve
mogu}nosti odbrane,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
Slu`ba u neprijateqskoj vojsci
^lan 333.
(1) Gra|anin Republike Srpske koji za vrijeme rata
ili oru`anog sukoba slu`i u neprijateqskoj vojsci ili
drugim neprijateqskim oru`anim formacijama, ili
u~estvuje u ratu ili oru`anom sukobu kao borac protiv
Republike Srpske,
kazni}e se zatvorom od tri do petnaest godina.
(2) Ko vrbuje gra|ane Republike Srpske za slu`bu u
neprijateqskoj vojsci ili drugim neprijateqskim
oru`anim formacijama ili za u~estvovawe u ratu ili
oru`anom sukobu protiv Republike Srpske,
kazni}e se zatvorom od pet do petnaest godina.
Pomagawe neprijatequ
^lan 334.
(1) Gra|anin Republike Srpske koji za vrijeme rata
ili oru`anog sukoba poma`e neprijatequ u sprovo|ewu
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
rekvizicije, oduzimawu hrane ili drugih dobara ili u
sprovo|ewu kakvih prinudnih mjera prema stanovni{tvu,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se gra|anin
Republike Srpske koji za vrijeme rata politi~ki ili
privredno sara|uje sa neprijateqem.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana imala za
posqedicu smrt jednog ili vi{e lica, ili je izazvalo
opasnost za `ivot qudi, ili je pra}eno te{kim nasiqem
ili velikim razarawima, ili je dovelo do ugro`avawa
bezbjednosti, ekonomske ili vojne snage zemqe,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe deset godina.
(4) Ako je pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog ~lana
u~inilac li{io `ivota jedno ili vi{e lica,
kazni}e se zatvorom najmawe deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Neispuwewe du`nosti za vrijeme borbe
^lan 335.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno
pred borbeno djelovawe ne izvr{i svoju du`nost, pa
usqed toga nastupe {tetne posqedice za vojnu jedinicu
ili za borbenu situaciju,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Samovoqno napu{tawe du`nosti za vrijeme borbe
^lan 336.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno
pred borbu samovoqno ili na prevaran na~in napusti
svoju du`nost,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
Napu{tawe polo`aja protivno nare|ewu
^lan 337.
(1) Vojni starje{ina koji protivno nare|ewu napusti
polo`aj sa jedinicom koja mu je povjerena prije nego {to
je iscrpio sve mogu}nosti odbrane,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastu-
pile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest go-
dina.
Napu{tawe o{te}enog broda ili vazduhoplova
prije vremena
^lan 338.
(1) Komandant ratnog broda koji za vrijeme rata
napusti o{te}eni brod prije nego {to je izvr{io svoju
du`nost po propisima o brodskoj slu`bi,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) ^lan posade ratnog broda koji za vrijeme rata
napusti o{te}eni brod prije nego {to je komandant
broda izdao nare|ewe za napu{tawe, ili ~lan posade
vojnog vazduhoplova koji za vrijeme rata napusti
o{te}eni vojni vazduhoplov,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se za djelo iz stava 1. kazniti zatvorom od
pet do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
dvije do deset godina.
45
Ostavqawe neprijatequ neo{te}enih borbenih
sredstava
^lan 339.
(1) Vojno lice koje dopusti da neprijatequ padne u
ruke bitno neo{te}eno vojno skladi{te, brod, vazduho-
plov, tenk ili drugo borbeno sredstvo,
kazni}e se zatvorom od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko pro-
tivno nare|ewu dopusti da neprijatequ padnu u ruke
bitno neo{te}ena postrojewa ili drugi objekti od
zna~aja za narodnu odbranu.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Slabqewe morala i borbene situacije
^lan 340.
(1) Ko neposredno pred borbu ili u toku borbe izazi-
vawem nezadovoqstva me|u vojnim licima, {irewem
uznemiravaju}ih vijesti, bje`awem, bacawem oru`ja ili
municije ili {irewem straha ili na drugi na~in
oslabi borbeni moral u jedinici ili nanosi {tetu bor-
benoj situaciji,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(2) Vojni starje{ina koji ne preduzme potrebne mjere
prema pot~iwenom i mla|em koji za vrijeme borbe ili
neposredno pred borbu {iri strah me|u vojnicima,
stvara nered ili zabunu u jedinici, ili na drugi na~in
slabi borbeni moral jedinice ili nanosi {tetu bor-
benoj situaciji,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako su usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom najmawe pet godina.
Neobezbje|ewe vojne jedinice
^lan 341.
(1) Vojno lice koje za vrijeme rata propusti da osigu-
ra jedinicu koja mu je povjerena, pa usqed toga nastupe za
wu te{ke posqedice,
kazni}e se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana za
jedinicu nastupile naro~ito te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usqed djela iz stava 3. ovog ~lana nastupi-
la posqedica iz stava 2. ovog ~lana,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
Neizvje{tavawe vojnih organa
^lan 342.
(1) Ko za vrijeme ratnog stawa ili u slu~aju
neposredne ratne opasnosti ne izvijesti pret-
postavqenog, starijeg ili vojnu komandu o doga|aju koji
o~igledno zahtijeva neodlo`no preduzimawe vojnih mjera,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(2) Ako su usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nas-
tupile te{ke posqedice,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Neispuwewe du`nosti pri sprovo|ewu mobilizacije
^lan 343.
(1) Vojno ili slu`beno lice koje pri sprovo|ewu
mobilizacije za vrijeme ratnog stawa ili u slu~aju
neposredne ratne opasnosti, ratnog stawa ili oru`anog
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
sukoba protivno svojoj du`nosti, ne obezbijedi prihvat,
raspored i smje{taj mobilisanog qudstva, prevoznih i
drugih sredstava i stoke, ili ne obezbijedi snabdijevawe
mobilisanih qudi i stoke ili u vezi sa mobilizacijom
ne izvr{i kakvu drugu du`nost, pa usqed toga nastupe
te{ke {tetne posqedice,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
Bla`e ka`wavawe ili oslobo|ewe od kazne
^lan 344.
U~inilac krivi~nih djela iz ~lana 312. st. 1. i 3,
~lana 314. stav 1., ~lana 315. st. 1. i 2. i ~lana 316. st. 1.
i 2. ovog zakona koji je bio izazvan nezakonitim ili gru-
bim postupawem vojnog lica, mo`e se bla`e kazniti ili
osloboditi od kazne.
Uslovi za izricawe disciplinske mjere
^lan 345.
Za krivi~na djela protiv odbrane i Vojske Republike
Srpske za koja je propisana kazna zatvora do tri godine,
umjesto krivi~ne sankcije mo`e se vojnom licu izre}i
disciplinska mjera utvr|ena propisima kojima se reg-
uli{e disciplinska odgovornost u Vojsci Republike
Srpske, ako je djelo dobilo osobito lak vid i ako to
zahtijevaju interesi slu`be.
Odgovornost za krivi~no djelo izvr{eno
po nare|ewu pretpostavqenog
^lan 346.
Nema krivi~nog djela ako pot~iweni u~ini
krivi~no djelo po nare|ewu pretpostavqenog, a to se
nare|ewe ti~e vojne du`nosti, osim ako je nare|ewe bilo
upravqeno na izvr{ewe genocida, ratnog zlo~ina ili
drugog krivi~nog djela za koje je predvi|ena kazne zatvo-
ra od deset godina ili te`a kazna ili ako je o~igledno da
izvr{ewe nare|ewa predstavqa krivi~no djelo.
Glava dvadeset sedma
KRIVI^NA DJELA PROTIV SLU@BENE
DU@NOSTI
Zloupotreba slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa
^lan 347.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje u namjeri da
sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili
da drugom nanese kakvu {tetu, iskoristi svoj polo`aj
ili ovla{}ewe, prekora~i granice svog ovla{}ewa ili
ne izvr{i slu`benu du`nost,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana nanesena znat-
na {teta ili je do{lo do te`e povrede prava drugog,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Slu`beno ili odgovorno lice koje u namjeri da
sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, isko-
risti svoj polo`aj ili ovla{}ewe, prekora~i granice
svog ovla{}ewa ili ne izvr{i slu`benu du`nost,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je djelom iz stava 3. ovog ~lana pribavqe-
na imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
46
Pronevjera
^lan 348.
(1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne
papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene
ili uop{te na radu u dr`avnom organu ili pravnom
licu,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1.,
ovog ~lana ne prelazi iznos od 200 KM, a u~inilac je
i{ao za tim da pribavi malu vrijednost,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(3) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
Prevara u slu`bi
^lan 349.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje u namjeri da
sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku
korist podno{ewem la`nih obra~una ili na drugi
na~in dovede u zabludu ovla{}eno lice da izvr{i naza-
konitu isplatu,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana pribavqena
imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kazni}e se zatvorom od dvije do deset godina.
Posluga
^lan 350.
Ko se neovla{}eno poslu`i novcem, vrijednosnim
hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su mu
povjerene u slu`bi ili uop{te na radu u dr`avnom
organu ili pravnom licu, ili ove stvari drugom
neovla{}eno da na poslugu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Primawe mita
^lan 351.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili
primi poklon ili kakvu drugu korist, ili koje primi
obe}awe poklona ili kakve koristi, da u okviru svog
ovla{}ewa izvr{i radwu koju ne bi smjelo izvr{iti,
ili da ne izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo
izvr{iti,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Slu`beno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili
primi poklon ili kakvu korist, ili koje primi obe}awe
poklona ili kakve koristi, da u okviru svog ovla{}ewa
izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo izvr{iti, ili
da ne izvr{i radwu koju ne bi smjelo izvr{iti,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Slu`beno ili odgovorno lice koje poslije
izvr{ewa, odnosno ne izvr{ewa radwe navedene u st. 1.
do 3. ovog ~lana, a u vezi s wom, zahtijeva ili primi pok-
lon ili kakvu drugu korist,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(4) Primqeni poklon ili imovinska korist oduze}e se.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Davawe mita
^lan 352.
(1) Ko slu`benom ili odgovornom licu da, poku{a
dati ili obe}a poklon ili kakvu drugu korist da u
okviru svog ovla{}ewa izvr{i radwu koju ne bi smjelo
izvr{iti ili da ne izvr{i radwu koju bi moralo ili
moglo, ili ko posreduje pri ovakvom podmi}ivawu
slu`benog lica,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ko slu`benom ili odgovornom licu u~ini ili
obe}a poklon ili kakvu drugu korist da u okviru svog
ovla{}ewa izvr{i radwu koju bi moralo ili moglo
izvr{iti, ili da ne izvr{i radwu koju ne bi smjelo
izvr{iti, ili ko posreduje pri ovakvom podmi}ivawu
slu`benog lica,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) U~inilac djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana koji je dao
mito na zahtjev slu`benog ili odgovornog lica i koji je
djelo prijavio prije nego {to je otkriveno ili prije nego
{to je saznao da je otkriveno,
mo`e se osloboditi od kazne.
(4) Dati poklon ili imovinska korist oduze}e se, a u
slu~aju iz stava 3. ovog ~lana mo`e se vratiti licu koje
je dalo mito.
Protivzakonito posredovawe
^lan 353.
(1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da
kori{}ewem svog slu`benog ili dru{tvenog polo`aja
ili uticaja posreduje da se izvr{i ili ne izvr{i neka
slu`bena radwa,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ko koriste}i svoj slu`beni ili dru{tveni
polo`aj ili uticaj posreduje da se izvr{i slu`bena
radwa koja se ne bi smjela izvr{iti, ili da se ne izvr{i
slu`bena radwa koja bi se morala izvr{iti,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. izvr{eno u vezi sa
pokretawem ili vo|ewem krivi~nog postupka protiv
odre|enog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako je za posredovawe iz st. 2. i 3. ovog ~lana
primqena nagrada ili kakva druga korist,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.
(5) Nagrada i imovinska korist oduze}e se.
Nesavjestan rad u slu`bi
^lan 354.
(1) Slu`beno lice koje svjesnim kr{ewem zakona ili
drugih propisa, propu{tawem du`nosti nadzora ili na
drugi na~in o~igledno nesavjesno postupa u vr{ewu
slu`be, iako je bilo svjesno ili je bilo du`no i moglo
biti svjesno da usqed toga mo`e nastupiti te`a povreda
prava drugog ili ve}a imovinska {teta, pa takva povre-
da ili {teta i nastupi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
te{ke povrede prava drugog ili nastupila imovinska
{teta u iznosu koji prelazi 50.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Odavawe slu`bene tajne
^lan 355.
(1) Slu`beno lice koje neovla{}eno drugom saop{ti,
preda ili na drugi na~in u~ini dostupnim podatke koji
47
predstavqaju slu`benu tajnu, ili koje pribavqa takve
podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. kazni}e se i ko, u namjeri da ih
neovla{}eno upotrijebi, na protivpravan na~in do|e do
podataka koji se ~uvaju kao slu`bena tajna ili ko takve
podatke bez odobrewa objavi.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno iz
koristoqubqa ili u pogledu naro~ito povjerqivih
podataka ili radi objavqivawa ili kori{}ewa podata-
ka u inostranstvu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(5) Nema krivi~nog djela iz stava 2., ako ko slu`benu
tajnu, ~ija je sadr`ina suprotna ustavnom poretku
Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavqivawu u
namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizo-
vawu, djelovawu i vo|ewu slu`be, ako objava nema {tetne
posqedice za Republiku Srpsku.
(6) Kao slu`bena tajna smatraju se podaci ili doku-
menti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom
nadle`nog organa donesenim na osnovu zakona
progla{eni slu`benom tajnom i ~ije bi odavawe imalo
ili moglo da ima {tetne posqedice za slu`bu.
Protivzakonita naplata i isplata
^lan 356.
Slu`beno ili odgovorno lice koje od nekog naplati
ne{to {to ovaj nije du`an da plati ili naplati vi{e
nego {to je du`an da plati, ili koje pri isplati ili
predaji stvari mawe isplati, odnosno preda,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Protivzakonito oslobo|ewe lica li{enog slobode
^lan 357.
Slu`beno lice koje protivzakonito oslobodi lice
li{eno slobode koje mu je povjereno na ~uvawe, ili mu
pomogne da pobjegne, ili mu omogu}ava nedozvoqenu vezu
ili prepisku radi pripremawa bjekstva,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Iznu|ivawe iskaza
^lan 358.
(1) Slu`beno lice koje u vr{ewu slu`be upotrijebi
silu, prijetwu ili drugo nedopu{teno sredstvo ili
nedopu{ten na~in u namjeri da iznudi iskaz ili neku
drugu izjavu od okrivqenog, svjedoka, vje{taka ili dru-
gog lica,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je iznu|ivawe iskaza ili izjave pra}eno
te{kim nasiqem ili ako su usqed iznu|enog iskaza nas-
tupile naro~ito te{ke posqedice za okrivqenog u
krivi~nom postupku,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Povreda qudskog dostojanstva zloupotrebom
slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa
^lan 359.
Slu`beno lice koje u vr{ewu slu`be, zloupotrebom
svog polo`aja ili ovla{}ewa drugog grubo zlostavqa,
zastra{uje, tjelesno povrijedi ili uop{te prema wemu
postupa na na~in kojim se vrije|a qudsko dostojanstvo,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Protivzakonito prisvajawe stvari prilikom vr{ewa
pretresawa ili sprovo|ewa izvr{ewa
^lan 360.
(1) Slu`beno lice koje prilikom pretresawa stana,
prostorija ili lica ili prilikom sprovo|ewa
izvr{ewa u sudskom ili upravnom postupku oduzme
pokretnu stvar u namjeri da wenim prisvajawem pribavi
sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelom iz stava 1. oduzeta stvar velike vri-
jednosti,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Glava dvadeset osma
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVOSU\A
Neprijavqivawe pripremawa krivi~nog djela
^lan 361.
(1) Ko zna da se priprema izvr{ewe krivi~nog djela
za koje se po zakonu mo`e izre}i pet godina zatvora ili
te`a kazna pa u vremenu kada je jo{ bilo mogu}e spri-
je~iti wegovo izvr{ewe to ne prijavi, a djelo bude
poku{ano ili izvr{eno,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako nije prijavqeno pripremawe krivi~nog djela
za koje se po zakonu mo`e izre}i kazna dugotrajnog zatvora,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako
djelo nije prijavilo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim `ivi u trajnoj vanbra~noj zajednici,
srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvoji-
lac ili usvojenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih
lica, odnosno lice koje sa nekim od wih `ivi u trajnoj
vanbra~noj zajednici.
(4) Za djelo iz stava 2. ovog ~lana mo`e se bla`e
kazniti u~inilac koji je s licem koje priprema
izvr{ewe krivi~nog djela u nekom od odnosa iz stava 3.
ovog ~lana.
Neprijavqivawe krivi~nog djela ili u~inioca
^lan 362.
(1) Ko zna da je neko lice u~inilo krivi~no djelo za
koje se po zakonu mo`e izre}i kazna zatvora do dvadeset
godina ili do`ivotni zatvor ili samo zna da je takvo
djelo u~iweno pa to ne prijavi prije nego {to su djelo,
odnosno u~inilac otkriveni,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Slu`beno lice koje svjesno propusti da prijavi
krivi~no djelo za koje je saznalo u vr{ewu svoje
du`nosti, ako se za to djelo po zakonu mo`e izre}i pet
godina zatvora ili te`a kazna, a djelo se goni po
slu`benoj du`nosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) Nema krivi~nog djela iz stava 1. ovog ~lana ako
djelo nije prijavilo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim `ivi u vanbra~noj zajednici, srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvo-
jenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih lica, odnos-
no lice koje sa nekim od wih `ivi u trajnoj vanbra~noj
zajednici, kao i branilac, qekar ili vjerski ispovjed-
nik u~inioca.
Pomo} u~iniocu poslije izvr{enog krivi~nog djela
^lan 363.
(1) Ko krije u~inioca krivi~nog djela koje se goni po
slu`benoj du`nosti ili mu prikrivawem oru|a, tragova
48
ili na drugi na~in poma`e da ne bude otkriven, ili ko
krije osu|eno lice ili preduzima druge radwe kojima se
ide za tim da se ne izvr{i kazna, izre~ena mjera bezbje-
dnosti, ili da se ne primjene vaspitne zavodske mere,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko pru`i pomo} u~iniocu krivi~nog djela za koje
je propisana kazna zatvora preko pet godina,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko pru`i pomo} u~iniocu krivi~nog djela za koje
je propisana kazna do`ivotnog zatvora,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e biti
te`a ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za
krivi~no djelo u pogledu kojeg je pru`ena pomo}.
(5) Nema krivi~nog djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana ako
je pomo} pru`ilo lice kome je u~inilac bra~ni drug,
lice koje sa wim `ivi u vanbra~noj zajednici, srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvo-
jenik, kao i bra~ni drug nekog od navedenih lica, odno-
sno lice koje sa nekim od wih `ivi u trajnoj vanbra~noj
zajednici.
La`no prijavqivawe krivi~nog djela
^lan 364.
(1) Ko prijavi neko lice da je u~inilo krivi~no djelo
za koje se goni po slu`benoj du`nosti, a zna da to lice
nije u~inilac,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko pod-
metawem tragova krivi~nog djela ili na drugi na~in
izazove pokretawe krivi~nog postupka zbog krivi~nog
djela za koje se goni po slu`benoj du`nosti protiv lica
za koje zna da nije u~inilac tog djela.
(3) Ko sam sebe prijavi da je u~inio kakvo krivi~no
djelo za koje se goni po slu`benoj du`nosti, iako ga nije
u~inio,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog ~lana kazni}e se i ko pri-
javi da je u~iweno krivi~no djelo za koje se goni po
slu`benoj du`nosti, iako zna da to djelo nije u~iweno.
Davawe la`nog iskaza
^lan 365.
(1) Svjedok, vje{tak, prevodilac ili tuma~ koji da
la`an iskaz u postupku pred sudom, u disciplinskom,
prekr{ajnom ili upravnom postupku ili drugom
zakonom propisanom postupku,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i stran-
ka koja prilikom izvo|ewa dokaza saslu{awem stranaka
u sudskom ili upravnom postupku da la`an iskaz, a na
ovom iskazu je zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je la`an iskaz dat u krivi~nom postupku,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(4) Ako su usqed djela iz stava 3. ovog ~lana nas-
tupile osobito te{ke posqedice za okrivqenog,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) Ako u~inilac dobrovoqno opozove svoj la`ni
iskaz prije nego {to se donese kona~na odluka,
kazni}e se nov~anom kaznom, a mo`e se i osloboditi od
kazne.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Spre~avawe dokazivawa
^lan 366.
(1) Ko u namjeri da sprije~i ili ote`a dokazivawe
sakrije, uni{ti ili o{teti ili u~ini neupotrebqivim
tu|i predmet ili ispravu koja slu`i kao dokaz, ili pom-
jeri ili premjesti kakav grani~ni kamen, zemqomjerni
znak ili uop{te kakav znak o svojini na nepokretnosti,
ili ko u istoj namjeri ovakav znak la`no postavi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko svjedoka ili vje{taka u sudskom, upravnom,
prekr{ajnom ili disciplinskom postupku, silom, pri-
jetwom ili na drugi na~in prinudi, ili obe}awem pok-
lona ili kakve druge koristi navede da da la`an iskaz,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Povreda tajnosti postupka
^lan 367.
(1) Ko neovla{}eno otkrije ono {to je saznao u sud-
skom, prekr{ajnom, upravnom ili drugom zakonom
propisanom postupku, a {to se po zakonu ne mo`e objav-
iti ili je odlukom suda ili nadle`nog organa
progla{eno kao tajna,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko bez dozvole suda
objavi tok krivi~nog postupka koji se vodi protiv mal-
oqetnika, wegovo ime ili odluku koja je u tom postupku
donesena.
Odavawe identiteta za{ti}enog svjedoka
^lan 368.
Sudija ili drugo slu`beno lice koje je u~estvovalo u
saslu{awu za{ti}enog svjedoka u krivi~nom postupku,
koji u~ini dostupnim neovla{}enoj osobi podatke o
identitetu za{ti}enog svjedoka,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
Prinuda prema licu koje vr{i pravosudnu funkciju
^lan 369.
(1) Ko sudiju, tu`ioca ili wihovog zamjenika, silom
ili ozbiqnom prijetwom prinudi da ne{to u~ini, ne
u~ini ili trpi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. u~ini prijetwom ubistvom,
te{kom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe
ili zlo~ina~ke organizacije,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Povreda ugleda suda
^lan 370.
Ko u postupku pred sudom izlo`i poruzi sud ili ko
isto djelo izvr{i pismenim podneskom sudu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
Neizvr{ewe sudske odluke
^lan 371.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje svjesno ne pos-
tupi po pravnosna`noj sudskoj odluci,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i
slu`beno lice ili odgovorno lice koje odbije da izvr{i
odluku Ustavnog suda koju je du`no da izvr{i.
(3) Ako su usqed djela iz prethodnih stavova nastale
te`e povrede prava drugoga ili zna~ajna materijalna
{teta,
49
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Kr{ewe sudske odluke o zabrani vr{ewa du`nosti
ili zanimawa
^lan 372.
Ko drugome omogu}i obavqawe zanimawa, djelatnos-
ti ili du`nosti iako zna da mu je pravnosna`nom sud-
skom odlukom bila izre~ena mjera bezbjednosti zabrane
vr{ewa du`nosti, zanimawa ili poziva ili za{titna
mjera zabrane vr{ewa odre|enih du`nosti, ili je takva
zabrana nastala kao pravna posqedica osude,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Pobuna lica li{enih slobode
^lan 373.
(1) Lica koja su na osnovu zakona li{ena slobode,
koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da
zajedni~ki napadnu lica ~ijem su nadzoru povjerena, ili
da ih silom ili prijetwom da }e neposredno upotri-
jebiti silu prinude da u~ine ili propuste ne{to {to je
protivno wihovoj du`nosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) U~esnici u djelu iz stava 1. ovog ~lana koji
upotrijebe silu ili ozbiqnu prijetwu,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Izvr{ilac djela iz stava 1. koji dobrovoqno
odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiqne pri-
jetwe, oslobodi}e se od kazne.
Bjekstvo lica li{enog slobode
^lan 374.
Lice li{eno slobode na osnovu zakona koje upotre-
bom sile protiv nekog lica ili prijetwom da }e
neposredno napasti na `ivot ili tijelo pobjegne,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Omogu}avawe bjekstva licu li{enom slobode
^lan 375.
(1) Ko silom, prijetwom, obmanom ili na drugi
na~in omogu}i bjekstvo licu koje je na osnovu zakona
li{eno slobode,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno u orga-
nizovanoj grupi ili je omogu}eno bjekstvo vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Povreda zakona od strane sudije
^lan 376.
Sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija
suda u Republici Srpskoj, u sudskom postupku s ciqem da
drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu
{tetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi na~in
prekr{i zakon,
kazni}e se kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina.
Glava dvadeset deveta
KRIVI^NA DJELA PROTIV PRAVNOG
SAOBRA]AJA
Falsifikovawe isprave
^lan 377.
(1) Ko napravi la`nu ispravu ili preina~i pravu
ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili
ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi
radi upotrebe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Ko napravi la`nu javnu ispravu, testament,
mjenicu, ~ek, javnu ili slu`benu kwigu ili drugu kwigu
koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preina~i
takvu pravu ispravu ili ko takvu la`nu ili preina~enu
ispravu stavi u opticaj, ili je dr`i radi toga da je
upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
Posebni slu~ajevi falsifikovawa isprave
^lan 378.
Kaznom iz ~lana 377. stav 1. ovog zakona kazni}e se:
1) ko kakvu hartiju, blanket ili kakav drugi predmet
na kome je neko lice stavilo svoj potpis neovla{}eno
popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne
odnose,
2) ko drugog obmane u sadr`aju kakve isprave i ovaj
stavi svoj potpis na tu ispravu, dr`e}i da se potpisuje
pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadr`aj,
3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez wegovog
ovla{}ewa ili u ime lica koje ne postoji,
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da
ima kakav polo`aj, zvawe ili ~in, a ovaj ima bitni uti-
caj na dokaznu snagu isprave,
5) ko ispravu na~ini na taj na~in {to neovla{}eno
upotrijebi pravi pe~at ili znak.
Falsifikovawe ili uni{tavawe slu`bene isprave
^lan 379.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje u slu`benu ili
poslovnu ispravu, kwigu ili spis unese neistinite
podatke ili ne unese kakav va`an podatak, ili svojim
potpisom, odnosno slu`benim pe~atom ovjeri slu`benu
ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis sa neistinitom
sadr`inom, ili koje svojim potpisom, odnosno
slu`benim pe~atom omogu}i pravqewe takve isprave,
kwige ili spisa sa neistinitom sadr`inom,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i
slu`beno ili odgovorno lice koje neistinitu slu`benu
ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis upotrijebi u
slu`bi ili poslovawu kao da su istiniti, ili koje
slu`benu ili poslovnu ispravu, kwigu ili spis uni{ti,
prikrije, u ve}oj mjeri o{teti ili na drugi na~in u~ini
neupotrebqivom.
Izrada, nabavqawe, posjedovawe, prodaja ili davawe
na upotrebu sredstava za falsifikovawe isprava
^lan 380.
(1) Ko izra|uje, nabavqa, posjeduje, prodaje ili daje
na upotrebu sredstva za falsifikovawe isprava,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Sredstva za falsifikovawe oduze}e se.
Navo|ewe na ovjeravawe neistinitog sadr`aja
^lan 381.
(1) Ko dovo|ewem u zabludu navede nadle`ni organ da
u javnoj ispravi, zapisniku ili kwizi ovjeri ne{to neis-
tinito {to ima da slu`i kao dokaz u pravnom
saobra}aju,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
ovakvu ispravu, zapisnik ili kwigu upotrijebi iako zna
da su neistiniti.
50
Izdavawe i upotreba neistinitog qekarskog ili
veterinarskog uvjerewa
^lan 382.
(1) Qekar ili veterinar koji izda neistinito
qekarsko, odnosno veterinarsko uvjerewe iako zna da je
neistinito,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
upotrijebi neistinito qekarsko, odnosno veterinarsko
uvjerewe iako zna da je neistinito.
Glava trideseta
KRIVI^NA DJELA PROTIV JAVNOG
REDA I MIRA
Zlo~ina~ko udru`ewe
^lan 383.
(1) Ko organizuje udru`ewe koje ima za ciq vr{ewe
krivi~nih djela za koja se mo`e izre}i kazna zatvora od
tri godine ili te`a kazna,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ko postane ~lan udru`ewa iz prethodnog stava,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(3) Izvr{ilac djela iz st. 1. i 2. koji sprije~i
izvr{ewe krivi~nih djela navedenih u stavu 1. ovog
~lana ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organi-
zaciju i vode}e ~lanove udru`ewa, oslobodi}e se od
kazne.
Dogovor za izvr{ewe krivi~nog djela
^lan 384.
Ko se sa drugim dogovori da izvr{i krivi~no djelo
za koje se mo`e izre}i kazna zatvora od tri godine ili
te`a kazna,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Nasilni~ko pona{awe
^lan 385.
(1) Ko te{kim vrije|awem ili grubim zlostavqawem,
vr{ewem nasiqa ili na drugi na~in ugro`ava sigurnost
drugoga i time prouzrokuje znatno uznemirewe i strah
kod gra|ana, ili u ve}oj mjeri reme}ewe javnog reda i
mira,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana izvr{eno od
strane dva ili vi{e lica, ili je do{lo do te`eg
poni`avawa ili zlostavqawa ve}eg broja lica, ili je
izvr{ilac nekom licu nanio tjelesnu povredu,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
U~estvovawe u skupini koja izvr{i krivi~no djelo
^lan 386.
(1) Ko u~estvuje u skupini qudi koja zajedni~kim
djelovawem izvr{i kakvo nasiqe prema qudima, uni{ti
ili o{teti imovinu ve}e vrijednosti, ili u~ini neko
drugo te{ko nasiqe, ili koja poku{a da izvr{i takva
krivi~na djela,
kazni}e se za samo u~estvovawe kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Ako je pri djelovawu skupine iz stava 1. ovog
~lana jedno ili vi{e lica li{eno `ivota ili te{ko tje-
lesno povrije|eno, u~esnik skupine za samo u~estvovawe
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Organizator ili vo|a skupine koja izvr{i djelo
iz st. 1. i 2. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
Spre~avawe slu`benog lica u vr{ewu slu`bene radwe
^lan 387.
(1) Ko silom ili prijetwom da }e neposredno upotri-
jebiti silu sprije~i slu`beno lice u vr{ewu slu`bene
radwe koju je preduzelo u okviru svojih ovla{}ewa ili
ga na isti na~in prinudi na vr{ewe slu`bene radwe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako prilikom izvr{ewa djela iz stava 1. ovog
~lana u~inilac uvrijedi ili zlostavi slu`beno lice,
ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotre-
bom oru`ja,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini prema sudi-
ji ili javnom tu`iocu pri vr{ewu wihove sudijske,
odnosno tu`ila~ke du`nosti ili slu`benom licu ili
licu koje mu poma`e pri vr{ewu poslova bezbjednosti,
hvatawa u~inioca krivi~nog djela ili ~uvawa lica
li{enog slobode,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(4) Poku{aj djela iz stava 1. ovog ~lana je ka`wiv.
(5) Ako je u~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana bio
izazvan nezakonitim ili grubim postupawem slu`benog
lica, mo`e se osloboditi od kazne.
Napad na slu`beno lice u vr{ewu slu`bene du`nosti
^lan 388.
(1) Ko napadne ili ozbiqno prijeti da }e napasti
slu`beno lice ili lice za koje zna da mu poma`e u
vr{ewu slu`bene du`nosti,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako u~inilac pri izvr{ewu djela iz stava 1. ovog
~lana slu`beno lice ili lice za koje zna da mu poma`e
zlostavi, tjelesno povrijedi ili mu prijeti upotrebom
oru`ja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno prema
sudiji ili javnom tu`iocu u vezi sa vr{ewem wihove
sudijske, odnosno tu`ila~ke du`nosti ili slu`benom
licu u vr{ewu poslova bezbjednosti,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(4) Ako je u~inilac djela iz st. 1. do 3. ovog ~lana bio
izazvan nezakonitim ili grubim postupawem slu`benog
lica ili lica koje mu poma`e, mo`e se osloboditi od
kazne.
U~estvovawe u skupini koja sprije~i slu`beno lice u
vr{ewu slu`bene radwe
^lan 389.
(1) Ko u~estvuje u skupini qudi koja zajedni~kim
djelovawem sprije~i ili poku{a da sprije~i slu`beno
lice u vr{ewu slu`bene radwe, ili ga na isti na~in
prinudi na vr{ewe slu`bene radwe,
kazni}e se samo za u~estvovawe nov~anom kaznom ili
zatvorom do tri godine.
(2) Organizator i vo|a skupine koja izvr{i djelo iz
stava 1. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
51
Izazivawe nacionalne, rasne ili vjerske mr`we
razdora ili netrpeqivosti
^lan 390.
(1) Ko izaziva ili raspaquje nacionalnu, rasnu ili
vjersku mr`wu, razdor ili netrpeqivost, ili {iri ideje
o superiornosti jedne rase ili naroda nad drugim,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno prin-
udom, zlostavqawem, ugro`avawem sigurnosti, izla-
gawem poruzi nacionalnih, etni~kih ili vjerskih sim-
bola, o{te}ewem tu|ih stvari, skrnavqewem spomenika,
spomen - obiqe`ja ili grobova,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana do{lo
do nereda, nasiqa ili drugih te{kih posqedica za zajed-
ni~ki `ivot naroda i ostalih koji `ive u Republici
Srpskoj,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Materijal i predmeti koji nose poruke iz stava 1.
ovog ~lana, kao i sredstva za wihovu izradu,
razmno`avawe ili rasturawe, oduze}e se.
Organizovawe otpora
^lan 391.
(1) Ko organizuje ili druge poziva na pru`awe
nasilnog otpora prema zakonitim odlukama ili mjerama
nadle`nih organa ili prema slu`benom licu u vr{ewu
slu`bene radwe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
nesprovo|ewa ili znatnog ote`avawa u sprovo|ewu
zakonite odluke ili mjere dr`avnih organa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Organizator ili vo|a grupe }e se kazniti
zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
Protivpravno mijewawe teritorijalne podjele
Republike Srpske
^lan 392.
Ko upotrebom sile ili ozbiqne prijetwe da }e
upotrijebiti silu ili na drugi protivpravan na~in
izmijeni zakonom utvr|enu teritorijalnu podjelu
Republike Srpske,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
Neovla{}eno bavqewe odre|enim zanimawem
^lan 393.
Ko se neovla{}eno i za nagradu bavi odre|enim zan-
imawem za ~ije bavqewe je, po zakonu ili drugim
propisima donijetim na osnovu zakona, potrebna
dozvola nadle`nog organa, odnosno organizacije,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Skidawe ili povreda slu`benog pe~ata ili znaka
^lan 394.
(1) Ko skine ili povrijedi slu`beni pe~at ili znak
koji je ovla{}eno slu`beno lice stavilo radi osigurawa
predmeta ili prostorije, ili ko bez skidawa ili povrede
pe~ata ili znaka u|e u takvu prostoriju ili otvori pred-
met na koji je bio stavqen slu`beni pe~at ili znak,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Poku{aj je ka`wiv.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Oduzimawe ili uni{tewe slu`benog pe~ata
ili slu`benih spisa
^lan 395.
(1) Ko protivpravno oduzme, sakrije, uni{ti, o{teti
ili na drugi na~in u~ini neupotrebqivim slu`beni
pe~at, kwigu, spis ili ispravu koja pripada dr`avnom
organu, preduze}u, ustanovi ili drugom pravnom licu
koje vr{i javna ovla{}ewa ili se kod wih nalazi,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
La`no predstavqawe
^lan 396.
(1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu
korist ili da drugom nanese kakvu {tetu la`no pred-
stavqa kao slu`beno ili vojno lice, ili neovla{}eno
nosi kakve znake slu`benog ili vojnog lica,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
izvr{i kakvu radwu koju je ovla{}eno da izvr{i samo
odre|eno slu`beno ili vojno lice.
Samovla{}e
^lan 397.
(1) Ko samovlasno pribavqa neko svoje pravo ili
pravo za koje smatra da mu pripada,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
(2) Ko samovlasno pribavqa neko svoje pravo ili
pravo za koje smatra da mu pripada upotrebom sile ili
ozbiqne prijetwe da }e napasti na `ivot ili tijelo, ili
u sastavu organizovane grupe,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(3) Ko djela iz prethodnih stavova u~ini za drugoga,
kazni}e se kaznom propisanom za ta djela.
(4) Gowewe za djelo iz stava 1. ovog ~lana preduzima
se po prijedlogu.
Izra|ivawe i nabavqawe oru`ja i sredstava
namijewenih za izvr{ewe krivi~nih djela
^lan 398.
(1) Ko oru`je, eksplozivne materije ili sredstva
potrebna za wihovo spravqawe, ili otrove za koje zna da
su namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela, izra|uje,
dr`i, nabavqa ili drugom omogu}ava da do wih do|e,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko napravi ili drugom ustupi la`ni kqu~, otpi-
ra~ ili neko drugo sredstvo za provaqivawe iako zna da
je namijeweno za izvr{ewe krivi~nog djela,
kazni}e se zatvorom do jedne godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog ~lana kazni}e se ko izra-
di, pribavi, proda ili da na kori{}ewe uputstvo ili
sredstvo koje je namijeweno za ula`ewe u kompjuterski
sistem.
(4) Predmeti iz st. 1. do 3. i sredstva za wihovo
pravqewe, preno{ewe i rasturawe oduze}e se.
Nedozvoqena proizvodwa i promet oru`ja ili
eksplozivnih materija
^lan 399.
(1) Ko neovla{}eno izradi, prepravi, dr`i, proda,
nabavi, vr{i razmjenu, unese u zemqu ili iz we iznese,
vatreno, hemijsko, biolo{ko ili nuklearno oru`je,
municiju ili eksplozivne materije, ili kakvo drugo bor-
beno sredstvo ~ije izra|ivawe, nabavqawe, prodaja,
no{ewe ili dr`awe gra|anima uop{te nije dozvoqeno
ili je ograni~eno,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
52
(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog ~lana oru`je,
municija ili eksplozivne materije ili druga borbena
sredstva u ve}oj koli~ini ili vrijednosti ili je u
pitawu oru`je ili druga borbena sredstva velike
razorne mo}i i opasnosti, ili je djelo izvr{eno u skupi-
ni,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(3) Ko neovla{}eno izradi, pribavi, dr`i, proda,
vr{i razmjenu, unese u zemqu ili iz we iznese sastavne,
odnosno rezervne dijelove oru`ja, municije,
eksplozivnih materija ili kakvih drugih borbenih sred-
stava ili opreme, materijal ili dijelove za koje zna da }e
biti upotrijebqeni za proizvodwu ili upotrebu pred-
meta iz prethodnih stavova,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do pet godina.
(4) Ko organizuje udru`ewe radi vr{ewa krivi~nih
djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(5) Ko postane ~lan udru`ewa iz prethodnog stava,
kazni}e se zatvorom do dvije godine.
(6) Predmeti iz prethodnih stavova i sredstva za
wihovo pravqewe, preno{ewe i rasturawe oduze}e se.
Kockawe
^lan 400.
(1) Ko neovla{}eno organizuje kocku ili druge igre
na sre}u koje su zabrawene,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Istom kaznom kazni}e se i ko za nagradu stavqa na
raspolagawe prostorije radi kockawa ili na drugi
na~in za nagradu omogu}ava kockawe.
(3) Ko se pri kocki poslu`i la`nim ili obiqe`enim
kartama ili drugom obmanom,
kazni}e se kaznom zatvora do tri godine i nov~anom
kaznom.
(4) Predmeti kocke kao i novac zate~en pri kocki
oduze}e se.
Povreda groba ili le{a
^lan 401.
(1) Ko neovla{}eno prekopa, razru{i, o{teti ili
grubo povrijedi grob ili drugo mjesto u kome se umrli
sahrawuju,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko neovla{}eno iskopa, odnese, o{teti, sakrije
ili na neki na~in oskrnavi le{, dio le{a ili posmrtne
ostatke,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno prema
dva ili vi{e grobova ili ga je izvr{ilo dvoje ili vi{e
lica ili je to u~iweno na naro~ito grub na~in,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do tri
godine.
Glava trideset prva
KRIVI^NA DJELA PROTIV OP[TE
SIGURNOSTI QUDI I IMOVINE
Izazivawe op{te opasnosti
^lan 402.
(1) Ko po`arom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili
otrovnim gasom, joniziraju}im ili radioaktivnim
zra~ewem, motornom silom, elektri~nom ili drugom
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
energijom, pucawem iz vatrenog oru`ja ili kakvom dru-
gom op{teopasnom radwom ili op{pteopasnim sred-
stvom, izazove opasnost za `ivot qudi ili za imovinu
ve}eg obima,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana, kazni}e se i
slu`beno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane
ure|aje za za{titu od po`ara, eksplozije, poplave, otro-
va, otrovnih gasova ili joniziraju}ih ili radioak-
tivnih zra~ewa, elektri~ne energije ili drugih opasnih
sredstava, ili ove ure|aje ne odr`ava u ispravnom stawu,
ili ih u slu~aju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uop{te ne
postupa po propisima ili tehni~kim pravilima o
za{titnim mjerama, i time izazove opasnost za `ivot
qudi i imovinu ve}eg obima.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. izvr{ena na mjestu gde je
okupqen ve}i broj qudi,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
imovinska {teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do deset godina, za djelo iz stava 3. zatvorom od
jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom
od {est mjeseci do pet godina.
(6) Ako je usqed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djela iz st. 1, 2. i 3. zatvorom
od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom
od jedne do osam godina.
Stvarawe opasnosti nepropisnim izvo|ewem
gra|evinskih radova
^lan 403.
(1) Odgovorno lice koje pri projektovawu,
rukovo|ewu ili izvo|ewu gra|evinskih radova, gradwi
mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradwi, postupi
protivno propisima ili op{tepriznatim tehni~kim
pravilima i time izazove opasnost za `ivot ili tijelo
qudi ili za imovinu ve}eg obima,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
jedne do deset godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
jedne do osam godina.
(5) Ako je izvr{ewem djela iz stava 1. ovog ~lana
pribavqena protivpravna imovinska korist ili je
prouzrokovana {teta koja prelazi iznos od 10.000 KM,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina,
a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazni}e se zatvorom
od tri do petnaest godina.
53
O{te}ewe za{titnih ure|aja na radu
^lan 404.
(1) Ko u rudniku, tvornici, gradili{tu ili nekom
drugom mjestu gdje se obavqa rad uni{ti, o{teti,
iskqu~i ili ukloni za{titne ure|aje i tako prouzrokuje
opasnost za `ivot qudi ili za imovinu ve}ih razmjera
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(2) Lice koje je odgovorno za preduzimawe mjera
za{tite na radu u rudnicima, tvornicama,
gradili{tima ili drugim mjestima gdje se obavqaju
radovi, ne postavi za{titne ure|aje ili ih ne odr`ava u
ispravnom stawu, ili ih u slu~aju potrebe ne stavi u
funkciju, ili uop{te ne postupa po propisima o mjera-
ma za{tite na radu i tako prouzrokuje opasnost za `ivot
qudi ili imovinu ve}ih razmjera,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
imovinska {teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do deset godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 3. od jedne do
osam godina.
O{te}ewe ili uni{tewe javnih ure|aja
^lan 405.
(1) Ko uni{ti, o{teti, izmjeni, u~ini neupotre-
bqivim ili ukloni ure|aje javne upotrebe za vodu, toplo-
tu, gas, elektri~nu ili drugu energiju ili ure|aje sistema
veza ili druge javne ure|aje i time prouzrokuje poreme}aj
u `ivotu gra|ana ili funkcionisawu privrede,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastao
znatan poreme}aj u kori{}ewu ovih ure|aja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom do
dvije godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri
godine.
O{te}ewe brana i vodoprivrednih objekata
^lan 406.
(1) Ko o{teti ure|aj ili branu koji slu`e za za{titu
od prirodnih nepogoda,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(1) Ko o{teti, uni{ti ili u~ini neupotrebqivim
vodoprivredni objekat ve}eg zna~aja,
kazni}e se zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do tri godine.
Nepropisno prevo`ewe ili preno{ewe
op{teopasnih materija
^lan 407.
Ko protivno propisima o prometu eksplozivnog ili
lako zapaqivog materijala preda na prevoz javnim sao-
bra}ajnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaqivi
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
materijal ili takav materijal sam prenosi koriste}i se
javnim saobra}ajnim sredstvima,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Neotklawawe opasnosti
^lan 408.
(1) Ko neprijavqivawem ili neblagovremenim pri-
javqivawem nadle`nom organu ili na drugi na~in ne
preduzme mjere da se otkloni kakav po`ar, poplava,
eksplozija, saobra}ajna nezgoda ili kakva druga opas-
nost za `ivot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg
obima iako je to mogao da u~ini bez opasnosti za sebe ili
drugog,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ko odvra}awem ili na drugi na~in sprije~i dru-
gog u preduzimawu mjera za otklawawe po`ara, poplave,
eksplozije, saobra}ajne nezgode ili kakve druge opasnos-
ti za `ivot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg obima,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Neu~estvovawe u otklawawu op{te opasnosti
^lan 409.
Ko suprotno naredbi ili pozivu nadle`nog organa
ili organizacije bez opravdanog razloga odbije da
u~estvuje u otklawawu opasnosti od po`ara, poplava ili
drugih op{tih opasnosti,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Glava trideset druga
KRIVI^NA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI
JAVNOG SAOBRA]AJA
Ugro`avawe javnog saobra}aja
^lan 410.
(1) U~esnik u saobra}aju na putevima koji se ne
pridr`ava saobra}ajnih propisa i time tako ugrozi
javni saobra}aj da dovede u opasnost `ivot qudi ili
imovinu ve}eg obima, pa usqed toga kod drugoga nastupi
te{ka tjelesna povreda ili imovinska {teta preko 3.000
KM,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. ili 2. ovog ~lana na-
stupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Ugro`avawe posebnih vidova saobra}aja
^lan 411.
(1) Ko kr{ewem propisa o bezbjednosti `eqezni~kog,
autobuskog, tramvajskog, trolejbuskog, brodskog ili sao-
bra}aja `i~arom, izazove nesre}u,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana na-
stupila te{ka tjelesna povreda nekog lica ili imovins-
ka {teta velikih razmjera,
54
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana nastupi-
la smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. od jedne do
osam godina.
Ugro`avawe javnog saobra}aja opasnom radwom
ili sredstvom
^lan 412.
(1) Ko uni{tewem, uklawawem ili te`im o{te}ewem
saobra}ajnih ure|aja, sredstava, znakova ili ure|aja za
signalizaciju koji slu`e bezbjednosti saobra}aja, ili
davawem pogre{nih znakova ili signala, postavqawem
prepreka na saobra}ajnicama ili na drugi na~in tako
ugrozi javni saobra}aj da time izazove opasnost za `ivot
ili tijelo qudi ili imovinu ve}eg obima,
kazni}e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehat-
no, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
imovinska {teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
do tri godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od
dvije do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom
od jedne do osam godina.
Nesavjesno vr{ewe nadzora nad javnim saobra}ajem
^lan 413.
(1) Odgovorno lice kome je povjeren nadzor nad
stawem i odr`avawem saobra}ajnica i objekata na wima,
prevoznim sredstvima ili javnim saobra}ajem ili nad
ispuwavawem propisanih uslova rada voza~a, ili kome
je povjereno rukovo|ewe vo`wom, koje nesavjesnim
vr{ewem svoje du`nosti izazove opasnost za `ivot ili
tijelo qudi ili za imovinu ve}eg obima,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i odgov-
orno lice koje izda nalog za vo`wu ili dopusti vo`wu
iako zna da voza~ zbog umora, bolesti, uticaja alkohola
ili drugih razloga nije u stawu da bezbjedno upravqa
vozilom ili da vozilo nije ispravno, pa tako izazove
opasnost za `ivot ili tijelo qudi ili za imovinu ve}eg
obima.
(3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila te{ka tjelesna povreda jednog ili vi{e lica ili
imovinska {teta velikih razmjera,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od
{est mjeseci do pet godina.
(5) Ako je usqed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog ~lana nas-
tupila smrt jednog ili vi{e lica,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od
dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom
od jedne do osam godina.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Nepru`awe pomo}i licu povrije|enom
u saobra}ajnoj nesre}i
^lan 414.
(1) Voza~ motornog vozila ili drugog prevoznog sred-
stva koji ostavi bez pomo}i lice koje je tim prevoznim
sredstvom ili radi wega povrije|eno,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je zbog neukazivawa pomo}i nastupila te{ka
tjelesna povreda povrije|enog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do tri
godine.
(3) Ako je zbog neukazivawa pomo}i nastupila smrt
povrije|enog lica,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Glava trideset tre}a
KRIVI^NA DJELA PROTIV @IVOTNE SREDINE
Zaga|ivawe `ivotne sredine
^lan 415.
(1) Ko kr{ewem propisa o za{titi, o~uvawu i
unapre|ewu `ivotne sredine zagadi vazduh, zemqi{te
ili vodu u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
uni{tewa ili znatnog o{te}ewa {uma, biqaka ili dru-
gog rastiwa na {irem prostoru ili je `ivotna sredina
zaga|ena u toj mjeri da je ugro`eno zdravqe qudi ili
`ivotiwa,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. nov~anom
kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za djelo iz stava
2. nov~anom kaznom ili zatvorom od {est mjeseci do
dvije godine.
Zaga|ivawe `ivotne sredine otpadnim materijama
^lan 416.
(1) Ko protivno propisima prera|uje, odla`e,
odbacuje, sakupqa, skladi{ti ili prevozi radioaktivne
ili druge opasne materije ili sa wima postupa na na~in
kojim se ugro`ava vazduh, zemqi{te ili voda u mjeri koja
mo`e izazvati opasnost za zdravqe ili `ivot qudi ili
`ivotiwa ili ugroziti opstanak {uma, biqaka ili dru-
gog rastiwa,
kazni}e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog slu`benog polo`aja ili
ovla{}ewa odobri vr{ewe djela iz stava 1. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do tri godine.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana do{lo
do uni{tewa `ivotiwskog ili biqnog svijeta velikih
razmjera ili do zaga|ewa `ivotne sredine u toj mjeri da
je time stvorena opasnost za `ivot ili zdravqe qudi,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Ugro`avawe `ivotne sredine bukom
^lan 417.
(1) Ko protivno propisima stvara buku koja mo`e
biti opasna za zdravqe qudi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
55
(2) Ako je krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana
u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
Protivpravna izgradwa i stavqawe u pogon
objekata i postrojewa
^lan 418.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje protivno
propisima o za{titi, o~uvawu i unapre|ewu `ivotne
sredine dozvoli izgradwu, stavqawe u pogon ili upotre-
bu objekta ili postrojewa kojim se u ve}oj mjeri ili na
{irem prostoru zaga|uje `ivotna sredina,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
uni{tewa `ivotiwskog ili biqnog sveta velikih razm-
jera ili do zaga|ewa `ivotne sredine u toj mjeri da je
time stvorena opasnost za `ivot ili zdravqe qudi,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
O{te}ewe objekata i ure|aja za za{titu
`ivotne sredine
^lan 419.
(1) Ko o{teti, uni{ti, ukloni ili na drugi na~in
u~ini neupotrebqivim objekte ili ure|aje za za{titu
`ivotne sredine, radi ~ega je do{lo do zaga|ewa vazduha,
vode ili zemqi{ta u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do dvije godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
uni{tewa `ivotiwskog ili biqnog svijeta velikih
razmjera ili do zaga|ewa `ivotne sredine u toj mjeri da
je time stvorena opasnost za `ivot ili zdravqe qudi,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
Uni{tewe ili o{te}ewe za{ti}enog prirodnog dobra
^lan 420.
(1) Ko uni{ti ili o{teti za{ti}eno prirodno
dobro od ve}eg zna~aja,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je uni{teno ili o{te}eno prirodno dobro od
izuzetnog zna~aja,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. nov~anom
kaznom ili zatvorom do {est mjeseci, a za djelo iz stava
2. nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
Proizvodwa {tetnih sredstava za lije~ewe `ivotiwa
^lan 421.
(1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet
sredstva za lije~ewe ili za spre~avawe zaraze kod
`ivotiwa, koja su opasna za wihov `ivot ili zdravqe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovano
uginu}e `ivotiwa ili druga znatna {teta,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
Zaga|ivawe hrane i vode za ishranu, odnosno
napajawe `ivotiwa
^lan 422.
(1) Ko kakvom {kodqivom materijom zagadi hranu
ili vodu koja slu`i za ishranu ili napajawe `ivotiwa i
time dovede u opasnost wihov `ivot ili zdravqe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko
kakvom {kodqivom materijom zagadi vodu u ribwaku,
jezeru, rijeci ili kanalu ili poribqavawem iz
zara`enih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba
ili drugih vodenih `ivotiwa.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog ~lana prouzroko-
vano uginu}e ve}eg broja `ivotiwa ili riba u ve}oj vred-
nosti,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
Nepostupawe po propisima za suzbijawe bolesti
`ivotiwa i biqa
^lan 423.
(1) Ko ne postupi po propisima i naredbama kojima
nadle`no dr`avno tijelo odre|uje mjere za suzbijawe ili
spre~avawe zarazne bolesti kod `ivotiwa ili biqa i
time izazove opasnost od {irewa te bolesti ili wenih
uzro~nika ili biqnih {teto~ina,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko za
vrijeme trajawa opasnosti od bolesti i {teto~ina koje
mogu ugroziti biqni svijet ne postupi po propisima i
naredbama kojima se odre|uju mjere za suzbijawe ili
spre~avawe bolesti, odnosno {teto~ina.
(3) Ako je usqed djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana nas-
tupila znatna {teta,
u~inilac }e se kazniti zatvorom do tri godine.
(4) Ako je djelo iz st. 1. do 3. ovog ~lana u~iweno
nehatno,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do jedne godine.
Nesavjesno postupawe u prometu pesticida
^lan 424.
Ko stavi pesticide u promet bez dozvole ili izda
drugi pesticid umjesto propisanog ako zamjena nije
dozvoqena ili na drugi na~in nesavjesno postupa u
prometu pesticida i time izazove opasnost za `ivot ili
zdravqe qudi ili za `ivotnu sredinu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
Nesavjesno pru`awe veterinarske pomo}i
^lan 425.
(1) Veterinar ili ovla{}eni veterinarski pomo}nik
koji pri pru`awu veterinarske pomo}i propi{e ili
primijeni o~igledno nepodobno sredstvo ili o~igledno
nepravilan na~in lije~ewa ili uop{te nesavjesno postu-
pa pri lije~ewu i time prouzrokuje uginu}e stoke ili
uginu}e `ivine u ve}em broju,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
56
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno iz
nehata,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do {est mjeseci.
Neovla{}eno obavqawe veterinarskih usluga
^lan 426.
Lice koje nema propisanu stru~nu spremu, a obavqa
poslove zdravstvene za{tite `ivotiwa ili druge veteri-
narske zahvate,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
Uni{tewe zasada
^lan 427.
Ko kakvom {kodqivom materijom izazove uni{tewe
biqa, vo}aka ili drugih zasada i time nanese {tetu
ve}ih razmjera,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
Neizvr{ewe odluke o mjerama za{tite `ivotne sredine
^lan 428.
(1) Slu`beno ili odgovorno lice koje ne postupi po
odluci nadle`nog organa o preduzimawu mjera za{tite
`ivotne sredine,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Pri izricawu uslovne osude sud mo`e odrediti
obavezu u~iniocu da u odre|enom roku preduzme mjere
koje je nadle`ni organ odredio.
Uno{ewe opasnih materija u Republiku Srpsku
^lan 429.
(1) Ko protivno propisima unese u Republiku Srpsku
radioaktivne ili druge materije ili otpatke {tetne za
`ivot ili zdravqe qudi,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ko zloupotrebom svog polo`aja ili ovla{}ewa
protivno propisima omogu}i da se u Republiku Srpsku
unesu materije ili otpaci iz stava 1. ovog ~lana,
kazni}e se zatvorom od {est mjeseci do pet godina.
(3) Poku{aj djela iz stava 1. je ka`wiv.
[umska kra|a
^lan 430.
(1) Ko radi kra|e u {umi obori jedno ili vi{e sta-
bala, a koli~ina oborenog drveta je ve}a od tri kubna
metra,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(2) Ako je djelo iz stava 1. ovog ~lana u~iweno u nam-
jeri da se oboreno drvo proda ili ako je koli~ina
oborenog drveta ve}a od osam kubnih metara, ili ako je
djelo u~iweno u za{titnoj {umi, nacionalnom parku
ili drugoj {umi s posebnom namjenom,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od {est mjeseci do pet
godina i nov~anom kaznom.
Pusto{ewe {uma
^lan 431.
(1) Ko protivno propisima ili naredbama
nadle`nih organa vr{i sje~u ili kr~ewe {uma, ili ko
podbjequje stabla ili na drugi na~in pusto{i {umu ili
obori vi{e stabala u parku ili drvoredu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog ~lana u~ini u za{titnoj
{umi, nacionalnom parku ili u drugim {umama sa
posebnom namjenom,
kazni}e se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
Izazivawe po`ara
^lan 432.
(1) Ko izazove {umski po`ar usqed kojeg nastupi
{teta velikih razmjera,
kazni}e se zatvorom od jedne do osam godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se i ko iza-
zove po`ar u za{ti}enoj {umi, nacionalnom parku,
vo}waku ili drugoj {umi sa specijalnom namjenom, ili
`itnim poqima.
(3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~ini nehatno,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
Mu~ewe i ubijawe `ivotiwa
^lan 433.
(1) Ko se surovo pona{a prema `ivotiwama ili ih
izla`e nepotrebnim ili dugotrajnim mukama ili
stradawima, ili ih protivno propisima ubija, razara
wihova stani{ta u ve}oj mjeri ili na {irem prostoru,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je usqed djela iz stava 1. ovog ~lana do{lo do
uginu}a ve}eg broja `ivotiwa koje pripadaju posebno
za{ti}enim `ivotiwskim vrstama,
u~inilac }e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri
godine.
(3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog ~lana u~iwena
nehatno,
u~inilac }e se kazniti za djelo iz stava 1. nov~anom
kaznom ili zatvorom do tri mjeseca, a za djelo iz stava 2.
nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Izno{ewe u inostranstvo posebno za{ti}enih
biqaka ili `ivotiwa
^lan 434.
Ko protivno propisima izveze ili iznese u inos-
transtvo posebno za{ti}enu biqku ili `ivotiwu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Uzurpacija nekretnina
^lan 435.
Ko u namjeri posjedovawa i kori{}ewa zauzme
nekretninu koja je progla{ena kao dobro od op{teg
zna~aja, spomenik kulture, prirodna rijetkost ili drugo
prirodno bogatstvo,
kazni}e se zatvorom do tri godine i nov~anom kaznom.
Nezakonit lov
^lan 436.
(1) Ko lovi divqa~ za vrijeme lovostaja,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do {est mjeseci.
57
(2) Ko neovla{}eno lovi u zabrawenom lovi{tu,
ubije ili rani divqa~ ili je uhvati `ivu,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(3) Ako je djelo iz stava 2. ovog ~lana u~iweno prema
visokoj divqa~i,
u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom ili zatvorom
do dvije godine.
(4) Ko lovi rijetku ili prorije|enu vrstu divqa~i
~iji je lov zabrawen ili ko lovi bez posebne dozvole
odre|enu vrstu divqa~i za ~iji je lov potrebna takva
dozvola, ili ko lovi na na~in ili sredstvima kojima se
divqa~ masovno uni{tava,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(5) Ulovqena divqa~ i sredstva upotrijebqena za lov
oduze}e se.
Nezakonit ribolov
^lan 437.
(1) Ko lovi ribu i druge slatkovodne `ivotiwe u vri-
jeme kada je to zabraweno ili na podru~jima na kojima je
to zabraweno ili ko lovi ribu i druge slatkovodne
`ivotiwe eksplozivom, elektri~nom strujom, otrovom,
sredstvom za omamqivawe i time prouzrokuje uginu}e
ribe ili ko lovi ribu na na~in {tetan za weno rasp-
lo|avawe,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do jedne
godine.
(2) Ako je djelom iz stava 1. ovog ~lana prouzrokovano
uginu}e ribe ili drugih slatkovodnih `ivotiwa u ve}im
razmjerama,
kazni}e se nov~anom kaznom ili zatvorom do dvije
godine.
(3) Ulov i sredstva za ribolov oduze}e se.
Glava trideset ~etvrta
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 438.
Pravnosna`no izre~ena kazna do`ivotnog zatvora
do dana stupawa na snagu ovog zakona, postaje kazna dugo-
trajnog zatvora od 45 godina.
^lan 439.
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaju da va`e
sve krivi~nopravne odredbe sadr`ane u drugim zakonima
koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.
^lan 440.
Krivi~na sankcija izre~ena pravnosna`nom presudom
prije stupawa na snagu ovog zakona, ne}e se izvr{iti ako
u ovom zakonu ili u Krivi~nom zakonu Bosne i
Hercegovine djelo iz te presude nije predvi|eno kao
krivi~no djelo, a ako je izvr{ewe zapo~eto obustavi}e se.
^lan 441.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
ZAKON
O KRIVI^NOM POSTUPKU
DIO PRVI
OP[TE ODREDBE
Glava I
OSNOVNA NA^ELA
^lan 1.
Predmet i primjena ovog zakona
Ovim zakonom utvr|uju se pravila krivi~nog postu-
pka po kojima su du`ni postupati sudovi, tu`ilac i
drugi u~esnici u krivi~nom postupku predvi|eni ovim
zakonom, kada postupaju u krivi~nim stvarima.
^lan 2.
Princip zakonitosti
(1) Pravila utvr|ena ovim zakonom trebaju obezbi-
jediti da niko nevin ne bude osu|en, a da se u~iniocu
krivi~nog djela izrekne krivi~na sankcija pod uslovima
koje predvi|a Krivi~ni zakon Republike Srpske (u
daqem tekstu: Krivi~ni zakon) i drugi zakoni u kojima
su propisana krivi~na djela u granicama koje odre|uje
Krivi~ni zakon i zakonom propisanom postupku.
(2) Prije dono{ewa pravnosna`ne presude
osumwi~eni, odnosno optu`eni mo`e biti ograni~en u
svojoj slobodi i drugim pravima samo pod uslovima koje
odre|uje ovaj zakon.
(3) Krivi~nu sankciju mo`e u~iniocu krivi~nog
djela izre}i samo nadle`an sud, odnosno sud kome je Sud
Bosne i Hercegovine prenio vo|ewe postupka i to u pos-
tupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu.
^lan 3.
Pretpostavka nevinosti i na~elo in dubio pro reo
(1) Svako se smatra nevinim za krivi~no djelo dok se
pravnosna`nom presudom ne utvrdi wegova krivica.
(2) Sumwu u pogledu postojawa ~iwenica koje ~ine
obiqe`ja krivi~nog djela ili od kojih zavisi primjena
neke odredbe krivi~nog zakonodavstva, sud rje{ava
odlukom na na~in koji je povoqniji za optu`enog.
^lan 4.
Ne bis in idem
Niko ne mo`e biti ponovo su|en za djelo za koje je ve}
bio su|en pred sudom i za koje je donesena pravnosna`na
sudska odluka.
^lan 5.
Prava lica li{enog slobode
(1) Lice li{eno slobode mora se na materwem jeziku
ili jeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima
li{ewa slobode i istovremeno prije prvog ispitivawa
pou~iti da nije du`no dati iskaz, da ima pravo uzeti
branioca kojeg mo`e sam izabrati, kao i o tome da ima
pravo da wegova porodica ili drugo lice koje on odredi
budu obavije{teni o wegovom li{ewu slobode.
(2) Licu koje je li{eno slobode postavi}e se brani-
lac na wegov zahtjev ako prema svom imovnom stawu ne
mo`e snositi tro{kove odbrane.
58
^lan 6.
Prava osumwi~enog, odnosno optu`enog
(1) Osumwi~eni ve} na prvom ispitivawu mora biti
obavije{ten o djelu za koje se tereti i o osnovima sumwe
koji stoje protiv wega.
(2) Osumwi~enom, odnosno optu`enom se mora
omogu}iti da se izjasni o svim ~iwenicama i dokazima
koji ga terete i da iznese sve ~iwenice i dokaze koji mu
idu u korist.
(3) Osumwi~eni, odnosno optu`eni nije du`an izni-
jeti svoju odbranu niti odgovarati na postavqena
pitawa.
^lan 7.
Pravo na odbranu
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni ima pravo brani-
ti se sam ili uz stru~nu pomo} branioca koga sam
izabere.
(2) Ako osumwi~eni, odnosno optu`eni sam ne uzme
branioca, postavi}e mu se branilac kad je to odre|eno
ovim zakonom.
(3) Osumwi~enom, odnosno optu`enom se mora
obezbijediti dovoqno vremena za pripremawe odbrane.
^lan 8.
Jezik i pismo
(1) U krivi~nom postupku u ravnopravnoj su upotre-
bi slu`beni jezici Republike Srpske - jezik srpskog na-
roda, jezik bo{wa~kog naroda i jezik hrvatskog naroda.
Slu`bena pisma su }irilica i latinica.
(2) Stranke, svjedoci i ostali u~esnici u postupku
imaju pravo slu`iti se svojim jezikom. Ako lice ne razu-
mije jedan od slu`benih jezika Republike Srpske, obezbi-
jedi}e se usmeno prevo|ewe onoga {to ono, odnosno drugi
iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materi-
jala.
(3) O pravima iz stava 2. ovog ~lana pou~i}e se nave-
dena lica prije prvog ispitivawa koja se tih prava mogu
odre}i ako znaju jezik na kome se vodi postupak. U zapis-
niku }e se zabiqe`iti da je data pouka i izjava u~esnika
na datu pouku.
(4) Prevo|ewe obavqa sudski prevodilac.
^lan 9.
Upu}ivawe i dostavqawe pismena
(1) Pozive, odluke i druga pismena upu}uje sud i
drugi organi koji u~estvuju u postupku na slu`benim
jezicima iz ~lana 8. stav 1. ovog zakona.
(2) Na slu`benim jezicima iz stava 1. ovog ~lana
dostavqaju se sudu i drugim organima koji u~estvuju u
postupku tu`be, `albe i drugi podnesci.
(3) Licu koje je li{eno slobode ili je u pritvoru, na
izdr`avawu kazne ili na obaveznom psihijatrijskom
lije~ewu, odnosno obaveznom lije~ewu od zavisnosti,
dostavi}e se i prevod pismena iz st. 1. i 2. ovog ~lana, na
jeziku kojim se slu`i u postupku.
^lan 10.
Pravno nevaqani dokazi
(1) Zabraweno je od osumwi~enog, optu`enog ili bilo
kojeg drugog lica koje u~estvuje u postupku iznu|ivati
priznawe ili kakvu drugu izjavu.
(2) Sud ne mo`e zasnivati svoju odluku na dokazima
pribavqenim povredama qudskih prava i sloboda
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
propisanih Ustavom i me|unarodnim ugovorima, koje je
ratifikovala Bosna i Hercegovina, niti na dokazima
koji su pribavqeni povredama ovog zakona.
(3) Sud ne mo`e zasnivati svoju odluku na dokazima
koji su dobijeni na osnovu dokaza iz stava 2. ovog ~lana.
^lan 11.
Pravo na od{tetu i rehabilitaciju
Lice koje je neopravdano osu|eno za krivi~no djelo
ili je bez osnova li{eno slobode ima pravo na rehabi-
litaciju, pravo na naknadu {tete iz buxetskih sredstava,
kao i druga prava utvr|ena zakonom.
^lan 12.
Pouka o pravima
Osumwi~enog, odnosno optu`enog ili drugo lice
koje u~estvuje u postupku koje bi iz neznawa moglo pro-
pustiti neku radwu u postupku ili da se zbog toga ne
koriste svojim pravima, sud, tu`ilac i drugi organi
koji u~estvuju u postupku }e pou~iti o pravima koja im
po ovom zakonu pripadaju i o posqedicama propu{tawa
radwe.
^lan 13.
Pravo na su|ewe bez odlagawa
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni ima pravo da u
najkra}em razumnom roku bude izveden pred nezavisan i
nepristrasan sud i da mu bude su|eno bez odlagawa.
(2) Sud je du`an da postupak sprovede bez
odugovla~ewa i onemogu}i svaku zloupotrebu prava koja
pripadaju licima koja u~estvuju u postupku.
(3) Trajawe pritvora mora biti svedeno na najkra}e
nu`no vrijeme.
^lan 14.
Princip istine
Sud, tu`ilac i drugi organi koji u~estvuju u postu-
pku du`ni su istinito i potpuno utvrditi kako
~iwenice koje terete osumwi~enog, odnosno optu`enog,
tako i one koje im idu u korist.
^lan 15.
Slobodna ocjena dokaza
Pravo suda, tu`ioca i drugih organa koji u~estvuju u
krivi~nom postupku da ocjewuju postojawe ili neposto-
jawe ~iwenica nije vezano ni ograni~eno posebnim for-
malnim dokaznim pravilima.
^lan 16.
Princip akuzatornosti
Krivi~ni postupak se mo`e pokrenuti i sprovesti
samo po zahtjevu tu`ioca.
^lan 17.
Princip legaliteta krivi~nog gowewa
Tu`ilac je du`an preduzeti krivi~no gowewe ako
postoje dokazi da je u~iweno krivi~no djelo, osim ako
ovim zakonom nije druk~ije propisano.
^lan 18.
Posqedice pokretawa postupka
Kad je propisano da pokretawe krivi~nog postupka
ima za posqedicu ograni~ewe odre|enih prava, ove
posqedice, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno,
nastupaju potvr|ivawem optu`nice, a za krivi~na djela
za koja je propisana kao glavna kazna nov~ana kazna ili
zatvor do pet godina - od dana kad je donesena osu|uju}a
presuda, bez obzira na to da li je postala pravnosna`na.
^lan 19.
Prethodna pitawa
(1) Ako primjena krivi~nog zakona zavisi od
prethodnog rje{ewa kakvog pravnog pitawa za ~ije je
rje{avawe nadle`an sud u kojem drugom postupku ili
59
neki drugi organ, sud kad sudi u krivi~nom predmetu
mo`e sam rije{iti i to pitawe po odredbama koje va`e
za dokazivawe u krivi~nom postupku. Rje{ewe ovog
pravnog pitawa od strane suda ima dejstvo samo za
krivi~ni predmet koji ovaj sud raspravqa.
(2) Ako je o takvom prethodnom pitawu ve} donio
odluku sud u kojem drugom postupku ili neki drugi
organ, takva odluka ne ve`e sud u pogledu ocjene da li je
u~iweno djelo krivi~no djelo.
Glava II
ZNA^EWE IZRAZA
^lan 20.
Osnovni pojmovi
Osim ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, poje-
dini izrazi upotrijebqeni u ovom zakonu imaju sqede}e
zna~ewe:
a) “Osumwi~eni” je lice za koje postoje osnovi sumwe
da je u~inilo krivi~no djelo.
b) “Optu`eni” je lice protiv kojeg je jedna ili vi{e
ta~aka u optu`nici potvr|ena.
v) “Osu|eni” je lice za koje je pravnosna`nom
odlukom utvr|eno da je krivi~no odgovorno za odre|eno
krivi~no djelo.
g) “Sudija za prethodni postupak” je sudija koji u
toku istrage postupa u slu~ajevima kada je to propisano
ovim zakonom.
d) “Sudija za prethodno saslu{awe” je sudija koji
nakon potvr|ivawa optu`nice postupa u slu~ajevima
kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovla{}ewa
sudije za prethodni postupak.
|) “Stranke” su tu`ilac, osumwi~eni, odnosno
optu`eni i osu|eni.
e) “Ovla{}eno slu`beno lice” je ono lice koje ima
odgovaraju}a ovla{}ewa unutar dr`avne grani~ne
slu`be, policijskih organa Republike Srpske, sudske
policije, kao i carinskih organa, organa finansijske
policije, poreskih organa i organa vojne policije.
`) “O{te}eni” je lice kome je li~no ili imovinsko
pravo krivi~nim djelom povrije|eno ili ugro`eno.
z) “Pravna lica” su korporacije, preduze}a,
udru`ewa, firme i druga privredna dru{tva, koja su kao
takva definisana u Krivi~nom zakonu Republike
Srpske.
i) “Istraga” obuhvata aktivnosti preduzete od
strane tu`ioca ili ovla{}enog slu`benog lica u skladu
sa ovim zakonom, ukqu~uju}i prikupqawe i ~uvawe obav-
je{tewa i dokaza.
j) “Unakrsno ispitivawe” je ispitivawe svjedoka i
vje{taka od stranke, odnosno branioca koja nije pozvala
svjedoka, odnosno vje{taka.
k) “Direktno ispitivawe” je ispitivawe svjedoka i
vje{taka od stranke, odnosno branioca koja je pozvala
svjedoka, odnosno vje{taka.
l) “Osnovana sumwa” je ve}i stepen sumwe zasnovan
na prikupqenim dokazima koji upu}uju na zakqu~ak da je
izvr{eno krivi~no djelo.
q) “Zabiqe{ke” i “spisi” su slova, rije~i ili bro-
jke ili wihov ekvivalent, zapisane rukopisom, otkucane
pisa}om ma{inom, od{tampane, fotokopirane,
fotografisane, zabiqe`ene magnetskim impulsima,
mehani~ki ili elektronski ili nekim drugim oblikom
sakupqawa podataka.
m) “Fotografije” su fotografski, digitalni i rend-
genski snimci, video trake i filmovi.
n) “Original” je sam spis ili snimak ili sli~an
ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane lica
koje ga pi{e, snima ili izdaje. “Original” fotografija
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
ukqu~uje negativ i sve kopije. Ako su podaci pohraweni
u kompjuteru ili sli~nom ure|aju za automatsku obradu
podataka, original je i svaki od{tampani primjerak ili
okom vidqivi pohraweni podatak.
w) “Kopija” je preslikavawe originala ili matrice,
ukqu~uju}i uve}awa i umawewa, mehani~kim ili elek-
tronskim presnimavawem, hemijskom reprodukcijom ili
nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno
reprodukuje original.
o) “Telekomunikacijska adresa” je svaki telefonski
broj, linijski ili mobilni ili e-mail ili internet
adresa koju posjeduje ili koristi odre|eno lice.
Glava III
PRAVNA POMO] I SLU@BENA SARADWA
^lan 21.
Obaveza pru`awa pravne pomo}i i slu`bene
saradwe
(1) Svi sudovi u Republici Srpskoj du`ni su da
pru`e pravnu pomo} sudu koji vodi krivi~ni postupak.
(2) Svi organi vlasti u Republici Srpskoj du`ni su
slu`beno sara|ivati sa sudovima, tu`iocem i drugim
organima koji u~estvuju u krivi~nom postupku.
^lan 22.
Pru`awe pravne pomo}i
(1) Sud }e uputiti zahtjev za pravnu pomo}, odnosno
slu`benu saradwu nadle`nom sudu, odnosno organu
vlasti.
(2) Pru`awe pravne pomo}i i slu`bena saradwa
sprovode se bez naknade.
(3) Stavovi 1. do 2. ovog ~lana primjewuju se i na
zahtjeve koje je tu`ilac uputio prema drugim organima
vlasti u Republici Srpskoj.
Glava IV
NADLE@NOST SUDA
1. Stvarna nadle`nost i sastav suda
^lan 23.
Op{ta odredba
Sudovi sude u krivi~nim stvarima u granicama svoje
stvarne nadle`nosti odre|ene zakonom.
^lan 24.
Sastav suda
(1) U prvom stepenu sudovi sude u vije}ima sa-
stavqenim od trojice sudija, a za krivi~na djela za koja
je propisana kao glavna kazna nov~ana kazna ili kazna
zatvora do pet godina, u prvom stepenu sudi sudija poje-
dinac.
(2) U drugom stepenu sudi vije}e sastavqeno od tro-
jice sudija.
(3) U tre}em stepenu sudovi sude u vije}ima sa-
stavqenim od pet sudija.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, predsjednik suda i predsjednik vije}a
odlu~uju u slu~ajevima predvi|enim u ovom zakonu.
(5) U vije}u sastavqenom od trojice sudija sud
odlu~uje o `albama protiv rje{ewa kada je to odre|eno
ovim zakonom i donosi druge odluke van glavnog pretresa.
(6) U vije}u sastavqenom od trojice sudija sud
odlu~uje i o zahtjevu za ponavqawe postupka.
2. Mjesna nadle`nost
^lan 25.
Forum delicti commissi
(1) Mjesno nadle`an je sud na ~ijem podru~ju je
krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano.
60
(2) Ako je krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano na
podru~jima raznih sudova ili na granici tih podru~ja
ili je neizvjesno na kom je podru~ju izvr{eno ili
poku{ano, nadle`an je onaj od tih sudova koji je prvi
potvrdio optu`nicu, a ako optu`nica nije potvr|ena -
sud koji je prvi primio optu`nicu na potvr|ivawe.
^lan 26.
Nadle`nost ako je krivi~no djelo u~iweno na
doma}em brodu ili doma}em vazduhoplovu
Ako je krivi~no djelo u~iweno na doma}em brodu ili
doma}em vazduhoplovu dok se nalazi u doma}em pri-
stani{tu, nadle`an je sud na ~ijem podru~ju se nalazi to
pristani{te. U ostalim slu~ajevima kada je krivi~no
djelo u~iweno na doma}em brodu ili doma}em vazduho-
plovu, nadle`an je sud na ~ijem se podru~ju nalazi
mati~na luka broda, odnosno vazduhoplova ili doma}e
pristani{te u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi
put zaustavi.
^lan 27.
Posebna nadle`nost
(1) Ako nije poznato mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela ili ako je to mjesto van teritorije Republike
Srpske, nadle`an je sud na ~ijem podru~ju osumwi~eni,
odnosno optu`eni ima prebivali{te ili boravi{te.
(2) Ako je sud na ~ijem podru~ju osumwi~eni, odnosno
optu`eni ima prebivali{te ili boravi{te ve} zapo~eo
postupak, ostaje nadle`an i ako se saznalo za mjesto
izvr{ewa krivi~nog djela.
(3) Ako nije poznato mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela ni prebivali{te ili boravi{te osumwi~enog,
odnosno optu`enog ili se oba mjesta nalaze van teri-
torije Republike Srpske, nadle`an je sud na ~ijem se
podru~ju osumwi~eni, odnosno optu`eni uhvati ili se
sam prijavi.
^lan 28.
Nadle`nost za krivi~na djela
Ako je neko lice u~inilo krivi~na djela u
Republici Srpskoj i van teritorije Republike Srpske, a
izme|u tih djela postoji me|usobna veza i isti dokazi,
nadle`an je sud koji je nadle`an za krivi~no djelo
u~iweno u Republici Srpskoj.
^lan 29.
Forum ordinatum
Ako se prema odredbama ovog zakona ne mo`e
ustanoviti koji je sud mjesno nadle`an, Vrhovni sud }e
odrediti jedan od stvarno nadle`nih sudova pred kojim
}e se sprovesti postupak.
3. Spajawe i razdvajawe postupka
^lan 30.
Spajawe postupka
(1) Ako je isto lice optu`eno za vi{e krivi~nih
djela, pa je za neka od tih djela nadle`an ni`i, a za neka
vi{i sud, nadle`an je vi{i sud, a ako su nadle`ni sudovi
iste vrste, nadle`an je onaj sud koji je po zahtjevu
ovla{}enog tu`ioca prvi zapo~eo postupak, a ako postu-
pak jo{ nije zapo~et - sud kome je prvo podnesen zahtjev za
pokretawe postupka.
(2) Prema odredbama stava 1. ovog ~lana odre|uje se
nadle`nost i u slu~aju ako je o{te}eni istovremeno
u~inio krivi~no djelo prema optu`enom.
(3) Za saizvr{ioce je nadle`an, po pravilu, sud koji
je kao nadle`an za jednog od wih prvi zapo~eo postupak.
(4) Sud koji je nadle`an za izvr{ioca krivi~nog
djela nadle`an je, po pravilu, i za sau~esnike, prikri-
va~e, lica koja su pomogla u~iniocu poslije izvr{ewa
krivi~nog djela, kao i za lica koja nisu prijavila
pripremawe krivi~nog djela, izvr{ewe krivi~nog djela
ili u~inioca.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(5) U svim slu~ajevima iz st. 1. do 4. ovog ~lana
sprove{}e se, po pravilu, jedinstveni postupak i
donijeti jedna presuda.
(6) Sud mo`e odlu~iti da se sprovede jedinstveni
postupak i donese jedna presuda i u slu~aju kad je vi{e
lica optu`eno za vi{e krivi~nih djela, ali samo ako
izme|u izvr{enih krivi~nih djela postoji me|usobna
veza. Ako je za neka od ovih krivi~nih djela nadle`an
vi{i, a za neka ni`i sud, jedinstveni postupak mo`e se
sprovesti samo pred vi{im sudom.
(7) Sud mo`e odlu~iti da se sprovede jedinstveni
postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom
vode odvojeni postupci protiv istog lica za vi{e
krivi~nih djela ili protiv vi{e lica za isto krivi~no
djelo.
(8) O spajawu postupka odlu~uje sud koji je nadle`an
za sprovo|ewe jedinstvenog postupka. Protiv rje{ewa
kojim je odre|eno spajawe postupka ili kojim je odbijen
prijedlog za spajawe nije dozvoqena `alba.
^lan 31.
Razdvajawe postupka
(1) Sud koji je po ~lanu 30. ovog zakona nadle`an
mo`e iz va`nih razloga ili iz razloga cjelishodnosti
do zavr{etka glavnog pretresa odlu~iti da se postupak
za pojedina krivi~na djela ili protiv pojedinih
optu`enih razdvoji i posebno dovr{i.
(2) Rje{ewe o razdvajawu postupka donosi sudija,
odnosno vije}e, po saslu{awu stranaka i branioca.
(3) Protiv rje{ewa kojim je odre|eno razdvajawe po-
stupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajawe po-
stupka nije dopu{tena `alba.
4. Preno{ewe mjesne nadle`nosti
^lan 32.
Odre|ivawe drugog stvarno nadle`nog suda
(1) Kada je nadle`an sud iz pravnih ili stvarnih
razloga sprije~en da postupa, du`an je da o tome izvi-
jesti neposredno vi{i sud koji }e po saslu{awu strana-
ka i branioca odrediti drugi stvarno nadle`an sud na
svom podru~ju.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana nije
dopu{tena `alba.
^lan 33.
Preno{ewe vo|ewa postupka
(1) Vrhovni sud mo`e za vo|ewe postupka odrediti
drugi stvarno nadle`an sud ako postoje va`ni razlozi.
(2) Rje{ewe u smislu stava 1. ovog ~lana, protiv koga
nije dozvoqena `alba, mo`e se donijeti na prijedlog
sudije za prethodni postupak, sudije za prethodno
saslu{awe, sudije ili predsjednika vije}a ili na prije-
dlog jedne od stranaka ili branioca.
5. Posqedice nenadle`nosti
^lan 34.
Du`nost da se pazi na nadle`nost i posqedice
nenadle`nosti
(1) Sud je du`an da pazi na svoju stvarnu i mjesnu
nadle`nost i ~im primjeti da nije nadle`an oglasi}e se
nenadle`nim i po pravnosna`nosti rje{ewa uputi}e
predmet nadle`nom sudu.
(2) Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za
su|ewe nadle`an ni`i sud, ne}e dostaviti predmet tom
sudu nego }e sam sprovesti postupak i donijeti odluku.
(3) Po{to optu`nica bude potvr|ena, sud se ne mo`e
oglasiti mjesno nenadle`nim niti stranke mogu isti-
cati prigovor mjesne nenadle`nosti.
(4) Nenadle`an sud je du`an da preduzme one radwe u
postupku za koje postoji opasnost od odlagawa.
61
^lan 35.
Pokretawe postupka za rje{avawe sukoba nadle`nosti
(1) Ako sud kome je predmet ustupqen kao nadle`nom
smatra da je nadle`an sud koji mu je predmet ustupio ili
neki drugi sud, pokrenu}e postupak za rje{avawe sukoba
nadle`nosti.
(2) Kada je povodom `albe protiv odluke prvoste-
penog suda kojom se ovaj oglasio nenadle`nim odluku
donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitawu
nadle`nosti i sud kome je predmet ustupqen ako je dru-
gostepeni sud nadle`an za rje{avawe sukoba
nadle`nosti izme|u tih sudova.
^lan 36.
Rje{avawe sukoba nadle`nosti
(1) Sukob nadle`nosti izme|u sudova rje{ava zajed-
ni~ki neposredno vi{i sud.
(2) Prije nego {to donese rje{ewe povodom sukoba
nadle`nosti sud }e zatra`iti mi{qewe stranaka i
branioca. Protiv ovog rje{ewa `alba nije dopu{tena.
(3) Dok se ne rije{i sukob nadle`nosti izme|u sudo-
va, svaki od wih je du`an da preduzme one radwe u po-
stupku za koje postoji opasnost od odlagawa.
Glava V
IZUZE]E
^lan 37.
Razlozi za izuze}e
Sudija ne mo`e vr{iti sudijsku du`nost:
a) ako je o{te}en krivi~nim djelom;
b) ako mu je osumwi~eni, odnosno optu`eni, wegov
branilac, tu`ilac, o{te}eni, wegov zakonski zastupnik
ili punomo}nik, bra~ni, odnosno vanbra~ni drug ili
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u
pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena, a po tazbini do
drugog stepena;
v) ako je sa osumwi~enim, odnosno optu`enim, wego-
vim braniocem, tu`iocem ili o{te}enim u odnosu
staraoca, staranika, usvojioca, usvojenika, hranioca ili
hrawenika;
g) ako je u istom krivi~nom predmetu u~estvovao kao
sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe ili je postupao kao branilac, zakonski za-
stupnik ili punomo}nik o{te}enog, odnosno tu`ioca,
ili je saslu{an kao svjedok ili kao vje{tak;
d) ako je u istom predmetu u~estvovao u dono{ewu
odluke koja se pobija pravnim lijekom;
|) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu
sumwu u wegovu nepristrasnost.
^lan 38.
Izuze}e po zahtjevu stranke
(1) Izuze}e predsjednika suda i sudije mo`e tra`iti
stranka ili branilac.
(2) Stranke i branilac mogu podnijeti zahtjev za
izuze}e do po~etka glavnog pretresa, a ako su za razlog
izuze}a iz ~lana 37. ta~. a) do d) ovog zakona saznale kas-
nije, zahtjev podnose odmah po saznawu.
(3) Zahtjev za izuze}e sudije vi{eg suda stranke i
branilac mogu staviti u `albi ili u odgovoru na `albu.
(4) Stranka i branilac mogu tra`iti izuze}e samo
poimeni~no odre|enog sudije, odnosno predsjednika
vije}a koji u predmetu postupa.
(5) Stranke i branilac su du`ni da u zahtjevu navedu
okolnosti zbog kojih smatraju da postoji neki od zakon-
skih osnova za izuze}e. U zahtjevu se ne mogu ponovo
navoditi razlozi koji su isticani u ranijem zahtjevu za
izuze}e koji je odbijen.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 39.
Postupak za izuze}e
(1) Sudija, ~im sazna da postoji koji od razloga za
izuze}e iz ~lana 37. ta~. a) do d) ovog zakona, du`an je da
prekine svaki rad na tom predmetu i da o tome obavijesti
predsjednika suda. Ako sudija smatra da postoje okolnos-
ti iz ~lana 37. ta~ka |) ovog zakona, obavijesti}e o tome
predsjednika suda.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, kao i u slu~aju
kada se radi o izuze}u predsjednika suda - o wihovom
izuze}u odlu~uje op{ta sjednica.
^lan 40.
Odlu~ivawe po zahtjevu za izuze}e
(1) O zahtjevu za izuze}e iz ~lana 38. ovog zakona
odlu~uje op{ta sjednica.
(2) Prije dono{ewa rje{ewa o izuze}u pribavi}e se
izjava sudije, odnosno predsjednika suda, a po potrebi
sprove{}e se i drugi izvi|aji.
(3) Protiv rje{ewa kojim se usvaja ili odbija zahtjev
za izuze}e nije dopu{tena `alba.
(4) Ako je zahtjev za izuze}e iz ~lana 37. ta~ka |) ovog
zakona podnesen poslije po~etka glavnog pretresa ili
ako je postupqeno protivno odredbama ~lana 38. st. 4. i
5. ovog zakona, zahtjev }e se odbaciti u cjelini, odnosno
djelimi~no. Rje{ewe kojim se zahtjev odbacuje donosi
vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona. U dono{ewu tog
rje{ewa ne mo`e u~estvovati sudija ~ije se izuze}e
tra`i. Protiv rje{ewa kojim se zahtjev odbacuje nije
dozvoqena `alba.
^lan 41.
Vaqanost radwi preduzetih nakon podno{ewa
zahtjeva za izuze}e
Kada sudija sazna da je stavqen zahtjev za wegovo
izuze}e, du`an je da odmah obustavi svaki rad na predme-
tu, a ako se radi o izuze}u iz ~lana 37. ta~ka |) ovog
zakona, mo`e do dono{ewa rje{ewa o zahtjevu preduzi-
mati samo one radwe za koje postoji opasnost od odla-
gawa.
^lan 42.
Izuze}e tu`ioca i drugih u~esnika u postupku
(1) Odredbe o izuze}u sudije shodno }e se primjewi-
vati i na tu`ioce i lica koja su na osnovu zakona
ovla{}ena da tu`ioca zastupaju u postupku, zapisni~are,
sudske tuma~e, stru~na lica i na vje{take - ako za wih
nije {ta drugo odre|eno.
(2) Tu`ilac odlu~uje o izuze}u lica koja su na osnovu
zakona ovla{}ena da ga zastupaju u krivi~nom postupku.
O izuze}u tu`ioca odlu~uje kolegij tu`ila{tva.
(3) O izuze}u zapisni~ara, tuma~a, stru~nog lica i
vje{taka odlu~uje vije}e, predsjednik vije}a ili sudija.
(4) Kada ovla{}ena slu`bena lica preduzimaju
istra`ne radwe na osnovu ovog zakona, o wihovom
izuze}u odlu~uje tu`ilac. Ako prilikom preduzimawa
ovih radwi sudjeluje zapisni~ar, o wegovom izuze}u
odlu~uje slu`beno lice koje preduzima radwu.
Glava VI
TU@ILAC
^lan 43.
Prava i du`nosti tu`ioca
(1) Osnovno pravo i du`nost tu`ioca je otkrivawe i
gowewe u~inilaca krivi~nih djela.
(2) Tu`ilac ima pravo i du`nost da:
a) odmah po saznawu da postoje osnovi sumwe da je
u~iweno krivi~no djelo preduzme potrebne mjere u ciqu
wegovog otkrivawa i sprovo|ewa istrage, pronala`ewa
62
osumwi~enog, rukovo|ewa i nadzora nad istragom, kao i
radi upravqawa aktivnostima ovla{}enih slu`benih
lica vezanih za pronala`ewe osumwi~enog i
prikupqawe izjava i dokaza,
b) sprovede istragu u skladu sa ovim zakonom,
v) daje imunitet u skladu s zakonom,
g) zahtjeva dostavqawe informacija od dr`avnih
organa, preduze}a, pravnih i fizi~kih lica u Republici
Srpskoj,
d) izdaje pozive i naredbe i predla`e izdavawe pozi-
va i naredbi u skladu sa ovim zakonom,
|) naredi ovla{}enom slu`benom licu da izvr{i
naredbu izdatu od strane suda u skladu sa ovim zakonom,
e) predla`e izdavawe kaznenog naloga u skladu sa
~lanom 340. ovog zakona,
`) podi`e i zastupa optu`nicu pred sudom,
z) izjavquje pravne lijekove,
i) obavqa i druge poslove odre|ene zakonom.
(3) U skladu sa st. 1. i 2. ovog ~lana, svi organi koji
u~estvuju u istrazi du`ni su da o svakoj preduzetoj radwi
obavijeste tu`ioca i da postupe po svakom wegovom zaht-
jevu.
^lan 44.
Preduzimawe radwi
Tu`ilac preduzima sve radwe u postupku za koje je po
zakonu ovla{}en sam ili preko lica koja su na osnovu
zakona obavezna da postupaju po wegovom zahtjevu u
krivi~nom postupku.
^lan 45.
Sukob nadle`nosti
Sukob nadle`nosti izme|u tu`ilaca rje{ava glavni
republi~ki tu`ilac.
^lan 46.
Princip mutabiliteta
Tu`ilac mo`e odustati od gowewa do zavr{etka
glavnog pretresa, a pred vi{im sudom - kada je to pred-
vi|eno ovim zakonom.
Glava VII
BRANILAC
^lan 47.
Pravo na branioca
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni mo`e imati bran-
ioca u toku cijelog postupka.
(2) Za branioca se mo`e uzeti advokat pod uslovima
koji su propisani zakonom.
(3) Ukoliko osumwi~eni, odnosno optu`eni sam ne
uzme branioca, osumwi~enom, odnosno optu`enom, osim
ako se on tome izri~ito ne protivi, mogu branioca uzeti
wegov zakonski zastupnik, bra~ni, odnosno vanbra~ni
drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena,
usvojilac, usvojenik, brat, sestra ili hranilac.
(4) Branilac mora predati punomo} za zastupawe
prilikom preduzimawa prve radwe u postupku.
^lan 48.
Broj branilaca
(1) Vi{e osumwi~enih, odnosno optu`enih mogu
imati zajedni~kog branioca, osim ako branioca
postavqa sud, u skladu sa ~l. 53. i 54. ovog zakona.
(2) Osumwi~eni, odnosno optu`eni mo`e imati vi{e
branilaca, ali samo jedan od wih }e imati status
glavnog branioca, o ~emu }e se osumwi~eni, odnosno
optu`eni izjasniti. Smatra se da je odbrana obezbije|ena
kada u postupku u~estvuje jedan od branilaca.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 49.
Ko ne mo`e biti branilac
(1) Branilac ne mo`e biti o{te}eni, bra~ni, odno-
sno vanbra~ni drug o{te}enog ili tu`ioca, niti wihov
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u
pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena ili po tazbini do
drugog stepena.
(2) Branilac koji je pozvan kao svjedok, ne mo`e biti
branilac u tom predmetu.
(3) Branilac ne mo`e biti lice koje je u istom pre-
dmetu postupalo kao sudija ili tu`ilac.
^lan 50.
Iskqu~ewe branioca iz postupka
(1) Razlog za iskqu~ewe branioca postoji i u pogledu
lica koje zloupotrebqava kontakt sa osumwi~enim,
odnosno optu`enim koji je u pritvoru kako bi
osumwi~eni, odnosno optu`eni u~inio krivi~no djelo
ili ugrozio sigurnost ustanove u kojoj se pritvor
izvr{ava.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, osumwi~eni,
odnosno optu`eni }e se pozvati da u odre|enom roku uzme
drugog branioca.
(3) Ako osumwi~eni, odnosno optu`eni u slu~ajevima
obavezne odbrane sam ne uzme branioca ili branioca ne
anga`uju lica iz ~lana 47. stav 3. ovog zakona, postupi}e
se na na~in predvi|en u ~lanu 53. stav 4. ovog zakona.
(4) U slu~aju iz st. 2. i 3. ovog ~lana, novom braniocu
}e se ostaviti dovoqno vremena za pripremu odbrane
osumwi~enog, odnosno optu`enog.
(5) Za vrijeme trajawa iskqu~ewa branilac ne mo`e
braniti osumwi~enog, odnosno optu`enog u drugom po-
stupku. Branilac ne mo`e braniti druge osumwi~ene,
odnosno optu`ene u istom postupku, kao ni u razdvojenom
postupku.
^lan 51.
Postupak iskqu~ewa branioca
(1) Odluka o iskqu~ewu branioca donosi se na pose-
bnom saslu{awu kome prisustvuju javni tu`ilac,
osumwi~eni, odnosno optu`eni, branilac i predstavnik
advokatske komore ~iji je branilac ~lan.
(2) Postupak iskqu~ewa se mo`e sprovesti i bez
branioca ako je uredno pozvan i ako je u pozivu za
saslu{awe bio upozoren da }e se postupak voditi i u
wegovoj odsutnosti. O saslu{awu se sastavqa zapisnik.
^lan 52.
Postupak za iskqu~ewe
(1) Rje{ewe o iskqu~ewu iz ~lana 51. ovog zakona
prije po~etka glavnog pretresa donosi vije}e (~lan 24.
stav 5.), a na glavnom pretresu sudija, odnosno vije}e. U
postupku pred drugostepenim vije}em rje{ewe o
iskqu~ewu branioca donosi vije}e nadle`no za
odlu~ivawe po `albi.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana `alba nije
dopu{tena.
(3) Ako je branilac iskqu~en iz postupka, mo`e mu se
narediti da snosi tro{kove nastale zbog prekida ili
odlagawa postupka.
^lan 53.
Kada osumwi~eni, odnosno optu`eni mora
imati branioca
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni mora imati bra-
nioca ve} prilikom prvog ispitivawa ako je nijem ili
gluv ili ako je osumwi~en za krivi~no djelo za koje se
mo`e izre}i kazna dogotrajnog zatvora.
(2) Osumwi~eni, odnosno optu`eni mora imati bra-
nioca odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, za vrijeme
dok pritvor traje.
63
(3) Nakon podizawa optu`nice za krivi~no djelo za
koje se mo`e izre}i kazna od deset godina zatvora ili
te`a kazna, optu`eni mora imati branioca u vrijeme
dostavqawa optu`nice.
(4) Ako osumwi~eni, odnosno optu`eni u slu~ajevima
obavezne odbrane ne uzme sam branioca ili branioca ne
anga`uju lica iz ~lana 47. stav 3. ovog zakona, branioca
}e mu postaviti sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno saslu{awe, sudija, odnosno predsjednik
vije}a. U ovom slu~aju, osumwi~eni, odnosno optu`eni
ima pravo na branioca do pravnosna`nosti presude, a
ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora - i za postupak
po vanrednom pravnom lijeku.
(5) Branilac }e biti postavqen osumwi~enom, odno-
sno optu`enom ako sud utvrdi da je to zbog slo`enosti
predmeta ili mentalnog zdravqa osumwi~enog, odnosno
optu`enog u interesu pravde.
(6) U slu~aju postavqawa branioca, osumwi~eni,
odnosno optu`eni }e se prvo pozvati da sam izabere
branioca sa predo~ene liste. Ukoliko osumwi~eni,
odnosno optu`eni sam ne izabere branioca sa predo~ene
liste, branioca }e postaviti sud.
^lan 54.
Postavqawe branioca zbog slabog imovnog stawa
(1) Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a po-
stupak se vodi za krivi~no djelo za koje se mo`e izre}i
kazna zatvora tri godine ili te`a kazna ili kada to
zahtijevaju interesi pravi~nosti bez obzira na zapri-
je}enu kaznu, osumwi~enom, odnosno optu`enom }e se, na
wegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom
imovnom stawu ne mo`e snositi tro{kove odbrane.
(2) Zahtjev za postavqawe branioca po stavu 1. ovog
~lana mo`e se podnijeti u toku cijelog krivi~nog po-
stupka. Branioca postavqa sudija za prethodni postu-
pak, sudija za prethodno saslu{awe, sudija odnosn,o
predsjednik vije}a, nakon {to je osumwi~enom, odnosno
optu`enom prvo pru`ena prilika da sa predo~ene liste
izabere branioca.
^lan 55.
Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju
(1) U toku istrage branilac ima pravo da razmatra
spise i razgleda pribavqewe predmete koji su u korist
osumwi~enog. Ovo pravo se braniocu mo`e uskratiti ako
je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivawe moglo
dovesti u opasnost ciq istrage.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, kada se
osumwi~eni, odnosno optu`eni nalazi u pritvoru,
tu`ilac }e dostaviti sudiji za prethodni postupak
dokaze radi obavje{tavawa branioca.
(3) Nakon podizawa optu`nice, branilac
osumwi~enog odnosno optu`enog ima pravo uvida u sve
spise i dokaze.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, sudija, odnosno vije}e, kao i tu`ilac du`ni
su, kada do|u u posjed bilo koje informacije ili
~iwenice koja mo`e poslu`iti kao dokaz na su|ewu,
staviti ih na uvid braniocu.
(5) U slu~aju iz st. 3. i 4. ovog ~lana, branilac mo`e
izvr{iti fotokopirawe svih spisa i dokumenata.
^lan 56.
Komunikacija osumwi~enog, odnosno optu`enog
s braniocem
(1) Ako se osumwi~eni, odnosno optu`eni nalazi u
pritvoru, ima pravo odmah komunicirati s braniocem, i
to usmeno ili pismeno.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Tokom razgovora osumwi~eni, odnosno optu`eni
i branilac mogu biti posmatrani, ali se ne smije
slu{ati wihov razgovor.
^lan 57.
Razrje{ewe postavqenog branioca
(1) Umjesto postavqenog branioca, osumwi~eni,
odnosno optu`eni mo`e sam uzeti drugog branioca. U
tom slu~aju, razrije{i}e se postavqeni branilac.
(2) Branilac mo`e tra`iti da bude razrije{en samo
na na~in predvi|en ovim zakonom.
(3) O razrje{ewu branioca u slu~aju iz st. 1. i 2. ovog
~lana odlu~uje u toku istrage sudija za prethodni postu-
pak, nakon podizawa optu`nice - sudija za prethodno
saslu{awe, a u toku glavnog pretresa sudija, odnosno
vije}e. Protiv ove odluke nije dozvoqena `alba.
(4) Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, sudija, odnosno vije}e mo`e, na tra`ewe
osumwi~enog, odnosno optu`enog ili uz wegovu sagla-
snost razrije{iti postavqenog branioca koji neodgo-
vorno vr{i svoju du`nost. Umjesto razrje{enog branio-
ca postavi}e se drugi branilac. O razrje{ewu branioca
odmah }e se obavijestiti advokatska komora ~iji je ~lan.
^lan 58.
Preduzimawe radwi od strane branioca
(1) Branilac mora, zastupaju}i osumwi~enog, odno-
sno optu`enog, preduzimati sve neophodne radwe u ciqu
utvr|ivawa ~iwenica, prikupqawa dokaza koji idu u
korist osumwi~enog, odnosno optu`enog, kao i za{tite
wegovih prava.
(2) Prava i du`nosti branioca ne prestaju u slu~aju
opoziva punomo}i, sve dok sudija za prethodni postupak,
sudija za prethodno saslu{awe, sudija, odnosno vije}e ne
razrije{i branioca wegovih prava i du`nosti.
Glava VIII
PODNESCI I ZAPISNICI
^lan 59.
Na~in dostavqawa podnesaka
(1) Optu`nica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge
izjave i saop{tewa podnose se pismeno ili se daju usmeno
na zapisnik.
(2) Podnesci iz stava 1. ovog ~lana moraju biti
razumqivi i sadr`avati sve {to je potrebno da bi se po
wima moglo postupati.
(3) Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno, sud }e
podnosioca podneska koji je nerazumqiv ili ne sadr`i
sve {to je potrebno da bi se po wemu moglo postupati
pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on
to ne u~ini u odre|enom roku, sud }e podnesak odbaciti.
(4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska
podnosilac }e se upozoriti na posqedice propu{tawa.
^lan 60.
Dostavqawe podnesaka suprotnoj stranci
(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavqaju pro-
tivnoj stranci predaju se sudu u dovoqnom broju pri-
mjeraka za sud i drugu stranku.
(2) Ako ovakvi podnesci nisu predati sudu u dovo-
qnom broju primjeraka, sud }e pozvati podnosica da u
odre|nom roku preda dovoqan broj primjeraka. Ako po-
dnosilac ne postupi po nalogu suda, sud }e potrebne
primjerke prepisati o tro{ku podnosica.
^lan 61.
Ka`wavawe lica koja vrije|aju sud, tu`ioca ili
lica koja u~estvuju u postupku
Sud }e kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM
tu`ioca, branioca, punomo}nika, zakonskog zastupnika
i o{te}enog koji u podnesku ili u usmenoj rije~i vrije|a
64
sud. Protiv rje{ewa o ka`wavawu dopu{tena je `alba. O
ka`wavawu tu`ioca izvje{tava se Visoki sudski i
tu`ila~ki savjet Republike Srpske, a o ka`wavawu
advokata obavijesti}e se nadle`na advokatska komora.
^lan 62.
Obaveza sastavqawa zapisnika
(1) O svakoj radwi preduzetoj u toku krivi~nog po-
stupka sastavi}e se zapisnik istovremeno kad se radwa
obavqa, a ako to nije mogu}e, onda neposredno poslije
toga.
(2) Zapisnik pi{e zapisni~ar. Samo kad se obavqa
pretresawe stana ili lica ili se radwa preduzima van
slu`benih prostorija organa, a zapisni~ar se ne mo`e
obezbijediti, zapisnik mo`e pisati lice koje preduzima
radwu.
(3) Kad zapisnik pi{e zapisni~ar, zapisnik se sa-
stavqa na taj na~in {to lice koje preduzima radwu kazu-
je glasno zapisni~aru {ta }e unijeti u zapisnik.
(4) Licu koje se ispituje dopusti}e se da samo kazuje
odgovore u zapisnik. U slu~aju zloupotrebe, ovo pravo mu
se mo`e uskratiti.
^lan 63.
Sadr`aj zapisnika
(1) Zapisnik sadr`i: naziv dr`avnog organa pred
kojim se obavqa radwa, mjesto gdje se obavqa radwa, dan
i ~as kad je radwa zapo~eta i zavr{ena, imena i prezime-
na prisutnih lica, u kojem svojstvu prisustvuju, kao i
nazna~ewe krivi~nog predmeta po kojem se preduzima
radwa.
(2) Zapisnik treba sadr`avati bitne podatke o toku i
sadr`aju preduzete radwe. U zapisnik se doslovno unose
postavqena pitawa i dati odgovori. Ako su prilikom
preduzimawa radwe oduzeti predmeti ili spisi, to }e se
nazna~iti u zapisniku, a oduzete stvari }e se
prikqu~iti zapisniku ili }e se navesti gdje se nalaze na
~uvawu.
(3) Prilikom preduzimawa radwi kao {to je uvi|aj,
pretresawe stana ili lica ili prepoznavawe lica ili
predmeta, u zapisnik }e se unijeti i podaci koji su va`ni
s obzirom na prirodu takve radwe ili za utvr|ivawe
istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i
veli~ina predmeta ili tragova, stavqawe oznake na
predmetima i dr.), a ako su napravqene skice, crte`i,
planovi, fotografije, filmski snimci i sli~no, to }e se
navesti u zapisniku i prikqu~iti zapisniku.
^lan 64.
Vo|ewe zapisnika
(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u wemu se ne
smije ni{ta izbrisati, dodati ili mijewati. Precrtana
mjesta moraju ostati ~itka.
(2) Sva preina~ewa, ispravke i dodaci unose se na
kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane lica
koja potpisuju zapisnik.
^lan 65.
^itawe i potpisivawe zapisnika
(1) Lica koja se ispituju, kao i osumwi~eni, odnosno
optu`eni, branilac i o{te}eni, imaju pravo pro~itati
zapisnik ili zahtijevati da im se pro~ita. Na to je
du`no da ih upozori lice koje preduzima radwu, a u
zapisniku }e se nazna~iti da li je upozorewe u~iweno i
da li je zapisnik pro~itan. Zapisnik }e se uvijek
pro~itati ako nije bilo zapisni~ara i to }e se
nazna~iti u zapisniku.
(2) Zapisnik potpisuje ispitano, odnosno saslu{ano
lice. Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, ispitano,
odnosno saslu{ano lice potpisuje svaki list.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Na kraju zapisnika potpisa}e se tuma~, ako ga je
bilo, svjedoci ~ija je prisutnost obavezna pri preduzi-
mawu istra`nih radwi, a pri pretresawu i lice koje se
pretresa ili ~iji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pi{e
zapisni~ar, zapisnik potpisuju lica koja su prisutna
radwi. Ako takvih lica nema ili nisu u stawu shvatiti
sadr`aj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim
ako nije mogu}e obezbijediti wihovo prisustvo.
(4) Nepismeno lice umjesto potpisa stavqa otisak
ka`iprsta desne ruke, a zapisni~ar }e ispod otiska
upisati wegovo ime i prezime. Ako se usqed
nemogu}nosti da se stavi otisak desnog ka`iprsta
stavqa otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve
ruke, u zapisniku }e se nazna~iti od kojeg je prsta i s koje
ruke uzet otisak.
(5) Ako ispitano lice nema obje ruke, pro~ita}e
zapisnik, a ako je nepismeno - zapisnik }e mu se
pro~itati i to }e se zabiqe`iti u zapisniku.
(6) Ako ispitano lice odbije da potpi{e zapisnik
ili da stavi otisak prsta, zabiqe`i}e se to u zapisniku
i nave{}e se razlog odbijawa.
(7) Ako se radwa nije mogla obaviti bez prekida, u
zapisniku }e se nazna~iti dan i ~as kad je nastao prekid,
kao i dan i ~as kad se radwa nastavqa.
(8) Ako je bilo prigovora u pogledu sadr`aja zapi-
snika, nave{}e se u zapisniku i ti prigovori.
(9) Zapisnik, na kraju, potpisuje lice koje je preduze-
lo radwu i zapisni~ar.
^lan 66.
Snimawe audio-vizuelnim sredstvima
(1) Sve preduzete radwe u toku krivi~nog postupka, u
pravilu, snimaju se ure|ajem za zvu~no snimawe. Tu`ilac
ili ovla{}eno slu`beno lice }e o tome prethodno oba-
vijestiti lice koje se ispituje, odnosno saslu{ava i
pou~iti ga da ima pravo da zatra`i reprodukovawe
snimka kako bi provjerilo svoju izjavu.
(2) Snimak mora sadr`avati podatke iz ~lana 63. stav
1. ovog zakona, podatke potrebne za identifikovawe
lica ~ija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu to
lice daje izjavu. Kad se snimaju izjave vi{e lica, mora se
obezbijediti da se iz snimke mo`e jasno razaznati ko je
dao izjavu.
(3) Na zahtjev saslu{anog lica, snimak }e se odmah
reprodukovati, a ispravke ili obja{wewa tog lica }e se
snimiti.
(4) U zapisnik o istra`noj radwi unije}e se da je
izvr{eno zvu~no snimawe, ko je snimawe izvr{io, da je
lice koje se saslu{ava prethodno obavije{teno o sni-
mawu, da je snimak reprodukovan i gdje se zvu~ni snimak
~uva ako nije prilo`en spisima predmeta.
(5) Tu`ilac mo`e odrediti da se zvu~ni snimak u
cjelini ili djelimi~no prepi{e. Tu`ilac }e prepis
pregledati, ovjeriti i prikqu~iti zapisniku o preduzi-
mawu istra`ne radwe.
(6) Zvu~ni snimak ~uva se do vremena do kojeg se ~uva
i krivi~ni spis.
(7) Tu`ilac mo`e dopustiti da lica koja imaju
opravdan interes pomo}u ure|aja za zvu~no snimawe
snime izvo|ewe istra`ne radwe.
(8) Odredbe st. 1. do 7. ovog ~lana shodno se primje-
wuju i kad se vr{i filmsko ili drugo snimawe istra`ne
radwe.
(9) Snimci iz st. 1. do 8. ovog ~lana ne mogu se javno
prikazivati, bez pismenog odobrewa stranaka i u~esni-
ka snimqene radwe.
65
^lan 67.
Shodna primjena drugih odredbi ovog zakona
Za zapisnik o glavnom pretresu va`e i odredbe ~l.
260. i 261. ovog zakona.
^lan 68.
Zapisnik o vije}awu i glasawu
(1) O vije}awu i glasawu sastavi}e se poseban zapi-
snik.
(2) Zapisnik o vije}awu i glasawu sudskog vije}a
sadr`i tok glasawa i odluku koja je donesena.
(3) Zapisnik potpisuju svi ~lanovi vije}a i zapi-
sni~ar. Odvojena mi{qewa prikqu~i}e se zapisniku o
vije}awu i glasawu, ako nisu unesena u zapisnik.
(4) Zapisnik o vije}awu i glasawu zatvori}e se u
poseban omot. Ovaj zapisnik mo`e razgledati samo vije}e
vi{eg suda kad rje{ava o pravnom lijeku i u tom slu~aju
du`no je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i
da na omotu nazna~i da je razgledalo zapisnik.
Glava IX
ROKOVI
^lan 69.
Rokovi predaje podnesaka
(1) Rokovi predvi|eni ovim zakonom ne mogu se
produ`avati, osim kad to ovaj zakon izri~ito dopu{ta.
Ako je u pitawu rok koji je ovim zakonom odre|en radi
za{tite prava odbrane i drugih procesnih prava
osumwi~enog, odnosno optu`enog, taj rok se mo`e
skratiti ako to zahtijeva osumwi~eni, odnosno
optu`eni pismeno ili usmeno na zapisnik pred sudom.
(2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u
roku ako je prije nego {to rok istekne predata onom ko je
ovla{}en da je primi.
(3) Kad je izjava upu}ena preko po{te preporu~enom
po{iqkom ili telegrafom ili drugim telekomunikaci-
jskim putem, dan slawa ili predaje po{ti smatra se kao
dan predaje onome kome je upu}ena.
(4) Osumwi~eni, odnosno optu`eni koji se nalazi u
pritvoru mo`e izjavu koja je vezana za rok dati i na
zapisnik kod suda ili je predati upravi zatvora, a lice
koje se nalazi na izdr`avawu kazne ili se nalazi u nekoj
ustanovi radi primjene mjere bezbjednosti ili vaspitne
mjere mo`e takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj
je smje{teno. Dan kad je sastavqen takav zapisnik,
odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se
kao dan predaje organu koji je nadle`an da je primi.
(5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznawa
ili o~igledne oma{ke podnosica predat ili upu}en
nenadle`nom sudu prije isteka roka, pa sudu stigne
poslije isteka roka, uze}e se da je na vrijeme podnesen.
^lan 70.
Ra~unawe rokova
(1) Rokovi se ra~unaju na ~asove, dane, mjesece i
godine.
(2) ^as ili dan kad je dostavqawe ili saop{tewe
izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od kada treba
ra~unati trajawe roka, ne ura~unava se u rok ve} se za
po~etak roka uzima prvi naredni ~as, odnosno dan. U
jedan dan ra~unaju se 24 ~asa, a mjesec se ra~una po kalen-
darskom vremenu.
(3) Rokovi odre|eni po mjesecima, odnosno godinama
zavr{avaju se istekom onog dana posqedweg mjeseca,
odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je
rok otpo~eo. Ako nema toga dana u posqedwem mjesecu,
rok se zavr{ava posqedweg dana tog mjeseca.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(4) Ako posqedwi dan roka pada na dr`avni praznik
ili u subotu ili u nedjequ ili u neki drugi dan kada
dr`avni organ ne radi, rok isti~e istekom prvog
narednog radnog dana.
^lan 71.
Uslovi za povra}aj u pre|a{we stawe
(1) Optu`enom koji iz opravdanih razloga propusti
rok za izjavu `albe na presudu ili na rje{ewe o primjeni
mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimawu
imovinske koristi, sud }e dopustiti povra}aj u
pre|a{we stawe radi izjave `albe ako u roku od osam
dana poslije prestanka uzroka zbog kojeg je propustio
rok podnese molbu za povra}aj u pre|a{we stawe i ako
istovremeno s molbom preda i `albu.
(2) Poslije proteka tri mjeseca od dana propu{tawa
ne mo`e se tra`iti povra}aj u pre|a{we stawe.
^lan 72.
Odlu~ivawe o povra}aju u pre|a{we stawe
(1) O povra}aju u pre|a{we stawe odlu~uje sudija,
odnosno predsjednik vije}a, koji je donio presudu ili
rje{ewe koje se pobija `albom.
(2) Protiv rje{ewa kojim se dopu{ta povra}aj u
pre|a{we stawe nije dozvoqena `alba.
^lan 73.
Posqedice podno{ewa molbe za povra}aj
u pre|a{we stawe
Molba za povra}aj u pre|a{we stawe ne zadr`ava, po
pravilu, izvr{ewe presude, odnosno rje{ewa o primjeni
mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimawu
imovinske koristi, ali sud mo`e odlu~iti da se s
izvr{ewem zastane do dono{ewa odluke po molbi.
Glava X
DONO[EWE I SAOP[TAVAWE ODLUKA
^lan 74.
Vrste odluka
(1) U krivi~nom postupku odluke se donose u obliku
presude, rje{ewa i naredbe.
(2) Presudu donosi samo sud, a rje{ewe i naredbu
donose i drugi organi koji u~estvuju u krivi~nom po-
stupku.
^lan 75.
Odlu~ivawe u sjednici o vije}awu i glasawu
(1) Odluke vije}a donose se poslije usmenog vije}awa
i glasawa. Odluka je donesena kad je za wu glasala ve}ina
~lanova vije}a.
(2) Predsjednik vije}a rukovodi vije}awem i gla-
sawem i glasa posqedwi. On je du`an da se stara da se sva
pitawa svestrano i potpuno razmotre.
(3) Ako se u pogledu pojedinih pitawa o kojima se
glasa glasovi podjele na vi{e razli~itih mi{qewa,
tako da nijedno od wih nema ve}inu, razdvoji}e se
pitawa i glasawe }e se ponavqati dok se ne postigne
ve}ina. Ako se na taj na~in ne postigne ve}ina, odluka }e
se donijeti tako {to }e se glasovi koji su najnepovoqni-
ji za optu`enog pribrojiti glasovima koji su od ovih
mawe nepovoqni, sve dok se ne postigne potrebna ve}ina.
(4) ^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pita-
wima koja postavi predsjednik vije}a, ali ~lan vije}a
koji je glasao da se optu`eni oslobodi ili da se presuda
ukine i ostao u mawini, nije du`an glasati o sankciji.
Ako ne glasa, uze}e se kao da je pristao na glas koji je za
optu`enog najpovoqniji.
66
^lan 76.
Na~in glasawa
(1) Pri odlu~ivawu prvo se glasa je li sud nadle`an,
je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim
prethodnim pitawima. Kad se donese odluka o pretho-
dnim pitawima, prelazi se na odlu~ivawe o glavnoj
stvari.
(2) Pri odlu~ivawu o glavnoj stvari prvo }e se
glasati je li optu`eni u~inio krivi~no djelo i je li
krivi~no odgovoran, a zatim }e se glasati o kazni,
drugim krivi~nim sankcijama, tro{kovima krivi~nog
postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim
pitawima o kojima treba donijeti odluku.
(3) Ako je isto lice optu`eno za vi{e krivi~nih
djela, glasa}e se o krivi~noj odgovornosti i kazni za
svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva
djela.
^lan 77.
Tajno zasjedawe
(1) Vije}awe i glasawe vr{i se u tajnom zasjedawu.
(2) U prostoriji u kojoj se vr{i vije}awe i glasawe
mogu biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar.
^lan 78.
Saop{tavawe odluka
(1) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, odluke
se saop{tavaju licima usmenim objavqivawem, ako su
prisutni, a dostavqawem ovjerenog prepisa odluke, ako
su odsutni.
(2) Ako je odluka usmeno saop{tena, to }e se
nazna~iti u zapisniku i u spisu, a lice kojem je
saop{tewe u~iweno - potvrdi}e to svojim potpisom. Ako
lice izjavi da se ne}e `aliti, ovjereni prepis usmeno
saop{tene odluke ne}e mu se dostaviti, ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno.
(3) Prepisi odluka protiv kojih je dozvoqena `alba
dostavqaju se s uputstvom o pravu na `albu.
Glava XI
DOSTAVQAWE PISMENA I RAZMATRAWE
SPISA
^lan 79.
Na~in dostavqawa
(1) Pismena se dostavqaju, po pravilu, preko po{te.
Dostavqawe se mo`e vr{iti i preko slu`benog lica
organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog
organa.
(2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud
mo`e i usmeno saop{titi licu koje se nalazi pred sudom,
uz pouku o posqedicama nedolaska. Pozivawe izvr{eno
na ovaj na~in zabiqe`i}e se u zapisniku koji }e pozvano
lice potpisati, osim ako je to pozivawe zabiqe`eno u
zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time
izvr{eno punova`no dostavqawe.
^lan 80.
Li~no dostavqawe
Pismeno za koje je u ovom zakonu odre|eno da se ima
li~no dostaviti predaje se neposredno licu kome je
upu}eno. Ako se lice kome se pismeno mora li~no
dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavqawe ima
izvr{iti, dostavqa~ }e se obavijestiti kad i na kom
mjestu mo`e to lice da zatekne i ostavi}e kod jednog od
lica navedenih u ~lanu 81. ovog zakona pismeno oba-
vje{tewe da radi primawa pismena bude u odre|eni dan i
~as u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i posli-
je ovog dostavqa~ ne zatekne lice kome se dostavqawe
ima izvr{iti, postupi}e po odredbi ~lana 81. stav 1.
ovog zakona. Time se smatra da je dostavqawe izvr{eno.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 81.
Posredno dostavqawe
(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odre|eno da se
moraju li~no dostaviti dostavqaju se tako|e li~no, ali
takva pismena u slu~aju da se primalac ne zatekne u stanu
ili na radnom mjestu mogu se predati kome od wegovih
odraslih ~lanova doma}instva, koji je du`an da primi
pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno }e se pre-
dati susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostavqawe
vr{i na radnom mjestu licu kojem se pismeno ima
dostaviti, a to lice se tamo ne zatekne, pismeno se mo`e
uru~iti licu ovla{}enom za prijem po{te koje je du`no
primiti pismeno ili licu koje je zaposleno na istom
mjestu, ako ono pristane primiti pismeno.
(2) Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima
dostaviti odsutno i da mu lice iz stava 1. ovog ~lana
zbog toga ne mo`e pismeno na vrijeme predati, pismeno
}e se vratiti uz nazna~ewe gdje se odsutni nalazi.
^lan 82.
Sadr`aj li~nog dostavqawa
(1) Osumwi~enom, odnosno optu`enom }e se li~no
dostaviti poziv za prvo ispitivawe u prethodnom po-
stupku, poziv za glavni pretres i poziv za pretres za
odre|ivawe sankcije.
(2) Optu`enom koji nema branioca, li~no }e se
dostaviti optu`nica, presuda i druge odluke od ~ijeg
dostavqawa te~e rok za `albu, kao i `alba protivne
stranke koja se dostavqa radi odgovora. Po zahtjevu
optu`enog, presuda i druge odluke dostavi}e se licu koje
on odredi.
(3) Ako optu`enom koji nema branioca treba dostavi-
ti presudu kojom mu je izre~ena kazna zatvora, a
dostavqawe se ne mo`e izvr{iti na wegovu dosada{wu
adresu, sud }e optu`enom postaviti branioca po
slu`benoj du`nosti, koji }e vr{iti ovu du`nost dok se
ne sazna nova adresa optu`enog. Postavqenom braniocu
}e se odrediti potreban rok za upoznavawe sa spisom, a
poslije toga }e se presuda dostaviti postavqenom bra-
niocu i postupak nastaviti. Ako je u pitawu koja druga
odluka od ~ijeg dostavqawa te~e rok za `albu ili `alba
protivne stranke koja se dostavqa radi odgovora, ta }e se
odluka, odnosno `alba ista}i na oglasnoj tabli suda. Po
proteku roka od osam dana od dana isticawa smatra se da
je izvr{eno punova`no dostavqawe.
(4) Ako optu`eni ima branioca, optu`nica i sve
odluke od ~ijeg dostavqawa te~e rok za `albu, kao i
`alba protivne stranke koja se dostavqa radi odgovora,
dostavi}e se braniocu i optu`enom po odredbama ~lana
81. ovog zakona. U tom slu~aju, rok za izjavu pravnog lije-
ka, odnosno odgovora na `albu te~e od dana dostavqawa
pismena optu`enom ili braniocu. Ako se optu`enom ne
mo`e dostaviti odluka, odnosno `alba zato {to nije
prijavio promjenu adrese, ta }e se odluka, odnosno `alba
ista}i na oglasnu tablu suda. Po proteku roka od osam
dana od dana isticawa smatra se da je izvr{eno puno-
va`no dostavqawe.
(5) Ako se pismeno ima dostaviti braniocu
optu`enog, a on ima vi{e branilaca, dovoqno je da se
pismeno dostavi jednom od wih.
^lan 83.
Dostavnica
(1) Potvrdu o izvr{enom dostavqawu (dostavnicu)
potpisuju primalac i dostavqa~. Primalac }e na
dostavnici sam nazna~iti dan prijema pismena.
(2) Ako je primalac nepismen ili nije u stawu da se
potpi{e, dostavqa~ }e ga potpisati, nazna~iti dan pri-
jema i staviti napomenu za{to je potpisao primaoca.
(3) Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu,
dostavqa~ }e to zabiqe`iti na dostavnici i nazna~iti
dan predaje i time je dostavqawe izvr{eno.
67
^lan 84.
Odbijawe prijema pismena
Kad primalac ili odrasli ~lan wegovog doma}inst-
va odbije da primi pismeno, dostavqa~ }e zabiqe`iti na
dostavnici dan, ~as i razlog odbijawa prijema, a pis-
meno }e ostaviti u stanu primaoca ili u prostoriji gdje
je on zaposlen. Time je dostavqawe izvr{eno.
^lan 85.
Posebni slu~ajevi dostavqawa
(1) Licima li{enim slobode dostavqawe se obavqa
u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smje{tena.
(2) Licima koja u`ivaju pravo imuniteta u
Republici Srpskoj, ako me|unarodni ugovori {to drugo
ne odre|uju, dostavqawe se obavqa preko ministarstva
nadle`nog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine.
(3) Dostavqawe dr`avqanima Bosne i Hercegovine,
ako se ne primjewuje postupak predvi|en u ~l. 419. i 420.
ovog zakona, obavqa se posredstvom diplomatskog ili
konzularnog predstavni{tva Bosne i Hercegovine u
stranoj dr`avi, pod uslovom da se strana dr`ava ne pro-
tivi takvom na~inu dostavqawa i da lice kome se
dostavqawe obavqa dobrovoqno pristaje da primi pi-
smeno. Ovla{}eni slu`benik diplomatskog ili konzu-
larnog predstavni{tva potpisuje dostavnicu kao
dostavqa~ ako je pismeno uru~eno u samom pred-
stavni{tvu, a ako je pismeno dostavqeno po{tom
potvr|uje to na dostavnici.
^lan 86.
Dostavqawe tu`iocu
(1) Tu`iocu se odluke i druga pismena ili
obavje{tewa dostavqaju predajom pisarnici
tu`ila{tva.
(2) Kad se obavqa dostavqawe odluka kod kojih od
dana dostavqawa te~e rok, kao dan dostavqawa smatra se
dan predaje pismena pisarnici tu`ila{tva.
^lan 87.
Shodna primjena odredbi drugog zakona
U slu~ajevima koji nisu predvi|eni ovim zakonom,
dostavqawe se vr{i po odredbama koje va`e za parni~ni
postupak.
^lan 88.
Obavje{tavawe telegramom ili telefonom
(1) Lica koja u~estvuju u postupku, osim optu`enog,
mogu se o pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu,
kao i o odluci o odlagawu glavnog pretresa ili drugih
zakazanih radwi, izvijestiti telegramom ili telefonom,
ako se prema okolnostima mo`e pretpostaviti da }e
obavijest obavqenu na taj na~in primiti lice kome je
upu}ena.
(2) O pozivawu ili obavje{tavawu o odlukama koje je
izvr{eno na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, sa-
stavi}e se na spisu slu`bena zabiqe{ka.
(3) Prema licu koje je po stavu 1. ovog ~lana obavi-
je{teno, odnosno kome je odluka upu}ena, mogu nastupiti
{tetne posqedice predvi|ene za propu{tawe samo ako se
utvrdi da je ono blagovremeno primilo poziv, odnosno
odluku i da je bilo pou~eno o posqedicama propu{tawa.
Glava XII
IZVR[EWE ODLUKA
^lan 89.
Pravnosna`nost i izvr{nost presude
(1) Presuda postaje pravnosna`na kad se vi{e ne
mo`e pobijati `albom ili kad `alba nije dozvoqena.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Pravnosna`na presuda izvr{ava se kad je
izvr{eno weno dostavqawe i kada za izvr{ewe ne posto-
je zakonske smetwe. Ako nije izjavqena `alba ili su se
stranke odrekle ili odustale od `albe, presuda je
izvr{na istekom roka za `albu, odnosno od dana odri-
cawa ili odustanka od izjavqene `albe.
(3) Za izvr{ewe pravnosna`nih presuda nadle`an je
sud.
(4) Ako je vojni starje{ina osu|en na kaznu, sud }e
ovjereni prepis pravnosna`ne presude dostaviti organu
nadle`nom za poslove odbrane u kojem se osu|eni vodi u
evidenciji.
^lan 90.
Nemogu}nost naplate nov~ane kazne
Ako se nov~ana kazna ne plati u utvr|enom roku, sud
}e postupiti na na~in odre|en u Krivi~nom zakonu.
^lan 91.
Izvr{ewe odluke o tro{kovima postupka
i o oduzimawu predmeta
(1) Izvr{ewe presude u pogledu tro{kova krivi~nog
postupka, oduzimawa imovinske koristi i imovinsko-
pravnih zahtjeva vr{i sud po odredbama koje va`e za
izvr{ni postupak.
(2) Prinudna naplata tro{kova krivi~nog postupka
u korist buxeta Republike Srpske vr{i se po slu`benoj
du`nosti. Tro{kovi prinudne naplate prethodno se
ispla}uju iz sredstava suda.
(3) Ako je u presudi izre~ena mjera bezbjednosti odu-
zimawa predmeta, sud }e odlu~it ho}e li se takvi pre-
dmeti prodati po odredbama koje va`e za izvr{ni postu-
pak ili }e se predati kriminalisti~kom muzeju ili dru-
goj ustanovi ili }e se uni{titi. Novac dobijen prodajom
predmeta unosi se u buxet Republike Srpske.
(4) Odredba stava 3. ovog ~lana shodno se primjewuje
i kad se donese odluka o oduzimawu predmeta na osnovu
~lana 402. ovog zakona.
(5) Pravnosna`na odluka o oduzimawu predmeta
mo`e se van slu~aja ponavqawa krivi~nog postupka
izmijeniti u parni~nom postupku ako se pojavi spor o
svojini oduzetih predmeta.
^lan 92.
Izvr{nost drugih odluka
(1) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno,
rje{ewa se izvr{avaju kad postanu pravnosna`na.
Naredbe se izvr{avaju odmah, ako organ koji je naredbu
izdao ne naredi druk~ije.
(2) Pravnosna`nost rje{ewa nastupa kad se ono ne
mo`e pobijati `albom ili kad `alba nije dozvoqena.
(3) Rje{ewa i naredbe, ako nije druk~ije odre|eno,
izvr{avaju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud
rje{ewem odlu~io o tro{kovima krivi~nog postupka,
naplata tih tro{kova vr{i se po odredbama ~lana 91. st.
1. i 2. ovog zakona.
^lan 93.
Sumwa u dozvoqenost izvr{ewa
(1) Ako se pojavi sumwa u dozvoqenost izvr{ewa
sudske odluke ili o ra~unawu kazne ili ako u pravno-
sna`noj presudi nije odlu~eno o ura~unavawu pritvora
ili ranije izdr`ane kazne ili ura~unavawe nije pravi-
lno obavqeno, o tome }e odlu~iti posebnim rje{ewem
sudija, odnosno predsjednik vije}a koje je sudilo u prvom
stepenu. @alba ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa, osim ako
sud nije druk~ije odredio.
(2) Ako se pojavi sumwa o tuma~ewu sudske odluke, o
tome odlu~uje sudija, odnosno vije}e koje je donijelo
pravnosna`nu odluku.
68
^lan 94.
Pravnosna`nost odluke o imovinskopravnom
zahtjevu
Kad je odluka kojom je odlu~eno o imovinskopravnom
zahtjevu postala pravnosna`na, o{te}enom }e se na
wegov zahtjev izdati ovjereni prepis pravnosna`ne
odluke, s nazna~ewem da je odluka izvr{na.
^lan 95.
Propis o krivi~noj evidenciji
Propise o krivi~noj evidenciji donosi ministar
pravde Republike Srpske.
Glava XIII
TRO[KOVI KRIVI^NOG POSTUPKA
^lan 96.
Vrste tro{kova
(1) Tro{kovi krivi~nog postupka su izdaci u~iweni
povodom krivi~nog postupka od wegovog pokretawa do
wegovog zavr{etka.
(2) Tro{kovi krivi~nog postupka obuhvataju:
a) tro{kove za svjedoke, vje{take, tuma~e i stru~na
lica i tro{kove uvi|aja;
b) podvozne tro{kove osumwi~enog, odnosno
optu`enog;
v) izdatke za dovo|ewe osumwi~enog, odnosno
optu`enog ili lica li{enog slobode;
g) podvozne i putne tro{kove slu`benih lica;
d) tro{kove lije~ewa osumwi~enog, odnosno
optu`enog dok se nalazi u pritvoru, kao i tro{kove
poro|aja, osim tro{kova koji se napla}uju iz fonda za
zdravstveno osigurawe;
|) tro{kove tehni~kog pregleda vozila, analize krvi
i prevoza le{a do mjesta obdukcije;
e) pau{alni iznos;
`) nagradu i nu`ne izdatke branioca;
z) nu`ne izdatke o{te}enog i wegovog zakonskog zas-
tupnika.
(3) Pau{alni iznos utvr|uje se u okviru iznosa
odre|enih odgovaraju}im propisom, s obzirom na tra-
jawe i slo`enost postupka i imovno stawe lica
obaveznog da plati ovaj iznos.
(4) Tro{kovi iz ta~. a) do |) stava 2. ovog ~lana i
nu`ni izdaci postavqenog branioca ispla}uju se
unaprijed iz sredstava tu`ila{tva, odnosno suda, a
napla}uju se kasnije od lica koja su du`na da ih naknade
po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi
pretkrivi~ni ili krivi~ni postupak du`an je da sve
tro{kove koji su unaprijed ispla}eni unese u popis koji
se prila`e spisu.
(5) Tro{kovi prevo|ewa na jezik stranke, svjedoka
ili drugih lica koja u~estvuju u krivi~nom postupku, a
koji nastaju primjenom odredbi ovog zakona ne}e se
napla}ivati od lica koja su po odredbama ovog zakona
du`na da naknade tro{kove krivi~nog postupka.
^lan 97.
Odluka o tro{kovima
(1) U presudi i rje{ewu kojim se obustavqa krivi~ni
postupak odlu~i}e se ko }e snositi tro{kove postupka i
koliko oni iznose.
(2) Ako nedostaju podaci o visini tro{kova, sud }e
donijeti posebno rje{ewe o visini tro{kova, kad se ti
podaci pribave. Zahtjev sa podacima o visini tro{kova
mo`e se podnijeti najkasnije u roku od {est mjeseci od
dana dostavqawa pravnosna`ne presude ili rje{ewa o
obustavi krivi~nog postupka licu koje ima pravo da
postavi takav zahtjev.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Kad je odluka o tro{kovima sadr`ana u posebnom
rje{ewu, o `albi protiv tog rje{ewa odlu~uje vije}e iz
~lana 24. stav 5. ovog zakona.
^lan 98.
Ostali tro{kovi
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni, branilac, zako-
nski zastupnik, svjedok, vje{tak, prevodilac i stru~no
lice, bez obzira na ishod krivi~nog postupka, snose
tro{kove svog dovo|ewa, odga|awa istra`ne radwe ili
glavnog pretresa i ostale tro{kove postupka koje su
prouzrokovali svojom krivicom.
(2) O tro{kovima iz stava 1. ovog ~lana donosi se
posebno rje{ewe, osim ako se o tro{kovima koje snosi
optu`eni rje{ava u odluci o glavnoj stvari.
^lan 99.
Tro{kovi postupka za optu`enog kad
se optu`eni oglasi krivim
(1) Kad sud optu`enog oglasi krivim, izre}i }e u
presudi da je du`an da naknadi tro{kove krivi~nog
postupka.
(2) Lice koje je optu`eno za vi{e krivi~nih djela
ne}e se osuditi na naknadu tro{kova u pogledu djela za
koja je oslobo|eno optu`be, ukoliko se ti tro{kovi mogu
izdvojiti iz ukupnih tro{kova.
(3) U presudi kojom je vi{e optu`enih ogla{eno
krivim, sud }e odrediti koliki }e dio tro{kova snosi-
ti svaki od wih, a ako to nije mogu}e osudi}e sve
optu`ene da solidarno snose tro{kove. Pla}awe
pau{alnog iznosa odredi}e se za svakog optu`enog
posebno.
(4) U odluci kojom rje{ava o tro{kovima, sud mo`e
osloboditi optu`enog du`nosti da naknadi u cjelini
ili djelimi~no tro{kove krivi~nog postupka iz ~lana
96. stav 2. ta~. a) do `) ovog zakona, ako bi wihovim
pla}awem bilo dovedeno u pitawe izdr`avawe
optu`enog ili lica koja je du`an da izdr`ava. Ako se ove
okolnosti utvrde nakon dono{ewa odluke o tro{kovima,
sudija mo`e donijeti posebno rje{ewe kojim osloba|a
optu`enog du`nosti naknade tro{kova krivi~nog pos-
tupka.
^lan 100.
Tro{kovi postupka u slu~aju obustave postupka,
osloba|aju}e ili odbijaju}e presude
(1) Kad se obustavi krivi~ni postupak ili kad se
donese presuda kojom se optu`eni osloba|a optu`be ili
kojom se optu`ba odbija, izre}i }e se u rje{ewu, odnosno
presudi da tro{kovi krivi~nog postupka iz ~lana 96.
stav 2. ta~. a) do |) ovog zakona, kao i nu`ni izdaci
optu`enog i nu`ni izdaci i nagrada branioca padaju na
teret buxetskih sredstava, osim u slu~ajevima odre|enim
u stavu 2. ovog ~lana.
(2) Lice koje je svjesno podnijelo la`nu prijavu,
snosi}e tro{kove krivi~nog postupka.
(3) Kad sud odbije optu`bu zbog nenadle`nosti,
odluku o tro{kovima donije}e nadle`ni sud.
(4) Ako zahtjev za naknadu nu`nih izdataka i nagrade
iz stava 1. ovog ~lana ne bude usvojen ili sud o wemu ne
donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podno{ewa
zahtjeva, optu`eni i branilac imaju pravo da
potra`ivawa ostvaruju u parni~nom postupku protiv
Republike Srpske.
^lan 101.
Nagrada i nu`ni izdaci branioca
Nagradu i nu`ne izdatke branioca du`no je platiti
zastupano lice, bez obzira na to ko je po odluci suda
du`an snositi tro{kove krivi~nog postupka, osim ako
69
po odredbama ovog zakona nagrada i nu`ni izdaci bran-
ioca padaju na teret sredstava suda, odnosno
tu`ila{tva. Ako je osumwi~enom, odnosno optu`enom
bio postavqen branilac, a pla}awem nagrade i nu`nih
izdataka bi bilo dovedeno u pitawe wegovo izdr`avawe
ili izdr`avawe lica koja je obavezan izdr`avati, nagra-
da i nu`ni izdaci branioca isplati}e se iz sredstava
suda, odnosno tu`ila{tva.
^lan 102.
Poseban propis o naknadi tro{kova
(1) O du`nosti pla}awa tro{kova u postupku po
pravnim lijekovima odlu~uje se u skladu s odredbama ~l.
96. do 101. ovog zakona.
(2) Detaqnije propise o naknadi tro{kova
krivi~nog postupka i visini pau{alnog iznosa donosi
Vlada Republike Srpske.
Glava XIV
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
^lan 103.
Predmet imovinskopravnog zahtjeva
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usqed
izvr{ewa krivi~nog djela raspravi}e se na prijedlog
ovla{}enih lica u krivi~nom postupku ako se time ne bi
znatno odugovla~io ovaj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev mo`e se odnositi na
naknadu {tete, povrat stvari ili poni{tavawe
odre|enog pravnog posla.
^lan 104.
Podno{ewe prijedloga za ostvarivawe imovinsko-
pravnog zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva u krivi~nom postupku mo`e podnijeti lice koje
je ovla{}eno da takav zahtjev ostvaruje u parni~nom pos-
tupku.
(2) Ako je usqed krivi~nog djela o{te}ena imovina
Republike Srpske, organ ovla{}en zakonom da se stara o
za{titi te imovine mo`e u krivi~nom postupku u~estvo-
vati u skladu sa ovla{}ewima koja ima na osnovu tog
zakona.
^lan 105.
Postupak za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva
(1) Prijedlog za ostvarivawe imovinskopravnog
zahtjeva u krivi~nom postupku podnosi se sudu.
(2) Prijedlog se mo`e podnijeti najkasnije do
zavr{etka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izri-
cawe sankcije pred sudom.
(3) Lice ovla{}eno na podno{ewe prijedloga du`no
je da odre|eno ozna~i svoj zahtjev i da podnese dokaze.
(4) Ako ovla{}eno lice nije podnijelo prijedlog za
ostvarivawe imovinskopravnog zahtjeva u krivi~nom
postupku do potvr|ivawa optu`nice, bi}e obavije{teno
da taj prijedlog mo`e podnijeti do zavr{etka pretresa,
odnosno pretresa za izricawe sankcije.
(5) Ako su usqed krivi~nog djela o{te}ena sredstva
Republike Srpske, a prijedlog nije stavqen, sud }e o tome
obavijestiti organ iz ~lana 104. stav 2. ovog zakona.
(6) Ako ovla{}eno lice ne postavi imovinskopravni
zahtjev do zavr{etka glavnog pretresa ili ako predlo`i
upu}ivawe na parni~ni postupak, a podaci krivi~nog
postupka pru`aju pouzdan osnov za potpuno ili djeli-
mi~no rje{ewe imovinskopravnog zahtjeva, sud }e u
osu|uju}oj presudi odlu~iti da se optu`enom izrekne
mjera oduzimawa imovinske koristi.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 106.
Odustajawe od prijedloga
(1) O{te}eno lice mo`e do zavr{etka pretresa,
odnosno pretresa za izricawe sankcije odustati od pri-
jedloga za ostvarivawe imovinskopravnog zahtjeva u
krivi~nom postupku i ostvarivati ga u parni~nom pos-
tupku. U slu~aju odustajawa od prijedloga, takav prijed-
log se ne mo`e ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom
nije druk~ije odre|eno.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije stavqenog
prijedloga, a prije zavr{etka pretresa za odre|ivawe
sankcije pre{ao na drugo lice po pravilima imovinskog
prava, pozva}e se to lice da se izjasni da li ostaje kod
prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se
da je odustao od prijedloga.
^lan 107.
Obaveze tu`ioca i suda u vezi utvr|ivawa
~iwenica
(1) Tu`ilac je du`an da prikupi dokaze i izvidi sve
{to je potrebno za odlu~ivawe o imovinskopravnom
zahtjevu vezanom za krivi~no djelo.
(2) Sud pred kojim se vodi postupak ispita}e
optu`enog o ~iwenicama vezanim za prijedlog
o{te}enog lica.
^lan 108.
Odlu~ivawe o imovinskopravnom zahtjevu
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odlu~uje sud.
(2) Sud mo`e predlo`iti o{te}enom i optu`enom,
odnosno braniocu sprovo|ewe postupka medijacije putem
medijatora u skladu s zakonom, ako ocijeni da je imovin-
skopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na
medijaciju. Prijedlog za upu}ivawe na medijaciju mogu
dati i o{te}eni i optu`eni, odnosno branilac i to do
zavr{etka glavnog pretresa.
(3) U presudi kojom optu`enog ogla{ava krivim sud
mo`e o{te}enom dosuditi imovinskopravni zahtjev u
cjelini ili mu mo`e dosuditi imovinskopravni zahtjev
djelimi~no, a za ostatak ga uputiti na parni~ni postu-
pak. Ako podaci krivi~nog postupka ne pru`aju pouzdan
osnov ni za potpuno ni za djelimi~no presu|ewe, sud }e
o{te}enog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini
mo`e da ostvaruje u parni~nom postupku.
(4) Kad sud donese presudu kojom se optu`eni oslo-
ba|a optu`be ili kojom se optu`ba odbija ili kad
rje{ewem obustavi krivi~ni postupak, uputi}e
o{te}enog da imovinskopravni zahtjev mo`e ostvari-
vati u parni~nom postupku.
^lan 109.
Odluka o predaji stvari o{te}enom
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat
stvari, a sud ustanovi da stvar pripada o{te}enom i da
se nalazi kod optu`enog ili kod nekog od u~esnika na
glavnom pretresu ili kod lica kome su je oni dali na
~uvawe, odredi}e u presudi da se stvar preda o{te}enom.
^lan 110.
Odlu~ivawe o poni{tavawu odre|enog pravnog posla
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na
poni{tavawe odre|enog pravnog posla, a sud utvrdi da je
zahtjev osnovan, izre}i }e u presudi potpuno ili djeli-
mi~no poni{tavawe tog pravnog posla, s posqedicama
koje otuda proisti~u, ne diraju}i u prava tre}ih lica.
^lan 111.
Izmjena odluke o imovinskopravnom zahtjevu
(1) Sud mo`e izmijeniti pravnosna`nu presudu koja
sadr`i odluku o imovinskopravnom zahtjevu samo
povodom ponavqawa krivi~nog postupka.
70
(2) Van ovog slu~aja osu|eni, odnosno wegovi nasqed-
nici mogu samo u parni~nom postupku zahtijevati da se
pravnosna`na presuda kojom je odlu~eno o imovinsko-
pravnom zahtjevu izmeni i to ako postoje uslovi za pon-
avqawe po odredbama koje va`e za parni~ni postupak.
^lan 112.
Privremene mjere obezbje|ewa
(1) Privremene mjere obezbje|ewa imovinskopravnog
zahtjeva nastalog usqed izvr{ewa krivi~nog djela mogu
se odrediti u krivi~nom postupku po odredbama koje
va`e za izvr{ni postupak.
(2) Rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana donosi sud.
Dozvoqena je `alba protiv ovog rje{ewa o kojoj odlu~uje
vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona. @alba ne
zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
^lan 113.
Vra}awe stvari u toku postupka
(1) Ako je re~ o stvarima koje nesumqivo pripadaju
o{te}enom, a ne slu`e kao dokaz u krivi~nom postupku,
te }e se stvari predati o{te}enom i prije zavr{etka pos-
tupka.
(2) Ako se vi{e o{te}enih spore o svojini na stvari,
uputi}e se na parni~ni postupak, a sud }e u krivi~nom
postupku odrediti samo ~uvawe stvari kao privremenu
mjeru obezbe|ewa.
(3) Stvari koje slu`e kao dokaz oduze}e se privremeno
i po zavr{etku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovak-
va stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se mo`e
vratiti i prije zavr{etka postupka, uz obavezu da je na
zahtjev donese.
^lan 114.
Mjere obezbje|ewa prema tre}im licima
(1) Ako o{te}eni ima zahtjev prema tre}em licu zbog
toga {to se kod wega nalaze stvari pribavqene
krivi~nim djelom ili zbog toga {to je ono usqed
krivi~nog djela ostvarilo imovinsku korist, sud mo`e u
krivi~nom postupku, na prijedlog ovla{}enih lica
(~lan 104.) i po odredbama koje va`e za izvr{ni postu-
pak, odrediti privremene mjere obezbje|ewa i prema
tre}em licu. Odredbe ~lana 112. stav 2. ovog zakona va`e
i u ovom slu~aju.
(2) U presudi kojom se optu`eni ogla{ava krivim sud
}e ili ukinuti mjere iz stava 1. ovog ~lana, ako ve} rani-
je nisu ukinute ili }e o{te}enog uputiti na parni~ni
postupak, s tim {to }e se ove mjere ukinuti ako parni~ni
postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.
Glava XV
RADWE DOKAZIVAWA
1. Pretresawe stana, prostorija i lica
^lan 115.
Pretresawe stana, ostalih prostorija
i pokretnih stvari
(1) Pretresawe stana i ostalih prostorija
osumwi~enog, odnosno optu`enog i drugih lica, kao i
wihovih pokretnih stvari van stana mo`e se preduzeti
samo onda ako ima dovoqno osnova za sumwu da se kod
wih nalaze u~inilac, sau~esnik, tragovi krivi~nog djela
ili predmeti va`ni za postupak.
(2) Pretresawe pokretnih stvari, u smislu odredbe
stava 1. ovog ~lana, obuhvata i pretresawe kompjutera i
sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka koji su s
wima povezani. Na zahtjev suda, lica koja se koriste
ovim ure|ajima du`na su im omogu}iti pristup, predati
diskete, trake ili neki drugi oblik na kome su
pohraweni podaci, kao i pru`iti potrebna obavje{tewa
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
za upotrebu tih ure|aja. Lice koje odbije wihovu predaju,
iako za to ne postoje razlozi iz ~lana 148. ovog zakona,
organ koji obavqa pretres mo`e kazniti prema odredbi
~lana 129. stav 5. ovog zakona.
(3) Pretresawe kompjutera i sli~nih ure|aja iz stava
2. ovog ~lana }e se obaviti uz pomo} stru~nog lica.
^lan 116.
Pretresawe lica
(1) Pretresawe lica mo`e se preduzeti kad je
vjerovatno da je to lice u~inilo krivi~no djelo ili da
}e se pretresawem prona}i predmeti ili tragovi va`ni
za krivi~ni postupak.
(2) Pretresawe lica obavqa lice istog pola.
^lan 117.
Izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Sud mo`e izdati naredbu za pretresawe pod
uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Naredbu za pretresawe mo`e izdati sud na prijed-
log tu`ioca ili na prijedlog ovla{}enih slu`benih
lica koja su dobila odobrewe od tu`ioca.
^lan 118.
Forma naredbe za pretresawe
Zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe mo`e se
podnijeti u pismenoj ili usmenoj formi. Ako se zahtjev
podnosi u pismenoj formi, mora biti sastavqen, pot-
pisan i ovjeren na na~in kako je to odre|eno u ~lanu 119.
stav 1. ovog zakona. Zahtjev za izdavawe naredbe za pre-
tresawe mo`e se podnijeti u skladu sa ~lanom 120. ovog
zakona.
^lan 119.
Sadr`aj zahtjeva za izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe mora
sadr`avati:
a) naziv suda, kao i ime i funkciju podnosioca zaht-
jeva,
b) ~iwenice koje ukazuju na vjerovatnost da }e se
lica, odnosno tragovi i predmeti navedeni u ~lanu 114.
stav 1. ovog zakona na}i na ozna~enom ili opisanom mjes-
tu ili kod odre|enog lica,
v) zahtjev da sud izda naredbu za pretresawe radi
pronala`ewa lica ili oduzimawa predmeta.
(2) U zahtjevu se mo`e predlo`iti:
a) da se naredba za pretresawe izvr{i u bilo koje
vrijeme zato {to postoji opravdan razlog da pretresawe
ne}e mo}i biti izvr{eno u vremenskom periodu od 6 do
21 ~as, da }e se tra`eni predmeti skloniti ili uni{titi
ako se naredba ne izvr{i odmah, kao i da }e lice koje se
tra`i pobje}i ili po~initi drugo krivi~no djelo ili da
mo`e ugroziti bezbjednost ovla{}enog slu`benog lica
ili drugog lica ako se naredba ne izvr{i odmah ili u
vremenskom periodu od 21 do 6 ~asova;
b) da ovla{}eno slu`beno lice izvr{i naredbu bez
prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana sumwa
da se tra`eni predmeti mogu lako i brzo uni{titi ako se
odmah ne oduzmu, da predaja naredbe mo`e ugroziti bezb-
jednost ovla{}enog slu`benog ili drugog lica kao i da
}e lice koje se tra`i u~initi drugo krivi~no djelo.
^lan 120.
Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe
(1) Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe
mo`e se podnijeti kada postoji opasnost od odlagawa.
(2) Usmeni zahtjev za izdavawe naredbe o pretresawu
mo`e se saop{titi sudiji za prethodni postupak i tele-
fonom, radio vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
71
(3) Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavawe
naredbe za pretresawe, sudija za prethodni postupak }e
daqi tok razgovora zabiqe`iti. U slu~aju kada se
koristi zvu~ni ili stenografski zapisnik, sudija za
prethodni postupak je du`an dati zapisnik na prepis,
ovjeriti istovjetnost prepisa i predati originalni
zapisnik i prepis sudu u roku od 24 ~asa od izdavawa
naredbe. U slu~aju doslovnog biqe`ewa razgovora, sudi-
ja za prethodni postupak }e potpisati kopiju zapisnika
i predati je sudu u roku od 24 ~asa od izdavawa naredbe.
^lan 121.
Izdavawe naredbe za pretresawe
(1) Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je
zahtjev za izdavawe naredbe za pretresawe opravdan,
mo`e odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretres.
(2) Kad sudija za prethodni postupak odlu~i da izda
naredbu za pretres na osnovu usmenog zahtjeva, podnosi-
lac takvog zahtjeva sam }e sastaviti naredbu u skladu sa
~lanom 122. ovog zakona i pro~ita}e ga u cjelini sudiji
za prethodni postupak.
^lan 122.
Sadr`aj naredbe za pretresawe
Naredba za pretresawe sadr`i:
a) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se nared-
ba za pretresawe odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i
potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu;
b) ako se naredba za pretresawe odobrava na osnovu
usmenog zahtjeva, to }e se navesti uz nazna~ewe imena
sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vre-
mena i mjesta izdavawa;
v) svrhu pretresawa;
g) ime i funkciju ovla{}enog lica na koje se naredba
odnosi;
d) opis lica koje treba prona}i ili opis stvari koje
su predmet pretresawa;
|) odre|ivawe ili opis mjesta, prostorija ili lica
koja se tra`e, sa navo|ewem adrese, vlasni{tva, imena
ili sli~nog za sigurno utvr|ivawe identiteta;
`) uputstvo da se naredba ima izvr{iti izme|u 6-21
~as ili ovla{}ewe da se naredba mo`e izvr{iti u bilo
koje vrijeme;
z) ovla{}ewe, kada to sud izri~ito odredi,
izvr{iocu naredbe da mo`e u}i u prostorije koje se
imaju pretresti bez prethodne najave;
i) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u
sud bez odlagawa;
j) pouku da osumwi~eni ima pravo obavijestiti bran-
ioca i da se pretresawe mo`e izvr{iti i bez prisustva
branioca ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
^lan 123.
Vrijeme izvr{ewa naredbe za pretresawe
(1) Naredba za pretresawe mora se izvr{iti najkas-
nije 72 ~asa od izdavawa naredbe, nakon ~ega se, bez odla-
gawa, mora vratiti sudu.
(2) Naredba za pretresawe se mo`e izvr{iti bilo
kojeg dana u sedmici. Naredba se mo`e izvr{iti samo u
periodu od 6-21 ~as, osim ako u naredbi nije izri~ito
dato ovla{}ewe da se mo`e izvr{iti u bilo koje doba
dana ili no}i, u skladu sa ~lanom 119. stav 2. ovog
zakona.
^lan 124.
Postupak izvr{ewa naredbe za pretresawe
(1) Prije po~etka pretresawa ovla{}eno slu`beno
lice mora dati obavje{tewe o svojoj funkciji i razlogu
dolaska i predati naredbu za pretresawe licu kod kojeg
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
}e se izvr{iti pretresawe. Ako je nakon toga
ovla{}enom slu`benom licu pristup uskra}en, mo`e
upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
(2) Prilikom izvr{avawa naredbe za pretresawe
kojim se odre|uje pretresawe stana i drugih prostorija,
ovla{}eno slu`beno lice nije du`no obavijestiti bilo
koga o svojoj funkciji i razlozima pretresawa, ve} mo`e
odmah u}i u stan ili druge prostorije ako su one prazne
ili ako ovla{}eno slu`beno lice opravdano smatra da
su prazne i ako je ovla{}eno slu`beno lice naredbom
izri~ito ovla{}eno da u|e bez prethodne najave.
(3) Korisnik stana i drugih prostorija pozva}e se da
bude prisutan pretresawu, a ako je on odsutan - pozva}e
se wegov zastupnik ili neko od odraslih ~lanova
doma}instva ili susjeda. Ukoliko lice kod koga se pre-
tresawe ima izvr{iti nije prisutno, naredba se ostavqa
u prostoriji gdje se vr{i pretresawe, a pretresawe
izvr{ava i bez wegovog prisustva.
(4) Pretresawu stana, ostalih prostorija ili lica
prisustvuju dva punoqetna gra|anina kao svjedoci.
Pretresawu lica prisustvuju svjedoci istog pola.
Svjedoci }e se prije po~etka pretresawa upozoriti da
paze kako se pretresawe vr{i, kao i da imaju pravo da
prije potpisivawa zapisnika o pretresawu stave svoje
prigovore, ako smatraju da sadr`aj zapisnika nije ta~an.
(5) Prilikom vr{ewa pretresawa slu`benih pros-
torija pozva}e se wihov starje{ina ili rukovodilac da
bude prisutan pretresawu.
(6) Ako se pretresawe mora preduzeti u vojnom objek-
tu, pismena naredba o pretresawu dostavqa se vojnim
vlastima, koje }e odrediti najmawe jedno vojno lice da
bude prisutno pretresawu.
^lan 125.
Obaveze i ovla{}ewa ovla{}enog slu`benog lica
Prilikom izvr{ewa naredbe za pretresawe lica,
ovla{}eno slu`beno lice mora dati obavje{tewe o svo-
joj funkciji i predati naredbu za pretresawe licu na
kojem }e se pretresawe izvr{iti. Ovla{}eno slu`beno
lice mo`e upotrijebiti silu u skladu sa zakonom.
^lan 126.
Zapisnik o pretresawu
(1) O svakom pretresawu stana, prostorije ili lica
sastavi}e se zapisnik koji potpisuje lice kod kojeg se
ili na kojem se vr{i pretresawe i lica ~ija je prisut-
nost obavezna. Prilikom vr{ewa pretresawa oduze}e se
privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa
svrhom pretresawa. U zapisnik }e se unijeti i ta~no
opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to }e se
nazna~iti i u potvrdi o oduzimawu predmeta koja }e se
odmah izdati licu kojem su predmeti, odnosno isprave
oduzete.
(2) Ako se pri pretresawu stana, prostorije, odnosno
lica na|u predmeti koji nisu u vezi s krivi~nim djelom
zbog kojeg je izdata naredba za pretresawe, ali upu}uje na
drugo krivi~no djelo, oni }e se opisati u zapisniku i
privremeno oduzeti, a o oduzimawu }e se odmah izdati
potvrda. O tome }e se izvijestiti tu`ilac. Ti }e se pred-
meti odmah vratiti ako tu`ilac ustanovi da nema osno-
va za pokretawe krivi~nog postupka, a ne postoji neki
drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali
oduzeti.
(3) Predmeti upotrijebqeni kod pretresawa kom-
pjutera i sli~nih ure|aja za automatsku obradu podataka
vrati}e se nakon pretresawa wihovim korisnicima, ako
nisu potrebni za vo|ewe krivi~nog postupka. Li~ni
podaci pribavqeni pretresawem mogu se koristiti samo
u svrhe krivi~nog postupka i izbrisa}e se, bez odlagawa,
kad ta svrha prestane.
72
^lan 127.
Oduzimawe predmeta na osnovu naredbe
za pretresawe
(1) Nakon privremenog oduzimawa predmeta na
osnovu naredbe za pretresawe, ovla{}eno slu`beno lice
}e napisati i potpisati potvrdu u kojoj }e navesti
oduzete predmete i naziv suda koji je izdao naredbu.
(2) Ako je predmet privremeno oduzet od odre|enog
lica, takva potvrda mora se uru~iti tom licu. Ako je
predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije,
takva potvrda mora se uru~iti vlasniku, stanaru ili
korisniku.
(3) Nakon oduzimawa predmeta na osnovu naredbe za
pretresawe, ovla{}eno slu`beno lice mora, bez odla-
gawa, vratiti sudu naredbu i predati predmete i spisak
oduzetih predmeta.
(4) Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe
za pretresawe, sud }e zadr`ati predmete pod svojim nad-
zorom do kona~ne odluke.
^lan 128.
Pretresawe bez naredbe
(1) Ovla{}eno slu`beno lice mo`e u}i u stan i druge
prostorije bez naloga i bez svjedoka, po potrebi,
izvr{iti pretresawe ako stanar tog stana to `eli, ako
neko zove u pomo}, ako je potrebno uhvatiti u~inioca
krivi~nog djela koji je zate~en na djelu ili radi bezbjed-
nosti qudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj pros-
toriji nalazi lice koje se po naredbi suda ima
pritvoriti ili prinudno dovesti ili koje se tu skloni-
lo od gowewa.
(2) Ovla{}eno slu`beno lice mo`e pretresti lice
bez naredbe za pretresawe i bez prisutnosti svjedoka:
a) prilikom izvr{ewa naredbe za dovo|ewe,
b) prilikom li{ewa slobode,
v) ako postoji sumwa da to lice poseduje vatreno ili
hladno oru`je,
g) ako postoji opasnost da }e sakriti, uni{titi ili
odbaciti predmete koji se trebaju od wega oduzeti i
upotrijebiti kao dokaz u krivi~nom postupku.
(3) Nakon izvr{ewa pretresawa bez naredbe za pre-
tresawe, ovla{}eno slu`beno lice mora odmah podni-
jeti izvje{taj sudiji za prethodni postupak. Izvje{taj
mora sadr`ati razloge pretresawa bez naredbe.
2. Privremeno oduzimawe predmeta i imovine
^lan 129.
Naredba za oduzimawe predmeta
(1) Predmeti koji se po Krivi~nom zakonu imaju
oduzeti ili koji mogu poslu`iti kao dokaz u krivi~nom
postupku privremeno }e se oduzeti i na osnovu sudske
odluke }e se obezbijediti wihovo ~uvawe.
(2) Naredbu za oduzimawe predmeta izdaje sudija na
prijedlog tu`ioca ili ovla{}enog slu`benog lica koje
je dobilo odobrewe od tu`ioca.
(3) Naredba za privremeno oduzimawe predmeta
sadr`i: naziv suda, pravni osnov za privremeno oduzi-
mawe predmeta, naznaku predmeta koji podlije`u oduzi-
mawu, ime lica od kojeg se oduzimaju predmeti, mjesto
oduzimawa predmeta, rok u kojem se predmeti trebaju
oduzeti, i pouka o pravnom lijeku.
(4) Na osnovu izdate naredbe ovla{}eno slu`beno
lice vr{i oduzimawe predmeta.
(5) Ko dr`i takve predmete, du`an ih je predati po
naredbi suda. Lice koje ih odbije predati, mo`e se
kazniti do 5.000 KM, a u slu~aju daqweg odbijawa - mo`e
se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do
zavr{etka krivi~nog postupka, a najdu`e 90 dana. Na
isti na~in postupi}e se prema slu`benom ili odgov-
ornom licu u dr`avnom organu ili pravnom licu.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(6) Odredbe stava 5. ovog ~lana odnose se i na podatke
pohrawene u kompjuteru ili sli~nim ure|ajima za
automatsku obradu podataka. Pri wihovom pribavqawu
posebno }e voditi ra~una o propisima koji se odnose na
~uvawe tajnosti odre|enih podataka.
(7) O `albi protiv rje{ewa kojim je izre~ena
nov~ana kazna ili je nare|en zatvor odlu~uje vije}e (~lan
24. stav 5.). @alba ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
(8) Pri oduzimawu predmeta nazna~i}e se gdje su
prona|eni i opisa}e se, a po potrebi i na drugi na~in
obezbijedi}e utvr|ivawe wihove istovjetnosti. Za
oduzete predmete izda}e se potvrda.
(9) Mjere iz stava 5. ovog ~lana ne mogu se primjeni-
ti prema osumwi~enom, odnosno optu`enom niti licima
koja su oslobo|ena du`nosti svjedo~ewa.
^lan 130.
Privremeno oduzimawe predmeta bez naredbe
(1) Predmeti iz ~lana 129. stav 1. ovog zakona mogu se
privremeno oduzeti i bez naredbe suda, ukoliko postoji
opasnost od odlagawa. Ukoliko se lice koje se pretresa
izri~ito usprotivi oduzimawu predmeta, tu`ilac }e u
roku 48 ~asova od izvr{enog pretresa podnijeti zahtjev
sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrewe
oduzimawa predmeta.
(2) Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zaht-
jev tu`ioca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao
dokaz u krivi~nom postupku. Privremeno oduzeti pred-
meti }e se odmah vratiti licu od kojeg su oduzeti.
^lan 131.
Privremeno oduzimawe pisama, telegrama
i drugih po{iqki
(1) Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i
druge po{iqke upu}ene osumwi~enom, odnosno
optu`enom ili koje on oda{iqe, a koje se nalaze kod pre-
duze}a i lica koja vr{e poslove po{te i telekomu-
nikacija.
(2) Po{iqke iz stava 1. ovog ~lana mogu se privre-
meno oduzeti ako postoje okolnosti zbog kojih se s
osnovom mo`e o~ekivati da }e ove po{iqke poslu`iti
kao dokaz u postupku.
(3) Naredbu za privremeno oduzimawe po{iqki iz
stava 1. ovog ~lana izdaje sudija za prethodni postupak,
na prijedlog tu`ioca.
(4) Naredbu za privremeno oduzimawe po{iqki mo`e
izdati i tu`ilac, ako postoji opasnost od odlagawa, s
tim da ova naredba mora biti potvr|ena od strane sudi-
je za prethodni postupak u roku 48 ~asova od privremenog
oduzimawa po{iqki.
(5) Ukoliko naredba, u smislu stava 4. ovog ~lana ne
bude potvr|ena, te po{iqke se ne mogu koristiti kao
dokaz u krivi~nom postupku.
(6) Mjere preduzete u skladu s ovim ~lanom ne mogu se
primjewivati na pisma, telegrame i druge po{iqke
razmijewene izme|u osumwi~enog, odnosno optu`enog i
wegovog branioca.
(7) Naredba iz stava 3. ovog ~lana sadr`i: podatke o
osumwi~enom, odnosno optu`enom na kojeg se naredba
odnosi, na~in izvr{ewa naredbe i vrijeme trajawa mjere,
kao i preduze}e koje }e izvr{iti nalo`enu mjeru.
Preduzete mjere mogu trajati najdu`e tri mjeseca, a iz
va`nih razloga sudija za prethodni postupak mo`e
produ`iti trajawe ovih mjera za jo{ tri mjeseca, s tim
da }e se preduzete mjere ukinuti ~im prestanu razlozi za
wihovo daqe preduzimawe.
(8) Ukoliko to interesi postupka dopu{taju, o pre-
duzetim mjerama iz stava 1. ovog ~lana obavijesti}e se
osumwi~eni, odnosno optu`eni protiv koga su primi-
jewene te mjere.
73
(9) Izdate po{iqke otvara tu`ilac u prisutnosti
dva svjedoka. Pri otvarawu }e se paziti da se ne povrije-
di pe~at, a omoti i adresa }e se sa~uvati. O otvarawu }e
se sastaviti zapisnik.
(10) Sadr`aj po{iqke ili dijela po{iqke }e se
saop{titi osumwi~enom, odnosno optu`enom, odnosno
licu kojem je upu}ena, a dio po{iqke ili po{iqka
preda}e se tom licu, osim ako, izuzetno, tu`ilac smatra
da bi to imalo {tetne posqedice za uspje{no vo|ewe
krivi~nog postupka. Ako je osumwi~eni, odnosno
optu`eni odsutan, ~lanovi wegove porodice obavi-
jesti}e se o upu}enoj po{iqci. Ako osumwi~eni, odnos-
no optu`eni nakon toga ne zatra`i predaju po{iqke,
po{iqka }e se vratiti po{iqaocu.
^lan 132.
Popis privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
(1) Nakon privremenog oduzimawa predmeta i doku-
mentacije, u zapisnik }e se popisati privremeno oduzeti
predmeti i dokumentacija, kao i izdati o tome potvrdu.
(2) Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu},
predmeti i dokumentacija }e se staviti u omot i
zape~atiti.
(3) Predmet koji je oduzet od fizi~kog, odnosno
pravnog lica ne mo`e se prodati, pokloniti niti se
mo`e s wim na drugi na~in raspolagati.
^lan 133.
Pravo `albe
(1) Lice od kojeg se privremeno oduzima predmet i
dokumentacija ima pravo `albe.
(2) @alba iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e privre-
meno oduzimawe predmeta i dokumentacije.
(3) O `albi iz stava 1. ovog ~lana odlu~uje vije}e iz
~lana 24. stav 5. ovog zakona.
(4) Protiv odluke suda kojom se vra}aju predmeti i
dokumentacija pravo `albe ima tu`ilac.
^lan 134.
^uvawe privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija
deponuju se u sudu ili sud na drugi na~in obezbje|uje
wihovo ~uvawe.
^lan 135.
Otvarawe i pregled privremeno oduzetih predmeta
i dokumentacije
(1) Otvarawe i pregled privremeno oduzetih pre-
dmeta i dokumentacije vr{i tu`ilac.
(2) O otvarawu privremeno oduzetih predmeta i doku-
mentacije tu`ilac je du`an obavijestiti lice ili pre-
duze}e od kojeg su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni
postupak i branioca.
(3) Pri otvarawu i pregledu oduzetih predmeta i
dokumentacije mora se voditi ra~una da wihov sadr`aj
ne saznaju neovla{}ena lica.
^lan 136.
Naredba banci ili drugom pravnom licu
(1) Ako postoje osnovi sumwe da je neko lice u~inilo
krivi~no djelo koje je povezano s dobijawem imovinske
koristi, sud mo`e na osnovu prijedloga tu`ioca naredi-
ti da banka ili drugo pravno lice koje vr{i finansi-
jsko poslovawe dostavi podatke o bankovnim depozitima
i drugim finansijskim transakcijama i poslovima tog
lica podacima koji se odnose na to lice, kao i lica za
koja se osnovano vjeruje da su ukqu~ena u finansijske
transakcije ili poslove osumwi~enog, ako bi takvi
podaci mogli biti dokaz u krivi~nom postupku.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Sudija za prethodni postupak mo`e, na prijedlog
tu`ioca, narediti preduzimawe i drugih potrebnih
radwi iz ~lana 226. ovog zakona, kako bi se omogu}ilo
utvr|ivawe i pronala`ewe nezakonito pribavqene
imovine i prikupqawe dokaza o tome.
(3) U hitnim slu~ajevima mjere iz stava 1. ovog ~lana
mo`e odrediti tu`ilac na osnovu naredbe. O preduzetim
mjerama, tu`ilac odmah obavje{tava sudiju za prethodni
postupak koji mo`e u roku od 72 ~asa izdati naredbu.
Tu`ilac }e dobijene podatke zape~atiti dok ne bude
izdata sudska naredba. U slu~aju da sudija za prethodni
postupak ne izda naredbu, tu`ilac }e podatke vratiti
bez prethodnog otvarawa.
(4) Sud mo`e rje{ewem nalo`iti pravnom ili
fizi~kom licu da privremeno obustavi izvr{ewe
finansijske transakcije za koju postoji sumwa da pred-
stavqa krivi~no djelo ili da je namijewena izvr{ewu
krivi~nog djela, da slu`i prikrivawu krivi~nog djela
ili prikrivawu dobiti ostvarene krivi~nim djelom.
(5) Rje{ewem iz stava 4. ovog ~lana sud }e odrediti da
se finansijska sredstva namijewena za transakciju iz
stava 4. ovog ~lana i gotovinski iznosi novca doma}e i
strane valute privremeno oduzmu prema ~lanu 129. stav 1.
ovog zakona, pohrane na poseban ra~un i ~uvaju do
okon~awa postupka, odnosno dok se ne steknu uslovi za
wihovo vra}awe.
(6) Protiv rje{ewa iz stava 4. ovog ~lana `albu mogu
podnijeti tu`ilac, vlasnik finansijskih sredstava ili
gotovinskog novca doma}e i strane valute, osumwi~eni,
odnosno optu`eni, kao i pravna ili fizi~ka lica iz st.
4. i 5. ovog ~lana.
^lan 137.
Privremeno oduzimawe nezakonito ste~ene imovine
(1) Sud mo`e, u bilo koje vrijeme u toku postupka,
donijeti na prijedlog tu`ioca, privremenu mjeru oduzi-
mawa nezakonito ste~ene imovine koja se ima oduzeti po
Krivi~nom zakonu mjeru zaplijene ili drugu neophodnu,
privremenu mjeru kako bi se sprije~ilo kori{}ewe,
otu|ewe ili raspolagawe tom imovinom.
(2) Ovla{}ena slu`bena lica mogu, kada postoji
opasnost od odlagawa, po nalogu tu`ioca, privremeno
oduzeti nezakonito ste~enu imovinu iz stava 1. ovog
~lana zaplijeniti imovinu ili preduzeti druge
neophodne privremene mjere kako bi se sprije~ilo bilo
kakvo kori{}ewe, otu|ewe ili raspolagawe tom imovi-
nom. O preduzetim mjerama ovla{}ena slu`bena lica
odmah obavje{tavaju tu`ioca, a preduzete mjere moraju
biti odobrene od strane sudije za prethodni postupak u
roku od 72 ~asa od preduzimawa mjera.
(3) U slu~aju da sudija za prethodni postupak uskrati
odobrewe, preduzete mjere }e se obustaviti, a oduzeti
predmeti i imovina }e biti odmah vra}eni licu od kojeg
su oduzeti.
^lan 138.
Vra}awe privremeno oduzetih predmeta
Predmeti koji su u toku krivi~nog postupka privre-
meno oduzeti vrati}e se vlasniku, odnosno dr`aocu, kada
u toku postupka postane o~igledno da wihovo
zadr`avawe nije u skladu s ~lanom 129. ovog zakona, a ne
postoje razlozi na wihovo oduzimawe (~lan 402.).
3. Postupak sa sumwivim stvarima
^lan 139.
Ogla{avawe sumwivih stvari
(1) Na|e li se kod osumwi~enog, odnosno optu`enog
tu|a stvar, a ne zna se ~ija je, organ koji vodi postupak
opisa}e tu stvar i opis objaviti na oglasnoj tabli
op{tine na ~ijem podru~ju osumwi~eni, odnosno
optu`eni `ivi i na ~ijem je podru~ju krivi~no djelo
74
u~iweno. U oglasu }e se pozvati vlasnik da se javi u roku
od jedne godine od dana objavqivawa oglasa, jer }e se
ina~e stvar prodati. Novac dobijen prodajom unosi se u
buxet Republike Srpske.
(2) Ako se radi o stvarima ve}e vrijednosti, objavqi-
vawe se mo`e izvr{iti i putem dnevnog lista.
(3) Ako je stvar podlo`na kvaru ili je weno ~uvawe
vezano sa znatnim tro{kovima, ona }e se prodati po
odredbama koje va`e za izvr{ni postupak, a novac pre-
dati na ~uvawe u sudski depozit.
(4) Po odredbi stava 3. ovog ~lana postupi}e se i kad
stvar pripada odbjeglom ili nepoznatom u~iniocu
krivi~nog djela.
^lan 140.
Odlu~ivawe o sumwivim stvarima
(1) Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za
stvari ili za novac dobijen od prodaje stvari, donije}e
se rje{ewe da stvar postaje svojina Republike Srpske,
odnosno da se novac unosi u buxet Republike Srpske.
(2) Vlasnik stvari ima pravo da u parnici tra`i
povra}aj stvari ili novca dobijenog od prodaje stvari.
Zastarjevawe ovog prava po~iwe te}i od dana objavqi-
vawa oglasa.
4. Ispitivawe osumwi~enog
^lan 141.
Poziv za ispitivawe
(1) Ispitivawe osumwi~enog u istrazi vr{i
tu`ilac.
(2) Ispitivawe treba vr{iti tako da se u punoj mjeri
po{tuje li~nost osumwi~enog. Prilikom ispitivawa
osumwi~enog ne smije se upotrijebiti sila, prijetwa,
prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu uti-
cati na slobodu odlu~ivawa i izra`avawa voqe pri-
likom davawa izjave ili priznawa.
(3) Ako je postupqeno protivno odredbama ovog
~lana, na iskazu osumwi~enog ne mo`e se zasnivati suds-
ka odluka.
^lan 142.
Pouka osumwi~enom o wegovim pravima
(1) Kad se osumwi~eni prvi put ispituje, pita}e se za
ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime rodite-
qa, djevoja~ko prezime majke, gdje je ro|en, gdje stanuje,
dan, mjesec i godinu ro|ewa, koje je narodnosti i ~iji je
dr`avqanin, jedinstven mati~ni broj gra|ana
dr`avqana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,
~ime se zanima, kakve su mu porodi~ne prilike, da li je
pismen, kakve je {kole zavr{io, da li je, gdje i kad
slu`io vojsku, odnosno ima li ~in rezervnog vojnog star-
je{ine, vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojeg organa
nadle`nog za poslove odbrane, da li je odlikovan, kakvog
je imovnog stawa, da li je, kad i za{to osu|ivan, da li je
i kad izre~enu kaznu izdr`ao, da li se protiv wega vodi
postupak za koje drugo krivi~no djelo, a ako je maloqe-
tan, ko mu je zakonski zastupnik. Osumwi~eni }e se
pou~iti da je du`an odazvati se pozivu i odmah
saop{titi svaku promjenu adrese ili namjeru da prom-
jeni boravi{te, a upozori}e se i na posqedice ako po
tome ne postupi.
(2) Na po~etku ispitivawa osumwi~enom }e se
saop{titi za koje krivi~no djelo se tereti i osnove
sumwe protiv wega, a pou~i}e se i o sqede}im pravima:
a) da nije du`an iznijeti svoju odbranu niti odgo-
varati na postavqena pitawa,
b) da mo`e uzeti branioca po svom izboru koji mo`e
biti prisutan wegovom ispitivawu, kao i da ima pravo
na branioca bez naknade u slu~ajevima predvi|enim ovim
zakonom,
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
v) da se mo`e izjasniti o djelu koje mu se stavqa na
teret i iznijeti sve ~iwenice i dokaze koje mu idu u
korist,
g) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i raz-
gledati pribavqene predmete koji mu idu u korist, osim
ako je rije~ o spisima i predmetima ~ije bi otkrivawe
moglo dovesti u opasnost ciq istrage,
d) da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako
ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom
ispitivawa.
(3) Osumwi~eni se mo`e dobrovoqno odre}i prava
navedenih u stavu 2. ovog ~lana, ali wegovo ispitivawe
ne mo`e zapo~eti ukoliko se i dok se wegova izjava o
odricawu ne zabiqe`i u zapisnik i dok ne bude pot-
pisana od strane osumwi~enog. Osumwi~eni se ni pod
kojim okolnostima ne mo`e odre}i prava na prisustvo
branioca ako je wegova odbrana obavezna u skladu sa
ovim zakonom.
(4) U slu~aju da se osumwi~eni odrekao prava da uzme
branioca, a kasnije izrazi `equ da uzme branioca, ispi-
tivawe }e se odmah prekinuti i ponovo }e se nastaviti
kada osumwi~eni dobije branioca ili mu se branilac
postavi ili ako osumwi~eni izrazi `equ da nastavi da
odgovara na pitawa.
(5) Ako se osumwi~eni dobrovoqno odrekne prava da
ne odgovara na postavqena pitawa, mora mu se i u tom
slu~aju omogu}iti da se izjasni o svim ~iwenicama i
dokazima koji mu idu u korist.
(6) Ako je postupqeno protivno odredbama ovog
~lana, na iskazu osumwi~enog ne mo`e zasnivati sudska
odluka.
^lan 143.
Snimawe ispitivawa osumwi~enog
(1) O svakom ispitivawu osumwi~enog sa~iwava se
zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unije}e se u zapisnik.
Nakon {to je zapisnik sa~iwen, osumwi~enom }e se
pro~itati zapisnik i predati kopija zapisnika.
(2) Ispitivawe osumwi~enog u pravilu se snima na
audio ili video traku, pod sqede}im uslovima:
a) da je osumwi~eni obavije{ten na jeziku koji govori
i razumije da se ispitivawe snima na audio ili video
traku,
b) u slu~aju prekida ispitivawa, razlog i vrijeme
prekida }e se nazna~iti u snimku, kao i vrijeme nas-
tavqawa i zakqu~ewa ispitivawa,
v) na kraju ispitivawa osumwi~eni }e dobiti
mogu}nost da pojasni sve {to je rekao i da doda sve {to
`eli,
g) zapis sa trake }e se prepisati nakon zavr{etka
ispitivawa, a kopija prepisa uru~i}e se osumwi~enom
zajedno sa kopijom snimqene trake ili ako je kori{}ena
aparatura za istovremeno pravqewe ve}eg broja snimaka,
uru~i}e mu se jedna od originalno snimqenih traka,
d) po{to se napravi kopija originalne trake u svrhu
prepisa, originalno snimqena traka ili jedna od origi-
nalno snimqenih traka }e se zape~atiti u prisustvu
osumwi~enog, sa ovjerom potpisa organa krivi~nog pos-
tupka i osumwi~enog.
^lan 144.
Ispitivawe preko tuma~a
Ispitivawe osumwi~enog obavi}e se preko tuma~a u
slu~ajevima utvr|enim u ~lanu 151. ovog zakona.
75
5. Saslu{awe svjedoka
^lan 145.
Poziv za saslu{awe svjedoka
(1) Svjedoci se saslu{avaju kada postoji vjerovatno}a
da }e svojim iskazom mo}i dati obavje{tewa o
krivi~nom djelu, u~iniocu i o drugim va`nim okolnos-
tima.
(2) Poziv za svjedo~ewe dostavqa tu`ilac, odnosno
sud. Pozivawe kao svjedoka maloqetnog lica koje nije
navr{ilo 16 godina vr{i se preko roditeqa, odnosno
zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogu}e zbog
potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
(3) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili
te{kih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se
saslu{ati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
(4) U pozivu se svjedok obavje{tava da se poziva u svo-
jstvu svjedoka, mjesto i vrijeme kada se treba odazvati
pozivu, kao i o posqedicama neodazivawa pozivu.
(5) Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj
izostanak opravda, sud mo`e izre}i nov~anu kaznu do
5.000 KM ili narediti prinudno dovo|ewe.
(6) Naredbu za dovo|ewe svjedoka izvr{ava sudska
policija. Izuzetno, naredbu mo`e izdati i tu`ilac, uko-
liko uredno pozvani svjedok ne do|e, a svoj izostanak ne
opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za
prethodni postupak u roku od 24 ~asa od izdavawa
naredbe.
(7) Ukoliko svjedok odbije da svjedo~i, sud mo`e
donijeti rje{ewe o ka`wavawu svjedoka nov~anom
kaznom do 5.000 KM. Protiv ovog rje{ewa dopu{tena je
`alba, koja ne zadr`ava izvr{ewe.
(8) O `albi protiv rje{ewa kojim je izre~ena
nov~ana kazna odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5.).
^lan 146.
Lica koja se ne mogu saslu{ati kao svjedoci
Ne mo`e se saslu{ati kao svjedok:
a) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du`nost
~uvawa dr`avne, vojne ili slu`bene tajne, dok ga
nadle`ni organ ne oslobodi te du`nosti,
b) branilac osumwi~enog, odnosno optu`enog u
pogledu ~iwenica koje su mu postale poznate u svojstvu
branioca,
v) lice koje bi svojim iskazom povrijedilo du`nost
~uvawa profesionalne tajne (vjerski slu`benik, odnosno
ispovjednik, novinar u svrhu za{tite izvora informa-
cija, advokat, biqe`nik, qekar, babica i dr.), osim ako
je oslobo|eno te du`nosti posebnim propisom ili
izjavom lica u ~iju je korist ustanovqeno ~uvawe tajne,
g) maloqetno lice koje s obzirom na uzrast i
du{evnu razvijenost nije sposobno shvatiti zna~aj prava
da ne mora svjedo~iti.
^lan 147.
Lica koja mogu odbiti svjedo~ewe
(1) Svjedo~ewe mogu odbiti:
a) bra~ni i vanbra~ni drug osumwi~enog, odnosno
optu`enog,
b) srodnik osumwi~enog, odnosno optu`enog po krvi
u pravoj liniji, srodnici u pobo~noj liniji do tre}eg
stepena zakqu~no i srodnici po tazbini do drugog ste-
pena, usvojenik i usvojilac osumwi~enog, odnosno
optu`enog.
(2) Organ koji vodi postupak du`an je da lica iz
stava 1. ovog ~lana, prije wihovog saslu{awa ili ~im
sazna za wihov odnos prema osumwi~enom, odnosno
optu`enom upozori da ne moraju svjedo~iti. Upozorewe i
odgovor se unose u zapisnik.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Lice koje mo`e odbiti svjedo~ewe prema jednom od
osumwi~enih, odnosno optu`enih mo`e odbiti
svjedo~ewe i prema ostalim osumwi~enim, odnosno
optu`enim, ako se wegov iskaz prema prirodi stvari ne
mo`e ograni~iti sam na ostale osumwi~ene, odnosno
optu`ene.
(4) Ako je kao svjedok saslu{ano lice koje se mo`e
odbiti svjedo~ewe ili je saslu{ano lice koje nije upo-
zoreno da mo`e odbiti svjedo~ewe ili to upozorewe nije
uneseno u zapisnik, na takvom iskazu se ne mo`e zasni-
vati sudska odluka.
^lan 148.
Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitawa
(1) Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina
pitawa ako bi ga istinit odgovor izlo`io krivi~nom
gowewu.
(2) Svjedok koji koristi pravo iz stava 1. ovog ~lana,
odgovori}e na ta pitawa ako mu se da imunitet.
(3) Imunitet se daje odlukom tu`ioca.
(4) Svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedo~io,
ne}e se krivi~no goniti osim ako je dao la`ni iskaz.
(5) Svjedoku se mo`e za savjetnika, odlukom suda,
odrediti advokat za vrijeme trajawa saslu{awa, ukoliko
je o~ito da sam nije u stawu da koristi svoja prava u vri-
jeme saslu{awa i ako wegovi interesi ne mogu biti
za{ti}eni na drugi na~in.
^lan 149.
Na~in saslu{awa, suo~ewe i prepoznavawe
(1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i u odsustvu
drugih svjedoka.
(2) U toku postupka svjedok se mo`e suo~iti sa drugim
svjedocima i osumwi~enim, odnosno optu`enim.
(3) Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok
lice ili predmet, tra`i}e se od wega prvo da ga opi{e
ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa }e mu se
tek poslije pokazati radi prepoznavawa i to zajedno s
drugim wemu nepoznatim licima, odnosno ako je to
mogu}e - zajedno s predmetima iste vrste.
^lan 150.
Tok saslu{awa svjedoka
(1) Svjedok je du`an odgovore dati usmeno.
(2) Svjedok }e se prethodno opomenuti da je du`an
govoriti istinu i da ne smije ni{ta pre}utati, a zatim
}e se upozoriti da davawe la`nog iskaza predstavqa
krivi~no djelo.
(3) Poslije toga svjedok }e se pitati za ime i prezime,
ime oca ili majke, zanimawe, boravi{te, mjesto i godinu
ro|ewa i wegov odnos s osumwi~enim, odnosno
optu`enim i o{te}enim. Svjedok }e se upozoriti da je
du`an da o promjeni adrese ili boravi{ta obavijesti
sud.
(4) Prilikom saslu{awa maloqetnog lica naro~ito
ako je ono o{te}eno krivi~nim djelom, postupi}e se
obazrivo, da saslu{awe ne bi {tetno uticalo na
psihi~ko stawe maloqetnika. Ako je to potrebno,
saslu{awe maloqetnog lica obavi}e se uz pomo} peda-
goga, psihologa ili drugog stru~nog lica.
(5) O{te}enog krivi~nim djelom nije dopu{teno
ispitivati o wegovom seksualnom `ivotu prije
izvr{enog krivi~nog djela, a ako je takvo ispitivawe
obavqeno - na takvom iskazu ne mo`e se zasnivati sudska
odluka.
(6) S obzirom na `ivotnu dob, tjelesno i du{evno
stawe ili druge opravdane interese, svjedok se mo`e
saslu{ati putem tehni~kih ure|aja za prenos slike i
zvuka na na~in da mu stranke i branilac mogu
76
postavqati pitawa bez prisustva u prostoriji gdje se
svjedok nalazi. Za potrebe takvog ispitivawa mo`e se
odrediti stru~no lice.
(7) Poslije op{tih pitawa svjedok se poziva da
iznese sve {to mu je o predmetu poznato, a zatim }e mu se
postavqati pitawa radi provjeravawa, dopune i
razja{wewa. Prilikom saslu{awa svjedoka nije
dopu{teno slu`iti se obmanom niti postavqati takva
pitawa u kojima je ve} sadr`ano kako bi trebalo odgov-
oriti.
(8) Svjedok }e se uvijek pitati otkud mu je poznato
ono o ~emu svjedo~i.
(9) Svjedoci se mogu suo~iti ako se wihovi iskazi ne
sla`u u pogledu va`nih ~iwenica. Suo~eni }e se o svakoj
okolnosti o kojoj se wihovi iskazi me|usobno ne sla`u
ponaosob saslu{ati i wihov odgovor unijeti u zapisnik.
Istovremeno se mogu suo~iti samo dva svjedoka.
(10) O{te}eni koji se saslu{ava kao svjedok pita}e se
da li `eli da u krivi~nom postupku ostvaruje imovin-
skopravni zahtjev.
^lan 151.
Saslu{awe svjedoka preko tuma~a
(1) Ako je svjedok gluv ili nijem, wegovo saslu{awe
vr{i se preko tuma~a.
(2) Ako je svjedok gluv, postavi}e mu se pitawa pis-
meno, a ako je nijem, pozva}e se da pismeno odgovara. Ako
se saslu{awe ne mo`e obaviti na ovaj na~in, pozva}e se
kao tuma~ lice koje se sa svjedokom mo`e sporazumjeti.
(3) Ako tuma~ nije ranije zaklet, polo`i}e zakletvu
da }e vjerno prenijeti pitawa koja se svjedoku upu}uju i
izjave koje on bude davao.
^lan 152.
Zakletva, odnosno izjava svjedoka
(1) Ako su ispuweni uslovi za saslu{awe, sud mo`e
zahtijevati od svjedoka da prije svjedo~ewa polo`i zak-
letvu, odnosno da izjavu.
(2) Prije glavnog pretresa, svjedok mo`e polo`iti
zakletvu, odnosno dati izjavu samo ako postoji bojazan da
zbog bolesti ili zbog drugih razloga ne}e mo}i do}i na
glavni pretres. Zakletva, odnosno izjava se pola`e pred
sudijom, odnosno predsjednikom vije}a. Razlog zbog kojeg
je polo`ena zakletva, odnosno data izjava nave{}e se u
zapisniku.
(3) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: “Zakliwem se
- izjavqujem da }u o svemu {to pred sudom budem pitan
govoriti istinu i da ni{ta od onoga {to mi je poznato
ne}u pre}utati”.
(4) Svjedok zakletvu pola`e, odnosno daje izjavu
usmeno, ~itawem wenog teksta ili potvrdnim odgovorom
nakon saslu{anog sadr`aja teksta zakletve, odnosno
izjave koju je pro~itao sudija, odnosno predsjednik
vije}a. Nijemi svjedoci koji znaju da ~itaju i pi{u pot-
pisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a gluvi ili nijemi
svjedoci koji ne znaju ni da ~itaju ni da pi{u - zakliwu
se, odnosno daju izjavu uz pomo} tuma~a.
(5) Odbijawe i razlozi odbijawa svjedoka da polo`i
zakletvu, odnosno da izjavu unije}e se u zapisnik.
^lan 153.
Lica koja ne pola`u zakletvu, odnosno
ne daju izjavu
Ne smiju se zakliwati, odnosno davati izjavu lica
koja nisu punoqetna u trenutku saslu{awa, za koja je
dokazano ili za koja postoji osnovana sumwa da su
izvr{ila ili sudjelovala u krivi~nom djelu zbog koga se
saslu{avaju ili koja zbog du{evnog stawa ne mogu da
shvate zna~aj zakletve.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 154.
Snimawe saslu{awa svjedoka audio-vizuelnim
sredstvima
Saslu{awe svjedoka se mo`e snimati audio-vizuel-
nim sredstvima u svim fazama postupka. Saslu{awe se
mora snimiti u slu~ajevima kada se radi o licima koja su
mla|a od 16 godina i koja su bila o{te}ena krivi~nim
djelom, kao i ako postoje osnove za bojazan da se svjedok
ne mo`e saslu{ati na glavnom pretresu.
^lan 155.
Za{ti}eni svjedok
Na polo`aj za{ti}enog svjedoka u postupku pred
sudom primjewuju se odredbe posebnog zakona.
6. Uvi|aj i rekonstrukcija
^lan 156.
Preduzimawe uvi|aja
Uvi|aj se preduzima kada je za utvr|ivawe neke va`ne
~iwenice u postupku potrebno neposredno opa`awe.
^lan 157.
Rekonstrukcija doga|aja
(1) Radi provjeravawa izvedenih dokaza ili
utvr|ivawa ~iwenica koje su od zna~aja za razja{wewe
stvari, organ koji vodi postupak mo`e odrediti rekon-
strukciju doga|aja, koja se vr{i tako {to se ponavqaju
radwe ili situacije u uslovima pod kojima se prema izve-
denim dokazima doga|aj odigrao. Ako su u iskazima poje-
dinih svjedoka ili osumwi~enih, odnosno optu`enih
radwe ili situacije razli~ito prikazane, rekonstrukci-
ja doga|aja }e se, po pravilu, posebno izvr{iti sa svakim
od wih.
(2) Rekonstrukcija se ne smije vr{iti na na~in kojim
se vrije|a javni red i moral ili se dovodi u opasnost
`ivot ili zdravqe qudi.
(3) Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi,
ponovo izvesti pojedini dokazi.
^lan 158.
Pomo} vje{taka i stru~nog lica
(1) Uvi|aj i rekonstrukcija doga|aja vr{i se uz
pomo} stru~nog lica kriminalisti~ko-tehni~ke ili
druge struke, koje }e pomo}i u pronala`ewu, obezbje|ewu
ili opisivawu tragova, izvr{iti potrebna mjerewa i
snimawa, sa~initi skicu i fotodokumentaciju ili
prikupiti i druge podatke.
(2) Na uvi|aj ili rekonstrukciju mo`e se pozvati i
vje{tak, ako bi wegovo prisustvo bilo od koristi za
davawe nalaza i mi{qewa.
7. Vje{ta~ewe
^lan 159.
Odre|ivawe vje{ta~ewa
Vje{ta~ewe se odre|uje kada za utvr|ivawe ili ocjenu
neke va`ne ~iwenice treba pribaviti nalaz i mi{qewe
lica koja raspola`u potrebnim stru~nim znawem. Ako
nau~no, tehni~ko ili druga stru~na znawa mogu pomo}i
sudu da ocijeni dokaze ili razjasni sporne ~iwenice,
vje{tak kao posebna vrsta svjedoka mo`e svjedo~iti
davawem nalaza o ~iwenicama i mi{qewa koje sadr`i
ocjenu o ~iwenicama.
^lan 160.
Naredba o vje{ta~ewu
(1) Pismenu naredbu za vje{ta~ewe izdaje tu`ilac
ili sud. U naredbi }e se navesti ~iwenice u pogledu
kojih se vr{i vje{ta~ewe.
77
(2) Ako za odre|enu vrstu vje{ta~ewa postoji stru~na
ustanova ili se vje{ta~ewe mo`e obaviti u okviru
dr`avnog organa, takva vje{ta~ewa, a posebno slo`enija,
povjeri}e se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno
organu. U tom slu~aju, ta ustanova, odnosno organ
odre|uje jednog ili vi{e stru~waka koji }e izvr{iti
vje{ta~ewe.
^lan 161.
Du`nosti vje{taka kojeg je odredio tu`ilac,
odnosno sud
Lice koje tu`ilac, odnosno sud odredi za vje{taka
du`no je tu`iocu, odnosno sudu dostaviti svoj izvje{taj
koji sadr`i sqede}e: dokaze koje je pregledao, obavqene
testove, nalaz i mi{qewe do kojeg je do{ao i sve druge
relevantne podatke koje vje{tak smatra potrebnim za
pravednu i objektivnu analizu. Vje{tak }e detaqno obra-
zlo`iti kako je do{ao do odre|enog mi{qewa.
^lan 162.
Ko ne mo`e biti vje{tak
(1) Za vje{taka se ne mo`e odrediti lice koje ne mo`e
biti saslu{ano kao svjedok (~lan 146.) ili lice koje je
oslobo|eno od du`nosti svjedo~ewa (~lan 147.), kao ni
lice prema kojem je krivi~no djelo u~iweno, a ako je
takvo lice odre|eno na wegovom nalazu i mi{qewu ne
mo`e se zasnivati sudska odluka.
(2) Razlog za izuze}e vje{taka (~lan 42.) postoji i u
pogledu lica koje je zajedno s osumwi~enim, odnosno
optu`enim ili o{te}enim u radnom odnosu u istom
organu, preduze}u i drugom pravnom licu ili kod
samostalnog privrednika, kao i u pogledu lica koje je u
radnom odnosu kod o{te}enog ili osumwi~enog, odnosno
optu`enog.
(3) Za vje{taka se ne}e odrediti lice koje je
saslu{ano kao svjedok.
^lan 163.
Postupak vje{ta~ewa
(1) Vje{ta~ewem rukovodi organ koji je naredio
vje{ta~ewe. Prije po~etka vje{ta~ewa pozva}e se
vje{tak da predmet vje{ta~ewa pa`qivo razmotri, da
ta~no navede sve {to zapazi i utvrdi i da svoje mi{qewe
iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke i
vje{tine. Posebno }e se upozoriti da je la`no
vje{ta~ewe krivi~no djelo.
(2) Prilikom davawa nalaza i mi{qewa o predmetu
koji se pregleda, vje{tak }e se oslawati na dokaze na koje
mu je ukazalo ovla{}eno slu`beno lice, tu`ilac ili sud.
Vje{tak mo`e svjedo~iti samo o ~iwenicama koje
proizilaze iz wegovih neposrednih saznawa, osim ako se
prilikom pripreme svog nalaza i mi{qewa nije koris-
tio informacijama na koje bi se opravdano oslawali
ostali stru~waci iste struke.
(3) Vje{taku se mogu davati razja{wewa, a mo`e mu se
dopustiti i da razmatra spise. Vje{tak mo`e
predlo`iti da se izvedu dokazi ili pribave predmeti i
podaci koji su od va`nosti za davawe wegovog nalaza i
mi{qewa. Ako prisustvuje uvi|aju, rekonstrukciji
doga|aja ili drugoj istra`noj radwi, vje{tak mo`e pred-
lo`iti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se licu
koje se saslu{ava postave pojedina pitawa.
^lan 164.
Pregledawe predmeta vje{ta~ewa
(1) Vje{tak pregleda predmete vje{ta~ewa na mestu
gdje se oni nalaze, osim ako su za vje{ta~ewe potrebna
dugotrajna ispitivawa ili ako se ispitivawa vr{e u
ustanovi, odnosno organu ili ako to zahtijevaju razlozi
morala.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Ako je u okviru vje{ta~ewa potrebno izvr{iti
analizu neke materije, vje{taku }e se, ako je to mogu}e,
staviti na raspolagawe samo dio te materije, a ostatak
}e se u potrebnoj koli~ini sa~uvati za slu~aj naknadnih
analiza.
^lan 165.
Dostavqawe nalaza i mi{qewa
Vje{tak dostavqa nalaz i mi{qewe kao i radni
materijal, skice i zabiqe{ke organu koji ga je odredio.
^lan 166.
Vje{ta~ewe u stru~noj ustanovi ili
dr`avnom organu
(1) Ako se vje{ta~ewe povjerava stru~noj ustanovi,
odnosno dr`avnom organu, tu`ilac, odnosno sud }e upo-
zoriti tu ustanovu ili organ koji vr{i vje{ta~ewe da u
davawu nalaza i mi{qewa ne mo`e u~estvovati lice iz
~lana 162. ovog zakona ili lice za koje postoje razlozi za
izuze}e od vje{ta~ewa predvi|eni u ovom zakonu, a bi}e
upozoreno i na posqedice davawa la`nog nalaza i
mi{qewa.
(2) Stru~noj ustanovi, odnosno dr`avnom organu
stavi}e se na raspolagawe materijal potreban za
vje{ta~ewe, a ako je potrebno, postupi}e se u skladu sa
postupkom odre|enim ~lanom 163. ovog zakona.
(3) Pismeni nalaz dostavqa stru~na ustanova, odnos-
no dr`avni organ i mi{qewe lica koja su izvr{ila
vje{ta~ewe.
^lan 167.
Obdukcija i ekshumacija le{a
(1) Pregled i obdukcija le{a preduze}e se uvijek kad
u nekom smrtnom slu~aju postoji sumwa da se ne radi o
prirodnoj smrti. Ako je le{ ve} zakopan, odredi}e se
ekshumacija u ciqu wegovog pregleda i obdukcije.
(2) Pri obdukciji le{a preduze}e se potrebne mjere
da se ustanovi identitet le{a i u tom ciqu posebno }e se
opisati podaci o vawskim i unutra{wim tjelesnim
osobinama le{a.
^lan 168.
Obdukcija le{a van specijalizovane ustanove
(1) Specijalizovana medicinska ustanova vr{i pre-
gled i obdukciju le{a.
(2) Kad se vje{ta~ewe ne vr{i u specijalizovanoj
ustanovi, pregled i obdukciju le{a vr{i qekar speci-
jalista sudske medicine. Tim vje{ta~ewem rukovodi
tu`ilac i u zapisnik unosi nalaz i mi{qewe vje{taka.
(3) Za vje{taka se ne mo`e odrediti qekar koji je
lije~io umrlog. Me|utim, qekar koji je lije~io umrlog
mo`e se saslu{ati kao svjedok, radi davawa razja{wewa
o toku i okolnostima bolesti umrlog.
^lan 169.
Izvje{taj o pregledu i obdukciji
(1) Vje{tak sudske medicine }e u svom mi{qewu
navesti uzrok i vrijeme kada je smrt nastupila.
(2) Ako je na le{u na|ena bilo kakva povreda, utvr-
di}e da li je tu povredu nanio neko drugi i ako jeste,
~ime, na koji na~in, koliko vremena prije nego {to je
smrt nastupila i da li je ona prouzrokovala smrt. Ako je
na le{u na|eno vi{e povreda, utvrdi}e se da li je svaka
povreda izvr{ena istim sredstvom i koja je povreda
prouzrokovala smrt, a ako je vi{e smrtonosnih povreda,
koja je od wih ili koje od wih su svojim zajedni~kim
djelovawem bile uzrok smrti.
(3) U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana naro~ito }e se
utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom i
op{tom prirodom povrede ili zbog li~nog svojstva ili
78
naro~itog stawa organizma povrije|enog ili zbog
slu~ajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je povreda
nanijeta.
(4) Vje{tak je du`an da obrati pa`wu na na|eni
biolo{ki materijal (krv, pquva~ka, sperma, urin i dr.)
i da ga opi{e i sa~uva za biolo{ko vje{ta~ewe - ako ono
bude odre|eno.
^lan 170.
Pregled i obdukcija za~etka i novoro|en~eta
(1) Pri pregledu i obdukciji za~etka treba posebno
utvrditi wegovu starost, sposobnost za vanmateri~ni
`ivot i uzrok smrti.
(2) Pri pregledu i autopsiji le{a novoro|en~eta,
posebno }e se utvrditi da li je ro|eno `ivo ili mrtvo,
da li je bilo sposobno za `ivot, koliko je dugo `ivjelo,
kao i vrijeme i uzrok smrti.
^lan 171.
Toksikolo{ko ispitivawe
(1) Ako postoji sumwa trovawa, sumwive materije
koje su na|ene u le{u ili na drugom mjestu uputi}e se na
vje{ta~ewe ustanovi ili dr`avnom organu koji vr{i
toksikolo{ka ispitivawa.
(2) Pri pregledu sumwivih materija posebno }e se
utvrditi vrsta, koli~ina i djelovawe na|enog otrova, a
ako se radi o pregledu materija uzetih iz le{a, po
mogu}nosti i koli~ina upotrijebqenog otrova.
^lan 172.
Vje{ta~ewe tjelesnih povreda
(1) Vje{ta~ewe tjelesnih povreda vr{i se, po prav-
ilu, pregledom povrije|enog, a ako to nije mogu}e ili
nije potrebno - na osnovu medicinske dokumentacije ili
drugih podataka u spisu.
(2) Po{to ta~no opi{e povrede, vje{tak }e dati
mi{qewe, naro~ito o vrsti i te`ini svake pojedine
povrede i wihovom ukupnom djelovawu s obzirom na
wihovu prirodu ili posebne okolnosti slu~aja, kakvo
djelovawe te povrede obi~no proizvode, a kakvo su u
konkretnom slu~aju proizvele i ~ime su povrede
izvr{ene i na koji na~in.
^lan 173.
Tjelesni pregled i druge radwe
(1) Tjelesni pregled preduze}e se i bez pristanka
osumwi~enog, odnosno optu`enog, ako je potrebno da se
utvrde ~iwenice va`ne za krivi~ni postupak. Tjelesni
pregled drugih lica mo`e se bez wihovog pristanka pre-
duzeti samo onda ako se mora utvrditi da li se na
wihovom tijelu nalazi odre|en trag ili posqedica
krivi~nog djela.
(2) Uzimawe krvi i druge qekarske radwe koje se po
pravilima medicinske nauke preduzimaju radi analize i
utvr|ivawa drugih va`nih ~iwenica za krivi~ni postu-
pak, mogu se preduzeti i bez pristanka lica koje se pre-
gleda - ako zbog toga ne bi nastupila kakva {teta po
wegovo zdravqe.
(3) Preduzimawe tjelesnog pregleda osumwi~enog,
odnosno optu`enog i druge radwe u vezi s tim, nare|uje
sud, a ako postoji opasnost od odlagawa -tu`ilac.
(4) Nije dopu{teno da se prema osumwi~enom, odnos-
no optu`enom ili svjedoku primjene medicinske inter-
vencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se
uticalo na wihovu voqu pri davawu iskaza.
(5) Ako je postupqeno protivno odredbama ovog
~lana na tako pribavqenim dokazima ne mo`e se zasni-
vati sudska odluka.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 174.
Psihijatrijsko vje{ta~ewe
(1) Ako se pojavi sumwa da je iskqu~ena ili smawena
ura~unqivost osumwi~enog, odnosno optu`enog ili da je
osumwi~eni, odnosno optu`eni u~inio krivi~no djelo
zbog zavisnosti od alkohola ili opojnih droga ili da
zbog du{evnih smetwi nije sposoban da u~estvuje u pos-
tupku, odredi}e se psihijatrijsko vje{ta~ewe.
(2) Ako se u toku istrage osumwi~eni dobrovoqno ne
podvrgne psihijatrijskom pregledu radi vje{ta~ewa ili
ako je prema mi{qewu vje{taka potrebno du`e posma-
trawe, osumwi~eni }e se poslati na psihijatrijski pre-
gled, odnosno na posmatrawe u odgovaraju}u zdravstvenu
ustanovu. Rje{ewe o tome donosi sudija za prethodni pos-
tupak na prijedlog tu`ioca. Posmatrawe se mo`e
produ`iti preko dva mjeseca samo na obrazlo`eni pri-
jedlog upravnika zdravstvene ustanove po prethodno
pribavqenom mi{qewu vje{taka, ali ne mo`e ni u kom
slu~aju trajati du`e od roka za pritvor.
(3) Ako vje{taci ustanove da je du{evno stawe
osumwi~enog, odnosno optu`enog poreme}eno, odredi}e
prirodu, vrstu, stepen i trajnost poreme}enosti i dati
svoje mi{qewe o tome kakav je uticaj takvo du{evno
stawe imalo i kakav jo{ ima na shvatawe i postupke
osumwi~enog, odnosno optu`enog, kao i da li je i u kojoj
mjeri poreme}aj du{evnog stawa postojao u vrijeme
izvr{ewa krivi~nog djela.
(4) Ako se u zdravstvenu ustanovu upu}uje
osumwi~eni, odnosno optu`eni koji se nalazi u
pritvoru, sudija }e obavijestiti tu ustanovu o razlozima
zbog kojih je odre|en pritvor, da bi se preduzele mjere
potrebne za obezbje|ewe svrhe pritvora.
(5) Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi
ura~una}e se osumwi~enom, odnosno optu`enom u
pritvor, odnosno u kaznu, ako bude izre~ena.
^lan 175.
Vje{ta~ewe poslovnih kwiga
(1) Kad je potrebno da se preduzme vje{ta~ewe
poslovnih kwiga, organ pred kojim se vodi postupak
du`an je vje{tacima nazna~iti u kom pravcu i u kom
obimu treba vr{iti vje{ta~ewe i koje ~iwenice i okol-
nosti treba utvrditi.
(2) Ako je za preduzimawe vje{ta~ewa poslovnih
kwiga preduze}a, drugih pravnih lica ili samostalnog
privrednika nu`no da se prethodno sredi wihovo
kwigovodstvo, tro{kovi oko sre|ivawa kwigovodstva
padaju na wihov teret.
(3) Naredbu o sre|ivawu kwigovodstva donosi organ
koji vodi postupak, na osnovu obrazlo`enog pismenog
izvje{taja vje{taka kojem je nare|eno vje{ta~ewe
poslovnih kwiga. U naredbi }e se nazna~iti i iznos koji
je pravno lice, odnosno samostalni privrednik du`an
polo`iti organu koji vodi postupak kao predujam za
tro{kove oko sre|ivawa kwigovodstva.
(4) Naplata tro{kova, ukoliko wihov iznos nije bio
predujmqen, vr{i se u korist organa koji je unaprijed
isplatio tro{kove i nagradu vje{tacima.
^lan 176.
Obavqawe analize dezoksiribonukleinske
kiseline
Analizu dezoksiribonukleinske kiseline (u daqem
tekstu: DNK) mo`e obavqati iskqu~ivo institucija
specijalizovana za tu vrstu vje{ta~ewa.
^lan 177.
Kada se vr{i analiza DNK
Analiza DNK mo`e se vr{iti ukoliko je to neophod-
no potrebno za odre|ivawe identiteta ili ~iwenica da
li tragovi materija koji su otkriveni poti~u od
osumwi~enog, odnosno optu`enog ili o{te}enog.
79
^lan 178.
Kori{}ewe rezultata analize DNK
u drugim krivi~nim postupcima
U ciqu utvr|ivawa identiteta osumwi~enog, odnos-
no optu`enog sa wegovog tijela mogu se uzeti }elije radi
analize DNK. Podaci dobijeni na ovaj na~in mogu se
koristiti i u drugim krivi~nim postupcima protiv
istog lica.
^lan 179.
Registar izvr{enih analiza DNK i za{tita podataka
(1) Sve izvr{ene analize DNK vode se u posebnom
registru pri ministarstvu nadle`nom za poslove
zdravqa Republike Srpske.
(2) Za{tita podataka dobijenih analizama iz stava 1.
ovog ~lana ure|uje se posebnim zakonom.
Glava XVI
MJERE ZA OBEZBJE\EWE PRISUSTVA
OSUMWI^ENOG, ODNOSNO OPTU@ENOG I
USPJE[NO VO\EWE KRIVI^NOG POSTUPKA
1. Zajedni~ke odredbe
^lan 180.
Vrste mjera
(1) Mjere koje se mogu preduzeti prema optu`enom za
obezbje|ewe wegovog prisustva i za uspje{no vo|ewe
krivi~nog postupka su poziv, dovo|ewe, zabrana
napu{tawa boravi{ta, jemstvo i pritvor.
(2) Prilikom odlu~ivawa koju }e od navedenih mjera
primjeniti, nadle`ni organ pridr`ava}e se uslova
odre|enih za primjenu pojedinih mjera, vode}i ra~una da
se ne primjewuje te`a mjera ako se ista svrha mo`e
posti}i bla`om mjerom.
(3) Ove mjere ukinu}e se i po slu`benoj du`nosti
odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno
zamieni}e se drugom bla`om mjerom kad za to nastupe
uslovi.
(4) Odredbe ove glave shodno se primjewuju i na
osumwi~enog.
2. Poziv
^lan 181.
Dostavqawe i sadr`aj poziva
(1) Prisustvo optu`enog pri izvr{ewu radwi u
krivi~nom postupku osigurava se wegovim pozivawem.
Poziv optu`enom upu}uje sud.
(2) Pozivawe se vr{i dostavqawem zatvorenog pis-
menog poziva koji sadr`i: naziv organa koji poziva, ime
i prezime optu`enog, naziv krivi~nog djela koje mu se
stavqa na teret, mjesto gdje optu`eni ima da do|e, dan i
~as kad treba da do|e, ozna~ewe da se poziva u svojstvu
optu`enog i upozorewe da }e u slu~aju nedolaska biti
prinudno doveden, da je du`an odmah obavijestiti
tu`ioca, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri
da promijeni boravi{te i slu`beni pe~at i potpis
tu`ioca, odnosno sudije koji poziva.
(3) Kad se osumwi~eni, odnosno optu`eni prvi put
poziva, pou~i}e se u pozivu o pravu da uzme branioca i
da branilac mo`e biti prisutan wegovom ispitivawu.
(4) Kad se osumwi~eni prvi put poziva, pou~i}e se u
pozivu o wegovim pravima u skladu sa ~lanom 142. ovog
zakona. Do podizawa optu`nice poziv osumwi~enom
upu}uje tu`ilac.
(5) Ako osumwi~eni, odnosno optu`eni nije u stawu
odazvati se pozivu usqed bolesti ili druge neotklowive
smetwe, ispita}e se u mjestu gdje se nalazi ili }e se osig-
urati wegov prevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje
se radwa preduzima.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
3. Dovo|ewe
^lan 182.
Naredba za dovo|ewe
(1) Naredbu da se osumwi~eni, odnosno optu`eni
dovede mo`e izdati sud ako je doneseno rje{ewe o
pritvoru ili ako uredno pozvani optu`eni ne do|e, a
svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo
izvr{iti uredno dostavqawe poziva, a iz okolnosti
o~igledno proizlazi da optu`eni izbjegava prijem poziva.
(2) Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, naredbu iz stava
1. ovog ~lana mo`e izdati i tu`ilac - ukoliko uredno
pozvani osumwi~eni ne do|e, a svoj izostanak ne opravda.
(3) Naredbu za dovo|ewe izvr{ava sudska policija.
(4) Naredba za dovo|ewe izdaje se pismeno. Naredba
sadr`i: ime i prezime optu`enog koji se ima dovesti,
naziv krivi~nog djela koje mu se stavqa na teret uz
navo|ewe odredbe Krivi~nog zakona, razlog zbog koga se
nare|uje dovo|ewe, slu`beni pe~at i potpis sudije koji
nare|uje dovo|ewe.
(5) Lice kome je povjereno izvr{ewe naredbe predaje
naredbu osumwi~enom, odnosno optu`enom i poziva ga da
s wim po|e. Ako osumwi~eni, odnosno optu`eni to odbi-
je, dove{}e ga prinudno.
4. Zabrana napu{tawa boravi{ta
^lan 183.
Mjere zabrane
(1) Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi
osumwi~eni, odnosno optu`eni mogao pobje}i, sakriti
se, oti}i u nepoznato mjesto ili u inostranstvo, sud mu
mo`e obrazlo`enim rje{ewem zabraniti da bez odobre-
wa napusti mjesto boravi{ta.
(2) Uz mjeru iz stava 1. ovog ~lana osumwi~enom,
odnosno optu`enom mo`e biti zabraweno posje}ivawe
odre|enih mjesta ili sastajawe sa odre|enim licima ili
nalo`eno da se povremeno javqa odre|enom dr`avnom
organu ili privremeno oduzeti putna isprava ili
voza~ka dozvola, kao i zabraweno preduzimawe
odre|enih poslovnih aktivnosti.
(3) Mjerama iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne mo`e se
ograni~iti pravo osumwi~enog, odnosno optu`enog da
kontaktira sa svojim braniocem.
(4) Osumwi~eni, odnosno optu`eni }e se u rje{ewu o
izricawu mjera iz st. 1. i 2. ovog ~lana upozoriti da se
protiv wega mo`e odrediti pritvor ako prekr{i
izre~ene zabrane.
(5) U toku istrage mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana
odre|uje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije
podizawa optu`nice - sudija za prethodno saslu{awe, a
nakon dostavqawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u
svrhu zakazivawa glavnog pretresa - taj sudija, odnosno
predsjednik vije}a.
(6) Mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu trajati dok za
to postoji potreba, a najdu`e do pravnosna`nosti pre-
sude. Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za
prethodno saslu{awe ili sudija, odnosno predsjednik
vije}a du`an je da svaka dva mjeseca ispita da li je prim-
jewena mjera jo{ potrebna.
(7) Protiv rje{ewa kojim se odre|uju, produ`avaju
ili ukidaju mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana stranke mogu
izjaviti `albu, a tu`ilac i protiv rje{ewa kojim je
wegov prijedlog za primjenu mjere odbijen. O `albi
odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona u roku od
tri dana od dana prijema `albe. @alba ne zadr`ava
izvr{ewe rje{ewa.
80
5. Jemstvo
^lan 184.
Uslovi za odre|ivawe jemstva
Osumwi~eni, odnosno optu`eni kojem se pritvor ima
odrediti ili mu je ve} odre|en samo zbog bojazni da }e
pobje}i mo`e se ostaviti na slobodi, odnosno mo`e se
pustiti na slobodu ako on li~no ili ko drugi za wega
pru`i jemstvo da do kraja krivi~nog postupka ne}e
pobje}i, a sam osumwi~eni, odnosno optu`eni obe}a da se
ne}e kriti i da bez odobrewa ne}e napustiti svoje
boravi{te.
^lan 185.
Sadr`aj jemstva
(1) Jemstvo uvijek glasi na nov~ani iznos koji se
odre|uje s obzirom na te`inu krivi~nog djela, li~ne i
porodi~ne prilike osumwi~enog, odnosno optu`enog i
imovno stawe lica koje daje jemstvo.
(2) Jemstvo se sastoji u polagawu gotovog novca, papi-
ra od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih
stvari ve}e vrijednosti koje se lako mogu unov~iti i
~uvati ili u stavqawu hipoteke za iznos jemstva na
nepokretna dobra lica koje daje jemstvo ili u li~noj
obavezi jednog ili vi{e gra|ana da }e u slu~aju bjekstva
optu`enog platiti utvr|eni iznos jemstva.
(3) Lice koje daje jemstvo mora dostaviti dokaze o
svom imovnom stawu, porijeklu imovine, vlasni{tvu i
posjedu nad imovinom koja se daje kao jemstvo.
(4) Ako optu`eni pobjegne, rje{ewem }e se odrediti
da je vrijednost data kao jemstvo, prihod buxeta
Republike Srpske.
^lan 186.
Prestanak jemstva
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni }e se i pored
datog jemstva staviti u pritvor ako na uredan poziv ne
do|e, a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo
ili ako se protiv wega, po{to je ostavqen na slobodi,
pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, jemstvo se ukida.
Polo`eni nov~ani iznos, dragocjenosti, papiri od vri-
jednosti ili druge pokretne stvari vra}aju se, a hipote-
ka se skida. Na isti na~in }e se postupiti i kad se
krivi~ni postupak pravnosna`no dovr{i rje{ewem o
obustavi postupka ili presudom.
(3) Ako je presudom izre~ena kazna zatvora, jemstvo se
ukida tek kad osu|eni po~ne izdr`avati kaznu.
^lan 187.
Rje{ewe o jemstvu
U toku istrage rje{ewe o jemstvu i o wegovom uki-
dawu donosi sudija za prethodni postupak, poslije
podizawa optu`nice - sudija za prethodno saslu{awe, a
nakon dostavqawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u
svrhu zakazivawa glavnog pretresa, taj sudija, odnosno
predsjednik vije}a. Rje{ewe kojim se odre|uje jemstvo i
rje{ewe kojim se jemstvo ukida donosi se po saslu{awu
tu`ioca.
6. Pritvor
^lan 188.
Odre|ivawe pritvora
(1) Pritvor se mo`e odrediti samo pod uslovima
predvi|enim u ovom zakonu i samo ako se ista svrha ne
mo`e ostvariti drugom mjerom.
(2) Trajawe pritvora mora biti svedeno na najkra}e
nu`no vrijeme. Du`nost je svih organa koji u~estvuju u
krivi~nom postupku i organa koji im pru`aju pravnu
pomo} da postupaju s posebnom hitnosti, ako se
osumwi~eni, odnosno optu`eni nalazi u pritvoru.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) U toku cijelog postupka pritvor }e se ukinuti
~im prestanu razlozi na osnovu kojih je bio odre|en i
pritvoreno lice odmah pustiti na slobodu.
^lan 189.
Razlozi za pritvor
(1) Ako postoji osnovana sumwa da je odre|eno lice
u~inilo krivi~no djelo, pritvor se protiv tog lica
mo`e odrediti:
a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje
ukazuju na opasnost od bjekstva,
b) ako postoji osnovana bojazan da }e uni{titi,
sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili
tragove va`ne za krivi~ni postupak ili ako naro~ite
okolnosti ukazuju da }e ometati krivi~ni postupak uti-
cajem na svjedoke, sau~esnike ili prikriva~e,
v) ako naro~ite okolnosti opravdavaju bojazan da }e
ponoviti krivi~no djelo ili da }e dovr{iti poku{ano
krivi~no djelo ili da }e u~initi krivi~no djelo kojim
prijeti, a za ta krivi~na djela mo`e se izre}i kazna
zatvora pet godina ili te`a kazna,
g) ako je u pitawu krivi~no djelo za koje se mo`e
izre}i kazna zatvora 10 godina ili te`a kazna, a usqed
na~ina izvr{ewa ili posqedica krivi~nog djela
odre|ivawe pritvora neophodno je za sigurnost gra|ana
ili imovine. U slu~aju kada se radi o krivi~nom djelu
terorizma, smatra se da postoji pretpostavka koja se
mo`e pobijati, da je ugro`ena sigurnost gra|ana i
imovine.
(2) U slu~aju iz ta~ke b) stav 1. ovog ~lana, pritvor }e
se ukinuti ~im se obezbijede dokazi zbog kojih je pritvor
odre|en.
^lan 190.
Op{te pravo zadr`avawa
Lice zate~eno na izvr{ewu krivi~nog djela svako
mo`e zadr`ati. Lice koje je zadr`ano mora se odmah pre-
dati sudu, tu`iocu ili najbli`em policijskom organu, a
ako se to ne mo`e u~initi - mora se odmah obavijestiti
jedan od tih organa.
^lan 191.
Nadle`nost za odre|ivawe pritvora
(1) Pritvor odre|uje rje{ewem sud na prijedlog
tu`ioca.
(2) Rje{ewe o pritvoru sadr`i: ime i prezime lica
koje se li{ava slobode, krivi~no djelo za koje se
okrivquje, zakonski osnov za pritvor, obrazlo`ewe,
pouku o pravu na `albu, slu`beni pe~at i potpis sudije
koji odre|uje pritvor.
(3) Rje{ewe o pritvoru predaje se licu na koje se
odnosi u ~asu pritvarawa. U spisima se mora nazna~iti
~as predaje rje{ewa.
(4) Protiv rje{ewa o pritvoru pritvoreno lice
mo`e se `aliti vije}u (~lan 24. stav 5.) u roku od 24 ~asa
od ~asa prijema rje{ewa. Ako se pritvoreno lice prvi
put ispituje po isteku ovog roka, mo`e izjaviti `albu
prilikom tog ispitivawa. @alba s prepisom zapisnika
o ispitivawu, ako je pritvoreno lice ispitano i
rje{ewe o pritvoru dostavqaju se odmah vije}u. @alba ne
zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
(5) Ako sudija za prethodni postupak, odnosno sudija
za prethodno saslu{awe ne prihvati prijedlog tu`ioca
o odre|ivawu pritvora, zatra`i}e da o tome odlu~i
vije}e (~lan 24. stav 5). Protiv rje{ewa vije}a kojim se
odre|uje pritvor pritvoreno lice mo`e izjaviti `albu,
koja ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa. U pogledu predaje
rje{ewa i podno{ewa `albe primjewuju se odredbe st. 3.
i 4. ovog ~lana.
81
(6) U slu~ajevima iz st. 4. i 5. ovog ~lana, vije}e koje
odlu~uje o `albi du`no je donijeti odluku u roku od 48
~asova.
^lan 192.
Trajawe pritvora u istrazi
(1) Prije dono{ewa rje{ewa o odre|ivawu pritvora
sudija za prethodni postupak }e preispitati osnovanost
zahtjeva za odre|ivawe pritvora. Po rje{ewu sudije za
prethodni postupak, pritvor mo`e trajati najdu`e
mjesec dana od dana li{ewa slobode. Poslije tog roka
osumwi~eni se mo`e zadr`ati u pritvoru samo na osnovu
rje{ewa o produ`ewu pritvora.
(2) Pritvor se po odluci vije}a (~lan 24. stav 5.), na
obrazlo`en prijedlog tu`ioca, mo`e produ`iti najvi{e
za dva mjeseca. Protiv rje{ewa vije}a dozvoqena je
`alba koja ne zadr`ava izvr{ewe.
(3) Ako se postupak vodi za krivi~no djelo za koje se
mo`e izre}i kazna zatvora 10 godina ili te`a kazna i
ako postoje naro~ito va`ni razlozi, pritvor se mo`e,
odlukom Vrhovnog suda Republike Srpske, produ`iti, na
obrazlo`eni prijedlog tu`ioca, za najvi{e jo{ tri
mjeseca. Protiv ovog rje{ewa dopu{tena je `alba koja ne
zadr`ava izvr{ewe rje{ewa. O `albi odlu~uje vije}e
Vrhovnog suda u drugom sastavu.
(4) Ako se do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog ~lana
ne potvrdi optu`nica, osumwi~eni }e se pustiti na slo-
bodu.
^lan 193.
Ukidawe pritvora
(1) U toku istrage, prije isteka roka trajawa pritvo-
ra, sudija za prethodni postupak mo`e ukinuti pritvor
po prethodnom saslu{awu tu`ioca. Protiv tog rje{ewa
tu`ilac mo`e izjaviti `albu vije}u iz ~lana 24. stav 5.
ovog zakona, koje je du`no donijeti odluku u roku od 48
~asova.
(2) Protiv rje{ewa kojim se odbija prijedlog za uki-
dawe pritvora `alba nije dopu{tena.
^lan 194.
Pritvor nakon potvr|ivawa optu`nice
(1) Pritvor se mo`e odrediti, produ`iti ili ukinu-
ti i nakon potvr|ivawa optu`nice. Kontrola oprav-
danosti pritvora se vr{i po isteku svaka dva mjeseca od
dana dono{ewa posqedweg rje{ewa o pritvoru. @alba
protiv ovog rje{ewa ne zadr`ava wegovo izvr{ewe.
(2) Nakon potvr|ivawa optu`nice, pritvor mo`e
trajati najdu`e jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude
izre~ena prvostepena presuda, pritvor }e se ukinuti i
optu`eni pustiti na slobodu.
(3) Poslije izricawa prvostepene presude, pritvor
mo`e trajati najdu`e jo{ {est mjeseci. Ako za to vrijeme
ne bude izre~ena drugostepena presuda kojom se prvoste-
pena presuda preina~uje ili potvr|uje, pritvor }e biti
ukinut i optu`eni pu{ten na slobodu. Ako u roku od
{est mjeseci bude donesena drugostepena odluka kojom se
prvostepena presuda ukida, pritvor mo`e trajati
najdu`e jo{ jednu godinu od dono{ewa te drugostepene
odluke.
(4) Pritvor se uvijek ukida istekom izre~ene kazne.
^lan 195.
Odre|ivawe pritvora nakon izricawa presude
(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud }e
optu`enom odrediti pritvor, odnosno pritvor }e se
produ`iti ako postoje razlozi iz ~lana 189. stav 1. ta~.
a), v) i g) ovog zakona, a optu`enom koji se nalazi u
pritvoru ukinu}e pritvor ako za pritvor vi{e ne posto-
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
je razlozi zbog kojih je bio odre|en. U ovom slu~aju
donosi se posebno rje{ewe, a `alba protiv rje{ewa ne
zadr`ava wegovo ivr{ewe.
(2) Pritvor }e se ukinuti ako je optu`eni oslobo|en
od optu`be ili je optu`ba odbijena ili ako je ogla{en
krivim, a oslobo|en od kazne ili je osu|en samo na
nov~anu kaznu ili je uslovno osu|en ili je zbog
ura~unavawa pritvora kaznu ve} izdr`ao.
(3) Pritvor koji je odre|en ili produ`en po odred-
bama stava 1. ovog ~lana mo`e trajati do
pravnosna`nosti presude, ali najdu`e dok ne istekne
vrijeme trajawa kazne izre~ene u prvostepenoj presudi.
(4) Na zahtjev optu`enog, koji se poslije izricawa
kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno pred-
sjednik vije}a mo`e optu`enog rje{ewem uputiti u
ustanovu za izdr`avawe kazne i prije pravnosna`nosti
presude.
^lan 196.
Li{ewe slobode od strane policijskog organa
i zadr`avawe
(1) Policijski organ mo`e lice li{iti slobode ako
postoje osnovi sumwe da je to lice po~inilo krivi~no
djelo i ako postoji ma koji razlog predvi|en u ~lanu 189.
ovog zakona, ali je du`an da takvo lice bez odlagawa, a
najkasnije u roku od 24 ~asa sprovede tu`iocu. Prilikom
dovo|ewa, policijski organ }e obavijestiti tu`ioca o
razlozima i o vremenu li{ewa slobode. Upotreba sile
dozvoqena je samo u skladu sa zakonom.
(2) Lice li{eno slobode mora biti pou~eno u skladu
sa ~lanom 5. ovog zakona.
(3) Ako lice li{eno slobode ne bude sprovedeno
tu`iocu u roku iz stava 1. ovog ~lana, pusti}e se na slo-
bodu.
(4) Tu`ilac je du`an takvo lice ispitati bez odla-
gawa, a najkasnije u roku od 24 ~asa i u tom roku odlu~iti
da li }e lice li{eno slobode pustiti na slobodu ili
sudiji za prethodni postupak staviti zahtjev za
odre|ivawe pritvora. Sudija za prethodni postupak }e
odmah, a najkasnije u roku od 24 ~asa donijeti odluku o
odre|ivawu pritvora ili o pu{tawu na slobodu.
(5) Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati
prijedlog za odre|ivawe pritvora, postupi}e u skladu s
~lanom 191. stav 5. ovog zakona.
7. Izvr{ewe pritvora i postupawe
s pritvorenicima
^lan 197.
Op{ta odredba
Pritvor se izvr{ava u ustanovama koje su za tu nam-
jenu odre|ene zakonom.
^lan 198.
Prava i slobode pritvorenika i podaci
o pritvorenicima
(1) Pritvor se izvr{ava na na~in da se ne vrije|a
li~nost i dostojanstvo pritvorenika. Ovla{}ena lica
sudske policije i stra`e ustanove pri izvr{avawu
pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u
slu~ajevima odre|enim zakonom.
(2) Prava i slobode pritvorenika mogu biti
ograni~eni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha
radi koje je odre|en pritvor, sprije~i bjekstvo
pritvorenika, sprije~i izvr{ewe krivi~nog djela i otk-
loni opasnost po `ivot i zdravqe qudi.
(3) Uprava ustanove prikupqa, obra|uje i pohrawuje
podatke o pritvorenicima koji se odnose na identitet
pritvorenika i wihovo psihofizi~ko stawe, trajawe,
82
produ`ewe i ukidawe pritvora, rad i pona{awe
pritvorenika, izre~ene disciplinske mjere i sl.
(4) Evidenciju o pritvorenicima vodi Ministarstvo
pravde Republike Srpske.
^lan 199.
Smje{taj pritvorenika
Pritvorenici se smje{taju u prostorije odgovaraju}e
veli~ine koje odgovaraju potrebnim zdravstvenim
uslovima. U istu prostoriju ne smiju biti smje{tena
lica razli~itog pola. U pravilu, pritvorenici se ne}e
smjestiti u istu prostoriju s licima koja izdr`avaju
kaznu zatvora. Pritvorenik se ne}e smjestiti zajedno s
licima koja bi na wega mogla {tetno djelovati ili s
licima s kojima bi dru`ewe moglo {tetno uticati na
vo|ewe postupka.
^lan 200.
Posebna prava pritvorenika
(1) Pritvorenici imaju pravo na osmo~asovni
neprekidni odmor u vremenu od 24 ~asa. Wima }e se osig-
urati kretawe na otvorenom prostoru najmawe dva ~asa
dnevno.
(2) Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za
li~nu upotrebu, higijenske potrep{tine, o svom tro{ku
nabavqati kwige, novine i drugu {tampu, te imati druge
predmete u koli~ini i veli~ini koja ne ometa boravak u
prostoriji i ne remeti ku}ni red. Prilikom prijema u
pritvor od pritvorenika }e se prilikom li~nog pretre-
sa oduzeti predmeti u vezi s krivi~nim djelom, a ostali
predmeti koje pritvorenik ne smije imati u pritvoru
prema wegovoj }e se uputi pohraniti i ~uvati ili pre-
dati licu koje odredi pritvorenik.
^lan 201.
Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoqnim
svijetom i braniocem
(1) Po odobrewu sudije za prethodni postupak, odnos-
no sudije za prethodno saslu{awe i pod wegovim nad-
zorom ili nadzorom lica koje on odredi, pritvorenika
imaju pravo posje}ivati, u okviru ku}nog reda, bra~ni,
odnosno vanbra~ni drug i wegovi srodnici, a na wegov
zahtjev - qekar i druga lica. Pojedine posjete se mogu
zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati {teta za
vo|ewe postupka.
(2) Sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za
prethodno saslu{awe }e odobriti konzularnom
slu`beniku strane zemqe posjetu pritvoreniku koji je
dr`avqanin te zemqe, u skladu s ku}nim redom pritvora.
(3) Pritvorenik se smije dopisivati s licima izvan
zatvora sa znawem i pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, odnosno sudije za prethodno saslu{awe i sudi-
je, odnosno predsjednika vije}a. Pritvoreniku se mo`e
zabraniti slawe i primawe pisama i drugih po{iqaka,
ali ne i slawe molbe, pritu`be ili `albe.
(4) Pritvorenik ne mo`e koristiti mobitel, ali ima
pravo, u skladu s ku}nim redom, a pod nadzorom uprave
pritvora, o svom tro{ku obavqati telefonske razgov-
ore. Uprava pritvora u tu svrhu pritvorenicima obezb-
je|uje potreban broj javnih telefonskih prikqu~aka.
Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
saslu{awe, sudija ili predsjednik vije}a mogu zbog
razloga sigurnosti ili postojawa nekog od razloga iz
~lana 189. stav 1. ta~. a) do v) ovog zakona, rje{ewem
ograni~iti ili zabraniti pritvoreniku kori{}ewe
telefona.
(5) Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze
s braniocem.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 202.
Disciplinski prestupi pritvorenika
(1) Za disciplinske prestupe pritvorenika sudija za
prethodni postupak, odnosno sudija za prethodno
saslu{awe, sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e, na
prijedlog upravnika ustanove, izre}i disciplinsku
kaznu ograni~ewa posjeta i dopisivawa. To se
ograni~ewe ne odnosi na komunikaciju pritvorenika s
braniocem ili susrete s konzularnim slu`benikom.
(2) Disciplinski prestupi koji predstavqaju te`e
povrede su:
a) fizi~ki napadi na druge pritvorenike, zaposlene
ili slu`bena lica, odnosno wihovo vrije|awe,
b) izra|ivawe, primawe, uno{ewe i krijum~arewe
predmeta za napad ili bjekstvo,
v) uno{ewe u ustanovu ili pripremawe u ustanovi
opojnih sredstava ili alkohola,
g) povrede propisa o za{titi na radu i
protivpo`arnoj za{titi, kao i o spre~avawu posqedica
prirodnih nepogoda,
d) namjerno prouzrokovawe ve}e materijalne {tete,
|) nedoli~no pona{awe pred drugim pritvorenicima
ili slu`benim licima.
(3) Protiv rje{ewa o disciplinskoj kazni
dopu{tena je `alba vije}u iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona
u roku od 24 ~asa. @alba ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
(4) O primjeni prinudnih mjera prema pritvoreniku
uprava ustanove }e, bez odlagawa, izvijestiti nadle`ni
sud.
^lan 203.
Nadzor nad izvr{ewem pritvora
(1) Nadzor nad izvr{ewem pritvora obavqa predsjed-
nik nadle`nog suda.
(2) Predsjednik nadle`nog suda ili sudija kojeg on
odredi du`an je najmawe jednom u 15 dana obi}i
pritvorenike i ako na|e da je to potrebno, i bez prisut-
nosti sudskog policajca, obavijestiti se kako se
pritvorenici hrane, kako zadovoqavaju ostale potrebe i
kako se s wima postupa. Predsjednik suda, odnosno sudi-
ja kojeg on odredi, du`an je preduzeti potrebne mjere da
se otklone nepravilnosti uo~ene pri obilasku ustanove.
Predsjednik suda ne mo`e odrediti da sudija za prethod-
ni postupak umjesto wega obavqa nadzor nad
izvr{avawem pritvora.
(3) Predsjednik suda, sudija za prethodni postupak
ili sudija, odnosno predsjednik vije}a, nezavisno o nad-
zoru iz stava 2. ovog ~lana, mogu u svako doba obilaziti
pritvorenike, s wima razgovarati i od wih primati
pritu`be.
^lan 204.
Ku}ni red u ustanovama za izdr`avawe pritvora
Ministar pravde Republike Srpske propisa}e ku}ni
red u ustanovama za izdr`avawe pritvora kojim }e se
pobli`e urediti izvr{avawe pritvora u skladu s odred-
bama ovog zakona.
Glava XVII
OSTALE ODREDBE
^lan 205.
Odobrewe za gowewe u~inilaca i gowewe
po prijedlogu
(1) Kada je ovim zakonom odre|eno da je za gowewe
pojedinih krivi~nih djela potrebno prethodno
odobrewe nadle`nog dr`avnog organa, tu`ilac ne mo`e
sprovesti istragu niti podi}i optu`nicu, ako ne pod-
nese dokaz da je odobrewe dato.
83
(2) Za krivi~na djela za koja se goni po prijedlogu
o{te}enog, prijedlog se podnosi nadle`nom tu`iocu u
roku od tri mjeseca od dana kad je o{te}eni saznao za
krivi~no djelo i u~inioca.
^lan 206.
Posebni uslovi za krivi~no gowewe
(1) U slu~aju kada je krivi~no djelo izvr{eno van ter-
itorije Bosne i Hercegovine, tu`ilac mo`e preduzeti
krivi~no gowewe ako je to krivi~no djelo propisano u
zakonu Republike Srpske.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana tu`ilac }e pre-
duzeti krivi~no gowewe samo u slu~aju ako je izvr{eno
djelo propisano kao krivi~no djelo i po zakonu dr`ave
na ~ijoj je teritoriji krivi~no djelo izvr{eno. Ni u tom
slu~aju krivi~no gowewe se ne}e preduzeti ako se po
zakonu te dr`ave krivi~no gowewe preduzima po zahtjevu
o{te}enog, a takav zahtjev nije podnesen.
(3) Tu`ilac mo`e preduzeti krivi~no gowewe bez
obzira na zakon dr`ave na ~ijoj je teritoriji krivi~no
djelo izvr{eno, u slu~aju da se radi o krivi~nom djelu
prema pravilima me|unarodnog prava.
^lan 207.
Obustava postupka u slu~aju smrti osumwi~enog,
odnosno optu`enog
Kada se u toku krivi~nog postupka utvrdi da je
osumwi~eni, odnosno optu`eni umro, postupak }e se
obustaviti.
^lan 208.
Postupak u slu~aju neura~unqivosti osumwi~enog,
odnosno optu`enog
Ako se u toku postupka utvrdi da je osumwi~eni,
odnosno optu`eni u vrijeme izvr{ewa krivi~nog djela
bio neura~unqiv, sud donosi odgovaraju}u odluku sa
~lanom 400. ovog zakona. Ako se osumwi~eni, odnosno
optu`eni nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj
ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu ve} }e sud donijeti
rje{ewe o wegovom privremenom zadr`avawu u trajawu
do 30 dana od dana dono{ewa rje{ewa.
^lan 209.
Du{evno oboqewe osumwi~enog, odnosno optu`enog
u toku postupka
Kad se u toku krivi~nog postupka utvrdi da je
osumwi~eni, odnosno optu`eni poslije izvr{enog
krivi~nog djela obolio od kakvog trajnog du{evnog obo-
qewa, rje{ewem }e se prekinuti krivi~ni postupak
(~lan 399. ovog zakona).
^lan 210.
Ka`wavawe za odugovla~ewe postupka
(1) Sud mo`e u toku postupka kazniti nov~anom
kaznom do 5 000 KM tu`ioca, branioca, punomo}nika
ili zakonskog zastupnika i o{te}enog, ako su wihovi
postupci o~igledno upravqeni na odugovla~ewe
krivi~nog postupka.
(2) O ka`wavawu tu`ioca obavijesti}e se Visoko
sudsko i tu`ila~ko vije}e Republike Srpske, a o
ka`wavawu advokata - nadle`na advokatska komora.
^lan 211.
Primjena pravila me|unarodnog prava
(1) U pogledu iskqu~ewa krivi~nog gowewa za lica
koja u`ivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini,
va`e pravila me|unarodnog prava.
(2) U slu~aju sumwe da li se radi o tim licima, sud }e
se za obja{wewe obratiti Ministarstvu pravde
Republike Srpske.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 212.
Privremeno oduzimawe voza~ke dozvole
(1) Ako se postupak vodi zbog krivi~nog djela
ugro`avawa javnog saobra}aja, sud mo`e osumwi~enom,
odnosno optu`enom oduzeti voza~ku dozvolu za vrijeme
dok postupak traje.
(2) U hitnim slu~ajevima tu`ilac mo`e odrediti
mjeru iz stava 1. ovog ~lana o ~emu odmah obavje{tava
sudiju za prethodni postupak koji mo`e u roku od 72 ~asa
donijeti rje{ewe o privremenom oduzimawu voza~ke
dozvole. U slu~aju da sudija za prethodni postupak ne
donese rje{ewe o privremenom oduzimawu voza~ke dozv-
ole, tu`ilac }e voza~ku dozvolu vratiti osumwi~enom.
(3) Voza~ka dozvola }e se vratiti osumwi~enom,
odnosno optu`enom i prije zavr{etka krivi~nog postup-
ka ako se mo`e opravdano zakqu~iti da su prestali
razlozi za weno oduzimawe.
(4) Protiv rje{ewa donesenog u smislu st. 1. i 2. ovog
~lana dopu{tena je `alba, koja ne zadr`ava izvr{ewe
rje{ewa.
(5) Vrijeme za koje je voza~ka dozvola oduzeta
optu`enom koji je na slobodi ura~una}e se u izre~enu
mjeru bezbjednosti zabrane upravqawa motornim
vozilom.
DIO DRUGI
TOK POSTUPKA
Glava XVIII
ISTRAGA
^lan 213.
Obaveza prijavqivawa krivi~nog djela
(1) Slu`bena i odgovorna lica u svim organima
vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduze}ima i
ustanovama du`ni su da prijave krivi~na djela o kojima
su obavije{teni ili za koja saznaju na koji drugi na~in.
U takvim okolnostima, slu`beno i odgovorno lice }e
preduzeti mjere da bi se sa~uvali tragovi krivi~nog
djela, predmeti na kojima je ili pomo}u kojih je u~iweno
krivi~no djelo i drugi dokazi o wima i obavijesti}e o
tome, bez odlagawa, ovla{}eno slu`beno lice ili
tu`ila{tvo.
(2) Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspita~i,
roditeqi, starateqi, usvojiteqi i druga lica koja su
ovla{}ena ili du`na da pru`aju za{titu i pomo} malo-
qetnim licima, da vr{e nadzor, odgajawe i vaspitavawe
maloqetnika, a koji saznaju ili ocjene da postoji sumwa
da je maloqetno lice `rtva seksualnog, fizi~kog ili
nekog drugog zlostavqawa, du`ni su o toj sumwi odmah
obavijestiti ovla{}eno slu`beno lice ili tu`ioca.
^lan 214.
Prijavqivawe krivi~nog djela od strane gra|ana
(1) Gra|anin ima pravo prijaviti izvr{ewe
krivi~nog djela.
(2) Svako je du`an prijaviti izvr{ewe krivi~nog
djela kada neprijavqivawe krivi~nog djela predstavqa
krivi~no djelo.
^lan 215.
Podno{ewe prijave
(1) Prijava se podnosi tu`iocu, pismeno ili usmeno.
(2) Ako se prijava podnosi usmeno, lice koje podnosi
prijavu upozori}e se na posqedice la`nog prijavqi-
vawa. O usmenoj prijavi sastavi}e se zapisnik, a ako je
prijava saop{tena telefonom, sa~ini}e se slu`bena
zabiqe{ka.
(3) Ako je prijava podnesena sudu ili ovla{}enom
slu`benom licu, oni }e prijavu primiti i odmah i
dostaviti tu`iocu.
84
^lan 216.
Naredba o sprovo|ewu istrage
(1) Tu`ilac nare|uje sprovo|ewe istrage ako postoje
osnovi sumwe da je izvr{eno krivi~no djelo.
(2) O sprovo|ewu istrage donosi se naredba, koja
sadr`i: podatke o u~iniocu krivi~nog djela ukoliko su
poznati, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska
obiqe`ja krivi~nog djela, zakonski naziv krivi~nog
djela, okolnosti koje potvr|uju osnove sumwe za spro-
vo|ewe istrage i postoje}e dokaze. U naredbi tu`ilac }e
navesti koje okolnosti treba istra`iti i koje istra`ne
radwe treba preduzeti.
(3) Tu`ilac ne}e narediti sprovo|ewe istrage ako je
iz prijave i prate}ih spisa o~igledno da prijavqeno
djelo nije krivi~no djelo, ako ne postoje osnovi sumwe da
je prijavqeno lica u~inilo krivi~no djelo, ako je nas-
tupila zastarjelost ili je djelo obuhva}eno amnestijom
ili pomilovawem ili ako postoje druge okolnosti koje
iskqu~uju krivi~no gowewe.
(4) O nesprovo|ewu istrage, kao i o razlozima za to,
tu`ilac }e obavijestiti o{te}enog i podnosioca pri-
jave u roku od tri dana. O{te}eni i podnosilac prijave
imaju pravo podnijeti pritu`bu u roku od osam dana
uredu tu`ioca.
^lan 217.
Sprovo|ewe istrage
(1) U toku sprovo|ewa istrage tu`ilac mo`e pre-
duzeti sve istra`ne radwe, ukqu~uju}i ispitivawe
osumwi~enog i saslu{awe o{te}enog i svjedoka, vr{ewe
uvi|aja i rekonstrukcije doga|aja, preduzimawe poseb-
nih mjera koje obezbje|uju sigurnost svjedoka i informa-
cija i nare|ivawe potrebnih vje{ta~ewa.
(2) O preduzetim istra`nim radwama sastavqa se
zapisnik u skladu sa ovim zakonikom.
^lan 218.
Nadzor tu`ioca nad radom ovla{}enih
slu`benih lica
(1) Ako postoje osnovi sumwe da je izvr{eno
krivi~no djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvo-
ra preko pet godina, ovla{}eno slu`beno lice je du`no
odmah obavijestiti tu`ioca i pod wegovim nadzorom
preduzeti potrebne mjere da se prona|e izvr{ilac
krivi~nog djela, da se sprije~i skrivawe ili bjekstvo
osumwi~enog ili sau~esnika, da se otkriju i sa~uvaju
tragovi krivi~nog djela i predmeti koji mogu poslu`iti
kao dokazi i da se prikupe sve informacije koje mogu
biti korisne u krivi~nom postupku.
(2) Ako postoje osnovi sumwe da je izvr{eno
krivi~no djelo iz stava 1. ovog ~lana, ovla{}eno
slu`beno lice du`no je u slu~aju opasnosti od odlagawa
preduzeti neophodne radwe radi izvr{ewa zadataka iz
stava 1. ovog ~lana. Prilikom preduzimawa ovih radwi,
ovla{}eno slu`beno lice du`no je postupiti po ovom
zakonu. O svemu {to je preduzeto, ovla{}eno slu`beno
lice du`no je odmah obavijestiti tu`ioca i dostaviti
prikupqene predmete koji mogu poslu`iti kao dokaz.
(3) Ako postoje osnovi sumwe da je izvr{eno
krivi~no djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvo-
ra do pet godina, ovla{}eno slu`beno lice je du`no
obavijestiti tu`ioca o svim raspolo`ivim informaci-
jama i istra`nim radwama koje je preduzelo najkasnije
tri dana od dana saznawa o postojawu osnova sumwe da je
krivi~no djelo u~iweno.
(4) U slu~ajevima iz st. 1. do 3. ovog ~lan tu`ilac }e
donijeti naredbu o sprovo|ewe istrage ako to ocijeni
potrebnim.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 219.
Uzimawe izjava i prikupqawe dokaza
(1) Radi izvr{ewa zadataka iz ~lana 216. ovog zakona,
ovla{}eno slu`beno lice mo`e: prikupqati potrebne
izjave od lica; izvr{iti potreban pregled prevoznih
sredstava, putnika i prtqaga; ograni~iti kretawe na
odre|enom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi
odre|ena radwa; preduzeti potrebne mjere u vezi sa
utvr|ivawem identiteta lica i predmeta; raspisati
potragu za licem i stvarima za kojima se traga; u pris-
ustvu odgovornog lica pretra`iti odre|ene objekte i
prostorije dr`avnih organa, javnih preduze}a i ustano-
va; obaviti uvid u odre|enu wihovu dokumentaciju, kao i
preduzeti druge potrebne mjere i radwe. O ~iwenicama i
okolnostima koje su utvr|ene pri preduzimawu poje-
dinih radwi, kao i o predmetima koji su prona|eni ili
oduzeti, sastavi}e se zapisnik ili slu`bena zabiqe{ka.
(2) Pri prikupqawu izjava od lica, ovla{}eno
slu`beno lice mo`e izdati pismeni poziv licu da do|e u
slu`bene prostorije, pod uslovom da se u pozivu nazna~e
razlozi pozivawa. Lice ne mora dati nikakvu izjavu ili
odgovarati na pitawa koja mu ovla{}eno slu`beno lice
postavqa, osim davawa li~nih podataka, o ~emu }e ga
ovla{}eno slu`beno lice pou~iti.
(3) Prilikom prikupqawa izjava od lica, ovla{}eno
slu`beno lice }e postupiti u skladu sa ~lanom 142. ovog
zakona, odnosno u skladu sa ~lanom 150. ovog zakona. U
tom slu~aju se zapisnici o prikupqenim obavje{tewima
mogu upotrijebiti kao dokazi u krivi~nom postupku.
(4) Lice prema kome je primjewena neka od radwi ili
mjera iz ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu
tu`iocu u roku od tri dana. Tu`ilac }e provjeriti osno-
vanost pritu`be i ako utvrdi da su se u preduzetim rad-
wama ili mjerama stekla obiqe`ja krivi~nog djela ili
povreda radne obaveze, postupi}e prema pritu`bi u
skladu sa zakonom.
(5) Na osnovu prikupqenih izjava i dokaza koji su
otkriveni, ovla{}eno slu`beno lice sastavqa izvje{taj.
Uz izvje{taj se dostavqaju i predmeti, skice, fotografi-
je, pribavqeni izvje{taji, spisi o preduzetim mjerama i
radwama, slu`bene zabele{ke, izjave i drugi materijali
koji mogu biti korisni za uspje{no vo|ewe postupka,
ukqu~uju}i sve ~iwenice i dokaze koji idu u korist
osumwi~enom. Ako ovla{}eno slu`beno lice poslije
podno{ewa izvje{taja sazna za nove ~iwenice, dokaze
ili tragove krivi~nog djela, du`no je prikupqati
potrebna obavje{tewa i izvje{taj o tome, kao dopunu
prethodnog izvje{taja, odmah predati tu`iocu.
(6) Tu`ilac mo`e prikupqati izjave i od lica koja se
nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivawa
drugih krivi~nih djela istog lica, wegovih sau~esnika
ili krivi~nih djela drugih u~inilaca.
^lan 220.
Zadr`avawe na mjestu izvr{ewa krivi~nog djela
(1) Ovla{}eno slu`beno lice ima pravo da lica
zate~ena na mjestu izvr{ewa krivi~nog djela zadr`i
radi prikupqawa obavje{tewa ako ta lica mogu dati
obavje{tewa va`na za krivi~ni postupak i o tome je
du`no obavijestiti tu`ioca. Zadr`avawe tih lica na
mjestu izvr{ewa krivi~nog djela ne mo`e trajati du`e
od {est ~asova.
(2) Ovla{}eno slu`beno lice mo`e fotografisati i
uzimati otiske prstiju lica za koje postoje osnovi sumwe
da je izvr{ilo krivi~no djelo. Kada to doprinosi
efikasnosti postupka, ovla{}eno slu`beno lice mo`e
javno objaviti fotografiju tog lica, ali samo po
odobrewu tu`ioca.
85
(3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poti~u otis-
ci prstiju na pojedinim predmetima, ovla{}eno
slu`beno lice mo`e uzimati otiske prstiju od lica za
koja postoji vjerovatno}a da su mogla do}i u dodir s tim
predmetima.
(4) Lice prema kome je preduzeta neka od radwi iz
ovog ~lana ima pravo da podnese pritu`bu tu`iocu.
^lan 221.
Uvi|aj i vje{ta~ewe
Ovla{}eno slu`beno lice mo`e, izuzetno, nakon
obavje{tavawa tu`ioca, izvr{iti uvi|aj i odrediti
potrebna vje{ta~ewa, osim obdukcije i ekshumacije
le{a. Ako je tu`ilac prisutan na licu mjesta u toku
vr{ewa uvi|aja od strane ovla{}enih slu`benih lica,
mo`e tra`iti da ovla{}eno slu`beno lice izvr{i
odre|ene radwe koje on smatra neophodnim. Sve radwe
preduzete tokom uvi|aja moraju se dokumentovati i
detaqno obrazlo`iti kako u zapisniku, tako i u poseb-
nom slu`benom izvje{taju.
^lan 222.
Obdukcija i ekshumacija
Ukoliko postoji sumwa ili je o~igledno da je smrt
prouzrokovana krivi~nim djelom ili je u vezi sa
izvr{ewem krivi~nog djela, tu`ilac }e narediti
izvo|ewe obdukcije. Ako je le{ ve} zakopan, odredi}e se
ekshumacija u ciqu wegovog pregleda i obdukcije, o ~emu
}e tu`ilac zatra`iti naredbu od suda.
^lan 223.
Sudsko obezbje|ewe dokaza
(1) Kada je u interesu pravde da se svjedok saslu{a
kako bi se wegov iskaz koristio na glavnom pretresu
zato {to postoji mogu}nost da ne}e biti dostupan sudu za
vrijeme su|ewa, sudija za prethodni postupak mo`e, na
prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava
tog svjedoka uzme na posebnom saslu{awu. Saslu{awe }e
se sprovesti u skladu sa ~lanom 269. ovog zakona.
(2) Prije upotrebe izjave svjedoka iz stava 1. ovog
~lana, stranka, odnosno branilac koji tra`e da se izjava
uzme u obzir kao dokaz na glavnom pretresu, mora dokaza-
ti da je, i pored svih ulo`enih napora da se osigura
prisustvo svjedoka na glavnom pretresu, svjedok ostao
nedostupan. Ova izjava se ne mo`e koristiti ako je svje-
dok prisutan na glavnom pretresu.
(3) Ukoliko stranke ili branilac smatraju da }e
do}i do nestanka odre|enog dokaza, odnosno do
nemogu}nosti izvo|ewa takvog dokaza na glavnom pretre-
su, predlo`i}e sudiji za prethodni postupak preduzi-
mawe neophodne radwe u ciqu obezbje|ewa dokaza. Ako
sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o pre-
duzimawu radwe dokazivawa, obavijesti}e o tome
stranke i branioca.
(4) Ako sudija za prethodni postupak odbije prijed-
log iz st. 1. i 3. ovog ~lana, donije}e rje{ewe protiv
kojeg se mo`e izjaviti `alba vije}u iz ~lana 24. stav 5.
ovog zakona.
^lan 224.
Obustava istrage
(1) Tu`ilac }e naredbom obustaviti istragu ukoliko
se ustanovi da:
a) djelo koje je u~inio osumwi~eni nije krivi~no
djelo,
b) nema dovoqno dokaza da je osumwi~eni u~inio
krivi~no djelo,
v) je djelo obuhva}eno amnestijom, pomilovawem ili
zastarom ili postoje druge smetwe koje iskqu~uju
krivi~no gowewe,
g) ako je osumwi~eni umro.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) O obustavi istrage tu`ilac }e obavijestiti
o{te}enog koji ima prava predvi|ena u ~lanu 216. stav 4.
ovog zakona.
(3) Tu`ilac, u slu~ajevima iz stava 1. ta~ka b) ovog
~lana mo`e ponovo otvoriti istragu ako se dobiju
dodatne informacije koje pru`aju dovoqno razloga za
vjerovawe da je osumwi~eni po~inio krivi~no djelo.
^lan 225.
Okon~awe istrage
(1) Tu`ilac okon~ava istragu kad na|e da je stawe
stvari dovoqno razja{weno da se mo`e podi}i
optu`nica. Okon~awe istrage }e se zabiqe`iti u spisu.
(2) Prije okon~awa istrage tu`ilac }e saslu{ati
osumwi~enog, ukoliko ranije nije bio saslu{an.
(3) Ako se istraga ne zavr{i u roku od {est mjeseci
od dono{ewa naredbe o sprovo|ewu istrage, potrebne
mjere da bi se istraga okon~ala, preduze}e kolegij
tu`ila{tva.
Glava XIX
POSEBNE ISTRA@NE RADWE
^lan 226.
Vrste posebnih istra`nih radwi i uslovi
za wihovu primjenu
(1) Protiv lica za koje postoje osnovi sumwe da je
samo ili zajedno s drugim licima u~estvovalo ili
u~estvuje u izvr{ewu krivi~nog djela iz ~lana 227. ovog
zakona mogu se odrediti posebne istra`ne radwe, ako se
na drugi na~in ne mogu pribaviti dokazi ili bi wihovo
pribavqawe bilo povezano s nesrazmjernim te{ko}ama.
(2) Istra`ne radwe iz stava 1. ovog ~lana su:
a) nadzor i tehni~ko snimawe telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko
sravwewe podataka,
v) nadzor i tehni~ko snimawe prostorija,
g) tajno pra}ewe i tehni~ko snimawe lica i pred-
meta,
d) prikriveni istra`iteq,
|) simulovani otkup predmeta i simulovano davawe
potkupnine,
e) nadzirani prevoz i isporuka predmeta.
(3) Istra`ne radwe iz stava 2. ovog ~lana mogu se
odrediti i prema licu za koje postoje osnovi sumwe da
u~iniocu, odnosno od u~inioca krivi~nog djela iz ~lana
227. ovog zakona prenosi informacije u vezi s krivi~nim
djelom, odnosno da u~inilac koristi wegovo sredstvo
telekomunikacije.
(4) Na razgovore lica iz stava 1. ovog ~lana i wegov-
og branioca shodno se primjewuju odredbe o komu-
nikaciji osumwi~enog i branioca.
(5) Pri izvr{avawu mjera iz ta~. d) i |) stav 2. ovog
~lana policijski organi ili druga lica ne smiju preduz-
imati aktivnosti koje predstavqaju podstrekavawe na
izvr{ewe krivi~nog djela. Ako su preuzete takve
aktivnosti, to je okolnost koja iskqu~uje krivi~no
gowewe podstrekavanog lica za krivi~no djelo u~iweno
u vezi s ovim radwama.
^lan 227.
Krivi~na djela za koja se mogu odrediti posebne
istra`ne radwe
Radwe iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona mogu se odred-
iti za krivi~na djela:
a) protiv Republike Srpske,
b) protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava,
v) terorizma,
g) za koja se prema Krivi~nom zakonu mo`e izre}i
kazna zatvora najmawe tri godine ili te`a kazna.
86
^lan 228.
Nadle`nost za odre|ivawe i trajawe
istra`nih radwi
(1) Istra`ne radwe iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona
odre|uje naredbom sudija za prethodni postupak, na obra-
zlo`eni prijedlog tu`ioca, koji sadr`i: podatke o licu
protiv koga se radwa preduzima, osnove sumwe iz st. 1.
ili 3. ovog zakona, razloge za weno preduzimawe i ostale
bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimawe radwi,
navo|ewe radwe koja se zahtijeva i na~in wenog
izvo|ewa, obim i trajawe radwe. Naredba sadr`i iste
podatke kao i prijedlog tu`ioca, kao i utvr|ivawe tra-
jawa nare|ene radwe.
(2) Izuzetno, ako se pismena naredba ne mo`e dobiti
na vrijeme i ako postoji opasnost od odlagawa, mo`e se
zapo~eti sa izvr{avawem istra`ne radwe iz ~lana 226.
ovog zakona i na osnovu usmene naredbe sudije za prethod-
ni postupak. Pismeni nalog sudije za prethodni postu-
pak mora biti pribavqen u roku od 24 ~asa od izdavawa
usmene naredbe.
(3) Istra`ne radwe iz ta~. a), b), v), g) i e) stava 2.
~lana 226. ovog zakona mogu trajati najdu`e do mjesec
dana, a iz posebno va`nih razloga mogu se, na
obrazlo`eni prijedlog tu`ioca, produ`iti za jo{
mjesec dana, s tim da mjere iz ta~. a), b) i v) mogu trajati
ukupno najdu`e {est mjeseci, a mjere iz ta~. g) i e) ukup-
no najdu`e tri mjeseca. Zahtjev za radwu iz ~lana 226.
stav 2. ta~ka |) ovog zakona se mo`e odnositi samo na jed-
nokratni akt, a zahtjev za svaku narednu radwu protiv
istog lica mora sadr`avati razloge koji opravdavaju
wenu upotrebu.
(4) Naredba sudije za prethodni postupak kao i pri-
jedlog tu`ioca iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se u poseb-
nom omotu. Tu`ilac i sudija za prethodni postupak }e
sastavqawem ili prepisom zapisnika bez navo|ewa
li~nih podataka prikrivenog istra`iteqa i informa-
tora ili na drugi odgovaraju}i na~in sprije~iti da
neovla{}ena lica, osumwi~eni i wegov branilac otkri-
ju identitet prikrivenog istra`iteqa i informatora.
(5) Sudija za prethodni postupak mora pismenim nal-
ogom, bez odlagawa, obustaviti izvr{ewe preduzetih
radwi ako su prestali razlozi zbog kojih su radwe bile
odre|ene.
(6) Naredbu iz stava 1. ovog ~lana izvr{ava polici-
jski organ. Preduze}a koja vr{e prenos informacija
du`na su tu`iocu i policijskim organima omogu}iti
sprovo|ewe radwi iz ~lana 226. stav 2. ta~ka a) ovog
zakona.
^lan 229.
Materijal dobijen preduzimawem radwi i
obavje{tavawe o preduzetim radwama
(1) Po prestanku primjene radwi iz ~lana 226. ovog
zakona policijski organi moraju sve informacije,
podatke i predmete dobijene preduzetim radwama, kao i
izvje{taj o tome predati tu`iocu. Tu`ilac je du`an
dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni
izvje{taj o preduzetim radwama. Na osnovu podnesenog
izvje{taja sudija za prethodni postupak provjerava da li
je postupqeno po wegovoj naredbi.
(2) Ako tu`ilac odustane od krivi~nog gowewa,
odnosno ako informacije i podaci pribavqeni prim-
jenom nare|enih radwi nisu potrebni za krivi~ni pos-
tupak, uni{ti}e se pod nadzorom sudije za prethodni
postupak, koji }e o tome sastaviti posebni zapisnik. O
preduzimawu radwi, razlozima za wihovo preduzimawe,
informaciji da dobijeni materijal nije bio osnov za
krivi~no gowewe i da je uni{ten, pismeno se
obavje{tava lice protiv koga je neka od radwi iz ~lana
226. stav 2. ovog zakona bila preduzeta.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Sudija za prethodni postupak }e, bez odlagawa, a
nakon preduzimawa radwi iz ~lana 226. ovog zakona,
obavijestiti lice protiv kojeg je radwa bila preduzeta.
Lice protiv kojeg je radwa bila preduzeta mo`e od suda
zatra`iti ispitivawe zakonitosti naredbe i na~ina na
koji je sprovedena radwa.
(4) Podaci i informacije dobijeni preduzimawem
radwi iz ~lana 226. stav 2. ovog zakona ~uvaju se dok se
~uva sudski spis.
^lan 230.
Slu~ajni nalazi
Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i
podaci dobijeni preduzimawem radwi iz ~lana 226. ovog
zakona ako se ne odnose na krivi~no djelo navedeno u
~lanu 227. ovog zakona.
^lan 231.
Postupawe bez sudskog naloga ili izvan
wenog okvira
Ako su radwe iz ~lana 227. ovog zakona preduzete bez
naloga sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti s
wom, sud na pribavqenim podacima ili dokazima ne
mo`e zasnivati svoju odluku.
^lan 232.
Kori{}ewe dokaza pribavqenih
posebnim radwama
Tehni~ke snimke, isprave i predmeti pribavqeni
pod uslovima i na na~in propisan ovim zakonom mogu se
koristiti kao dokazi u krivi~nom postupku.
Prikriveni istra`iteq i informator iz ~lana 226.
stav 2. ta~ka d) ovog zakona, kao i lica koja su provela
istra`ne radwe iz ~lana 226. stav 2. ta~ka |) ovog zakona
- mogu se saslu{ati kao svjedoci o toku sprovo|ewa
radwi.
Glava XX
POSTUPAK OPTU@EWA
^lan 233.
Podizawe optu`nice
(1) Kad u toku istrage tu`ilac na|e da postoji dovo-
qno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumwa da je
osumwi~eni u~inio krivi~no djelo, pripremi}e i
uputiti optu`nicu sudiji za prethodno saslu{awe.
(2) Nakon podizawa optu`nice osumwi~eni, odnosno
optu`eni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i
dokaze.
(3) Nakon podizawa optu`nice stranke ili branilac
mogu predlagati sudiji za prethodno saslu{awe preduzi-
mawe radwi u skladu s ~lanom 223. ovog zakona.
^lan 234.
Sadr`aj optu`nice
(1) Optu`nica sadr`i:
a) naziv suda,
b) ime i prezime osumwi~enog, s li~nim podacima,
v) opis djela iz kog proizlaze zakonska obiqe`ja
krivi~nog djela, vrijeme i mjesto izvr{ewa krivi~nog
djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvr{eno
krivi~no djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se
krivi~no djelo {to preciznije odredi,
g) zakonski naziv krivi~nog djela, s navo|ewem
odredbe krivi~nog zakona,
d) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz
nazna~ewe imena svjedoka, i vje{taka, spisa koje treba
pro~itati i predmeta koji slu`e kao dokaz,
|) rezultat istrage,
87
e) materijal koji potkrepquje navode optu`nice.
(2) Jednom optu`nicom mo`e se obuhvatiti vi{e
krivi~nih djela ili vi{e osumwi~enih.
(3) Ako se osumwi~eni nalazi na slobodi, u
optu`nici se mo`e predlo`iti da se odredi pritvor, a
ako se nalazi u pritvoru mo`e se predlo`iti da se
pritvor produ`i ili da se pusti na slobodu.
^lan 235.
Odlu~ivawe o optu`nici
(1) Sudija za prethodno saslu{awe mo`e potvrditi
ili odbiti sve ili pojedine ta~ke optu`nice u roku od
osam dana od dana prijema optu`nice. Ukoliko odbije
sve ili pojedine ta~ke optu`nice, sudija za prethodno
saslu{awe donosi rje{ewe koje se dostavqa tu`iocu.
Protiv ovog rje{ewa `alba nije dozvoqena.
(2) Prilikom potvr|ivawa optu`nice, sudija za
prethodno saslu{awe prou~ava svaku ta~ku optu`nice i
materijale koje mu je dostavio tu`ilac, kako bi utvrdio
postojawe osnovane sumwe.
(3) Po{to se potvrde pojedine ili sve ta~ke
optu`nice, osumwi~eni dobija status optu`enog. Sudija
za prethodno saslu{awe dostavqa optu`nicu optu`enom
i wegovom braniocu.
(4) Sudija za prethodno saslu{awe dostavi}e
optu`nicu optu`enom koji je na slobodi bez odlagawa, a
ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 ~asa po
potvr|ivawu optu`nice. Sudija za prethodno saslu{awe
obavijesti}e optu`enog da }e u roku od 15 dana od dana
dostavqawa optu`nice biti pozvan da se izjasni da li
priznaje ili pori~e krivwu za svaku ta~ku optu`nice, da
li namjerava podnijeti prethodne prigovore, te da
navede prijedloge dokaza koje treba izvesti na glavnom
pretresu.
(5) Nakon odbijawa svih ili pojedinih ta~aka u
optu`nici, tu`ilac mo`e podnijeti novu ili izmijew-
enu optu`nicu, koja mo`e biti zasnovana na novim
dokazima. Nova, odnosno izmijewena optu`nica podnosi
se na potvr|ivawe.
^lan 236.
Izja{wewe o krivwi
(1) Izjavu o krivwi optu`eni daje sudiji za prethod-
no saslu{awe u prisustvu tu`ioca i branioca. Izjava o
krivwi se unosi u zapisnik. Ukoliko se optu`eni ne
izjasni o krivwi, sudija za prethodno saslu{awe }e po
slu`benoj du`nosti unijeti u zapisnik da optu`eni
pori~e krivwu.
(2) Ako se optu`eni izjasni da je kriv, sudija za
prethodno saslu{awe }e uputiti predmet sudiji, odnos-
no vije}u radi zakazivawa ro~i{ta na kome }e se utvrdi-
ti postojawe uslova iz ~lana 238. ovog zakona.
(3) Ukoliko se optu`eni proglasi krivim nakon
zavr{etka glavnog pretresa ili promijeni svoju prvo-
bitnu izjavu o poricawu krivwe i naknadno prizna
krivwu, wegova izjava o poricawu krivwe ne}e biti
uzeta u obzir kod odmjeravawa sankcije.
(4) Nakon uno{ewa izjave o poricawu krivwe u
zapisnik, sudija za prethodno saslu{awe }e proslijedi-
ti predmet sudiji, odnosno vije}u kojem je predmet dodi-
jeqen u svrhu zakazivawa glavnog pretresa i to najkasni-
je u roku od 60 dana od dana izja{wavawa o krivwi. Ovaj
rok se izuzetno mo`e produ`iti za jo{ 30 dana.
^lan 237.
Razmatrawe izjave o priznawu krivwe
(1) Prilikom razmatrawa izjave o priznawu krivwe,
sud provjerava:
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
a) da li je do izjave o priznawu krivwe do{lo
dobrovoqno, svjesno i sa razumijevawem, kao i nakon
upoznavawa o mogu}im posqedicama, ukqu~uju}i i
posqedice vezane za imovnskopravni zahtjev i tro{kove
krivi~nog postupka,
b) da postoji dovoqno dokaza o krivwi optu`enog.
(2) Ako sud prihvati izjavu o priznawu krivwe, izja-
va optu`enog }e se unijeti u zapisnik. Istovremeno
odredi}e se datum odr`avawa pretresa za izricawe
krivi~nopravne sankcije i to u roku od najkasnije tri
dana.
(3) Ako sud odbaci izjavu o priznawu krivwe, o tome
}e obavijestiti stranke i branioca i to konstatovati u
zapisniku. Izjava o priznawu krivwe ne mo`e se koris-
titi kao dokaz u krivi~nom postupku.
^lan 238.
Pregovarawe o krivwi
(1) Osumwi~eni, odnosno optu`eni i wegov branilac
mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tu`iocem o
uslovima priznavawa krivwe za djelo za koje se
osumwi~eni, odnosno optu`eni tereti.
(2) Prilikom pregovora sa osumwi~enim, odnosno
optu`enim i wegovim braniocem o priznawu krivwe u
skladu sa stavom 1. ovog ~lana, tu`ilac mo`e
predlo`iti izricawe kazne ispod zakonom odre|enog
minimuma kazne zatvora za to krivi~no djelo, odnosno
bla`u sankciju za osumwi~enog, odnosno optu`enog.
(3) Sporazum o priznawu krivwe sa~iwava se u pis-
menom obliku i sudija za prethodno saslu{awe, odnosno
vije}e mo`e ga usvojiti ili odbaciti.
(4) Prilikom razmatrawa sporazuma o priznawu
krivwe, sud provjerava:
a) da se do sporazuma o priznawu krivwe do{lo
dobrovoqno, svjesno i sa razumijevawem, kao i nakon
upoznavawa o mogu}im posqedicama, ukqu~uju}i i
posqedice vezane za imovinskopravni zahtjev i
tro{kove krivi~nog postupka,
b) da postoji dovoqno dokaza o krivwi osumwi~enog,
odnosno optu`enog,
v) da osumwi~eni, odnosno optu`eni razumije da se
sporazumom o priznawu krivwe odri~e prava na su|ewe i
da ne mo`e ulo`iti `albu na krivi~nopravnu sankciju
koja }e mu se izre}i.
^lan 239.
Odluke suda o priznavawu krivwe
(1) Ako sud prihvati sporazum o priznawu krivwe,
izjava osumwi~enog odnosno optu`enog }e se unijeti u
zapisnik. Istovremeno }e se odrediti datum odr`avawa
pretresa za izricawe krivi~nopravne sankcije
predvi|ene sporazumom iz stava 3. ovog ~lana i to u roku
od najkasnije tri dana.
(2) Ako sud odbaci sporazum o priznawu krivwe, o
tome }e obavijesiti stranke i branioca i to konstato-
vati u zapisnik. Priznawe dato pred sudijom za prethod-
no saslu{awe, sudijom za prethodni postupak, odnosno
vije}em ne mo`e se koristiti kao dokaz u krivi~nom pos-
tupku.
(3) O rezultatima pregovarawa o krivwi, sud }e obav-
ijestiti o{te}enog.
^lan 240.
Povla~ewe optu`nice
(1) Tu`ilac mo`e povu}i optu`nicu, bez prethodnog
odobrewa, do wenog potvr|ivawa, a nakon toga, pa do
po~etka glavnog pretresa - samo uz odobrewe sudije za
prethodno saslu{awe koji je potvrdio optu`nicu.
88
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana postupak se obus-
tavqa rje{ewem o ~emu se odmah obavje{tavaju
osumwi~eni, odnosno optu`eni i branilac, kao i
o{te}eni.
^lan 241.
Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru
(1) Prethodnim prigovorima se:
a) osporava nadle`nost,
b) ukazuje na formalne nedostatke u optu`nici,
v) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priz-
nawa,
g) zahtijeva spajawe ili razdvajawe postupka,
d) osporava odluka o odbijawu zahtjeva za
postavqawe branioca na osnovu ~lana 47. stav 1. ovog
zakona.
(2) Prethodni prigovori podnose se sudu pismeno u
roku od 15 dana od dana uru~ewa optu`nice, a o wima }e
se odlu~iti do dostavqawa predmeta sudiji, odnosno
vije}u u svrhu zakazivawa glavnog pretresa.
(3) O prethodnim prigovorima odlu~uje sudija za
prethodno saslu{awe koji ne mo`e u~estvovati u su|ewu.
Protiv rje{ewa kojim se odlu~uje o prethodnim prigov-
orima `alba nije dozvoqena.
DIO TRE]I
Glava XXI
GLAVNI PRETRES
1. Javnost glavnog pretresa
^lan 242.
Op{ta javnost
(1) Glavni pretres je javan.
(2) Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo puno-
qetna lica.
(3) Lica koja su prisutna na glavnom pretresu ne
smiju nositi oru`je ili opasno oru|e, osim ~uvara
optu`enog i lica kojima to dozvoli sudija, odnosno
predsjednik vije}a.
^lan 243.
Iskqu~ewe javnosti
(1) Od otvarawa zasjedawa pa do zavr{etka glavnog
pretresa sudija, odnosno vije}e mo`e u svako doba, po
slu`benoj du`nosti ili po prijedlogu stranaka i bran-
ioca, ali uvijek po wihovom saslu{awu, iskqu~iti
javnost za cio glavni pretres ili jedan wegov dio, ako je
to u interesu dr`avne bezbjednosti ili ako je to potreb-
no radi ~uvawa dr`avne, vojne, slu`bene ili va`ne
poslovne tajne, ~uvawa javnog reda, za{tite morala u
demokratskom dru{tvu, li~nog i intimnog `ivota
optu`enog ili o{te}enog ili za{tite interesa malo-
qetnika ili svjedoka.
(2) Odluku o iskqu~ewu javnosti donosi sudija,
odnosno vije}e rje{ewem koje mora biti obrazlo`eno i
javno objavqeno.
(3) Rje{ewe o iskqu~ewu javnosti mo`e se pobijati
samo u `albi na presudu.
^lan 244.
Na koga se ne odnosi iskqu~ewe javnosti
(1) Iskqu~ewe javnosti ne odnosi se na stranke, bran-
ioca, o{te}enog, zakonskog zastupnika i punomo}nika.
(2) Sudija, odnosno vije}e mo`e dopustiti da glavnom
pretresu na kome je javnost iskqu~ena budu prisutna
slu`bena lica, nau~ni i javni radnici, a na zahtjev
optu`enog mo`e to dopustiti i wegovom bra~nom, odnos-
no vanbra~nom drugu i bliskim srodnicima.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Sudija, odnosno vije}e }e upozoriti lica koja su
prisutna glavnom pretresu na kome je javnost iskqu~ena
da su du`na da kao tajnu ~uvaju sve ono {to su na pretre-
su saznala i ukaza}e im da odavawe tajne predstavqa
krivi~no djelo.
2. Rukovo|ewe glavnim pretresom
^lan 245.
Obavezno prisustvo na glavnom pretresu
(1) Sudija, odnosno ~lanovi vije}a i zapisni~ar
moraju biti neprekidno na glavnom pretresu.
(2) Ako je u izgledu da }e glavni pretres trajati du`e,
predsjednik vije}a mo`e zatra`iti od predsjednika suda
da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustuju
glavnom pretresu, kako bi zamijenili ~lanove vije}a u
slu~aju wihove sprije~enosti.
^lan 246.
Obaveze sudije, odnosno predsjednika vije}a
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a rukovodi
glavnim pretresom.
(2) Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da
se stara za svestrano pretresawe predmeta, utvr|ivawa
istine i otklawawe svega {to odugovla~i postupak, a ne
doprinosi razja{wewu stvari.
(3) Ukoliko ovim zakonom nije druga~ije propisano o
predlozima stranaka i branioca, odlu~uje sudija odnos-
no predsjednik vije}a.
(4) Odluke sudije, odnosno predsjednika vije}a se uvi-
jek objavquju s kratkim obrazlo`ewem razmatranih
~iwenica i unose u zapisnik o glavnom pretresu.
^lan 247.
Redoslijed radwi glavnog pretresa
Glavni pretres te~e redom koji je odre|en u ovom
zakonu, ali sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e
odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravqawa
zbog posebnih okolnosti, a naro~ito zbog broja
optu`enih, broja krivi~nih djela i obima dokaznog
materijala. U zapisnik o glavnom pretresu unije}e se
razlozi za{to se glavni pretres ne odr`ava prema
zakonom utvr|enom redoslijedu.
^lan 248.
Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a
(1) Du`nost sudije, odnosno predsjednika vije}a je da
se stara o odr`avawu reda u sudnici i dostojanstvu suda.
Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e odmah poslije
otvarawa zasjedawa upozoriti lica koja su prisutna na
glavnom pretresu da se pristojno pona{aju i da ne ometa-
ju rad suda. Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e
odrediti pretresawe lica koja prisustvuju na glavnom
pretresu.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e narediti
da se sa zasjedawa udaqe sva lica koja kao slu{aoci pris-
ustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odr`avawe
reda predvi|ene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za
osigurawe nesmetanog odr`avawa glavnog pretresa.
(3) U sudnici je zabraweno filmsko ili televizijsko
snimawe. Izuzetno, predsjednik suda mo`e dozvoliti
takvo snimawe na glavnom pretresu. Ako je snimawe
odobreno, sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e na
glavnom pretresu, iz opravdanih razloga, odlu~iti da se
pojedini dijelovi glavnog pretresa ne snimaju.
^lan 249.
Ka`wavawe zbog naru{avawa reda
i procesne discipline
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e udaqiti
lice iz sudnice da bi za{titilo pravo na pravedno i
javno su|ewe ili da bi odr`alo dostojanstveno i nes-
metano su|ewe.
89
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e narediti
da se optu`eni udaqi iz sudnice za odre|eni vremenski
period ukoliko optu`eni i nakon upozorewa nastavi s
nedoli~nim pona{awem zbog kojeg je opravdano wegovo
udaqewe iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija,
odnosno predsjednik vije}a mo`e nastaviti postupak,
ukoliko optu`eni ima branioca.
(3) Ako tu`ilac, branilac, o{te}eni, zakonski zas-
tupnik, punomo}nik o{te}enog, svjedok, vje{tak, tuma~
ili drugo lice koje prisustvuje glavnom pretresu ometa
red ili se ne pokorava nare|ewima sudije, odnosno pred-
sjednika vije}a za odr`avawe reda - sudija, odnosno pred-
sjednik vije}a }e ga upozoriti. Ako upozorewe bude
bezuspje{no, sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e
narediti da se lice udaqi iz sudnice i kazni nov~anom
kaznom do 10.000 KM. Ako tu`ilac ili branilac budu
udaqeni iz sudnice, sudija, odnosno predsjednik vije}a
}e obavijestiti Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e
Republike Srpske ili advokatsku komoru ~iji je brani-
lac ~lan - radi preduzimawa daqih mjera.
(4) Braniocu ili punomo}niku o{te}enog koji, nakon
{to je ka`wen, produ`i da naru{ava red, sudija, odnos-
no predsjednik vije}a mo`e uskratiti daqe zastupawe na
glavnom pretresu i kazniti nov~anom kaznom do 30.000
KM. Rje{ewe o tome, s obrazlo`ewem, unosi se u zapis-
nik o glavnom pretresu. Protiv ovog rje{ewa dozvoqena
je posebna `alba. Glavni pretres }e se prekinuti ili
odlo`iti, dok optu`eni ne uzme drugog branioca i ne
pripremi za odbranu.
^lan 250.
Davawe la`nog iskaza od strane svjedoka
ili vje{taka
Ako postoji osnovana sumwa da je svjedok ili vje{tak
na glavnom pretresu dao la`ni iskaz, sudija, odnosno
predsjednik vije}a mo`e narediti da se sa~ini poseban
prepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vje{taka koji }e
se dostaviti tu`iocu.
3. Pretpostavke za odr`avawe glavnog pretresa
^lan 251.
Otvarawe zasjedawa
Sudija, odnosno predsjednik vije}a otvara zasjedawe
i objavquje predmet glavnog pretresa. Zatim }e sudija,
odnosno predsjednik vije}a utvrditi da li su do{la sva
pozvana lica, a ako nisu, provjeri}e da li su im pozivi
uru~eni i da li su svoj izostanak opravdala.
^lan 252.
Nedolazak tu`ioca, odnosno lica koje
ga zamjewuje na glavni pretres
(1) Ako tu`ilac ili lice koje ga zamjewuje koje je
uredno pozvano ne do|e na glavni pretres, glavni pretres
}e se odlo`iti. Sudija, odnosno predsjednik vije}a
pozva}e tu`ioca, odnosno lice koje ga zamjewuje da
iznese razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave, sudija }e
utvrditi da li on treba biti ka`wen. Ako se tu`ilac,
odnosno lice koje ga zamjewuje ka`wava, obavezno se o
tome obavje{tava Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e
Republike Srpske.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e izre}i
nov~anu kaznu do 5.000 KM tu`iocu, odnosno licu koje ga
zamjewuje koje se na uredno dostavqen poziv suda nije
odazvalo i nije opravdalo svoj izostanak.
^lan 253.
Nedolazak optu`enog na glavni pretres
(1) Ako je optu`eni uredno pozvan, a ne do|e niti svoj
izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik vije}a }e
odlo`iti glavni pretres i narediti da se optu`eni na
idu}i glavni pretres prinudno dovede. Ako do
privo|ewa optu`eni opravda izostanak, sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e opozvati naredbu o prinudnom
dovo|ewu.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Ako optu`eni koji je uredno pozvan o~igledno
izbjegava da do|e na glavni pretres i ako prinudno
dovo|ewe nije uspjelo, sudija, odnosno predsjednik vije}a
mo`e optu`enom odrediti pritvor.
(3) Protiv rje{ewa o odre|ivawu pritvora, dozvoqe-
na je `alba koja ne odla`e wegovo izvr{ewe.
(4) Ako ne bude ranije ukinut, pritvor traje do
objavqivawa presude, a najdu`e 30 dana.
^lan 254.
Zabrana su|ewa u odsustvu
Optu`enom se ne mo`e suditi u odsustvu.
^lan 255.
Nedolazak branioca na glavni pretes
(1) Ako branilac koji je uredno pozvan ne do|e na
glavni pretres, glavni pretres }e se odlo`iti. Sudija,
odnosno predsjednik vije}a pozva}e branioca da objasni
razloge svog nedolaska. Na osnovu izjave branioca, sudi-
ja, odnosno predsjednik vije}a }e utvrditi da li brani-
lac treba biti ka`wen. Kada se branilac u ovakvim
slu~ajevima ka`wava, obavje{tava se advokatska komora
~iji je on ~lan.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e izre}i
nov~anu kaznu do 5.000 KM braniocu koji se nije odazvao
na uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak.
(3) Ako je optu`enom odre|en novi branilac, glavni
pretres }e biti odlo`en. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a }e dati novom braniocu dovoqno vremena za
pripremu odbrane, a taj period ne mo`e biti kra}i od 15
dana ako se radi o krivi~nom djelu za koje je propisana
kazna zatvora u trajawu od deset godina ili te`a kazna,
osim ako se optu`eni ne odrekne ovog prava a sudija,
odnosno predsjednik vije}a se uvjeri da kra}e vrijeme za
pripremu odbrane ne}e uticati na pravo optu`enog na
pravedno su|ewe.
^lan 256.
Nedolazak svjedoka ili vje{taka na glavni pretres
(1) Ako je svjedok ili vje{tak uredno pozvan, a ne do|e
niti svoj izostanak opravda, sudija, odnosno predsjednik
vije}a mo`e mo`e narediti prinudno dovo|ewe svjedoka
ili vje{taka.
(2) Svjedoka ili vje{taka koji je uredno pozvan, a
izostanak nije opravdao, sudija, odnosno predsjednik
vije}a mo`e kazniti nov~anom kaznom do 5.000 KM.
(3) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e odlu~iti da li glavni pretres
treba odlo`iti.
4. Odlagawe i prekidawe glavnog pretresa
^lan 257.
Razlozi za odlagawe glavnog pretresa
(1) Na zahtjev stranaka ili branioca, glavni pretres
mo`e odlo`iti rje{ewem sudija, odnosno predsjednik
vije}a ako treba pribaviti nove dokaze ili ako je
optu`eni nakon izvr{enog krivi~nog djela nesposoban
da prisustvuje glavnom pretresu ili ako postoje druge
smetwe da se glavni pretres uspje{no provede.
(2) Rje{ewe kojim se odla`e glavni pretres unije}e se
u zapisnik i, po mogu}nosti, odredi}e se dan i ~as nas-
tavka glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a }e tako|e narediti obezbje|ewe dokaza koji se mogu
izgubiti ili uni{titi zbog odlagawa glavnog pretresa.
(3) Protiv rje{ewa iz stava 2. ovog ~lana nije dozvo-
qena `alba.
^lan 258.
Nastavqawe odlo`enog glavnog pretresa
(1) Ako se glavni pretres koji je bio odlo`en dr`i
pred istim sudijom ili vije}em, pretres }e se nastaviti.
Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e ukratko iznijeti
90
tok ranijeg glavnog pretresa. Sudija, odnosno predsjed-
nik vije}a mo`e odrediti da glavni pretres po~ne iznova.
(2) Glavni pretres koji je odlo`en mora iznova
po~eti ako se izmijenio sastav vije}a, ali po saslu{awu
stranaka i branioca vije}e mo`e odlu~iti da se u
ovakvom slu~aju svjedoci i vje{taci ne saslu{avaju
ponovo i da se ne vr{i novi uvi|aj, nego da se pro~itaju
iskazi svjedoka i vje{taka dati na ranijem glavnom pre-
tresu, odnosno da se pro~ita zapisnik o uvi|aju.
(3) Ako je odlagawe trajalo du`e od 30 dana ili ako se
glavni pretres dr`i pred drugim sudijom, odnosno pred-
sjednikom vije}a - glavni pretres mora iznova po~eti i
svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
^lan 259.
Prekid glavnog pretresa
(1) Osim u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom,
sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e prekinuti
glavni pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vre-
mena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu
ili zbog pripremawa optu`be ili odbrane.
(2) Prekinuti glavni pretres nastavqa se uvijek pred
istim sudijom, odnosno vije}em.
(3) Ako se glavni pretres ne mo`e nastaviti pred
istim sudijom, odnosno vije}em ili ako je prekid glavnog
pretresa trajao du`e od osam dana, postupi}e se po
odredbama ~lana 258. ovog zakona.
5. Zapisnik o glavnom pretresu
^lan 260.
Na~in vo|ewa zapisnika
(1) O radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik u
koji se mora doslovno unijeti cijeli tok glavnog pretre-
sa.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e narediti
da se odre|eni dio zapisnika pro~ita ili reprodukuje, a
pro~ita}e ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijeva-
ju stranke, branilac ili lice ~ija se izjava unosi u
zapisnik.
^lan 261.
Uno{ewe izreke presude u zapisnik
(1) U zapisnik o glavnom pretresu unosi se potpuna
izreka presude, uz nazna~ewe da li je presuda javno
objavqena. Izreka presude unijeta u zapisnik o glavnom
pretresu predstavqa izvornik.
(2) Ako je doneseno rje{ewe o pritvoru, i ono se
unosi u zapisnik o glavnom pretresu.
^lan 262.
^uvawe materijalnih dokaza
(1) U posebnoj prostoriji suda se pohrawuju i ~uvaju
materijalni dokazi prikupqeni u toku krivi~nog pos-
tupka. Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e u bilo
koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i
raspolagawe materijalnim dokazima.
(2) Ministarstvo pravde donije}e propise kojima }e
odrediti uslove i na~in ~uvawa materijalnih dokaza iz
stava 1. ovog ~lana.
6. Po~etak glavnog pretresa
^lan 263.
Ulazak sudije, odnosno vije}a u sudnicu
(1) Prilikom ulaska sudije ili vije}a u sudnicu i
prilikom wihovog izlaska iz sudnice, svi prisutni, na
poziv ovla{}enog lica, treba da ustanu.
(2) Stranke i drugi u~esnici postupka du`ni su da
ustanu kad se obra}aju sudu, osim ako za to postoje oprav-
dane prepreke.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 264.
Uslovi za odr`avawe glavnog pretresa
Kada sudija, odnosno predsjednik vije}a utvrdi pris-
ustvo svih pozvanih lica na glavnom pretresu ili kada
odlu~i da se glavni pretres odr`i bez prisustva
odre|enih pozvanih lica ili je odlu~ivawe o ovim
stvarima odlo`eno, pozva}e optu`enog i uzeti od wega
li~ne podatke radi utvr|ivawa identiteta.
^lan 265.
Utvr|ivawe identiteta optu`enog i davawe uputa
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a uzima od
optu`enog li~ne podatke (~lan 142.) da bi utvrdio wegov
identitet.
(2) Nakon utvr|ivawa identiteta optu`enog, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e upitati stranke i branio-
ca da li imaju primjedbe na sastav vije}a i nadle`nost
suda.
(3) Nakon utvr|ivawa identiteta optu`enog, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e uputiti svjedoke i
vje{take u prostoriju van sudnice za wih odre|enu, gdje
}e ~ekati dok budu pozvani da svjedo~e. Sudija, odnosno
predsjednik vije}a }e upozoriti svjedoke da dok ~ekaju, o
svojim iskazima ne razgovaraju sa drugim svjedocima. Na
prijedlog tu`ioca, optu`enog ili branioca, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e odobriti onim vje{taci-
ma na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pre-
tresa u sudnici.
(4) Ukoliko je prisutan o{te}eni, ali jo{ nije pod-
nio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno predsjed-
nik vije}a }e ga pou~iti da mo`e podnijeti taj zahtjev do
zakqu~ewa glavnog pretresa.
(5) Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`e pre-
duzeti neophodne mjere radi spre~avawa me|usobnog
komunicirawa svjedoka, vje{taka i stranaka.
^lan 266.
Pouke optu`enom
Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
optu`enog na potrebu pa`qivog pra}ewa toka pretresa i
pou~i}e ga da mo`e iznositi ~iwenice i predlagati
dokaze u svoju korist, da mo`e postavqati pitawa sa
optu`enim, svjedocima i vje{tacima i da mo`e davati
obrazlo`ewa u vezi s wihovim iskazima.
^lan 267.
^itawe optu`nice i dokazi optu`be i odbrane
(1) Glavni pretres po~iwe ~itawem optu`nice.
Optu`nicu ~ita tu`ilac. Tom prilikom tu`ilac }e
ukratko iznijeti dokaze na kojima temeqi optu`nicu.
(2) Nakon ~itawa optu`nice, sudija, odnosno pred-
sjednik vije}a upita}e optu`enog da li je razumio wene
navode. Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a ustanovi
da optu`eni nije razumio optu`nicu, ukratko }e je
izlo`iti optu`enom na na~in koji mu je razumqiv.
(3) Optu`eni ili wegov branilac mogu nakon toga
izlo`iti odbranu i ukratko iznijeti dokaze koje }e
ponuditi u svojoj odbrani.
7. Dokazni postupak
^lan 268.
Izvo|ewe dokaza
(1) Svaka stranka i branilac imaju pravo pozivati
svjedoke i izvoditi dokaze.
(2) Osim ako sudija, odnosno vije}e u interesu pravde
ne odredi druk~ije, dokazi se na glavnom pretresu izvode
sqede}im redom:
a) dokazi optu`be,
b) dokazi odbrane,
91
v) dokazi optu`be kojima se pobijaju navodi odbrane
(replika),
g) dokazi odbrane, kao odgovor na pobijawe (du-
plikat),
d) dokazi ~ije je izvo|ewe naredio sudija, odnosno
vije}e,
|) sve relevantne informacije koje mogu pomo}i
sudiji, odnosno vije}u kod odmjeravawa odgovaraju}e
krivi~nopravne sankcije ako optu`eni bude progla{en
krivim po jednoj ili vi{e ta~aka optu`nice.
(3) Prilikom izvo|ewa dokaza dozvoqeno je direkt-
no, unakrsno i dodatno ispitivawe. Direktno ispiti-
vawe obavqa strana koja poziva svjedoka, ali sudija,
odnosno vije}e mo`e u svakom trenutku postaviti pitawe
svjedoku.
^lan 269.
Direktno i unakrsno ispitivawe svjedoka
(1) Dozvoqeno je ispitivawe svjedoka od stranke,
odnosno branioca koji je pozvao svjedoka (direktno
ispitivawe), zatim ispitivawe tog svjedoka od suprotne
stranke, odnosno branioca (unakrsno ispitivawe) i
ponovno ispitivawe svjedoka od stranke, odnosno bran-
ioca koji ga je pozvao. Svjedoka ispituje stranka koja ga
je pozvala, ali sudija, odnosno predsjednik vije}a i
~lanovi vije}a mogu u svakoj fazi ispitivawa postaviti
svjedoku odgovaraju}e pitawe. Pitawa svjedoku od
suprotne stranke ograni~avaju se i odnose na pitawa
koja su prethodno postavqena tokom ispitivawa svjedo-
ka od stranke koja je pozvala svjedoka i pitawa u korist
vlastitih tvr|ewa. Pitawa na ponovnom ispitivawu
svjedoka od stranke koja ga je pozvala ograni~avaju se na
pitawa postavqena tokom ispitivawa svjedoka od
suprotne stranke. Nakon {to svjedok bude ispitan, sudi-
ja, odnosno predsjednik i ~lanovi vije}a mogu mu
postavqati pitawa.
(2) Pitawa koja navode na odgovor koji se `eli ~uti
ne mogu se postavqati pri direktnom ispitivawu, osim
u slu~aju potrebe razja{wewa izjave svjedoka. U pravilu,
pitawa koja navode na odgovor koji se `eli ~uti - dozvo-
qena su samo prilikom unakrsnog ispitivawa. Kada
stranka pozove suprotne stranke ili kada svjedok pokazu-
je odbojan stav ili ne `eli da sara|uje, sudija, odnosno
predsjednik vije}a mo`e dozvoliti upotrebu pitawa koja
navode na odgovor koji se `eli ~uti.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e u odgovara-
ju}oj mjeri kontrolisati na~in i redoslijed ispitivawa
svjedoka i izvo|ewa dokaza, vode}i ra~una da ispitivawe
i izvo|ewe dokaza bude efikasno za utvr|ivawe istine,
da se izbjegne nepotrebno gubqewe vremena i za{tite
svjedoci od uznemiravawa i zbuwivawa.
(4) Prilikom izvo|ewa dokaza iz ~lana 268. stav 2.
ta~ka d) ovog zakona, sud }e ispitati svjedoka, a nakon
toga dozvoli}e strankama i braniocu da mu postavqaju
pitawa.
^lan 270.
Pravo suda da ne dozvoli pitawe ili dokaz
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e zabraniti
pitawe i odgovor na pitawe koje je ve} postavqeno - ako
je to pitawe po wegovoj ocjeni nedozvoqeno ili neva`no
za predmet.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a zakqu~i da
okolnosti koje stranka ili branilac `eli da doka`e,
nemaju zna~aja za predmet ili da je ponu|eni dokaz
nepotreban, odbi}e izvo|ewe dokaza.
^lan 271.
Posebna pravila o dokazima u slu~ajevima
seksualnih delikata
(1) U postupku se ne mogu koristiti kao dokazi
~iwenice koje se odnose na ranije seksualno pona{awe
o{te}ene strane i wene seksualne predispozicije.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana mo`e se u postup-
ku koristiti dokaz da sperma, medicinska dokumentaci-
ja o povredama ili drugi materijalni dokazi poti~u od
drugog lica, a ne od optu`enog.
(3) U slu~ajevima izvr{ewa krivi~nog djela protiv
~ovje~nosti i me|unarodnog humanitarnog prava, pris-
tanak `rtve se ne mo`e upotrijebiti u prilog odbrane
optu`enog.
(4) Prije prihvatawa dokaza u skladu sa ovim ~lanom,
obavi}e se odgovaraju}e saslu{awe, s koga je iskqu~ena
javnost.
(5) Zahtjev, prate}a dokumentacija, i zapisnik sa
saslu{awa ~uvaju se zape~a}eni u posebnom omotu, osim
ako sud ne odredi druk~ije.
^lan 272.
Posqedice priznawa optu`enog
Ako je priznawe optu`enog na glavnom pretresu pot-
puno i u skladu sa ranije izvedenim dokazima, u dokaznom
postupku }e se izvesti samo oni dokazi koji se odnose na
odluku o krivi~noj sankciji.
^lan 273.
Polagawe zakletve, odnosno davawe izjave
(1) Svi svjedoci pola`u zakletvu ili daju izjavu prije
svjedo~ewa koja zamjewuje zakletvu.
(2) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: “Zakliwem se
~a{}u i savje{}u - izjavqujem da }u govoriti istinu o
svemu {to me sud bude pitao i da ne}u ni{ta uskratiti,
dodati ili promijeniti ni{ta meni poznato o ovom
predmetu.”
(3) Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati daju
zakletvu, odnosno izjavu potpisivawem teksta zakletve,
odnosno izjave, a gluvi svjedoci }e pro~itati tekst zak-
letve, odnosno izjave. Ako gluvi ili nijemi svjedoci ne
znaju ~itati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje
preko tuma~a.
^lan 274.
Za{tita svjedoka od vrije|awa, prijetwi i napada
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a du`an je
za{tititi svjedoka od vrije|awa, prijetwi i napada.
(2) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
ili nov~ano kazniti u~esnika u postupku ili bilo koje
drugo lice koje vrije|a, prijeti ili dovodi u opasnost
bezbjednost svjedoka pred sudom. U slu~aju izricawa
nov~ane kazne, primijeni}e se odredbe ~lana 249. ovog
zakona.
(3) U slu~aju ozbiqne prijetwe svjedoku, sudija,
odnosno predsjednik vije}a }e obavijestiti tu`ioca
radi preduzimawa krivi~nog gowewa.
(4) Na prijedlog stranke ili branioca, sudija, odnos-
no predsjednik vije}a naredi}e policijskim organima
preduzimawe mjera neophodnih za za{titu svjedoka.
^lan 275.
Ka`wavawe za odbijawe svjedo~ewa
(1) Ako svjedok odbije da svjedo~i bez opravdanog
razloga i nakon upozorewa na posqedice, mo`e biti
ka`wen nov~anom kaznom do 30.000 KM.
(2) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana dozvoqena
je `alba, koja ne zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
^lan 276.
Anga`ovawe vje{taka
(1) Vje{taka mogu anga`ovati stranke, branilac i
sud.
(2) Tro{kove vje{taka iz stava 1. ovog ~lana snosi
onaj koji ga je anga`ovao.
92
^lan 277.
Ispitivawe vje{taka
(1) Prije ispitivawa vje{taka, sudija, odnosno pred-
sjednik vije}a opomenu}e ga na wegovu du`nost da iznese
nalaz i mi{qewe na najboqi mogu}i na~in u skladu s
vje{tinom i pravilima struke i upozori}e ga da davawe
la`nog iskaza o nalazu i mi{qewu predstavqa krivi~no
djelo.
(2) Vje{tak }e polo`iti zakletvu odnosno dati izjavu
prije svjedo~ewa.
(3) Zakletva, odnosno izjava se daje usmeno.
(4) Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: “Zakliwem se
~a{}u da }u vje{ta~ewe izvr{iti savjesno i po svom
najboqem znawu i da }u ta~no i potpuno iznijeti svoj
nalaz i mi{qewe.”
(5) Vje{tak iznosi svoj nalaz i mi{qewe usmeno na
glavnom pretresu. U tom slu~aju vje{tak }e biti direkt-
no, unakrsno, odnosno dodatno ispitan od strane obje
stranke i branioca, odnosno suda.
(6) Pisani nalaz i mi{qewe vje{taka bi}e
prihva}en kao dokazni materijal samo ukoliko je taj
vje{tak svjedo~io na pretresu.
^lan 278.
Otpu{tawe svjedoka i vje{taka
(1) Saslu{ani svjedoci i vje{taci osta}e ispred sud-
nice ukoliko ih sudija, odnosno predsjednik vije}a pot-
puno ne otpusti nakon ispitivawa od strane stranaka i
branioca.
(2) Na prijedlog stranke ili branioca ili po
slu`benoj du`nosti, sudija, odnosno predsjednik vije}a
mo`e narediti da ispitani svjedoci i vje{taci napuste
sudnicu i da budu naknadno pozvani i ponovo ispitani u
prisustvu ili odsustvu ostalih svjedoka i vje{taka.
^lan 279.
Saslu{awe van sudnice
(1) Ako se u toku su|ewa sazna da svjedok ili vje{tak
nije u mogu}nosti da do|e pred sud, ili da bi wegov
dolazak bio povezan s nesrazmjernim te{ko}ama, sudija,
odnosno predsjednik vije}a mo`e narediti da se svjedok,
odnosno vje{tak ispita van sudnice - ukoliko wegovo
svjedo~ewe smatra va`nim. Sudija, odnosno predsjednik
vije}a, stranke i branilac }e prisustvovati ispitivawu,
a ispitivawe }e se sprovesti u skladu s ~lanom 269. ovog
zakona.
(2) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je
to neophodno, ispitivawe svjedoka se mo`e izvr{iti
prilikom rekonstrukcije doga|aja van sudnice. Sudija,
odnosno predsjednik vije}a, stranke i branilac }e biti
prisutni na rekonstrukciji, a ispitivawe }e se
sprovesti u skladu sa ~lanom 269. ovog zakona.
(3) Stranke, branilac i o{te}eni uvijek se
obavje{tavaju o vremenu i mjestu ispitivawa svjedoka
ili izvo|ewu rekonstrukcije, s uputstvom da stranke,
branilac i svjedoci moraju prisustvovati ovim radwa-
ma. Saslu{awe }e se sprovesti kao da se izvodi na
glavnom pretresu, u skladu s ~lanom 269. ovog zakona.
(4) Ako sudija, odnosno predsjednik vije}a na|e da je
to neophodno, na ispitivawe maloqetnika kao svjedoka
shodno }e se primijeniti odredbe ~lana 150. stav 6. i
~lana 154. ovog zakona.
^lan 280.
Izuzeci od neposrednog sprovo|ewa dokaza
(1) Iskazi dati u istrazi dozvoqeni su kao dokaz na
glavnom pretresu i mogu biti kori{}eni prilikom
direktnog ili unakrsnog ispitivawa ili pobijawa izne-
senih navoda ili u odgovoru na pobijawe ili na dodatno
ispitivawe. U ovom slu~aju, licu se mo`e dati
mogu}nost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, zapisnici o
iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije,
odnosno vije}a pro~itati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu samo u slu~aju ako su ispitana lica
umrla ili trajno du{evno oboqela ili se ne mogu
prona}i, ili je wihov dolazak pred sud nemogu} ili je
znatno ote`an iz va`nih razloga.
^lan 281.
Zapisnici o dokaznom materijalu
(1) Zapisnici o uvi|aju na licu mjesta, o pretresawu
stana ili lica, o oduzimawe stvari, kwiga, zapisnika i
ostalih dokaza iznije}e se na glavnom pretresu da bi se
utvrdio wihov sadr`aj, a po ocjeni sudije, odnosno pred-
sjednika vije}a wihov sadr`aj se mo`e ukratko unijeti u
zapisnik o glavnom pretresu.
(2) Za provjeru vjerodostojnosti pismena, zapisa ili
fotografije, potrebni su originalno pismeno, zapis ili
fotografija, osim ako nije druk~ije propisano ovim
zakonom.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, mo`e se koristi-
ti kao dokaz i ovjerena kopija originala, kao i kopija
koja je potvr|ena kao neizmijewena u odnosu na original.
(4) Dokazni materijal iz stava 1. ovog ~lana se ~ita
ukoliko se stranke i branilac druk~ije ne dogovore.
^lan 282.
Izmjena optu`nice
Ako tu`ilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se
izmijenilo ~iweni~no stawe izneseno u optu`nici, on
mo`e na glavnom pretresu izmijeniti optu`nicu. Radi
pripremawa odbrane, glavni pretres se mo`e odgoditi.
U ovom slu~aju ne vr{i se potvr|ivawe optu`nice.
^lan 283.
Dopuna dokaznog postupka
(1) Nakon izvo|ewa dokaza sudija, odnosno predsjed-
nik vije}a }e upitati stranke i branioca da li imaju
drugih dokaznih prijedloga.
(2) Ukoliko stranke i branilac nemaju novih
dokaznih prijedloga ili prijedlozi budu odbijeni, sudi-
ja, odnosno predsjednik vije}a }e objaviti da je dokazni
postupak zavr{en.
^lan 284.
Zavr{ne rije~i i zavr{etak glavnog pretresa
(1) Nakon zavr{etka dokaznog postupka sudija, odnos-
no predsjednik vije}a }e pozvati tu`ioca, o{te}enog,
branioca i optu`enog, radi davawa zavr{ne rije~i.
Posqedwa rije~ uvijek pripada optu`enom.
(2) Ako optu`nicu zastupa vi{e tu`ilaca ili
optu`eni ima vi{e od jednog branioca, svi mogu dati
zavr{nu rije~, ali se wihova izlagawa ne mogu pon-
avqati i mogu biti vremenski ograni~ena.
(3) Nakon zavr{nih rije~i sudija, odnosno predsjed-
nik vije}a objavquje da je glavni pretres zavr{en, a sud
se povla~i na vije}awe i glasawe radi dono{ewa pre-
sude.
Glava XXII
PRESUDA
1. Izricawe presude
^lan 285.
Izricawe i objavqivawe presude
Presuda se izri~e i objavquje u ime Republike
Srpske.
^lan 286.
Vezanost presude za optu`bu
(1) Presuda se mo`e odnositi samo na lice koje je
optu`eno i samo na djelo koje je predmet optu`be
sadr`ane u potvr|enoj, odnosno na glavnom pretresu
izmijewenoj optu`nici.
93
(2) Sud nije vezan za prijedloge u pogledu pravne
ocjene djela.
^lan 287.
Dokazi na kojima se zasniva presuda
(1) Sud zasniva presudu samo na ~iwenicama i dokaz-
ima koji su izneseni na glavnom pretresu.
(2) Sud je du`an savjesno ocijeniti svaki dokaz poje-
dina~no i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve
ocjene izvesti zakqu~ak je li neka ~iwenica dokazana.
2. Vrste presuda
^lan 288.
Meritorne i procesne presude
(1) Presudom se optu`ba odbija ili se optu`eni
osloba|a od optu`be ili se ogla{ava krivim.
(2) Ako optu`ba obuhvata vi{e krivi~nih djela, u
presudi }e se izre}i da li se i za koje djelo optu`ba
odbija ili se optu`eni osloba|a od optu`be ili se
ogla{ava krivim.
^lan 289.
Presuda kojom se optu`ba odbija
Presudu kojom se optu`ba odbija sud }e izre}i:
a) ako za presu|ewe sud nije stvarno nadle`an;
b) ako je postupak vo|en bez zahtjeva tu`ioca,
v) ako je tu`ilac od zapo~iwawa pa do zavr{etka
glavnog pretresa odustao od optu`nice;
g) ako nije bilo potrebnog odobrewa ili ako je
nadle`ni dr`avni organ odustao od odobrewa;
d) ako je optu`eni za isto djelo ve} pravnosna`no
osu|en, oslobo|en od optu`be ili je postupak protiv
wega rje{ewem pravnosna`no obustavqen, a ne radi se o
rje{ewu o obustavqawu postupka iz ~lana 332. ovog
zakona;
|) ako je optu`eni aktom amnestije ili pomilovawa
oslobo|en od gowewa ili se krivi~no gowewe ne mo`e
preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okol-
nosti koje iskqu~uju krivi~no gowewe.
^lan 290.
Presuda kojom se optu`eni osloba|a od optu`be
Presudu kojom se optu`eni osloba|a od optu`be sud
}e izre}i:
a) ako djelo za koje je optu`en nije zakonom propisano
kao krivi~no djelo,
b) ako ima okolnosti koje iskqu~uju krivi~nu odgov-
ornost,
v) ako nije dokazano da je optu`eni u~inio djelo za
koje je optu`en.
^lan 291.
Presuda kojom se optu`eni ogla{ava krivim
(1) U presudi u kojoj se optu`eni ogla{ava krivim
sud }e izre}i:
a) za koje se djelo ogla{ava krivim, uz navo|ewe
~iwenica i okolnosti koje ~ine obiqe`ja krivi~nog
djela, kao i onih od kojih zavisi primjena odre|ene
odredbe krivi~nog zakona;
b) zakonski naziv krivi~nog djela i koje su odredbe
krivi~nog zakona primijewene;
v) kakva se kazna izri~e optu`enom ili se po odred-
bama krivi~nog zakona osloba|a od kazne;
g) odluku o uslovnoj osudi;
d) odluku o mjerama bezbjednosti, o oduzimawu
imovinske koristi koristi i odluku o vra}awu predmeta
(~lan 138.) ako predmeti do tada nisu vra}eni vlasniku,
odnosno dr`aocu;
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
|) odluku o ura~unavawu pritvora ili ve} izdr`ane
kazne;
e) odluku o tro{kovima krivi~nog postupka, o
imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravnos-
na`na presuda ima objaviti putem sredstava javnog
informisawa.
(2) Ako je optu`enom izre~ena nov~ana kazna, u pre-
sudi }e se odrediti rok u kojem se nov~ana kazna ima
platiti i na~in zamjene nov~ane kazne u slu~aju da se
nov~ana kazna ne mo`e naplatiti.
3. Objavqivawe presude
^lan 292.
Vrijeme i mjesto objavqivawa presude
(1) Po{to je presuda izre~ena, sud }e je odmah objavi-
ti. Ako sud nije u mogu}nosti da istog dana po zavr{etku
glavnog pretresa izrekne i objavi presudu, odlo`i}e
objavqivawe presude najvi{e za tri dana i odredi}e vri-
jeme i mjesto objavqivawa presude.
(2) Sud }e u prisutnosti stranaka i branioca,
wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika javno
pro~itati izreku i saop{titi ukratko razloge presude.
(3) Objavqivawe }e se izvr{iti i kad stranka,
branilac, zakonski zastupnik ili punomo}nik nije
prisutan. Sud mo`e odlu~iti da optu`enom koji je odsu-
tan, presudu usmeno saop{ti sudija, odnosno predsjednik
vije}a ili da mu se presuda samo dostavi.
(4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila
iskqu~ena, izreka presude }e se uvijek pro~itati u
javnom zasjedawu. Vije}e }e odlu~iti ho}e li i koliko
iskqu~iti javnost prilikom objavqivawa razloga pre-
sude.
(5) Svi prisutni saslu{a}e ~itawe izreke presude
stoje}i.
^lan 293.
Pritvor nakon izricawa presude
Za odre|ivawe, produ`ewe ili ukidawe pritvora
poslije objavqivawa presude do wene pravnosna`nosti
primjewiva}e se odredba ~lana 189. ovog zakona.
^lan 294.
Pouka o pravu na `albu i druga upozorewa
(1) Po objavqivawu presude, sudija, odnosno pred-
sjednik vije}a }e pou~iti optu`enog i o{te}enog o pravu
na `albu, kao i o pravu na odgovor na `albu.
(2) Ako je optu`enom izre~ena uslovna osuda, upo-
zori}e ga sudija, odnosno predsjednik vije}a na zna~aj
uslovne osude i na uslove kojih se mora pridr`avati.
(3) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e upozoriti
optu`enog da do pravnosna`nog okon~awa postupka
obavijesti sud o svakoj promjeni adrese.
4. Pismena izrada i dostavqawe presude
^lan 295.
Pismena izrada presude
(1) Presuda koja je objavqena mora se pismeno izra-
diti u roku od 15 dana po objavqivawu, a u slo`enim
stvarima, izuzetno u roku od 30 dana. Ako presuda nije
izra|ena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik
vije}a je du`an obavijestiti predsjednika suda zbog ~ega
to nije u~iweno. Predsjednik suda }e, po potrebi, pre-
duzeti mjere da se presuda {to prije izradi.
(2) Presudu potpisuju sudija, odnosno predsjednik
vije}a i zapisni~ar.
(3) Ovjereni prepis presude dostavi}e se tu`iocu i
o{te}enom, a optu`enom i braniocu saglasno ~lanu 82.
ovog zakona. Ako se optu`eni nalazi u pritvoru,
ovjereni prepis presude mora biti dostavqeni u rokovi-
ma predvi|enim u stavu 1. ovog ~lana.
94
(4) Optu`enom i o{te}enom dostavi}e se i pouka o
pravu na `albu.
(5) Ovjereni prepis presude sud }e s poukom o pravu
na `albu dostaviti licu ~iji je predmet oduzet tom pre-
sudom, kao i pravnom licu kome je izre~eno oduzimawe
imovinske koristi. Pravnosna`na presuda }e se
dostaviti o{te}enom.
^lan 296.
Sadr`aj presude
(1) Pismeno izre~ena presuda mora potpuno odgo-
varati presudi koja je objavqena. Presuda mora imati
uvod, izreku i obrazlo`ewe.
(2) Uvod presude sadr`i: nazna~ewe da se presuda
izri~e u ime Republike Srpske, naziv suda, ime i prezime
sudije odnosno predsjednika i ~lanova vije}a i zapis-
ni~ara, ime i prezime optu`enog, krivi~no djelo za koje
je optu`en i da li je bio prisutan na glavnom pretresu,
dan glavnog pretresa i da li je glavni pretres bio javan,
ime i prezime tu`ioca, branioca, zakonskog zastupnika
i punomo}nika koji su bili prisutni na glavnom pretre-
su i dan objavqivawa izre~ene presude.
(3) Izreka presude sadr`i li~ne podatke o
optu`enom i odluku kojom se optu`eni ogla{ava krivim
za krivi~no djelo za koje je optu`en ili kojom se oslo-
ba|a od optu`be za to djelo ili kojom se optu`ba odbija.
(4) Ako je optu`eni ogla{en krivim, izreka presude
mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u ~lanu 291.
ovog zakona, a ako je oslobo|en od optu`be ili je
optu`ba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis
djela za koje je optu`en i odluku o tro{kovima
krivi~nog postupka i imovinskopravnom zahtjevu, ako je
bio postavqen.
(5) U slu~aju sticaja krivi~nih djela sud }e u izreku
presude unijeti kazne utvr|ene za svako pojedina~no
krivi~no djelo, a zatim jedinstvenu kaznu koja je
izre~ena za sva djela u sticaju.
(6) U obrazlo`ewu presude sud }e iznijeti razloge za
svaku ta~ku presude.
(7) Sud }e odre|eno i potpuno iznijeti koje ~iwenice
i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane,
daju}i naro~ito ocjenu vjerodostojnosti protivrje~nih
dokaza, iz kojih razloga nije uva`io pojedine prijedloge
stranaka, iz kojih razloga je odlu~io da se ne saslu{a
neposredno svjedok ili vje{tak ~iji je iskaz pro~itan,
kojim razlozima se rukovodio pri rje{avawu pravnih
pitawa, a naro~ito pri utvr|ivawu da li postoji
krivi~no djelo i krivi~na odgovornost optu`enog i pri
primjewivawu odre|enih odredaba krivi~nog zakona na
optu`enog i wegovo djelo.
(8) Ako je optu`enom izre~ena kazna, u obrazlo`ewu
}e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odm-
jeravawu kazne. Sud }e posebno obrazlo`iti kojim se
razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba
ubla`iti ili optu`enog osloboditi od kazne ili izre}i
uslovnu osudu ili da treba izre}i mjeru bezbjednosti ili
oduzimawe imovinske koristi.
(9) Ako se optu`eni osloba|a od optu`be, u obraz-
lo`ewu }e se naro~ito navesti iz kojih se razloga nave-
denih u ~lanu 290. ovog zakona to ~ini.
(10) U obrazlo`ewu presude kojom se optu`ba odbija
sud se ne}e upu{tati u ocjenu glavne stvari, nego }e se
ograni~iti samo na razloge za odbijawe optu`be.
^lan 297.
Ispravke u presudi
(1) Pogre{ke u imenima i brojevima, kao i druge
o~igledne pogre{ke u pisawu i ra~unawu, nedostatke u
obliku i nesaglasnosti pismeno izra|ene presude s
izvornikom ispravi}e, posebnim rje{ewem, sudija
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
odnosno predsjednik vije}a, na zahtjev stranke, branioca
ili po slu`benoj du`nosti.
(2) Ako postoji nesaglasnost izme|u pismeno
izra|ene presude i wenog izvornika u pogledu podataka
iz ~lana 291. stav 1. ta~. a) do e) i ta~ka g) ovog zakona,
rje{ewe o ispravci dostavi}e se licima iz ~lana 295.
ovog zakona. U tom slu~aju rok za `albu protiv presude
te~e od dana dostavqawa tog rje{ewa protiv koga poseb-
na `alba nije dozvoqena.
Glava XXIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. @alba na presudu prvostepenog suda
^lan 298.
Pravo na `albu i rok
(1) Protiv presude donesene u prvom stepenu mo`e se
izjaviti `alba u roku od 15 dana od dana dostavqawa
prepisa presude.
(2) U slo`enim stvarima na zahtjev stranaka i brani-
laca, sud mo`e produ`iti rok za `albu najdu`e za 15
dana.
(3) Do odluke suda o zahtjevu iz stava 2. ovog ~lana ne
te~e rok za `albu.
(4) Blagovremeno izjavqena `alba odla`e izvr{ewe
presude.
^lan 299.
Subjekti `albe
(1) @albu mogu izjaviti stranke, branilac i
o{te}eni.
(2) U korist optu`enog `albu mogu izjaviti zakonski
zastupnik, bra~ni odnosno vanbra~ni drug, srodnik po
krvi u pravoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra i
hranilac. Rok za `albu i u tom slu~aju te~e od dana kada
je optu`enom, ili wegovom braniocu dostavqen prepis
presude.
(3) Tu`ilac mo`e izjaviti `albu kako na {tetu tako
u korist optu`enog.
(4) O{te}eni mo`e pobijati presudu samo zbog
odluke suda o tro{kovima krivi~nog postupka i odluke
o imovinskopravnom zahtjevu.
(5) @albu mo`e izjaviti i lice ~iji je predmet oduzet
ili od kojeg je oduzeta imovinska korist pribavqena
krivi~nim djelom.
(6) Branilac i lica iz stava 2. ovog ~lana mogu izjav-
iti `albu i bez naro~itog ovla{}ewa optu`enog, ali ne
i protiv wegove voqe - osim ako je optu`enom izre~ena
kazna dugotrajnog zatvora.
^lan 300.
Odricawe i odustanak od `albe
(1) Optu`eni se mo`e odre}i prava na `albu samo
nakon {to mu je presuda dostavqena. Optu`eni se i prije
toga mo`e odre}i prava na `albu ako se tu`ilac odrekao
prava na `albu, osim ako bi optu`eni po presudi imao
da izdr`ava kaznu zatvora. Do dono{ewa odluke dru-
gostepenog suda, optu`eni mo`e odustati od ve}
izjavqene `albe.
(2) Tu`ilac se mo`e odre}i prava na `albu od
trenutka objavqivawa presude pa do isteka roka za
izjavu `albe, a mo`e do dono{ewa odluke drugostepenog
suda odustati od ve} izjavqene `albe.
(3) Odricawe i odustajawe od `albe ne mo`e se opoz-
vati.
^lan 301.
Sadr`aj `albe i otklawawe nedostataka u `albi
(1) @alba treba da sadr`i:
a) ozna~ewe presude protiv koje se izjavquje (naziv
suda, broj i datum presude),
95
b) osnov za pobijawe presude (~lan 302.),
v) obrazlo`ewe,
g) prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili dje-
limi~no ukine ili preina~i,
d) potpis lica koje izjavquje `albu.
(2) Ako je `albu izjavio optu`eni ili drugo lice iz
~lana 299. stav 2. ovog zakona, a optu`eni nema branioca
ili ako je `albu izjavio o{te}eni koji nema
punomo}nika, a `alba nije sastavqena u skladu sa odred-
bama stava 1. ovog ~lana, prvostepeni sud }e pozvati
`alioca da u odre|enom roku dopuni `albu pismenim
podneskom ili usmeno na zapisniku kod suda. Ako
`alilac ne postupi po ovom pozivu, sud }e odbaciti
`albu ako ne sadr`i podatke iz ta~. b), v) i d) stava 1.
ovog ~lana, a ako `alba ne sadr`i podatak iz ta~ke a)
stava 1. ovog ~lana, odbaci}e se ako se ne mo`e utvrditi
na koju se presudu odnosi. Ako je `alba izjavqena u
korist optu`enog, sud }e je dostaviti drugostepenom
sudu ako se mo`e utvrditi na koju se presudu odnosi, a
ako se to ne mo`e utvrditi, sud }e `albu odbaciti.
(3) Ako je `albu izjavio o{te}eni koji ima
punomo}nika ili tu`ilac, `alba ne sadr`i podatke iz
ta~. b), v) i d) stava 1. ovog ~lana ili ako `alba ne
sadr`i podatak iz ta~ke a) stav 1. ovog ~lana, a ne mo`e
se utvrditi na koju se presudu odnosi - sud }e `albu
odbaciti. Ako je `alba izjavqena u korist optu`enog,
dostavi}e se drugostepenom sudu, ako se mo`e utvrditi
na koju se presudu odnosi, a ako se to ne mo`e utvrditi -
sud }e `albu odbaciti.
(4) U `albi se mogu iznositi nove ~iwenice i novi
dokazi, koji i pored du`ne pa`we i opreza nisu mogli
biti izneseni na glavnom pretresu. @alilac je du`an da
navede razloge za{to ih ranije nije iznio. Pozivaju}i se
na nove ~iwenice, `alilac je du`an da navede dokaze
kojima bi se te ~iwenice imale dokazati, a pozivaju}i se
na nove dokaze - du`an je da navede ~iwenice koje pomo}u
tih dokaza `eli dokazati.
^lan 302.
@albeni osnovi
Presuda se mo`e pobijati ako je `alba izjavqena:
a) zbog bitne povrede odredaba krivi~nog postupka,
b) zbog povrede Krivi~nog zakona,
v) zbog pogre{no ili nepotpuno uvr|enog
~iweni~nog stawa,
g) zbog odluke o krivi~nim sankcijama, oduzimawu
imovinske koristi, tro{kovima krivi~nog postupka,
imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavqi-
vawu presude putem sredstava javnog informisawa.
^lan 303.
Bitne povrede odredaba krivi~nog postupka
(1) Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka pos-
toji:
a) ako je sud bio nepropisno sastavqen ili ako je u
izricawu presude u~estvovao sudija koji nije u~estvovao
na glavnom pretresu ili koji je pravnosna`nom odlukom
izuzet od su|ewa;
b) ako je na glavnom pretresu u~estvovao sudija koji
se morao izuzeti (~lan 37. ta~. a) do g));
v) ako je glavni pretres odr`an bez lica ~ije je pris-
ustvo na glavnom pretresu po zakonu obavezno, ili ako je
optu`enom, braniocu ili privatnom tu`iocu ili
o{te}enom, protivno wegovom zahtjevu, uskra}eno da na
glavnom pretresu upotrebqava svoj jezik i da na svom
jeziku prati tok glavnog pretresa (~lan 8.);
g) ako je povrije|eno pravo na odbranu;
d) ako je protivno zakonu bila iskqu~ena javnost na
glavnom pretresu;
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
|) ako je sud povrijedio propise krivi~nog postupka
o postojawu odobrewa nadle`nog organa;
e) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno
nadle`an ili ako je nepravilno odbio optu`bu zbog
stvarne nenadle`nosti;
`) ako sud svojom presudom nije potpuno rije{io
predmet optu`be;
z) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po
odredbama ovog zakona ne mo`e zasnivati presuda:
i) ako je optu`ba prekora~ena (~lan 286. stav 1.);
j) ako je izreka presude nerazumqiva, protivrije~na
sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda uop{te
ne sadr`i razloge ili u woj nisu navedeni razlozi o
odlu~nim ~iwenicama.
(2) Bitna povreda odredaba krivi~nog postupka pos-
toji i ako sud za vrijeme pripremawa glavnog pretresa
ili u toku glavnog pretresa ili prilikom dono{ewa
presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio
koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti
od uticaja na zakonito i pravilno dono{ewe presude.
^lan 304.
Povrede Krivi~nog zakona
Povreda Krivi~nog zakona postoji ako je krivi~ni
zakon povrije|en u pitawu:
a) da li je djelo za koje se optu`eni goni krivi~no
djelo;
b) postoje li okolnosti koje iskqu~uju krivi~nu
odgovornost;
v) postoje li okolnosti koje iskqu~uju krivi~no
gowewe, a naro~ito da li je nastupila zastarjelost
krivi~nog gowewa ili je gowewe iskqu~eno usqed
amnestije ili pomilovawa ili je stvar ve}
pravnosna`no presu|ena;
g) da li je u pogledu krivi~nog djela koje je predmet
optu`be primijewen zakon koji se ne mo`e primijeniti;
d) da li je odlukom o kazni, uslovnoj osudi ili sud-
skoj opomeni, odnosno odlukom o mjeri bezbjednosti ili
o oduzimawu imovinske koristi prekora~eno ovla{}ewe
koje sud ima po zakonu;
|) da li su pravilno primijewene odredbe o
ura~unavawu pritvora i izdr`ane kazne.
^lan 305.
Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno
~iweni~no stawe
(1) Presuda se mo`e pobijati zbog pogre{no ili
nepotpuno utvr|enog ~iweni~nog stawa kada je sud neku
odlu~nu ~iwenicu pogre{no utvrdio ili je nije utvrdio.
(2) Nepotpuno utvr|eno ~iweni~no stawe postoji i
kada na to ukazuju nove ~iwenice ili novi dokazi.
^lan 306.
Odluke o krivi~noj sankciji, tro{kovima
postupka, imovinskopravnom zahtjevu
i objavqivawu odluke
(1) Presuda, odnosno rje{ewe o sudskoj opomeni mo`e
se pobijati zbog odluke o kazni, uslovnoj osudi i sudskoj
opomeni kada tom odlukom nije prekora~eno zakonsko
ovla{}ewe (~lan 304. ta~ka d)), ali sud nije pravilno
odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje uti~u da
kazna bude ve}a ili mawa i zbog toga {to je sud primije-
nio ili nije primijenio odredbe o ubla`avawu kazne, o
osloba|awu od kazne, o uslovnoj osudi ili o sudskoj
opomeni, iako su za to postojali zakonski uslovi.
(2) Odluka o mjeri bezbjednosti ili o oduzimawu
imovinske koristi mo`e se pobijati ako ne postoji
povreda zakona iz ~lana 304. ta~ka d) ovog zakona, ali je
96
sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru
bezbjednosti, odnosno oduzimawe imovinske koristi,
iako su za to postojali zakonski uslovi. Iz istih razlo-
ga mo`e se pobijati odluka o tro{kovima krivi~nog pos-
tupka.
(3) Odluka o imovinskopravnim zahtjevima, kao i
odluka o objavqivawu presude putem sredstava javnog
informisawa mo`e se pobijati kad je sud o ovim pitaw-
ima donio odluku protivno zakonskim odredbama.
^lan 307.
Podno{ewe `albe
(1) @alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu
presudu u dovoqnom broju primjeraka za sud, kao i za
protivnu stranku i branioca radi davawa odgovora.
(2) Neblagovremenu (~lan 317.) i nedozvoqenu (~lan
318.) `albu odbaci}e rje{ewem sudija, odnosno predsjed-
nik vije}a.
^lan 308.
Odgovor na `albu
Primjerak `albe dostavqa se protivnoj strani i
braniocu (~l. 82. i 83.), koji mogu u roku od osam dana od
dana prijema podnijeti sudu odgovor na `albu. @alba i
odgovor na `albu, sa svim spisima, dostavqa se dru-
gostepenom sudu.
^lan 309.
Sudija izvjestilac
(1) Kad spis po `albi stigne drugostepenom sudu,
predsjednik `albenog vije}a odre|uje sudiju izvestioca.
(2) Sudija izvjestilac mo`e, po potrebi, od prvoste-
penog suda pribaviti izvje{taj o povredama odredaba
krivi~nog postupka, a mo`e i provjeriti navode `albe u
pogledu novih dokaza i novih ~iwenica ili pribaviti
potrebne izvje{taje ili spise.
(3) Kada sudija izvestilac primi spis, predsjednik
vije}a }e zakazati sjednicu vije}a.
^lan 310.
Sjednica vije}a
(1) O sjednici vije}a obavijesti}e se tu`ilac,
optu`eni i wegov branilac.
(2) Ako se optu`eni nalazi u pritvoru ili na
izdr`avawu kazne, obezbijedi}e se wegovo prisustvo.
(3) Sjednica vije}a po~iwe izlagawem podnosioca
`albe, a nakon toga druga stranka izla`e odgovor na
`albu. Vije}e mo`e od stranaka i branioca koji pris-
ustvuju sjednici zatra`iti potrebna obja{wewa u vezi
sa `albom i odgovorom na `albu. Stranke i branilac
mogu predlo`iti da se pro~itaju pojedini spisi i mogu,
po dozvoli predsjednika vije}a, dati potrebna
obja{wewa za svoje stavove iz `albe, odnosno odgovora
na `albu, ne ponavqaju}i ono {to je sadr`ano u
obja{wewima.
(4) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno
obavije{teni, ne spre~ava odr`avawe sjednice vije}a.
(5) Na sjednici vije}a kojoj prisustvuju stranke
javnost se mo`e iskqu~iti samo pod uslovima odre|enim
ovim zakonom (~l. 243. i 244.).
(6) Zapisnik o sjednici vije}a prikqu~uje se spisima.
(7) Rje{ewa iz ~l. 317. i 318. ovog zakona mogu se
donijeti i bez obavje{tavawa stranaka i branioca o
sjednici vije}a.
^lan 311.
Odlu~ivawe u sjednici vije}a ili na pretresu
Drugostepeni sud donosi odluku u sjednici vije}a
ili na osnovu odr`anog pretresa.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 312.
Granice ispitivawa presude
Drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u
kojem se pobija `albom.
^lan 313.
Zabrana reformatio in peius
Ako je izjavqena `alba samo u korist optu`enog, pre-
suda se ne smije izmijeniti na wegovu {tetu.
^lan 314.
Pro{ireno dejstvo `albe
@alba zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog
~iweni~nog stawa ili zbog povrede krivi~nog zakona
izjavqena u korist optu`enog sadr`i u sebi i `albu zbog
odluke o krivi~noj sankciji i oduzimawu imovinske
koristi (~lan 306.).
^lan 315.
Beneficium cohaesionis
Ako drugostepeni sud povodom ma ~ije `albe utvrdi
da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist
optu`enog od koristi i za kojeg od saoptu`enih koji nije
izjavio `albu ili je nije izjavio u tom pravcu, postupi}e
po slu`benoj du`nosti kao da takva `alba postoji.
^lan 316.
Odluke drugostepenog suda po `albi
(1) Drugostepeni sud mo`e u sjednici vije}a odbaci-
ti `albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoqenu ili
odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu
presudu ili preina~iti prvostepenu presudu ili
donijeti odluku da ukine prvostepenu presudu i odr`i
pretres.
(2) O svim `albama protiv iste presude drugostepeni
sud odlu~uje jednom odlukom.
^lan 317.
Odbacivawe `albe kao neblagovremene
@alba }e se odbaciti rje{ewem kao neblagovremena
ako se utvrdi da je podnesena poslije zakonskog roka za
weno podno{ewe.
^lan 318.
Odbacivawe `albe kao nedopu{tene
@alba }e se odbaciti rje{ewem kao nedopu{tena ako
se utvrdi da je `albu izjavilo lice koje nije ovla{}eno
za podno{ewe `albe ili lice koje se odreklo prava na
`albu ili ako se utvrdi odustanak od `albe ili da je
poslije odustanka ponovo izjavqena `alba ili ako
`alba po zakonu nije dozvoqena.
^lan 319.
Odbijawe `albe
Drugostepeni sud }e presudom odbiti `albu kao
neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad utvrdi
da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija
`albom.
^lan 320.
Preina~ewe prvostepene presude
(1) Drugostepeni sud }e, uva`avaju}i `albu, presudom
preina~iti prvostepenu presudu ako smatra da su
odlu~ne ~iwenice u prvostepenoj presudi pravilno
utvr|ene i da se s obzirom na utvr|eno ~iweni~no stawe,
po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti druk~ija
presuda, a prema stawu stvari i u slu~aju povrede iz
~lana 303. stav 1. ta~. |) i i) ovog zakona.
(2)Ako drugostepeni sud na|e da postoje zakonski
uslovi za izricawe sudske opomene, preina~i}e
rje{ewem prvostepenu presudu i izre}i }e sudsku
opomenu.
97
(3) Ako su se zbog preina~ewa prvostepene presude
stekli uslovi da se odredi, odnosno ukine pritvor na
osnovu ~lana 188. st. 1. i 3. ovog zakona, drugostepeni sud
}e o tome donijeti posebno rje{ewe protiv koga nije
dopu{tena `alba.
^lan 321.
Ukidawe prvostepene presude i
odr`avawe pretresa
(1) Drugostepeni sud }e, uva`avaju}i `albu,
rje{ewem ukinuti prvostepenu presudu i odrediti
odr`avawe pretresa ako utvrdi da:
a) postoji bitna povreda odredaba krivi~nog postup-
ka, osim slu~ajeva iz ~lana 320. stav 1. ovog zakona,
b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti ve} u
prvostepenom postupku izvedene dokaze usqed kojih je
~iweni~no stawe pogre{no i nepotpuno utvr|eno.
(2) Drugostepeni sud mo`e i djelimi~no ukinuti
prvostepenu presudu, ako se pojedini dijelovi presude
mogu izdvojiti bez {tete za pravilno presu|ewe i u
odnosu na taj dio odr`ati pretres.
(3) Ako se optu`eni nalazi u pritvoru, drugostepeni
sud }e ispitati da li jo{ postoje razlozi za pritvor i
donije}e rje{ewe o produ`ewu ili ukidawu pritvora.
Protiv ovog rje{ewa nije dozvoqena `alba.
(4) Ako se optu`eni nalazi u pritvoru, drugostpeni
sud je du`an donijeti odluku najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana kada je primio spise.
^lan 322.
Obrazlo`ewe odluke kojom se ukida
prvostepena odluka
U obrazlo`ewu rje{ewa kojim se ukida prvostepena
presuda, nave{}e se samo kratki razlozi za ukidawe.
^lan 323.
Pretres pred drugostepenim sudom
(1) Odredbe koje se odnose na glavni pretres u
prvostepenom postupku shodno se primjewuju i na pre-
tres pred drugostepenim sudom.
(2) Ako vije}e drugostepenog suda ustanovi da je
potrebno ponovo izvesti ve} izvedene dokaze u prvoste-
penom postupku, iskazi saslu{anih svjedoka i vje{taka i
pismeni nalaz i mi{qewe bi}e prihva}eni kao dokazni
materijal samo ukoliko su ti svjedoci i vje{taci pri-
likom svjedo~ewa na glavnom pretresu bili unakrsno
ispitani od suprotne stranke ili branioca ili nisu
bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili bran-
ioca, iako im je to bilo omogu}eno, te ukoliko se radi o
dokazima iz ~lana 268. stav 2. ta~ka d) ovog zakona. U tom
slu~aju wihovi iskazi na pretresu se mogu ~itati.
(3) Odredbe stava 2. ovog ~lana se ne odnose na lica
koja mogu odbiti svjedo~ewe (~lan 147. ovog zakona).
2. @alba na presudu drugostepenog suda
^lan 324.
Op{ta odredba
(1) Protiv presude drugostepenog suda dozvoqena je
`alba sudu koji odlu~uje u tre}em stepenu samo u slu~aju
ako je drugostepeni sud donio novu osu|uju}u presudu ili
ako je drugostepeni sud preina~io presudu prvostepenog
suda kojom je optu`eni oslobo|en od optu`be i izrekao
presudu kojom se optu`eni ogla{ava krivim.
(2) O `albi protiv drugostepene presude rje{ava sud
tre}eg stepena, shodno odredbama koje va`e za postupak u
drugom stepenu.
(3) Odredbe ~lana 315. ovog zakona primijeni}e se i
na saoptu`enog koji nije imao pravo da izjavi `albu
protiv drugostepene presude.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
3. @alba na rje{ewe
^lan 325.
Dopu{tenost `albe na rje{ewe
(1) Protiv rje{ewa suda donesenog u prvom stepenu,
stranke, branilac i lica ~ija su prava povrije|ena mogu
izjaviti `albu uvijek kada u ovom zakonu nije izri~ito
odre|eno da `alba nije dozvoqena.
(2)Protiv rje{ewa donesenog u toku istrage nije
dopu{tena `alba, ako ovim zakonom nije druk~ije
odre|eno.
(3) Rje{ewa koja se donose radi pripremawa glavnog
pretresa i presude mogu se pobijati samo u `albi na pre-
sudu.
(4) Protiv rje{ewa Vrhovnog suda `alba nije
dopu{tena.
^lan 326.
Op{ti rok za izjavqivawe `albe
(1) @alba se podnosi sudu koji je donio rje{ewe.
(2) Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, `alba
na rje{ewe podnosi se u roku od tri dana od dana
dostavqawa rje{ewa.
^lan 327.
Suspenzivno dejstvo `albe
Ako u ovom zakonu nije druk~ije odre|eno,
podno{ewem `albe na rje{ewe odla`e se izvr{ewe
rje{ewa protiv koga je izjavqena `alba.
^lan 328.
Odlu~ivawe o `albi na rje{ewe
(1) O `albi protiv rje{ewa prvostepenog suda
odlu~uje drugostepeni sud u sjednici vije}a, ako ovim
zakonom nije druk~ije odre|eno. O `albi protiv rje{ewa
donesenog u prvom stepenu pred Vrhovnim sudom odlu~uje
vije}e u drugom sastavu.
(2) O `albi protiv rje{ewa sudije za prethodni pos-
tupak, odnosno sudije za prethodno saslu{awe odlu~uje
vije}e istog suda (~lan 24. stav 5.), ako ovim zakonom nije
druk~ije odre|eno.
(3) Odlu~uju}i o `albi, sud mo`e rje{ewem odbaciti
`albu kao neblagovremenu ili kao nedozvoqenu, odbiti
`albu kao neosnovanu ili uva`iti `albu i rje{ewe
preina~iti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti
na ponovno odlu~ivawe.
^lan 329.
Shodna primjena odredbi o `albi na
prvostepenu presudu
Na postupak po `albi na rje{ewe shodno }e se prim-
jewivati odredbe ~l. 299, 301, 307. stav 2, 309. stav 1, 313.
i 315. ovog zakona.
^lan 330.
Shodna primjena odredbi ovog zakona
i na druga rje{ewa
Ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno, odredbe
~l. 325. i 329. ovog zakona primjeni}e se shodno i na sva
ostala rje{ewa koja se donose po ovom zakonu.
Glava XXIV
VANREDNI PRAVNI LIJEK
Ponavqawe krivi~nog postupka
^lan 331.
Op{ta odredba
Krivi~ni postupak koji je dovr{en pravnosna`nom
presudom ili pravnosna`nim rje{ewem mo`e se na zaht-
jev ovla{}enog lica ponoviti samo u slu~ajevima i pod
uslovima predvi|enim u ovom zakonu.
98
^lan 332.
Nastavqawe krivi~nog postupka i ponavqawe
postupka zavr{enog pravnosna`nim rje{ewem
(1) Ako je krivi~ni postupak rje{ewem
pravnosna`no obustavqen ili je presudom optu`ba
pravnosna`no odbijena zato {to nije bilo potrebnog
odobrewa, postupak }e se na zahtjev tu`ioca nastaviti
~im prestanu razlozi zbog kojih su donesene navedene
odluke.
(2) Ako je van slu~ajeva navedenih u stavu 1. ovog
~lana krivi~ni postupak pravnosna`no obustavqen
prije po~etka glavnog pretresa, na zahtjev tu`ioca mo`e
se dozvoliti ponavqawe krivi~nog postupka ako se pod-
nesu novi dokazi na osnovu kojih se sud mo`e uvjeriti da
su se stekli uslovi za ponovno pokretawe krivi~nog pos-
tupka.
(3) Krivi~ni postupak pravnosna`no obustavqen do
po~etka glavnog pretresa mo`e se ponoviti kad je
tu`ilac odustao od gowewa, ako se doka`e da je do odus-
tanka do{lo usqed krivi~nog djela zloupotrebe
slu`benog polo`aja tu`ioca. U pogledu dokazivawa
krivi~nog djela tu`ioca, primjewiva}e se odredbe ~lana
333. stav 2. ovog zakona.
^lan 333.
Ponavqawe postupka u korist osu|enog
(1) Krivi~ni postupak zavr{en pravnosna`nom pre-
sudom mo`e se ponoviti u korist osu|enog:
a) ako se doka`e da je presuda zasnovana na la`noj
ispravi ili na la`nom iskazu svjedoka, vje{taka ili
tuma~a;
b) ako se doka`e da je do presude do{lo usqed
krivi~nog djela sudije, tu`ioca ili lica koje je vr{ilo
istra`ne radwe;
v) ako se iznesu nove ~iwenice ili se podnesu novi
dokazi koji i pored du`ne pa`we i opreza nisu mogli
biti izneseni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe
ili u vezi sa ranijim dokazima podobni da prouzrokuju
osloba|ewe lica koje je bilo osu|eno ili wegovu osudu
po bla`em krivi~nom zakonu;
g) ako je nekom licu za isto krivi~no djelo vi{e puta
su|eno ili ako je vi{e lica osu|eno za krivi~no djelo
koje je moglo u~initi samo jedno lice ili neko od wih;
d) ako se u slu~aju osude za produ`eno krivi~no djelo
ili za drugo krivi~no djelo koje po zakonu obuhvata
vi{e istovrsnih ili vi{e raznovrsnih radwi iznesu
nove ~iwenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da
osu|eni nije u~inio radwu koja je obuhva}ena djelom iz
osude, a postojawe ovih ~iwenica bi bilo od bitnog uti-
caja na odmjeravawe kazne;
|) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Dom za qud-
ska prava ili Evropski sud za qudska prava ili Ustavni
sud Republike Srpske utvrdi da su u toku postupka
kr{ena qudska prava i osnovne slobode i ako je presuda
zasnovana na tom kr{ewu;
e) ako je odlukom Ustavnog suda Republike Srpske ili
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao va`iti
zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena
pravnosna`na osu|uju}a presuda.
(2) U slu~ajevima iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana
mora se pravnosna`nom presudom dokazati da su navede-
na lica ogla{ena krivim za odnosna krivi~na djela. Ako
se postupak protiv ovih lica ne mo`e sprovesti zbog
toga {to su umrla ili {to postoje okolnosti koje
iskqu~uju krivi~no gowewe, ~iwenice iz stava 1. ta~. a)
i b) ovog ~lana mogu se utvrditi i drugim dokazima.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 334.
Ponavqawe postupka na {tetu osu|enog
(1) Krivi~ni postupak mo`e se ponoviti na {tetu
okrivqenog ako je presuda kojom se optu`ba odbija done-
sena zbog odustanka tu`ioca od optu`be, a doka`e se da
je do ovog odustanka do{lo usqed krivi~nog djela protiv
slu`bene ili druge du`nosti tu`ioca.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana primjewuje se
odredba ~lana 333. stav 2. ovog zakona.
^lan 335.
Lica ovla{}ena za podno{ewe zahtjeva
(1) Zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka mogu
podnijeti stranke i branilac, a poslije smrti osu|enog
zahtjev u wegovu korist mogu podnijeti tu`ilac i lica
navedena u ~lanu 299. stav 2. ovog zakona.
(2) Zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka u
korist osu|enog mo`e se podnijeti i po{to je osu|eni
izdr`ao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju
ili pomilovawe.
(3) Ako sud sazna da postoji razlog za ponavqawe
krivi~nog postupka, obavijesti}e o tome osu|enog,
odnosno lice koje je ovla{}eno da u korist osu|enog pod-
nese zahtjev.
^lan 336.
Postupawe po zahtjevu
(1) O zahtjevu za ponavqawe krivi~nog postupka
odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5.) suda koji je u ranijem
postupku sudio u prvom stepenu.
(2) U zahtjevu se mora navesti po kom se zakonskom
osnovu tra`i ponavqawe i kojim se dokazima
potkrepquju ~iwenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako
zahtjev ne sadr`i ove podatke, sud }e pozvati podnosioca
da u odre|enom roku zahtjev dopuni.
(3) Prilikom rje{avawa o zahtjevu u vije}u ne}e
u~estvovati sudija koji je u~estvovao u dono{ewu presude
u ranijem postupku.
^lan 337.
Odlu~ivawe o zahtjevu
(1) Sud }e rje{ewem zahtjev odbaciti ako na osnovu
samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zaht-
jev podnijelo neovla{}eno lice ili da nema zakonskih
uslova za ponavqawe postupka, ili da su ~iwenice i
dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve} bili izneseni u
ranijem zahtjevu za ponavqawe postupka koji je odbijen
pravnosna`nim rje{ewem suda, ili da ~iwenice i
dokazi o~igledno nisu podobni da se na osnovu wih
dozvoli ponavqawe ili da podnosilac zahtjeva nije pos-
tupio po ~lanu 336. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako sud ne odbaci zahtjev, dostavi}e se prepis
zahtjeva protivnoj strani koja ima pravo da u roku od
osam dana odgovori na zahtjev. Kada sudu stigne odgovor
na zahtjev ili kada protekne rok za davawe odgovora,
predsjednik vije}a odredi}e da se izvide ~iwenice i
pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru
na zahtjev.
(3) Poslije sprovedenih izvi|aja sud }e rje{ewem
odmah odlu~iti o zahtjevu za ponavqawe postupka.
^lan 338.
Dozvola za ponavqawe postupka
(1) Kada tu`ilac vrati spise, sud }e, ako ne odredi da
se izvi|aj dopuni, na osnovu rezultata izvi|aja zahtjev
uva`iti i dozvoliti ponavqawe krivi~nog postupka
ili }e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da
dovedu do ponavqawa krivi~nog postupka.
99
(2) Ako sud na|e da razlozi zbog kojih je dozvolio
ponavqawe postupka u korist optu`enog postoje i za
kojeg od saoptu`enih koji nije podnio zahtjev za pon-
avqawe postupka, postupi}e po slu`benoj du`nosti kao
da takav zahtjev postoji.
(3) U rje{ewu kojim se dozvoqava ponavqawe
krivi~nog postupka sud }e odlu~iti da se odmah odredi
novi glavni pretres ili da se krivi~ni predmet vrati u
stawe istrage.
(4) Ako je zahtjev za ponavqawe krivi~nog postupka
podnesen u korist osu|enog, a sud smatra, s obzirom na
podnesene dokaze, da osu|eni mo`e u ponovqenom postup-
ku biti osu|en na takvu kaznu da bi se ura~unavawem ve}
izdr`ane kazne imao pustiti na slobodu ili da mo`e
biti oslobo|en od optu`be ili da optu`ba mo`e biti
odbijena - odredi}e da se izvr{ewe presude odlo`i,
odnosno prekine.
(5) Kad rje{ewe kojim se dopu{ta ponavqawe
krivi~nog postupka postane pravnosna`no, prekinu}e se
izvr{ewe kazne, ali sud mo`e, na prijedlog tu`ioca,
odrediti pritvor ako postoje uslovi iz ~lana 189. ovog
zakona.
^lan 339.
Pravila ponovqenog postupka
(1) Na novi postupak, koji se vodi na osnovu rje{ewa
kojim je dozvoqeno ponavqawe krivi~nog postupka, va`e
iste odredbe kao i za raniji postupak. U novom postupku
sud nije vezan za rje{ewa donesena u ranijem postupku.
(2) Ako se novi postupak obustavi do po~etka glavnog
pretresa - sud }e rje{ewem o obustavqawu postupka
ukinuti i raniju presudu.
(3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izre}i
}e da se ranija presuda djelimi~no ili u cjelini stavqa
van snage ili da se ostavqa na snazi. U kaznu koju odredi
novom presudom sud }e optu`enom ura~unati izdr`anu
kaznu, a ako je ponavqawe odre|eno samo za neko od djela
za koje je optu`eni bio osu|en - sud }e izre}i novu jedin-
stvenu kaznu.
(4) Sud je u novom postupku vezan zabranom
propisanom u ~lanu 313. ovog zakona.
DIO ^ETVRTI
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXV
POSTUPAK ZA IZDAVAWE KAZNENOG NALOGA
^lan 340.
Op{ta odredba
(1) Za krivi~no djelo za koje je propisana kazna zatvo-
ra do pet godina ili nov~ana kazna kao glavna kazna, a za
koje je prikupio dovoqno dokaza koji pru`aju osnov za
tvrdwu da je osumwi~eni u~inio krivi~no djelo,
tu`ilac mo`e u optu`nici zatra`iti od suda da izda
kazneni nalog - u kojem }e optu`enom izre}i odre|enu
krivi~nu sankciju ili mjeru bez sprovo|ewa glavnog pre-
tresa.
(2) Tu`ilac mo`e da zatra`i izricawe jedne ili
vi{e od sqede}ih krivi~nih sankcija ili mjera: nov~anu
kaznu, sudsku opomenu, uslovnu osudu i oduzimawe
imovinske koristi pribavqene krivi~nim djelom ili
oduzimawe predmeta.
(3) Izricawe nov~ane kazne mo`e se zatra`iti u
visini koja ne mo`e biti ve}a od 50.000 KM.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 341.
Neprihvatawe zahtjeva za izdavawe kaznenog naloga
(1) Sudija }e odbaciti zahtjev za izdavawe kaznenog
naloga ako ustanovi da postoji osnov za spajawe postup-
ka iz ~lana 30. ovog zakona, ako se radi o krivi~nom
djelu za koje se takav zahtjev ne mo`e postaviti ili ako je
tu`ilac zatra`io izricawe krivi~ne sankcije ili mjere
koja po zakonu nije dozvoqena.
(2) O `albi tu`ioca protiv rje{ewa o odba~aju
odlu~uje vije}e iz ~lana 24. stav 5. ovog zakona u roku od
48 ~asova.
(3) Ako sudija smatra da podaci u optu`nici ne
pru`aju dovoqno osnova za izdavawe kaznenog naloga
ili da se prema tim podacima mo`e o~ekivati izricawe
neke druge krivi~ne sanakcije ili mjere, a ne one koju je
zatra`io tu`ilac, postupi}e sa optu`nicom kao da je
podnesena na potvr|ivawe i proslijediti je u daqi pos-
tupak, u skladu s ovim zakonom.
^lan 342.
Prihvatawe zahtjeva za izdavawe kaznenog naloga
(1) Ako se slo`i za zahtjevom za izdavawe kaznenog
naloga, sudija }e potvrditi optu`nicu i zakazati
saslu{awe optu`enog.
Prilikom saslu{awa sudija }e:
a) utvrditi da li je ispo{tovano pravo optu`enog da
ga zastupa branilac,
b) utvrdirti da li je optu`eni razumio optu`nicu i
zahtjev tu`ioca za izricawe krivi~ne sankcije ili
mjere,
v) upoznati optu`enog sa dokazima koje je prikupio
tu`ilac i pozvati ga na davawe izjave o predo~enim
dokazima,
g) pozvati optu`enog da se izjasni o krivwi,
d) pozvati optu`enog da se izjasni o predlo`enoj
krivi~noj sankciji ili mjeri.
^lan 343.
Izjava o krivwi i izdavawe kaznenog naloga
(1) Ako optu`eni izjavi da nije kriv ili stavi
prigovor na optu`nicu, sudija }e zakazati glavni pre-
tres u roku od 30 dana i proslijediti optu`nicu na daqi
postupak, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ako optu`eni izjavi da je kriv i da prihvata
krivi~nu sankciju ili mjeru predlo`enu u optu`nici,
sudija }e prvo utvrditi krivwu i onda presudom izdati
kazneni nalog u skladu s optu`nicom.
^lan 344.
Sadr`aj presude kojom se izdaje kazneni nalog
i pravo na `albu
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sadr`i
podatke iz ~lana 291. ovog zakona.
(2) U obrazlo`ewe presude ukratko se navode razlozi
koji opravdavaju izricawe presude kojom se iz stava 1.
ovog ~lana izdaje kazneni nalog.
(3) Protiv presude iz stava 1. ovog ~lana dozvoqena
je `alba u roku od osam dana od dana dostavqawa presude.
^lan 345.
Dostavqawe presude
(1) Presuda kojom se izdaje kazneni nalog se dostavqa
optu`enom, wegovom braniocu i tu`iocu.
(2) Pla}awe nov~ane kazne prije isteka roka za ula-
gawe `albe ne smatra se odricawem od prava na `albu.
100
Glava XXVI
POSTUPAK PREMA MALOQETNICIMA
1. Op{te odredbe
^lan 346.
Primjena drugih odredbi ovog zakona u postupku
prema maloqetnicima
(1) Odredbe ove glave primjewuju se u postupku prema
licima koja su u~inila krivi~no djelo kao maloqetni-
ci, a u vrijeme pokretawa postupka, odnosno su|ewa nisu
navr{ila 21 godinu `ivota. Ostale odredbe ovog zakona
primjewuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama
ove glave.
(2) Odredbe ~l. 348. do 350, ~l. 353. do 356, ~l. 361, 363,
365. i 372. ovog zakona primjewuju se u postupku prema
mla|em punoletnom licu ako se do po~etka glavnog pre-
tresa ustanovi da dolazi u obzir da se tom licu izrekne
vaspitna mjera u skladu sa odredbama Krivi~nog zakona,
a do tog vremena ono nije navr{ilo 21 godinu `ivota.
^lan 347.
Primjena odredbi prema djeci
Kad se u toku postupka utvrdi da maloqetnik u vri-
jeme izvr{ewa krivi~nog djela nije navr{io 14 godina,
krivi~ni postupak }e se obustaviti i o tome }e se obav-
ijestiti organ starateqstva.
^lan 348.
Obazrivo postupawe
(1) Pri preduzimawu radwi kojima je prisutan mal-
oqetnik, a naro~ito pri wegovom ispitivawu, organi
koji u~estvuju u postupku du`ni su postupati obazrivo,
vode}i ra~una o du{evnoj razvijenosti, osjetqivosti i
li~nim svojstvima maloqetnika, kako vo|ewe krivi~nog
postupka ne bi {tetno uticalo na razvoj maloqetnika.
(3) Organi koji u~estvuju u postupku spre~ava}e
pogodnim mjerama svako nedisciplinovano pona{awe
maloqetnika.
^lan 349.
Obavezna odbrana
(1) Maloqetnik mora imati branioca od po~etka
pripremnog postupka.
(2) Ukoliko maloqetnik ne poznaje jezik na kome se
vodi krivi~ni postupak, sud }e mu odrediti prevodioca.
(3) Ako u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana sam mal-
oqetnik, wegov zakonski zastupnik ili srodnik ne uzme
branioca, wega }e postaviti po slu`benoj du`nosti
sudija za maloqetnike.
^lan 350.
Iskqu~ewe oslobo|ewa od du`nosti svjedo~ewa
Od du`nosti svjedo~ewa o okolnostima koje se odnose
na du{evnu razvijenost maloqetnika, upoznavawe wegove
li~nosti i prilika u kojima `ivi (~lan 361. ovog
zakona) oslobo|eni su samo roditeq, staralac, usvoji-
lac, socijalni radnik, vjerski ispovjednik i branilac.
^lan 351.
Spajawe i razdvajawe postupka
(1) Kad je maloqetnik u~estvovao u izvr{ewu
krivi~nog djela zajedno s punoqetnim licem, postupak
prema wemu }e se razdvojiti i sprovesti po odredbama
ove glave.
(2) Postupak prema maloqetniku mo`e se spojiti s
postupkom protiv punoqetnog lica i provesti po
op{tim odredbama ovog zakona samo ako je spajawe pos-
tupka neophodno za svestrano razja{wewe stvari.
Rje{ewe o tome donosi sudija za maloqetnike, na obraz-
lo`eni prijedlog tu`ioca. Protiv ovog rje{ewa nije
dozvoqena `alba.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Kad se provodi jedinstven postupak za maloqet-
nika i punoqetne u~inioce, u pogledu maloqetnika }e se
uvijek primijeniti odredbe ~l. 348. do 350, ~l. 353. do
356. i ~l. 361, 363, 365. i 371. ovog zakona, kad se na
glavnom pretresu razja{wavaju pitawa koja se odnose na
maloqetnika, kao i ~l. 372. i 378. ovog zakona, a ostale
odredbe ove glave - ukoliko wihova primjena nije u
suprotnosti s vo|ewem spojenog postupka.
^lan 352.
Sprovo|ewe jedinstvenog postupka
Kad je lice u~inilo neko krivi~no djelo kao malo-
qetno, a neko kao punoqetno, sprove{}e se jedinstven
postupak po ~lanu 30. ovog zakona, pred vije}em koje sudi
punoqetnim licima.
^lan 353.
Uloga organa starateqstva
(1) U postupku prema maloqetnicima, pored
ovla{}ewa koja su izri~ito predvi|ena u odredbama ove
glave, organ starateqstva ima pravo da se upozna s tokom
postupka, da u toku postupka stavqa prijedloge i da
ukazuje na ~iwenice i dokaze koji su od va`nosti za
dono{ewe pravilne odluke.
(2) O svakom pokretawu postupka prema maloqetniku
tu`ilac }e obavijestiti nadle`ni organ starateqstva.
^lan 354.
Pozivawe i dostavqawe pismena
(1) Maloqetnik se poziva preko roditeqa, odnosno
zakonskog zastupnika.
(2) Dostavqawe odluka i drugih pismena maloqet-
niku vr{i se shodno odredbama ~lana 82. ovog zakona, s
tim da se maloqetniku ne}e dostavqati pismena isti-
cawem na oglasnoj plo~i suda, niti }e se primijeniti
odredba ~lana 78. stav 2. ovog zakona.
^lan 355.
Objavqivawe toka krivi~nog postupka
(1) Ne smije se objaviti tok krivi~nog postupka
prema maloqetniku, ni odluka donesena u tom postupku,
niti se mo`e vr{iti video i audio snimawe toka pos-
tupka.
(2) Pravnosna`na odluka suda mo`e se objaviti, ali
bez navo|ewa li~nih podataka maloqetnika iz kojih se
mo`e utvrditi wegov identitet.
^lan 356.
Du`nost hitnog postupawa
Organi koji u~estvuju u postupku prema maloqetniku,
kao i drugi organi i ustanove od kojih se tra`e obav-
je{tewa, izvje{taji ili mi{qewa, du`ni su najhitnije
postupati - kako bi se postupak {to prije zavr{io.
^lan 357.
Sastav suda
(1) U prvom stepenu sudi sudija za maloqetnike, koji
vodi i pripremni postupak i obavqa i druge poslove u
postupku prema maloqetnicima, u skladu s ovim
zakonom.
(2) Vije}e za maloqetnike u sastavu od trojice sudija
odlu~uje po `albama protiv odluke sudije za maloqet-
nike, u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom.
2. Pokretawe postupka
^lan 358.
Primjena na~ela oportuniteta
(1) Za krivi~na djela za koja je propisana kazna zatvo-
ra do tri godine ili nov~ana kazna, tu`ilac mo`e
odlu~iti da ne zahtijeva pokretawe krivi~nog postupka
iako postoje dokazi da je maloqetnik u~inio krivi~no
101
djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi
postupak prema maloqetniku s obzirom na prirodu
krivi~nog djela i okolnosti pod kojima je u~iweno,
raniji `ivot maloqetnika i wegova li~na svojstva. Radi
utvr|ivawa ovih okolnosti, tu`ilac mo`e zatra`iti
obavje{tewa od roditeqa, odnosno staraoca maloqetni-
ka, drugih lica i ustanova, a kad je to potrebno, mo`e ova
lica i maloqetnika pozvati radi neposrednog
obavje{tavawa. Tu`ilac mo`e zatra`iti mi{qewe od
organa starateqstva o cjelishodnosti pokretawa pos-
tupka prema maloqetniku.
(2) Ako za dono{ewe odluke iz stava 1. ovog ~lana
treba da se ispituju li~na svojstva maloqetnika,
tu`ilac mo`e, u sporazumu s organom starateqstva,
uputiti maloqetnika u prihvatili{te ili u ustanovu za
ispitivawe ili vaspitawe, ali najdu`e na 30 dana.
(3) Kad je izvr{ewe kazne ili vaspitne mjere u toku,
tu`ilac mo`e odlu~iti da ne zahtijeva pokretawe
krivi~nog postupka za drugo krivi~no djelo maloqetni-
ka, ako s obzirom na te`inu tog krivi~nog djela, kao i na
kaznu, odnosno vaspitnu mjeru koja se izvr{ava, ne bi
imalo svrhe vo|ewe postupka i izricawe krivi~ne
sankcije za to djelo.
(4) Kad tu`ilac u slu~ajevima iz st. 1. i 3. ovog ~lana
na|e da nije cjelishodno da se pokrene postupak prema
maloqetniku, obavijesti}e o tome, uz navo|ewe razloga,
organ starateqstva i o{te}enog.
^lan 359.
Vaspitne preporuke
Prije dono{ewa odluke ho}e li podnijeti zahtjev za
pokretawe krivi~nog postupka protiv maloqetnika za
krivi~no djelo iz ~lana 358. stav 1. ovog zakona, tu`ilac
je du`an razmotriti mogu}nost i opravdanost izricawa
vaspitnih preporuka u skladu sa Krivi~nim zakonom.
3. Pripremni postupak
^lan 360.
Vaspitne preporuke i zahtjev za pokretawe
postupka
(1) Tu`ilac podnosi zahtjev za pokretawe
pripremnog postupka sudiji za maloqetnike. Prije
dono{ewa odluke o tome ho}e li se slo`iti s ovim zaht-
jevom koji se odnosi na krivi~na djela iz ~lana 359. ovog
zakona, sudija za maloqetnike je du`an razmotriti
mogu}nosti i opravdanost izricawa vaspitne preporuke
u skladu s odredbama Krivi~nog zakona. Ako odlu~i da
izrekne vaspitnu preporuku, sudija za maloqetnike }e
odlu~iti da se postupak protiv maloqetnika ne pokrene.
Protiv rje{ewa sudije za maloqetnike nije dopu{tena
`alba.
(2) Osim slu~ajeva iz stava 1. ovog ~lana, ako se sudi-
ja za maloqetnike ne slo`i sa zahtjevom za pokretawe
pripremnog postupka, zatra`i}e da o tome odlu~i vije}e
za maloqetnike.
(3) Sudija za maloqetnike mo`e povjeriti polici-
jskim organima da izvr{e naredbu o pretresawu stana
ili o privremenom oduzimawu predmeta, na na~in pred-
vi|en ovim zakonom.
^lan 361.
Pribavqawe podataka o li~nosti maloqetnika
(1) U pripremnom postupku prema maloqetniku,
pored ~iwenica koje se odnose na krivi~no djelo, poseb-
no }e se utvrditi godine `ivota maloqetnika, okolnos-
ti potrebne za ocjenu wegove du{evne razvijenosti, ispi-
ta}e se sredina u kojoj i prilike pod kojima maloqetnik
`ivi i druge okolnosti koje se ti~u wegove li~nosti.
(2) Radi utvr|ivawa okolnosti iz stava 1. ovog ~lana,
sudija za maloqetnike }e pribaviti izvje{taj i
saslu{ati lica koja mogu dati potrebne podatke.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Podatke o li~nosti maloqetnika pribavqa sudi-
ja za maloqetnike. Sudija za maloqetnike mo`e
zatra`iti da te podatke prikupi odre|eno stru~no lice
(socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a mo`e
wihovo pribavqawe povjeriti organu starateqstva.
(4) Kad je za utvr|ivawe zdravstvenog stawa maloqet-
nika, wegove du{evne razvijenosti, psihi~kih svojstava
ili sklonosti potrebno da maloqetnika pregledaju
vje{taci, za ovaj pregled odredi}e se qekari, psiholozi
ili pedagozi. Ovakva ispitivawa maloqetnika mogu se
obaviti u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi.
^lan 362.
Lica koja prisustvuju radwama u
pripremnom postupku
(1) Sudija za maloqetnike sam odre|uje na~in
izvo|ewa pojedinih radwi, dr`e}i se odredaba ovog
zakona u onoj mjeri koja obezbje|uje prava maloqetnika
na odbranu, prava o{te}enog i prikupqawe dokaza
potrebnih za odlu~ivawe.
(2) Radwama u pripremnom postupku mogu biti
prisutni tu`ilac i branilac. Ispitivawe maloqetnog
lica, kad je to potrebno, obavi}e se uz pomo} pedagoga
ili drugog stru~nog lica. Sudija za maloqetnike mo`e
odobriti da radwama u pripremnom postupku bude
prisutan predstavnik organa starateqstva i roditeq,
odnosno staralac maloqetnika. Kad su navedena lica
prisutna tim radwama, mogu stavqati prijedloge i
upu}ivati pitawa licu koje se ispituje, odnosno
saslu{ava.
^lan 363.
Smje{taj maloqetnika
(1) Sudija za maloqetnike mo`e narediti da se malo-
qetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prih-
vatili{te, vaspitnu ili sli~nu ustanovu, da se stavi pod
nadzor organa starateqstva ili da se preda drugoj
porodici, ako je to potrebno radi izdvajawa maloqetni-
ka iz sredine u kojoj je `iveo ili radi pru`awa pomo}i,
za{tite ili sme{taja maloqetnika.
(2) Tro{kovi sme{taja maloqetnika ispla}uju se
unaprijed iz buxetskih sredstava i ulaze u tro{kove
krivi~nog postupka.
^lan 364.
Odre|ivawe pritvora
(1) Izuzetno, sudija za maloqetnike mo`e maloqet-
niku odrediti pritvor kad za to postoje razlozi iz ~lana
189. stav 1. ta~. a) do v) ovog zakona.
(2) Na osnovu rje{ewa o pritvoru koje je donio sudi-
ja za maloqetnike, pritvor mo`e trajati najdu`e mjesec
dana. Vije}e za maloqetnike du`no je obaviti kontrolu
neophodnosti pritvora svakih 10 dana.
(3) Vije}e za maloqetnike mo`e u slu~aju postojawa
zakonskih razloga produ`iti pritvor za jo{ dva mjeseca.
Protiv rje{ewa vije}a dopu{tena je `alba koja ne
zadr`ava izvr{ewe rje{ewa.
(4) Nakon zavr{etka pripremnog postupka, pritvor
mo`e da traje najdu`e jo{ {est mjeseci.
^lan 365.
Postupak prema maloqetniku u pritvoru
(1) Maloqetnik izdr`ava pritvor odvojeno od puno-
qetnih lica.
(2) Sudija za maloqetnike ima prema pritvorenim
maloqetnicima ista ovla{}ewa koja po ovom zakonu
pripadaju sudiji za prethodni postupak, odnosno sudiji
za prethodno saslu{awe u pogledu pritvorenika.
102
^lan 366.
Obrazlo`eni prijedlog
(1) Nakon {to ispita sve okolnosti koje se odnose na
izvr{ewe krivi~nog djela i na li~nost maloqetnika,
sudija za maloqetnike dostavqa spise tu`iocu koji je
du`an u roku od osam dana zahtijevati da se pripremni
postupak dopuni ili podnijeti sudiji za maloqetnike
obrazlo`eni prijedlog za izricawe vaspitne mjere ili
kazne maloqetni~kog zatvora.
(2) Ako tu`ilac ne podnese zahtjev da se pripremni
postupak dopuni niti stavi obrazlo`eni prijedlog
sudiji za maloqetnike za izricawe vaspitne mjere ili
kazne maloqetni~kog zatvora ni u roku od dva mjeseca od
dostave spisa, smatra}e se da je odustao od krivi~nog
gowewa.
(3) Prijedlog tu`ioca sadr`i: ime i prezime malo-
qetnika, wegove godine `ivota, opis djela, dokaze iz
kojih proizlazi da je maloqetnik u~inio krivi~no
djelo, obrazlo`ewe koje treba da sadr`i ocjenu du{evne
razvijenosti maloqetnika i prijedlog da se maloqetnik
kazni, odnosno da se prema wemu izrekne vaspitna mjera.
^lan 367.
Obustava postupka
(1) Ako u toku pripremnog postupka tu`ilac na|e da
nema osnova za vo|ewe postupka prema maloqetniku ili
da postoje razlozi iz ~lana 358. stav 3. ovog zakona,
stavi}e prijedlog sudiji za maloqetnike da obustavi
postupak. O prijedlogu za obustavqawe postupka
tu`ilac }e obavijestiti i organ starateqstva.
(2) Ako se sudija za maloqetnike ne slo`i s prijedl-
ogom tu`ioca, zatra`i}e da o tome odlu~i vije}e za mal-
oqetnike.
^lan 368.
Kontrola postupka
Sudija za maloqetnike obavje{tava predsjednika
suda svakih 15 dana koji predmeti maloqetnika nisu
okon~ani i o razlozima zbog kojih je po pojedinim pred-
metima postupak jo{ u toku. Predsjednik suda }e pre-
duzeti, po potrebi, mjere da se postupak okon~a.
4. Prvostepni postupak
^lan 369.
Zakazivawe ro~i{ta ili glavnog pretresa
(1) Kad primi prijedlog tu`ioca, sudija za maloqet-
nike zakazuje ro~i{te ili glavni pretres.
(2) Kazna maloqetni~kog zatvora i zavodske mjere
izri~u se samo po odr`anom glavnom pretresu.
(3) Sudija za maloqetnike saop{ti}e maloqetniku
vaspitnu mjeru koja mu je izre~ena.
^lan 370.
Odlu~ivawe na glavnom pretresu
(1) Kad se odlu~uje na glavnom pretresu, shodno }e se
primjewivati odredbe ovog zakona o pripremama za
glavni pretres, o rukovo|ewu glavnim pretresom, o odla-
gawu i prekidu glavnog pretresa, o zapisniku i o toku
glavnog pretresa, ali sudija za maloqetnike mo`e
odstupiti od ovih pravila ako smatra da wihova primje-
na u konkretnom slu~aju ne bi bila cjelishodna.
(2) Pored lica ~ije je prisustvo obavezno na glavnom
pretresu, na glavni pretres pozva}e se i roditeqi malo-
qetnika, odnosno starateq i organ starateqstva.
Nedolazak roditeqa, starateqa ili predstavnika
organa starateqstva ne spre~ava sud da odr`i glavni
pretres.
(3) Osim maloqetnika, glavnom pretresu mora biti
prisutan tu`ilac, kad je stavio prijedlog u smislu ~lana
366. ovog zakona i branilac.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(4) Odredbe ovog zakona o izmjeni i pro{irewu
optu`be primjewiva}e se i u postupku prema maloqet-
niku, s tim {to je sudija za maloqetnike ovla{}en da i
bez prijedloga tu`ioca donese odluku na osnovu
~iweni~nog stawa koje je izmijeweno na glavnom pretre-
su.
^lan 371.
Iskqu~ewe javnosti
(1) Kad se sudi maloqetniku, uvijek }e se iskqu~iti
javnost.
(2) Sudija za maloqetnike mo`e dopustiti da
glavnom pretresu budu prisutna lica koja se bave
za{titom i vaspitawem maloqetnika ili suzbijawem
maloqetni~ke delikvencije, kao i nau~ni radnici.
(3) U toku glavnog pretresa sudija za maloqetnike
mo`e narediti da se, osim tu`ioca, branioca i pred-
stavnika organa starateqstva, iz zasjedawa udaqe sva
ili pojedina lica.
(4) Za vrijeme izvo|ewa pojedinih dokaza ili govora
stranaka sudija za maloqetnike mo`e narediti da se mal-
oqetnik udaqi iz zasjedawa.
^lan 372.
Privremeni smje{taj maloqetnika
U toku postupka, sudija za maloqetnike mo`e
donijeti odluku o privremenom sme{taju maloqetnika
(~lan 363.), a mo`e i ukinuti odluku koja je o tome rani-
je donesena.
^lan 373.
Zakazivawe glavnog pretresa ili odr`avawe
ro~i{ta i dono{ewe odluke
(1) Sudija za maloqetnike du`an je zakazati glavni
pretres ili odr`ati ro~i{te za izricawe vaspitne
mjere u roku od osam dana od dana prijema prijedloga
tu`ioca ili od dana kad je na ro~i{tu odlu~eno da se
odr`i glavni pretres. Za svako produ`ewe ovog roka
sudija za maloqetnike mora imati odobrewe predsjedni-
ka suda.
(2) Odlagawe ili prekidawe glavnog pretresa vr{i
se samo izuzetno. O svakom odlagawu ili prekidawu
glavnog pretresa sudija za maloqetnike obavijesti}e
predsjednika suda i iznije}e razloge za odlagawe, odnos-
no prekidawe.
(3) Sudija za maloqetnike du`an je da pismeno izra-
di presudu, odnosno rje{ewe u roku od osam dana, a u
posebno slo`enim slu~ajevima u roku od 15 dana od dana
objavqivawa presude, odnosno rje{ewa.
^lan 374.
Odluke sudije za maloqetnike
(1) Sudija za maloqetnike nije vezan za prijedlog
tu`ioca pri odlu~ivawu ho}e li prema maloqetniku
izre}i kaznu ili }e primijeniti vaspitnu mjeru, ali ako
je tu`ilac odustao od prijedloga, sudija za maloqetnike
ne mo`e maloqetniku izre}i kaznu nego samo vaspitnu
mjeru.
(2) Sudija za maloqetnike }e rje{ewem obustaviti
postupak u slu~ajevima kad sud na osnovu ~lana 289. ta~.
g) do |) ovog zakona, donosi presudu kojom se optu`ba
odbija ili kojom se optu`eni osloba|a od optu`be (~lan
290.), kao i kad sudija na|e da nije cjelishodno izre}i
maloqetniku ni kaznu niti vaspitnu mjeru.
(3) Sudija za maloqetnike donosi rje{ewe i kad
izri~e vaspitnu mjeru maloqetniku. U izreci ovog
rje{ewa navodi se samo koja se mjera izri~e, ali se mal-
oqetnik ne ogla{ava krivim za krivi~no djelo koje mu se
103
stavqa na teret. U obrazlo`ewu rje{ewa nave{}e se opis
djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izre~ene
vaspitne mjere.
(4) Presuda kojom se maloqetniku izri~e kazna malo-
qetni~kog zatvora donosi se u obliku propisanom u
~lanu 291. ovog zakona.
^lan 375.
Tro{kovi postupka i imovinskopravni zahtjev
(1) Sudija za maloqetnike mo`e maloqetnika
obavezati na pla}awe tro{kova krivi~nog postupka i na
ispuwewe imovinskopravnog zahtjeva samo ako je malo-
qetniku izrekao kaznu maloqetni~kog zatvora.
(2) Ako je prema maloqetniku primijewena vaspitna
mjera, tro{kovi postupka padaju na teret buxetskih sred-
stava, a o{te}eni se radi ostvarivawa imovinsko-
pravnog zahtjeva upu}uje na parni~ni postupak.
5. Pravni lijekovi
^lan 376.
@alba protiv presude i rje{ewa
(1) Protiv presude kojom je maloqetniku izre~ena
kazna maloqetni~kog zatvora, protiv rje{ewa kojim je
maloqetniku izre~ena vaspitna mjera i protiv rje{ewa
o obustavqawu postupka (~lan 374. stav 2.) mogu izjaviti
`albu sva lica koja imaju pravo na `albu protiv presude
(~lan 299.) i to u roku od osam dana od dana prijema pre-
sude, odnosno rje{ewa.
(2) Branilac, tu`ilac, bra~ni odnosno, vanbra~ni
drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojilac,
staralac, brat, sestra i hranilac mogu izjaviti `albu u
korist maloqetnika i protiv wegove voqe.
(3) @alba protiv rje{ewa kojim se izri~e vaspitna
mjera koja se izdr`ava u ustanovi zadr`ava izvr{ewe
rje{ewa ako sudija za maloqetnike, u saglasnosti s
roditeqima maloqetnika, i po saslu{awu maloqetnika,
ne odlu~i druk~ije.
(4) Na sjednicu vije}a za maloqetnike (~lan 310.) uvi-
jek }e se pozvati maloqetnik i wegov branilac.
Nedolazak maloqetnika i wegovog branioca koji su
uredno obavije{teni o sjednici - ne spre~ava drugoste-
peni sud da odr`i sjednicu.
^lan 377.
Odluke vije}a za maloqetnike i zabrana
reformatio in peius
(1) Vije}e za maloqetnike mo`e preina~iti prvoste-
penu odluku i izre}i te`u mjeru maloqetniku - samo ako
je to predlo`eno u `albi tu`ioca.
(2) Ako prvostepenom odlukom nije izre~ena kazna
maloqetni~kog zatvora ili zavodska mjera, vije}e za
maloqetnike mo`e tu kaznu, odnosno mjeru izre}i samo
ako odr`i pretres. Maloqetni~ki zatvor u du`em tra-
jawu ili te`a zavodska mjera od one izre~ene prvoste-
penom odlukom, mo`e se izre}i i u sjednici drugoste-
penog vije}a.
^lan 378.
Ponavqawe krivi~nog postupka
Odredbe o ponavqawu krivi~nog postupka zavr{enog
pravnosna`nom presudom shodno se primjewuju i na pon-
avqawe postupka zavr{enog pravnosna`nim rje{ewem o
primjeni vaspitne mjere ili o obustavi postupka prema
maloqetniku.
6. Nadzor suda nad sprovo|ewem mjera
^lan 379.
Izvje{taj o pona{awu maloqetnika
(1) Uprava ustanove u kojoj se izvr{ava vaspitna
mjera prema maloqetniku du`na je da svaka dva mjeseca
dostavi sudu koji je izrekao vaspitnu mjeru izvje{taj o
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
pona{awu maloqetnika. Sudija za maloqetnike mo`e i
sam obilaziti maloqetnike smje{tene u ustanovi.
(2) Sudija za maloqetnike mo`e preko organa starate-
qstva pribaviti obavje{tewe o izvr{ewu ostalih vaspit-
nih mjera, a mo`e odrediti da to u~ini i odre|eno
stru~no lice (socijalni radnik, defektolog i dr.).
7. Obustava izvr{ewa i izmjena odluke
o vaspitnim mjerama
^lan 380.
Izmjena odluke i obustava izvr{ewa
(1) Kad su ispuweni zakonom propisani uslovi za
izmjenu odluke o izre~enoj vaspitnoj mjeri, odluku o
tome donosi sudija za maloqetnike koji je donio rje{ewe
o vaspitnoj mjeri ako sam na|e da je to potrebno ili na
prijedlog tu`ioca, upravnika ustanove ili organa
starateqstva kome je povjeren nadzor nad maloqetnikom.
(2) Prije dono{ewa odluke sudija za maloqetnike }e
saslu{ati tu`ioca, maloqetnika, roditeqa ili starate-
qa maloqetnika ili druga lica, a pribavi}e i potrebne
izvje{taje od ustanove u kojoj maloqetnik izdr`ava
zavodsku mjeru, od organa starateqstva ili drugih
organa i ustanova.
(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana donosi se i
odluka o obustavqawu izvr{ewa vaspitne mjere.
(4) Odluku o izmjeni vaspitne mjere ili o obus-
tavqawu izvr{ewa donosi sudija za maloqetnike.
Glava XXVII
POSTUPAK PROTIV PRAVNIH LICA
^lan 381.
Jedinstvenost postupka
(1) Zbog istog krivi~nog djela, protiv pravnog lica
se, u pravilu, pokre}e i vodi krivi~ni postupak zajedno
s postupkom protiv u~inioca.
(2) Postupak samo protiv pravnog lica se mo`e
pokrenuti, odnosno voditi kada protiv u~inioca
krivi~ni postupak nije mogu}e pokrenuti, odnosno vodi-
ti iz zakonom propisanih razloga ili ako je protiv wega
krivi~ni postupak ve} sproveden.
(3) U jedinstvenom postupku se protiv optu`enog
pravnog lica i optu`enog podi`e jedna optu`nica i
izri~e jedna presuda.
^lan 382.
Cjelishodnost pokretawa krivi~nog postupka
Tu`ilac mo`e odlu~iti da protiv pravnog lica ne
zahtijeva pokretawe krivi~nog postupka kada okolnosti
slu~aja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je dopri-
nos pravnog lica izvr{ewu krivi~nog djela bio nez-
natan ili pravno lice nema imovine ili ima tako malo
imovine da ne bi bila dovoqna ni za pokri}e tro{kova
postupka ili ako je protiv pravnog lica zapo~et
ste~ajni postupak ili kada je u~inilac krivi~nog djela
jedini vlasnik pravnog lica protiv kojeg bi se krivi~ni
postupak ina~e pokrenuo.
^lan 383.
Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku
(1) Svako pravno lice u krivi~nom postupku mora
imati svoga zastupnika, koji je ovla{}en za preduzimawe
svih radwi za koje je po ovom zakonu ovla{}en
osumwi~eni, odnosno optu`eni i osu|eni.
(2) Pravno lice u krivi~nom postupku mo`e imati
samo jednog zastupnika.
(3) Sud mora svaki put utvrditi identitet zastupni-
ka pravnog lica i wegovo ovla{}ewe za zastupawe.
104
^lan 384.
Odre|ivawe zastupnika
(1) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku je
onaj ko je ovla{}en zastupati pravno lice po zakonu,
aktu nadle`nog dr`avnog organa ili po statutu, aktu o
osnivawu ili drugom aktu pravnog lica.
(2) Zastupnik mo`e ovlastiti za zastupawe nekoga
drugog. Ovla{}ewe mora biti dato pismeno ili usmeno
na zapisnik kod suda.
(3) Kada je prije pravnosna`nog okon~awa krivi~nog
postupka pravno lice prestalo postojati, zastupnika }e
mu odrediti sud.
^lan 385.
Izuze}e zastupnika
(1) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku ne
mo`e biti lice koje je pozvano kao svjedok.
(2) Zastupnik pravnog lica u krivi~nom postupku ne
mo`e biti lice protiv kojeg te~e postupak zbog istog
krivi~nog djela, osim ako je jedini ~lan pravnog lica.
(3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana sud }e pozvati
pravno lice da nadle`ni organ tog pravnog lica u
odre|enom roku odredi drugog zastupnika i o tome pis-
meno obavijesti sud. U suprotnom }e zastupnika odredi-
ti sud.
^lan 386.
Dostavqawe pismena
Pismena, upu}ena pravnom licu, dostavqaju se
pravnom licu i zastupniku.
^lan 387.
Tro{kovi zastupnika
Tro{kovi zastupnika pravnog lica u krivi~nom
postupku su tro{kovi krivi~nog postupka. Tro{kovi za
zastupnika postavqenog na osnovu ~l. 383. i 384. ovog
zakona unaprijed se ispla}uju iz sredstava organa koji
vodi krivi~ni postupak samo ako pravno lice nema sred-
stava.
^lan 388.
Branilac pravnog lica u krivi~nom postupku
(1) Pravno lice mo`e, pored zastupnika, imati bran-
ioca.
(2) Pravno i fizi~ko lice, kao i osumwi~eni, odnos-
no optu`eni ne mogu imati istog branioca.
^lan 389.
Sadr`aj optu`nice
Optu`nica protiv pravnog lica u krivi~nom pos-
tupku, pored sadr`aja propisanih ovim zakonom, sadr`i
naziv pod kojim pravno lice, u skladu s propisima, nas-
tupa u pravnom prometu, sjedi{te pravnog lica, opis
krivi~nog djela i osnov odgovornosti pravnog lica.
^lan 390.
Saslu{awe i zavr{na rije~
(1) Na glavnoj raspravi se prvo saslu{ava optu`eni,
a potom zastupnik pravnog lica.
(2) Po zavr{enom dokazanom postupku, kao i
zavr{noj rije~i tu`ioca i o{te}enog, sudija, odnosno
predsjednik vije}a daje rije~ braniocu, zatim zastupniku
pravnog lica, te braniocu optu`enog i na kraju
optu`enom.
^lan 391.
Presuda pravnom licu
Pored sadr`aja propisanog u ~lanu 291. ovog zakona,
pisana presuda pravnom licu mora sadr`avati:
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravno lice u
skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i
sjedi{te pravnog lica, kao i ime i prezime zastupnika
pravnog lica koji je bio prisutan na glavnom pretresu,
b) u izreci presude - naziv pod kojim pravno lice u
skladu s propisima nastupa u pravnom prometu i
sjedi{te pravnog lica, kao i zakonski propis po kojem se
osu|uje, po kojem se osloba|a optu`be za to djelo ili po
kojem se optu`ba odbija.
^lan 392.
Mjera obezbje|ewa
(1) Za obezbje|ewe izvr{ewa kazne, oduzimawa
imovine ili oduzimawa imovinske koristi, sud mo`e, na
prijedlog tu`ioca, protiv pravnog lica u krivi~nom
postupku odrediti privremeno obezbje|ewe. U ovom
slu~aju shodno se primjewuju odredbe ~lana 112. ovog
zakona.
(2) Ako postoji opravdana bojazan da }e u okviru
optu`enog pravnog lica biti ponovqeno djelo i da }e za
wega biti odgovorno pravno lice ili se s izvr{ewem
djela prijeti, sud mo`e u istom postupku, osim mjera iz
stava 1. ovog ~lana, pravnom licu zabraniti obavqawe
jedne ili vi{e odre|enih djelatnosti na odre|eno vri-
jeme.
(3) Kada je protiv pravnog lica pokrenut krivi~ni
postupak, sud mo`e, na prijedlog tu`ioca ili po
slu`benoj du`nosti, zabraniti statusne promjene
pravnog lica koje bi za posqedicu imale brisawe
pravnog lica iz sudskog registra. Odluka o ovoj zabrani
se upisuje u sudski registar.
^lan 393.
Primjena ostalih odredbi ovog zakona
Ako druk~ije nije odre|eno, u krivi~nom postupku
protiv pravnog lica shodno se primjewuju odgovaraju}e
odredbe ovog zakona, ~ak i u slu~aju ako se postupak vodi
samo protiv pravnog lica.
Glava XXVIII
POSEBNE ODREDBE O IZRICAWU SUDSKE
OPOMENE
^lan 394.
Izricawe sudske opomene
(1) Sudska opomena izri~e se rje{ewem.
(2)Ukoliko u ovoj glavi nije {to druk~ije odre|eno,
odredbe ovog zakona koje se odnose na presudu kojom se
okrivqeni ogla{ava krivim primjewuju se shodno i na
rje{ewe o sudskoj opomeni.
^lan 395.
Sadr`aj rje{ewa o sudskoj opomeni
(1) Rje{ewe o sudskoj opomeni objavquje se odmah po
zavr{etku glavnog pretresa. Tom prilikom sudija }e
upozoriti okrivqenog da mu se za krivi~no djelo koje je
u~inio ne izri~e kazna, jer se o~ekuje da }e i sudska
opomena na wega dovoqno uticati da vi{e ne vr{i
krivi~na djela. Ako se rje{ewe o sudskoj opomeni
objavquje u odsustvu okrivqenog, sud }e ovakvo upo-
zorewe unijeti u obrazlo`ewe rje{ewa. Za odricawe od
prava na `albu i pismenu izradu rje{ewa shodno se
primjewuju odredbe ~lana 300. stav 3. i ~lana 295. stav 1.
ovog zakona.
(2) U izreci rje{ewa o sudskoj opomeni, pored li~nih
podataka o optu`enom, nave{}e se samo da se optu`enom
izri~e sudska opomena za djelo koje je predmet optu`be i
105
zakonski naziv krivi~nog djela. Izreka rje{ewa o sud-
skoj opomeni sadr`i podatke iz ~lana 291. stav 1. ta~. d)
i e) ovog zakona.
(3) U obrazlo`ewu rje{ewa sud }e iznijeti kojim se
razlozima rukovodio pri izricawu sudske opomene.
^lan 396.
Razlozi pobijawa rje{ewa o sudskoj opomeni
(1) Rje{ewe o sudskoj opomeni mo`e se pobijati iz
razloga navedenih u ~lanu 301. ta~. a) do v) ovog zakona,
kao i zbog toga {to nisu postojale okolnosti koje oprav-
davaju izricawe sudske opomene.
(2) Ako rje{ewe o sudskoj opomeni sadr`i odluku o
mjerama bezbjednosti, o oduzimawu imovinske koristi, o
tro{kovima krivi~nog postupka ili o imovinsko-
pravnom zahtjevu, ova odluka se mo`e pobijati iz razlo-
ga {to sud nije pravilno primjenio mjeru bezbjednosti
ili oduzimawe imovinske koristi, odnosno {to je
odluku o tro{kovima krivi~nog postupka ili imovin-
skopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredba-
ma.
^lan 397.
Povrede Krivi~nog zakona
Povreda Krivi~nog zakona u slu~aju izricawa sudske
opomene postoji, osim po pitawima navedenim u ~lanu
304. ta~. a) do g) ovog zakona, i kada je odlukom o sudskoj
opomeni, mjeri bezbjednosti ili oduzimawu imovinske
koristi prekora~eno ovla{}ewe koje sud ima po zakonu.
^lan 398.
Odluke drugostepenog suda
(1) Ako je `albu protiv rje{ewa o sudskoj opomeni
izjavio tu`ilac na {tetu optu`enog, drugostepeni sud
mo`e donijeti presudu kojom se optu`eni ogla{ava kriv-
im i osu|uje na kaznu ili kojom se izri~e uslovna osuda,
ako na|e da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlu~ne
~iwenice, i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u
obzir izricawe kazne ili uslovne osude.
(2) Povodom bilo ~ije `albe protiv rje{ewa o sud-
skoj opomeni, drugostepeni sud mo`e donijeti presudu
kojom se optu`ba odbija ili se optu`eni osloba|a od
optu`be, ako na|e da je prvostepeni sud pravilno utvr-
dio odlu~ne ~iwenice i da po pravilnoj primjeni zakona
dolazi u obzir izricawe jedne od ovih odluka.
(3) Kada postoje uslovi iz ~lana 319. ovog zakona,
drugostepeni sud }e donijeti rje{ewe kojim se odbija
`alba kao neosnovana i potvr|uje rje{ewe prvostepenog
suda o sudskoj opomeni.
G lava XXIX
POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA BEZBJEDNO-
STI, ZA ODUZIMAWE IMOVINSKE KORISTI
PRIBAVQENE KRIVI^NIM DJELOM I ZA
OPOZIVAWE USLOVNE OSUDE
^lan 399.
Prekid postupka u slu~aju nastupawa
du{evne bolesti
(1) Ako je kod optu`enog nakon izvr{ewa krivi~nog
djela nastupila takva du{evna bolest da nije sposoban
u~estvovati u postupku, sud }e rje{ewem, nakon psihija-
trijskog vje{ta~ewa, prekinuti postupak i optu`enog
uputiti organu nadle`nom za pitawa socijalnog
starawa.
(2) Kada se zdravstveno stawe optu`enog poboq{a u
mjeri da mo`e da u~estvuje u postupku, krivi~ni postu-
pak }e se nastaviti.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Ako tokom prekida postupka nastupi zastara
krivi~nog gowewa, sud }e postupiti u skladu s ~lanom
289. ta~ka |) ovog zakona.
^lan 400.
Postupak u slu~aju neura~unqivosti
(1) Ako je osumwi~eni u~inio djelo u stawu
neura~unqivosti, tu`ilac }e u optu`nici postaviti
prijedlog da sud utvrdi da je osumwi~eni u~inio
krivi~no djelo u stawu neura~unqivosti, kao i da se
predmet uputi organu nadle`nom za pitawa socijalnog
starawa, radi pokretawa odgovaraju}eg postupka.
(2) Ako u toku glavnog pretresa izvedeni dokazi
ukazuju da je optu`eni u~inio djelo u stawu
ura~unqivosti ili smawene ura~unqivosti ili bitno
smawene ura~unqivosti, tu`ilac }e odustati od podne-
senog prijedloga. U slu~aju ako se radi o smawenoj
ura~unqivosti ili bitno smawenoj ura~unqivosti,
tu`ilac }e predlo`iti izricawe mjere bezbjednosti
obaveznog psihijatrijskog lije~ewa, koja se izri~e uz
neku drugu krivi~nu sankciju.
(3) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, osumwi~eni,
odnosno optu`eni koji se nalazi u pritvoru ili psihija-
trijskoj ustanovi, ne}e se pustiti na slobodu, ve} }e sud
na prijedlog tu`ioca donijeti rje{ewe o privremenom
zadr`avawu do najvi{e 30 dana od dono{ewa tog
rje{ewa. Protiv ovoga rje{ewa `alba nije dopu{tena.
(4) Poslije podno{ewa prijedloga iz stava 1. ovog
~lana, osumwi~eni, odnosno optu`eni mora imati bran-
ioca.
^lan 401.
Postupak u slu~aju obaveznog lije~ewa
od zavisnosti
(1) O primjeni mjere bezbjednosti obaveznog lije~ewa
od zavisnosti sud odlu~uje po{to pribavi nalaz i
mi{qewe vje{taka. U svom nalazu i mi{qewu vje{tak
treba da se izjasni i o mogu}nostima za lije~ewe
optu`enog.
(2) Ako je pri izricawu uslovne osude u~iniocu
odre|eno lije~ewe na slobodi, a on se nije podvrgao
lije~ewu ili ga je samovoqno napustio, sud mo`e, po
slu`benoj du`nosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se
u~inilac lije~io ili je trebao da se lije~i, a po
saslu{awu tu`ioca i u~inioca, odrediti opozivawe
uslovne osude prinudno izvr{ewe mjere bezbjednosti
obaveznog lije~ewa od zavisnosti. Prije dono{ewa
odluke sud }e, po potrebi, pribaviti i mi{qewe qekara.
^lan 402.
Oduzimawe predmeta
(1) Predmeti koji se po Krivi~nom zakonu moraju
oduzeti, oduze}e se i kada se krivi~ni postupak ne
zavr{i presudom kojom se optu`eni progla{ava krivim,
ako to zahtijevaju interesi op{te bezbjednosti ili
razlozi morala, o ~emu se donosi posebno rje{ewe.
(2) Rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana donosi sud u
trenutku kad je postupak zavr{en, odnosno kad je obus-
tavqen.
(3) Rje{ewe o oduzimawu predmeta iz stava 1. ovog
~lana donosi sud i kada je u presudi kojom je optu`eni
progla{en krivim propu{teno da se donese takva odlu-
ka.
(4) Ovjereni prepis odluke o oduzimawu predmeta
dostavi}e se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.
(5) Protiv odluke iz st. 2. i 3. ovog ~lana vlasnik
predmeta ima pravo na `albu zbog nepostojawa zakonskog
osnova za oduzimawe predmeta.
106
^lan 403.
Oduzimawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom
(1) Imovinska korist pribavqena krivi~nim djelom
utvr|uje se u krivi~nom postupku po slu`benoj du`nosti.
(2) Tu`ilac je du`an prikupqati dokaze i izvi|ati
okolnosti koje su od va`nosti za utvr|ivawe imovinske
koristi pribavqene krivi~nim djelom.
(3) Ako je o{te}eni podnio imovinskopravni zahtjev
u pogledu povra}aja predmeta pribavqenih krivi~nim
djelom, odnosno u pogledu nov~anog iznosa koji odgovara
vrijednosti stvari, imovinska korist }e se utvr|ivati
samo u onom dijelu koji nije obuhva}en imovinskopravn-
im zahtjevom.
^lan 404.
Postupak oduzimawa imovinske koristi
pribavqene krivi~nim djelom
(1) Kada dolazi u obzir oduzimawe imovinske
koristi pribavqene krivi~nim djelom, lice na koje je
imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravnog
lica pozva}e se na glavni pretres radi saslu{awa. U
pozivu }e se upozoriti da }e se postupak provesti bez
wihovog prisustva.
(2) Predstavnik pravnog lica saslu{a}e se na
glavnom pretresu poslije optu`enog. Na isti na~in pos-
tupi}e se u odnosu na lice na koje je imovinska korist
prenesena, ako nije pozvano kao svjedok.
(3) Lice na koje je imovinska korist prenesena, kao i
predstavnik pravnog lica ovla{}en je da u vezi s
utvr|ivawem imovinske koristi predla`e dokaze i da,
po ovla{}ewu sudije, odnosno predsjednika vije}a,
postavqa pitawa optu`enom, svjedocima i vje{tacima.
(4) Iskqu~ewe javnosti na glavnom pretresu ne
odnosi se na lice na koje je imovinska korist prenesena,
kao i na predstavnika pravnog lica.
(5) Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi
u obzir oduzimawe imovinske koristi, prekinu}e glavni
pretres i pozva}e lice na koje je imovinska korist pre-
nesena, kao i predstavnika pravnog lica.
^lan 405.
Utvr|ivawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom
Sud }e visinu iznosa imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom utvrditi po slu`benoj ocjeni ako bi
weno utvr|ivawe bilo skop~ano sa nesrazmjernim
te{ko}ama ili sa znatnim odugovla~ewem postupka.
^lan 406.
Privremene mjere obezbje|ewa
Kada dolazi u obzir oduzimawe imovinske koristi
pribavqene krivi~nim djelom, sud }e po slu`benoj
du`nosti po odredbama koje va`e za izvr{ni postupak
odrediti privremene mjere obezbje|ewa. U takvom
slu~aju, shodno se primjewuju odredbe ~lana 112. stav 2.
ovog zakona.
^lan 407.
Sadr`aj odluke kojom se izri~e mjera oduzimawa
imovinske koristi
(1) Oduzimawe imovinske koristi pribavqene
krivi~nim djelom, sud mo`e izre}i u presudi kojom se
optu`eni ogla{ava krivim i u rje{ewu o sudskoj
opomeni ili u rje{ewu o primjeni vaspitne mjere, kao i
u postupku iz ~lana 400. ovog zakona.
(2) U izreci presude ili rje{ewa sud }e navesti koji
se predmet, odnosno nov~ani iznos oduzima.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(3) Ovjereni prepis presude, odnosno rje{ewa
dostavqa se i licu na koje je imovinska korist prenese-
na, kao i predstavniku pravnog lica, ako je sud izrekao
oduzimawe imovinske koristi od tog lica.
^lan 408.
Zahtjev za ponavqawe postupka u pogledu mjere
oduzimawa imovinske koristi
Lice iz ~lana 404. ovog zakona mo`e podnijeti zaht-
jev za ponavqawe krivi~nog postupka u pogledu odluke o
oduzimawu imovinske koristi pribavqene krivi~nim
djelom.
^lan 409.
Shodna primjena odredbi u pogledu `albe
Odredbe ~lana 300. st. 2. i 3. i ~l. 308. i 323. ovog
zakona shodno se primjewuju na `albu protiv odluke o
oduzimawu imovinske koristi.
^lan 410.
Shodna primjena ostalih odredbi zakona
Ako u odredbama ove glave nije {ta drugo
predvi|eno, u pogledu postupka za primjenu mjera bezb-
jednosti ili za oduzimawe imovinske koristi prib-
avqene krivi~nim djelom shodno se primjewuju ostale
odredbe ovog zakona.
^lan 411.
Postupak za opozivawe uslovne osude
(1) Kada je u uslovnoj osudi odre|eno da }e se kazna
izvr{iti ako osu|eni ne vrati imovinsku korist prib-
avqenu krivi~nim djelom, ne nadoknadi {tetu ili ne
ispuni druge obaveze, a osu|eni u odre|enom roku nije
ispunio te obaveze, sud }e sprovesti postupak za opozi-
vawe uslovne osude na prijedlog tu`ioca ili po
slu`benoj du`nosti.
(2) Sud je obavezan da zaka`e saslu{awe radi
utvr|ivawa ~iwenica na koje }e pozvati tu`ioca,
osu|enog i o{te}enog.
(3) Ako sud utvrdi da osu|eni nije ispunio obavezu
koja mu je bila odre|ena presudom, donije}e presudu
kojom }e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se
utvr|ena kazna izvr{i, ili odrediti novi rok za
ispuwewe obaveze, ili ukinuti taj uslov. Ako sud na|e da
nema osnova za dono{ewe koje od tih odluka, rje{ewem }e
obustaviti postupak za opozivawe uslovne osude.
Glava XXX
POSTUPAK ZA DONO[EWE ODLUKE O BRISAWU
OSUDE ILI PRESTANKU MJERA BEZBJEDNOSTI
I PRAVNIH POSQEDICA OSUDE
^lan 412.
Rje{ewe o brisawu osude
(1) Kada po zakonu brisawe osude nastupa protekom
odre|enog vremena i pod uslovom da osu|eni u tom vre-
menu ne u~ini novo krivi~no djelo, rje{ewe o brisawu
osude donosi po slu`benoj du`nosti organ nadle`an za
vo|ewe kaznene evidencije.
(2) Prije dono{ewa rje{ewa o brisawu osude
izvr{i}e se potrebna provjeravawa, a naro~ito }e se
prikupiti podaci o tome da li je protiv osu|enog u toku
krivi~ni postupak za neko novo krivi~no djelo u~iweno
prije isteka roka predvi|enog za brisawe osude.
^lan 413.
Prijedlog osu|enog za brisawe osude
(1) Ako nadle`ni organ ne donese rje{ewe o brisawu
osude, osu|eni mo`e tra`iti da se utvrdi da je brisawe
osude nastupilo po zakonu.
107
(2) Ako nadle`ni organ ne postupi po zahtjevu
osu|enog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva,
osu|eni mo`e tra`iti da sud donese rje{ewe o brisawu
osude.
^lan 414.
Sudsko brisawe uslovne osude
Ako uslovna osuda ne bude opozvana ni poslije jedne
godine od dana prestanka vremena provjeravawa, sud }e
donijeti rje{ewe kojim se utvr|uje brisawe uslovne
osude. Ovo rje{ewe dostavi}e se osu|enom, tu`iocu i
organu nadle`nom za vo|ewe kaznene evidencije.
^lan 415.
Postupak brisawa osude na osnovu sudske odluke
(1) Postupak za brisawe osude na osnovu sudske
odluke pokre}e se na molbu osu|enog.
(2) Molba se podnosi sudu.
(3) Sudija koji za to bude odre|en zakaza}e i provesti
saslu{awe tu`ioca i osu|enog.
(4) Sud mo`e o pona{awu osu|enog zatra`iti
izvje{taj od policijskog organa, a mo`e takav izvje{taj
tra`iti i od uprave ustanove u kojoj je osu|eni
izdr`avao kaznu.
(5) Protiv odluke suda po molbi za brisawe osude
`albu mogu izjaviti podnosilac `albe i tu`ilac.
(6) Ako sud odbije molbu zato {to osu|eni svojim
pona{awem nije zaslu`io brisawe osude, osu|eni mo`e
molbu ponoviti po isteku jedne godine od dana pravnos-
na`nosti rje{ewa o odbijawu molbe.
^lan 416.
Uvjerewe na osnovu kaznene evidencije
U uvjerewu koje se gra|anima daje na osnovu kaznene
evidencije, ne smeju se spomiwati brisana osuda i
brisane pravne posqedice.
^lan 417.
Molba i postupak prestanka mjere bezbjednosti
(1) Molba za prestanak primjene mjera bezbjednosti
propisanih Krivi~nim zakonom podnosi se sudu koji je
sudio u prvom stepenu.
(2) Sudija koji za to bude odre|en }e prethodno ispi-
tati je li proteklo potrebno vrijeme po zakonu, a zatim
}e zakazati i sprovesti saslu{awe radi utvr|ivawa
~iwenica na koje se podnosilac molbe poziva. Sudija }e
pozvati tu`ioca i podnosioca molbe.
(3) Sudija iz stava 2. ovog ~lana mo`e zahtijevati
izvje{taj o pona{awu osu|enog od policijskog organa,
odnosno ustanove u kojoj je osu|eni izdr`avao kaznu.
(4) U slu~aju odbijawa molbe, nova molba se ne mo`e
podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana
pravnosna`nosti rje{ewa o odbijawu ranije molbe.
Glava XXXI
POSTUPAK ZA PRU@AWE ME\UNARODNE
PRAVNE POMO]I I IZVR[EWE ME\UNARO-
DNIH UGOVORA U KRIVI^NOPRAVNIM
STVARIMA
^lan 418.
Op{ta odredba
Me|unarodna krivi~nopravna pomo} vr{i se po
odredbama ovog zakona, ukoliko zakonom Bosne i
Hercegovine ili me|unarodnim ugovorom nije {to drugo
odre|eno.
^lan 419.
Upu}ivawe molbe za pravnu pomo}
Molba suda, odnosno tu`ioca za pravnu pomo} u
krivi~nim predmetima dostavqa se inostranim organi-
ma diplomatskim putem tako da sud, odnosno tu`ilac
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
molbu dostavqa preko Ministarstva pravde Republike
Srpske, koje ih dostavqa Ministarstvu pravde Bosne i
Hercegovine. Na isti na~in dostavqa se doma}im
sudovima molba inostranog organa za pravnu pomo} od
sudova u Republici Srpskoj.
^lan 420.
Postupawe po molbi stranog organa
(1) Kada Ministarstvo pravde Republike Srpske
primi molbu stranog organa za pravnu pomo}, du`no je
molbu dostaviti nadle`nom tu`iocu.
(2) O dozvoqenosti i na~inu izvr{ewa radwe koja je
predmet molbe inostranog organa odlu~uje sud, odnosno
tu`ilac po doma}im propisima.
^lan 421.
Izvr{ewe krivi~ne presude inostranog suda
(1) Sud ne}e postupiti po molbi inostranog organa
kojom se tra`i izvr{ewe krivi~ne presude inostranog
suda.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, sud }e
izvr{iti pravnosna`nu presudu u odnosu na sankciju
koju je izrekao inostrani sud ako je to predvi|eno
me|unarodnim ugovorom i ako sankciju izrekne i doma}i
sud prema krivi~nom zakonodavstvu Republike Srpske.
(3) Nadle`ni sud donosi presudu u vije}u iz ~lana 24.
stav 5. ovog zakona.
(4) Mjesna nadle`nost suda odre|uje se prema posqed-
wem prebivali{tu osu|enog lica u Republici Srpskoj, a
ako osu|eno lice nije imalo prebivali{te u Republici
Srpskoj - prema mjestu ro|ewa. Ako osu|eno lice nije
imalo prebivali{te, niti je ro|eno u Republici
Srpskoj, Vrhovni sud }e odrediti jedan od stvarno
nadle`nih sudova u Republici Srpskoj pred kojim }e se
sprovesti postupak.
(5) Stvarno nadle`an sud je sud odre|en zakonom.
(6) U izreku presude iz stava 3. ovog ~lana sud }e uni-
jeti potpunu izreku i naziv suda iz inostrane presude i
izre}i }e sankciju. U obrazlo`ewu presude iznije}e
razloge kojima se rukovodio prilikom izricawa sankcija.
(7) Protiv presude iz stava 6. ovog ~lana mogu izjav-
iti `albu tu`ilac i osu|eni ili wegov branilac, shod-
no odredbama ovog zakona.
(8) Ako strani dr`avqanin osu|en od doma}eg suda
ili lice ovla{}eno ugovorom podnese molbu prvoste-
penom sudu da osu|eni izdr`ava kaznu u svojoj zemqi, sud
}e postupiti po me|unarodnom ugovoru.
^lan 422.
Centralizacija podataka
O krivi~nim djelima pravqewa i stavqawa u opticaj
falsifikovanog novca, neovla{}ene proizvodwe,
prera|ivawa i prodaje opojnih droga i otrova, trgovine
bijelim robqem, proizvodwe i rasturawa pornograf-
skih spisa, kao i o drugim krivi~nim djelima u pogledu
kojih se me|unarodnim ugovorima predvi|a central-
izacija podataka, sud pred kojim se vodi krivi~ni pos-
tupak du`an je da, bez odlagawa, dostavi nadle`nom min-
istarstvu Bosne i Hercegovine podatke o krivi~nom
djelu i u~iniocu, a prvostepeni sud - i pravnosna`nu
presudu. Kad je u pitawu krivi~no djelo prawa novca ili
se radi o krivi~nom djelu u vezi sa prawem novca,
podaci se moraju, bez odlagawa, dostaviti i organu
Bosne i Hercegovine nadle`nom za spre~avawe prawa
novca.
^lan 423.
Ustupawe krivi~nog gowewa stranoj dr`avi
(1) Ako je na teritoriji Republike Srpske krivi~no
djelo izvr{io stranac koji ima prebivali{te u stranoj
dr`avi, toj dr`avi se mogu, van uslova predvi|enih za
108
izru~ewe osumwi~enih, odnosno optu`enih, ustupiti
svi krivi~ni spisi radi krivi~nog gowewa i su|ewa,
ako se strana dr`ava tome ne protivi.
(2) Ustupawe krivi~nog gowewa i su|ewe nije
dopu{teno ako se wime stranac mo`e izlo`iti
nepravednom postupku, nehumanom i poni`avaju}em pos-
tupawu ili ka`wavawu.
(3) Do potvr|ivawa optu`nice, odluku o ustupawu
donosi nadle`ni tu`ilac. Nakon podizawa optu`nice, a
do ustupawa predmeta sudiji, odnosno vije}u u svrhu
zakazivawa glavnog pretresa - odluku donosi sudija za
prethodno saslu{awe, na prijedlog tu`ioca.
(4) Ustupawe se mo`e dopustiti za krivi~na djela za
koja je predvi|ena kazna zatvora do 10 godina, kao i za
krivi~na djela ugro`avawa javnog saobra}aja.
(5) Ako je o{te}eni dr`avqanin Republike Srpske,
odnosno Bosne i Hercegovine, ustupawe nije dopu{teno
ako se on tome protivi, osim ako je dato obezbje|ewe za
ostvarivawe wegovog imovinskopravnog zahtjeva.
^lan 424.
Preuzimawe krivi~nog gowewa
(1) Zahtjev strane dr`ave da se u Republici Srpskoj
preuzme gowewe dr`avqanina Republike Srpske, odnos-
no Bosne i Hercegovine ili lica koje ima prebivali{te
u Republici Srpskoj za krivi~no djelo izvr{eno u inos-
transtvu, dostavqa se sa spisima nadle`nom tu`iocu na
~ijem podru~ju to lice ima prebivali{te.
(2) Ako je nadle`nom organu strane dr`ave podnesen
imovinskopravni zahtjev, postupi}e se kao da je taj zaht-
jev podnesen nadle`nom sudu.
(3) O odluci kojom se odbija preuzimawe krivi~nog
gowewa, kao i o pravnosna`noj odluci donesenoj u
krivi~nom postupku, obavijesti}e se strana dr`ava koja
je uputila zahtjev.
Glava XXXII
POSTUPAK ZA NAKNADU [TETE, REHABIL-
ITACIJU I OSTVARIVAWE DRUGIH PRAVA
LICA BEZ OSNOVA OSU\ENIH I NEOSNOVANO
LI[ENIH SLOBODE
^lan 425.
Naknada {tete zbog neopravdane osude
(1) Pravo na naknadu {tete zbog neopravdane osude
ima lice prema kome je bila pravnosna`no izre~ena
krivi~na sankcija ili koje je ogla{eno krivim, a
oslobo|eno od kazne, a kasnije je povodom vanrednog
pravnog lijeka novi postupak pravnosna`no obustavqen
ili je pravnosna`nom presudom oslobo|en od optu`be,
ili je optu`ba odbijena, osim u sqede}im slu~ajevima:
a) ako je do obustave postupka ili dono{ewa presude
kojom se optu`ba odbija do{lo zbog toga {to je u novom
postupku tu`ilac odustao od gowewa, a do odustanka je
do{lo na osnovu sporazuma sa osumwi~enim, odnosno
optu`enim;
b) ako je u novom postupku presudom optu`ba
odba~ena zbog nenadle`nosti suda, a ovla{}eni tu`ilac
nije preduzeo gowewe pred nadle`nim sudom.
(2) Osu|eni nema pravo na naknadu {tete ako je svojim
la`nim priznawem ili na drugi na~in namjerno
prouzrokovao svoju osudu, osim ako je na to bio
prinu|en.
(3) U slu~aju osude za krivi~na djela u sticaju, pravo
na naknadu {tete mo`e se odnositi i na pojedina
krivi~na djela u pogledu kojih su ispuweni uslovi za
priznawe naknade.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
^lan 426.
Zastarjelost potra`ivawa za naknadu {tete
(1) Pravo na naknadu {tete zastarijeva protekom tri
godine od dana pravnosna`nosti prvostepene presude
kojom je okrivqeni oslobo|en od optu`be ili kojom je
optu`ba odbijena, odnosno pravnosna`nosti prvoste-
penog rje{ewa kojim je postupak obustavqen, a ako je
povodom `albe rje{avao vi{i sud - od dana prijema
odluke vi{eg suda.
(2) Prije podno{ewa sudu tu`be za naknadu {tete,
o{te}eni je du`an da se sa svojim zahtjevom obrati
Ministarstvu pravde, radi postizawa sporazuma o pos-
tojawu {tete i vrsti i visini naknade.
(3) U slu~aju iz ~lana 425. stav 1. ta~ka b) ovog zakona,
o zahtjevu se mo`e rje{avati samo ako ovla{}eni
tu`ilac nije preduzeo gowewe pred nadle`nim sudom u
roku od tri mjeseca od dana prijema pravnosna`ne pre-
sude.
^lan 427.
Podno{ewe tu`be nadle`nom sudu
za naknadu {tete
(1) Ako zahtjev za naknadu {tete ne bude usvojen ili
po wemu Ministarstvo pravde ne donese odluku u roku od
tri mjeseca od dana podno{ewa zahtjeva, o{te}eni mo`e
kod nadle`nog suda podnijeti tu`bu za naknadu {tete.
Ako je postignut sporazum samo u pogledu dijela zahtjeva,
o{te}eni mo`e tu`bu podnijeti u pogledu ostatka zaht-
jeva.
(2) Dok traje postupak iz stava 1. ovog ~lana, ne te~e
zastarjelost predvi|ena u ~lanu 426. stav 1. ovog zakona.
(3) Tu`ba za naknadu {tete podnosi se protiv
Republike Srpske.
^lan 428.
Pravo nasqednika na naknadu {tete
(1) Nasqednici nasqe|uju pravo o{te}enog lica na
naknadu imovinske {tete. Ako je o{te}eni ve} stavio
zahtjev, nasqednici mogu nastaviti postupak samo u
granicama ve} postavqenog zahtjeva za naknadu {tete.
(2) Nasqednici o{te}enog lica mogu poslije wegove
smrti nastaviti postupak za naknadu {tete, odnosno
pokrenuti postupak ako je o{te}eno lice umrlo prije
isteka roka zastarjelosti a zahtjeva se nije odreklo.
^lan 429.
Lica kojima pripada pravo na naknadu {tete
(1) Pravo na naknadu {tete pripada i licu:
a) koje je bilo u pritvoru, a nije do{lo do pokretawa
krivi~nog postupka, ili je postupak obustavqen
pravnosna`nim rje{ewem, ili je pravnosna`nom presu-
dom oslobo|eno od optu`be ili je optu`ba odbijena;
b) koje je izdr`avalo kaznu li{ewa slobode, a
povodom ponavqawa krivi~nog postupka izre~ena mu je
kazna li{ewa slobode u kra}em trajawu od kazne koju je
izdr`alo ili je izre~ena krivi~na sankcija koja se ne
sastoji u li{ewu slobode ili je ogla{eno krivim, a
oslobo|eno od kazne;
v) koje je usqed gre{ke ili nezakonitog rada organa
neosnovano li{eno slobode, ili je zadr`ano du`e u
pritvoru ili ustanovi za izdr`avawe kazne ili mjere;
g) koje je u pritvoru provelo du`e nego {to traje
kazna zatvora na koju je osu|eno.
(2) Licu koje je po ~lanu 196. ovog zakona li{eno slo-
bode, bez zakonskog osnova, pripada pravo na naknadu
{tete ako protiv wega nije odre|en pritvor, niti mu je
vrijeme za koje je li{eno slobode ura~unato u izre~enu
kaznu za krivi~no djelo ili za prekr{aj.
109
(3) Naknada {tete ne pripada licu koje je svojim
nedopu{tenim postupcima prouzrokovalo li{ewe slo-
bode. U slu~ajevima iz ta~ke 1. stava 1. ovog ~lana
iskqu~eno je pravo na naknadu {tete iako su postojale
okolnosti iz ~lana 425. stav 1. ta~. a) i b) ili ako je pos-
tupak obustavqen na osnovu ~lana 207. ovog zakona.
(4) U postupku za naknadu {tete u slu~ajevima iz st. 1.
i 2. ovog ~lana, shodno }e se primjewivati odredbe ove
glave.
^lan 430.
Naknada {tete licu prouzrokovane sredstvima
javnog informisawa
(1) Ako je slu~aj na koji se odnosi neopravdana osuda
ili neosnovano li{ewe slobode nekog lica prikazivan u
sredstvu javnog informisawa i time bio povrije|en
ugled tog lica, sud }e, na wegov zahtjev, objaviti u nov-
inama ili drugom sredstvu javnog informisawa
saop{tewe o odluci iz koje proizlazi neopravdanost
ranije osude, odnosno neosnovanost li{ewa slobode.
Ako slu~aj nije prikazivan u sredstvu javnog informi-
sawa, ovakvo saop{tewe }e se, na zahtjev tog lica,
dostaviti dr`avnom organu, preduze}u ili drugom
pravnom licu u kojem lice radi, a ako je to za wegovu
rehabilitaciju potrebno - politi~koj stranci ili
udru`ewu gra|ana.
(2) Poslije smrti osu|enog lica pravo na podno{ewe
ovog zahtjeva pripada wegovom bra~nom odnosno van-
bra~nom drugu, djeci, roditeqima, bra}i i sestrama.
(3) Zahtjev iz stava 1. ovog ~lana mo`e se podnijeti i
ako nije stavqen zahtjev za naknadu {tete.
(4) Nezavisno od uslova predvi|enih u ~lanu 425.
ovog zakona, zahtjev iz stava 1. ovog ~lana mo`e se pod-
nijeti i kad je povodom vanrednog pravnog lijeka izmi-
jewena pravna kvalifikacija djela, ako je usqed pravne
kvalifikacije u ranijoj presudi bio te`e povrije|en
ugled osu|enog lica.
(5) Zahtjev iz st. 1. do 3. ovog ~lana podnosi se u roku
od {est mjeseci (~lan 426. stav 1.) sudu koji je u
krivi~nom postupku sudio u prvom stepenu. O zahtjevu
odlu~uje vije}e (~lan 24. stav 5). Prilikom rje{avawa o
zahtjevu, shodno se primjewuju odredbe ~lana 425. stav 2.
i ~lana 429. stav 3. ovog zakona.
^lan 431.
Rehabilitacija
Sud koji je u krivi~nom postupku sudio u prvom ste-
penu donije}e po slu`benoj du`nosti rje{ewe kojim se
poni{tava upis neopravdane osude u kaznenoj evidenci-
ji. Rje{ewe se dostavqa organu nadle`nom za vo|ewe
kaznene evidencije. O poni{tenom upisu ne smeju se
nikom davati podaci iz kaznene evidencije.
^lan 432.
Zabrana upotrebe podataka
Lice koje na bilo koji na~in do|e do podataka koji se
odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano li{ewe
slobode, ne mo`e upotrijebiti podatke na na~in koji bi
bio od {tete za rehabilitaciju lica protiv koga je vo|en
krivi~ni postupak.
^lan 433.
Pravo na naknadu {tete o{te}enog po osnovu
radnog odnosa
(1) Licu kome je zbog neopravdane osude ili neosno-
vanog li{ewa slobode prestao radni odnos ili svojstvo
osiguranika socijalnog osigurawa, priznaje se radni
sta`, odnosno sta` osigurawa kao da je bilo na radu za
vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog
li{ewa slobode sta` izgubilo. U sta` se ura~unava i
vrijeme nezaposlenosti do koje je do{lo zbog neoprav-
dane osude ili neosnovanog li{ewa slobode, a koja nije
nastala krivicom tog lica.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Prilikom svakog rje{avawa o pravu na koje uti~e
du`ina radnog sta`a, odnosno sta`a osigurawa,
dr`avni organ, preduze}e ili drugo pravno lice uze}e u
obzir sta` priznat odredbom stava 1. ovog ~lana.
(3) Ako dr`avni organ, preduze}e ili drugo pravno
lice iz stava 2. ovog ~lana ne uzme u obzir sta` priznat
odredbom stava 1. ovog ~lana, o{te}eno lice mo`e zahti-
jevati da sud naveden u ~lanu 427. stav 1. ovog zakona
utvrdi da je priznavawe ovog vremena nastupilo po
zakonu. Tu`ba se podnosi protiv dr`avnog organa, pre-
duze}a ili drugog pravnog lica koje osporava priznati
sta` i protiv Republike Srpske (~lan 427. stav 3).
(4) Na zahtjev dr`avnog organa, preduze}a ili drugog
pravnog lica kod kojeg se pravo iz stava 2. ovog ~lana
ostvaruje, isplati}e se iz buxetskih sredstava (~lan 427.
stav 3.) propisani doprinos za vrijeme za koje je odred-
bom stava 1. ovog ~lana sta` priznat.
(5) Sta` osigurawa priznat odredbom stava 1. ovog
~lana u cjelini se ura~unava u penzijski sta`.
Glava XXXIII
POSTUPAK ZA IZDAVAWE POTJERNICE
I OBJAVE
^lan 434.
Tra`ewe adrese
Ako se ne zna prebivali{te ili boravi{te
osumwi~enog, odnosno optu`enog, kada je to po odredba-
ma ovog zakona neophodno, tu`ilac ili sud zatra`iti od
policijskog organa da osumwi~enog, odnosno optu`enog
potra`e i da tu`ioca odnosno sud obavijeste o wegovoj
adresi.
^lan 435.
Uslovi za izdavawe potjernice
(1) Izdavawe potjernice mo`e se narediti kad se
osumwi~eni, odnosno optu`eni protiv kojeg je pokrenut
krivi~ni postupak zbog krivi~nog djela za koje se po
zakonu mo`e izre}i kazna zatvora od tri godine ili te`a
kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za wegovo
dovo|ewe ili rje{ewe o odre|ivawu pritvora.
(2) Izdavawe potjernice nare|uje sud.
(3) Izdavawe potjernice naredi}e se i u slu~aju bjek-
stva osu|enog iz ustanove u kojoj izdr`ava kaznu, bez
obzira na visinu kazne, ili bjekstva iz ustanove u kojoj
izdr`ava zavodsku mjeru vezanu s li{ewem slobode.
Naredbu, u tom slu~aju, izdaje rukovodilac ustanove.
(4) Naredba suda ili rukovodioca ustanove za
izdavawe potjernice dostavqa se policijskim organima,
radi izvr{ewa.
^lan 436.
Izdavawe objave
(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima
koji su u vezi s krivi~nim djelom, ili ove predmete treba
prona}i, a naro~ito ako je to potrebno radi ustanovqe-
wa istovjetnosti prona|enog nepoznatog le{a, naredi}e
se izdavawe objave kojom }e se zatra`iti da se podaci
ili obavje{tewa dostave organu koji vodi postupak.
(2) Policijski organi mogu objavqivati i
fotografiju le{a ili nestalog lica ako postoje osnovi
sumwe da je do smrti, odnosno nestanka tog lica, do{lo
usqed krivi~nog djela.
^lan 437.
Povla~ewe potjernice ili objave
Organ koji je naredio izdavawe potjernice ili objave
du`an je da je odmah povu~e kad se prona|e tra`eno lice
ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivi~nog
gowewa ili izvr{ewa kazne ili drugi razlozi zbog kojih
potjernica ili objava nije vi{e potrebna.
110
^lan 438.
Ko raspisuje potjernicu ili objavu
(1) Potjernicu i objavu raspisuje nadle`ni policijs-
ki organ koga odre|uje sud u svakom pojedinom slu~aju,
odnosno ustanova iz koje je pobjeglo lice sa izdr`avawa
kazne ili zavodske mjere.
(2) Ako je vjerovatno da se lice za kojim je izdata pot-
jernica nalazi u inostranstvu, nadle`no ministarstvo
Bosne i Hercegovine mo`e raspisati i me|unarodnu pot-
jernicu.
Glava XXXIV
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 439.
Nedovoqan broj sudija
(1) Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu
zbog nedovoqnog broja sudija ne mo`e obrazovati vije}e
predvi|eno u ~lanu 24. stav 5. ovog zakona, poslove iz
nadle`nosti tog vije}a vr{i}e vije}e neposredno vi{eg
suda, ako odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana nije druk~ije
odre|eno.
(2) Poslije predaje optu`nice, pritvor odre|uje ili
ukida, po saslu{awu tu`ioca, predsjednik vije}a, odnos-
no sudija, a na glavnom pretresu - vije}e.
(3) Sudija prvostepenog suda donosi odluku o zahtje-
vu za ponavqawe postupka (~lan 336. stav 1.).
^lan 440.
Rje{avawe vanrednih pravnih lijekova
U postupcima u kojim je do stupawa na snagu ovog
zakona podnesen zahtjev za vanredno preispitivawe
pravnosna`ne presude ili zahtjev za vanredno ubla`ewe
kazne, postupak }e se nastaviti i zavr{iti po odredbama
Zakona o krivi~nom postupku (“Slu`beni list SFRJ”
br.26/86, 74/87, 57/89 i 3/90), kao i prema izmjenama i dop-
unama ovog zakona objavqenim u “Slu`benom glasniku
Republike Srpske” br. 4/93, 26/93, 14/94, 6/97 i 61/01.
^lan 441.
Ra~unawe rokova
(1) Ako je na dan stupawa na snagu ovog zakona bio u
toku neki rok, taj rok }e se ra~unati po odredbama ovog
zakona, osim ako je dotada{wi rok du`i.
(2) Odredbe ~lana 194. st. 2. i 3. ovog zakona o
rokovima trajawa pritvora primjewuju se u predmetima
zapo~etim nakon stupawa na snagu ovog zakona.
^lan 442.
Rje{avawe predmeta primqenih u rad
(1) Postupci u krivi~nim predmetima primqenim u
rad kod sudova prije stupawa na snagu ovog zakona nas-
tavi}e se po odredbama ovog zakona, osim ako odredbama
ovog ~lana nije druk~ije odre|eno.
(2) Predmeti istrage iz stava 1. ovog ~lana dostavi}e
se tu`iocu odmah, a ako je u toku izvr{ewe pojedinih
istra`nih radwi - u roku od osam dana od dana stupawa
na snagu ovog zakona.
(3) Postupci u predmetima iz stava 1. ovog ~lana u
kojima je optu`nica stupila na pravnu snagu nastavi}e
se po dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove
glave nije druk~ije odre|eno.
(4) Predmete iz nadle`nosti Suda Bosne i
Hercegovine primqene u rad kod sudova do stupawa na
snagu ovog zakona, u kojima je optu`nica stupila na
pravnu snagu, dovr{i}e ti sudovi po dosada{wim
propisima. Predmete iz nadle`nosti Suda Bosne i
Hercegovine primqene u rad kod sudova, odnosno
tu`ila{tava u kojima optu`nica nije stupila na pravnu
snagu, dovr{i}e ti sudovi po odredbama ovog zakona,
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
osim ako Sud Bosne i Hercegovine, po slu`benoj
du`nosti ili na obrazlo`eni prijedlog stranaka ili
branioca, ne odlu~i da preuzme takav predmet.
(5) Ako je sud Bosne i Hercegovine vo|ewe postupka
iz svoje nadle`nosti prenio sudu na ~ijem je podru~ju
krivi~no djelo izvr{eno ili poku{ano, taj sud }e pri-
hvatiti dokaze prikupqene u toku istrage i sudskog
obezbje|ewa dokaza u skladu sa ovim zakonom.
(6) Postupke u predmetima iz stava 3. ovog ~lana u
kojima je podnesen optu`ni prijedlog dovr{i}e sudovi
po dosada{wim propisima, osim ako odredbama ove
glave nije druk~ije odre|eno.
(7)Predmete primqene u rad kod vi{ih sudova do stu-
pawa na snagu ovog zakona u kojima }e do}i do izmjene u
pravnoj ocjeni krivi~nog djela ili do izmjene stvarne
nadle`nosti suda, dovr{i}e ti sudovi.
^lan 443.
Pravo privatnog tu`ioca i o{te}enog
kao tu`ioca
(1) Krivi~ni postupak za krivi~na djela za koja se
prije stupawa na snagu ovog zakona krivi~no gowewe
preduzelo po privatnoj tu`bi ili po optu`nici, odno-
sno optu`nom prijedlogu o{te}enog kao tu`ioca, }e se
nastaviti po dosada{wim propisima, osim ako odredba-
ma ove glave nije druk~ije propisano.
(2) Istragu u predmetima iz stava 1. ovog ~lana sud }e
rje{ewem prekinuti i o tome u roku od osam dana obavi-
jestiti o{te}enog kao tu`ioca. O{te}eni ima pravo u
roku od osam dana od kada je primio izvje{taj podnijeti
prijedlog uredu tu`ioca radi preuzimawa gowewa. Ako
tu`ilac ne preuzme gowewe u roku od 15 dana od dana
podno{ewa prijedloga, o tome }e obavijestiti sud, koji
}e postupak rje{ewem obustaviti.
^lan 444.
Mogu}nost su|ewa u odsustvu
(1) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona done-
seno rje{ewe o su|ewu u odsustvu, postupak }e se
rje{ewem prekinuti. Kad prestanu smetwe koje su
prouzrokovale prekid postupka, postupak }e se nastavi-
ti po ovom zakonu.
(2) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona
optu`enom su|eno u odsustvu i donesena presuda, postu-
pak }e se dovr{iti po dosada{wim propisima, osim ako
odredbama ove glave nije druk~ije propisano.
^lan 445.
Rje{avawe po zahtjevu za za{titu zakonitosti
(1) U postupcima u kojima je do stupawa na snagu ovog
zakona podnesen zahtjev za za{titu zakonitosti ili je
111
bio u toku rok za podno{ewe zahtjeva za za{titu zakoni-
tosti i u tom roku izjavqen zahtjev za za{titu zakoni-
tosti, postupak }e se nastaviti i dovr{iti u skladu sa
dosada{wim propisima.
(2) Glavni republi~ki tu`ilac mo`e podnijeti za-
htjev za za{titu zakonitosti u istom roku koji prema
dosada{wim propisima va`i za osu}enog i wegovog
branioca.
(3) Ako se nakon stupawa na snagu ovog zakona
povodom `albe ili vanrednog pravnog lijeka ukine pre-
suda, postupak }e se nastaviti i dovr{iti u skladu sa
odredbama ~lana 442. st. 3. i 5. ovog zakona.
^lan 446.
Ovla{}ewa sudske policije
Do otpo~iwawa sa radom sudske policije, ovla{}ewa
sudske policije, predvi|ena u ovom zakonu, izvr{ava}e
policijski organi.
^lan 447.
Nemogu}nost ponavqawa postupka
(1) Pravo na ponavqawe krivi~nog postupka
pravnosna`no dovr{enog prije 1. januara 1954. godine
bi}e ure|eno posebnim zakonom. Do tada ostaje na snazi
~lan 6. Uvodnog zakona za Zakonik o krivi~nom postupku
(“Slu`beni list FNRJ”, broj 40/53).
(2) U pogledu naknade {tete neopravdano osu|enim i
neosnovano li{enim slobode, odredba ~lana 7. Uvodnog
zakona za Zakonik o krivi~nom postupku (“Slu`beni
list FNRJ”, broj 40/53), primjewuje se i poslije stupawa
na snagu ovog zakona, osim ako se druk~ije predvidi
zakonom iz stava 1. ovog ~lana.
^lan 448.
Podzakonski propisi
Podzakonski propisi predvi|eni ovim zakonom
donije}e se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupawa
na snagu ovog zakona.
^lan 449.
Prestanak va`ewa dosada{weg zakona
Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da se
primjewuje na teritoriji Republike Srpske Zakon o
krivi~nom postupku - Pre~i{}eni tekst (“Slu`beni
list SFRJ”, br. 26/86, 74/87, 57/89 i 3/90). Istog dana
prestaju da va`e izmjene i dopune ovog zakona, objavqene
u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”, br. 4/93,
26/93, 14/94, 6/97 i 61/01.
^lan 450.
Stupawe na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
ZAKON
O ZA[TITI SVJEDOKA U KRIVI^NOM POSTUPKU
Glava I
OP[TE ODREDBE
^lan 1.
Svrha zakona
Ovim zakonom se ure|uju mjere koje obezbje|uju
za{titu svjedoka pod prijetwom i ugro`enih svjedoka u
krivi~nim postupcima, koje vode sudovi ili tu`ioci u
Republici Srpskoj za krivi~na djela koja su u
nadle`nosti sudova.
^lan 2.
Definicije
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju zna~ewe
koje proizlazi iz Zakona o krivi~nom postupku
Republike Srpske (u daqem tekstu: Zakon o krivi~nom
postupku) i Krivi~nog zakona, ako nije druk~ije pre-
dvi|eno ovim zakonom.
^lan 3.
Svjedoci pod prijetwom i ugro`eni svjedoci
(1) Svjedok pod prijetwom je onaj svjedok ~ija je li~na
bezbjednost ili bezbjednost wegove porodice dovedena u
opasnost zbog wegovog u~e{}a u krivi~nom postupku, kao
rezultat prijetwi, zastra{ivawa ili sli~nih radwi
koje su vezane za wegovo svjedo~ewe.
(2) Porodica u smislu stava 1. ovog ~lana podrazumi-
jeva lica koja mogu odbiti svjedo~ewe po Zakonu o
krivi~nom postupku.
(3) Ugro`eni svjedok je onaj svjedok koji je ozbiqno
fizi~ki ili psihi~ki traumatizovan okolnostima pod
kojima je izvr{eno krivi~no djelo ili koji pati od
ozbiqnih psihi~kih poreme}aja koji ga ~ine izuzetno
osjetqivim, kao i dijete i maloqetnik.
(4) Za{ti}eni svjedok je onaj svjedok koji se
saslu{ava prema odredbama ~l. 14. do 23. ovog zakona.
^lan 4.
Primjena mjera za{tite svjedoka
Sud mo`e odrediti one mjere za{tite svjedoka koje
smatra potrebnim, a koje su predvi|ene ovim zakonom,
ukqu~uju}i primjenu vi{e mjera istovremeno. Prilikom
odlu~ivawa koja }e mjera za{tite svjedoka biti pri-
mijewena, sud ne}e odrediti primjenu te`e mjere ako se
ista svrha mo`e posti}i primjenom bla`e mjere.
^lan 5.
Obavje{tavawe svjedoka
(1) Sud, tu`ilac i drugi organi koji u~estvuju u po-
stupku }e po slu`benoj du`nosti pou~iti svjedoka pod
prijetwom ili ugro`enog svjedoka o mjerama za{tite
svjedoka predvi|enih ovim zakonom.
(2) Svjedok pod prijetwom i ugro`eni svjedok ima
pravo na pravnu pomo} u skladu sa zakonom.
112
Glava II
MJERE ZA[TITE SVJEDOKA
^lan 6.
Obezbje|ewe psiholo{ke, socijalne i stru~ne pomo}i
Tu`ilac u toku istrage, a nakon podizawa optu`nice
sud, obavje{tava organ nadle`an za pitawa socijalnog
starawa o ukqu~ewu ugro`enog svjedoka u postupak i
omogu}ava pru`awe pomo}i tog organa, kao i psiho-
lo{ku podr{ku svjedoku, ukqu~uju}i i prisustvo odgo-
varaju}ih stru~nih lica prilikom ispitivawa ili
saslu{awa.
^lan 7.
Redoslijed izvo|ewa dokaza na glavnom pretresu
U toku glavnog pretresa sud mo`e saslu{ati svje-
doke pod prijetwom i ugro`ene svjedoke u najskorije
mogu}e vrijeme, uz mogu}nost da saslu{a te svjedoke
druk~ijim redoslijedom od onog koji je utvr|en u Zakonu
o krivi~nom postupku Republike Srpske.
^lan 8.
Ispitivawe
(1) Sudija, odnosno predsjednik vije}a }e u odgovara-
ju}oj mjeri kontrolisati na~in ispitivawa svjedoka,
kada se ispituje ugro`eni svjedok, posebno u ciqu
za{tite svjedoka od uznemiravawa i zbuwivawa.
(2) Izuzetno sud mo`e, uz saglasnost stranaka i bra-
nioca, saslu{ati ugro`enog svjedoka tako {to }e mu
direktno postavqati pitawa u ime stranaka i branioca.
^lan 9.
Svjedo~ewe putem tehni~kih ure|aja za prenos
slike i zvuka
Pri odlu~ivawu da li postoje opravdani razlozi da
se svjedok ispita putem tehni~kih ure|aja za prenos slike
i zvuka na na~in da stranke i branilac mogu postavqati
pitawa, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svje-
dokom, sudija, odnosno predsjednik vije}a su obavezni da
se obezbijedi za{tita svjedoka pod prijetwom i
ugro`enih svjedoka.
^lan 10.
Udaqavawe optu`enog
(1) Kada postoji opravdana bojazan da }e prisustvo
optu`enog uticati na sposobnost svjedoka da svjedo~i
potpuno i ta~no, sud mo`e, po slu`benoj du`nosti ili na
prijedlog stranaka ili branioca, a nakon saslu{awa
protivne stranke i branioca, odlu~iti da optu`eni
bude udaqen iz sudnice.
(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana optu`enom }e se
omogu}iti da prati svjedo~ewe putem tehni~kih ure|aja
za prenos slike i zvuka ili }e se svjedo~ewe zabiqe`iti
i naknadno predo~iti optu`enom.
(3) U slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana saslu{awu svje-
doka prisustvuje i branilac. Nakon {to se optu`enom
predo~i svjedo~ewe svjedoka, a prije nego se svjedok
otpusti, braniocu i optu`enom }e se omogu}iti da se
me}usobno konsultuju.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(4) Protiv rje{ewa iz stava 1. ovog ~lana stranke i
branilac mogu izjaviti `albu. O `albi odlu~uje vije}e
iz ~lana 24. stav 5. Zakona o krivi~nom postupku i to u
roku od 72 sata nakon prijema `albe.
^lan 11.
Izuzeci od direktnog izvo|ewa dokaza
Pri odlu~ivawu da li se zapisnici o iskazima datim
u istrazi mogu pro~itati i koristiti kao dokaz na
glavnom pretresu, sud }e uzeti u obzir i potrebu da se
obezbijedi za{tita svjedoka pod prijetwom koji bi se
ili wegova porodica mogao izlo`iti velikoj li~noj
opasnosti, odnosno za{tita ugro`enog svjedoka koji bi
se mogao izlo`iti zna~ajnoj du{evnoj boli ako bi se
pojavio na glavnom pretresu.
^lan 12.
Ograni~ewe prava optu`enog i wegovog branioca
da pregleda spise i dokumentaciju
(1) Izuzetno, ako bi otkrivawe nekih ili svih
li~nih podataka svjedoka ili drugih podataka doprini-
jelo otkrivawu identiteta svjedoka i ozbiqno dovelo u
opasnost svjedoka pod prijetwom, sudija za prethodni
postupak mo`e, na prijedlog tu`ioca, rje{ewem odredi-
ti da neki ili svi li~ni podaci svjedoka ostanu po-
vjerqivi i nakon podizawa optu`nice.
(2) O podno{ewu prijedloga iz stava 1. ovog ~lana
tu`ilac odmah obavje{tava optu`enog i wegovog bra-
nioca.
(3) Ako je to mogu}e, sudija za prethodni postupak }e
saslu{ati optu`enog i wegovog branioca prije nego {to
donese rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana.
(4) Sudija }e za prethodni postupak donijeti rje{ewe
iz stava 1. ovog ~lana u roku od 72 ~asa nakon prijema
prijedloga, a protiv ovog rje{ewa `alba nije
dopu{tena.
(5) Ako sudija za prethodni postupak nije bio u
mogu}nosti da saslu{a optu`enog i wegovog branioca
prije dono{ewa rje{ewa iz st. 1. i 4. ovog ~lana,
saslu{a}e se odmah po prijemu optu`nice.
(6) Sud mo`e ukinuti rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana
po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog optu`enog ili
wegovog branioca.
(7) Sud ukida rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana na pri-
jedlog tu`ioca.
(8) Sud je obavezan da, ~im to bude mogu}e, kako bi se
odbrana pripremila za ispitivawe svjedoka, otkrije
podatke na koje se odnosi rje{ewe iz stava 1. ovog ~lana.
Ovi podaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme
kada svjedok daje iskaz na glavnom pretresu.
^lan 13.
Dodatne mjere za obezbje|ewe anonimnosti svjedoka
(1) Izuzetno, kada postoji opravdana bojazan da }e se
ozbiqno ugroziti li~na bezbjednost svjedoka ili wegove
porodice ako se neki ili svi li~ni podaci svjedoka
objelodane i da }e ta opasnost postojati i nakon davawa
iskaza svjedoka, sud mo`e, po slu`benoj du`nosti ili na
prijedlog stranaka ili branioca, odlu~iti da li~ni
podaci svjedoka ostanu povjerqivi u trajawu za koje se
odredi da je to potrebno, a najvi{e 30 godina nakon {to
odluka postane pravnosna`na.
(2) Sud mo`e, nakon saslu{awa stranaka i branioca,
odlu~iti da se anonimnost svjedoka sa~uva tako {to }e se
dozvoliti svjedoku da svjedo~i iza paravana ili koristi
elektronski ure|aj za promjenu glasa ili slike svjedoka
ili slike i glasa, koriste}i se tehni~kim ure|ajima za
prenos slike i zvuka.
113
(3) Sud mo`e, po slu`benoj du`nosti ili na prije-
dlog stranaka ili branioca, ukinuti rje{ewe iz stava 1.
ovog ~lana.
^lan 14.
Saslu{awe za{ti}enog svjedoka
Kada postoji o~igledna opasnost za li~nu bezbje-
dnost svjedoka ili wegove porodice, koja je tako ozbi-
qna da postoje opravdani razlozi za vjerovawe da nije
mogu}e da se ta opasnost umawi nakon {to je svjedok dao
iskaz ili je vjerovatno da }e se opasnost pove}ati zbog
davawa iskaza, sud mo`e, izuzetno, u skladu sa ~l. 15 do
23. ovog zakona, saslu{ati za{ti}enog svjedoka.
^lan 15.
Prijedlog za saslu{awe za{ti}enog svjedoka
(1) Prijedlog za saslu{awe za{ti}enog svjedoka
mo`e podnijeti:
a) sudija, odnosno predsjednik ili ~lan vije}a,
b) tu`ilac,
v) osumwi~eni, odnosno optu`eni ili wegov brani-
lac.
(2) Prijedlog iz stava 1. mora sadr`avati:
a) podatke koji utvr|uju identitet svjedoka i postu-
pak u kojem }e svjedok dati iskaz,
b) ~iwenice koje ukazuju da je li~na bezbjednost svje-
doka ili wegove porodice ugro`ena zbog wegovog u~e{}a
u postupku i
v) okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan.
(3) Ako prijedlog podnese tu`ilac ili osumwi~eni,
odnosno optu`eni ili wegov branilac, on mora biti
podnesen sudu u zape~a}enoj koverti, a na spoqnoj strani
koverte biti jasno nazna~eno da se radi o prijedlogu za
saslu{awe za{ti}enog svjedoka iz ~l. 14. do 23. ovog
zakona.
^lan 16.
Utvr|ivawe potrebe za saslu{awem
(1) Nakon prijema prijedloga za saslu{awe
za{ti}enog svjedoka, vije}e sastavqeno od trojice sudija
}e, bez odlagawa, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
prijema prijedloga utvrditi da li je takvo saslu{awe
opravdano.
(2) Svoju odluku iz stava 1. ovog ~lana sud zasniva na
~iwenicama sadr`anim u prijedlogu za saslu{awe
za{ti}enog svjedoka i dokumentaciji o krivi~nom pre-
dmetu koja je dostavqena vije}u.
^lan 17.
@alba na odluku vije}a
(1) Protiv odluke iz ~lana 16. ovog zakona dopu{tena
je `alba.
(2) Vije}e iz ~lana 24. stav 5. Zakona o krivi~nom
postupku razmatra `albu iz stava 1. ovog ~lana bez odla-
gawa i donosi odluku najkasnije u roku od 15 dana od
dana prijema `albe.
^lan 18.
Zakazivawe saslu{awa
Nakon pravnosna`nosti odluke da se odr`i
saslu{awe za{ti}enog svjedoka, predsjednik vije}a
zakazuje datum, vrijeme i mjesto saslu{awa.
^lan 19.
Saslu{awe
(1) Saslu{awe za{ti}enog svjedoka sprovodi vije}e
iz stava 1. ~lana 16. ovog zakona, u skladu sa odredbama
Zakona o krivi~nom postupku koje se odnose na
saslu{awe svjedoka, osim ako nije druk~ije odre|eno
ovim zakonom.
 ZAKONI REPUBLIKE SRPSKE IZ OBLASTI KRIVI^NOG PRAVA
(2) Svjedok }e biti pou~en da:
a) se saslu{ava kao za{ti}eni svjedok,
b) se wegov identitet ne}e otkriti nikome, osim
~lanovima vije}a i zapisni~aru,
v) se ne}e li~no pojaviti pred vije}em na bilo kojem
saslu{awu, osim na saslu{awu za{ti}enog svjedoka i
g) nije obavezan odgovarati na pitawa koja mogu
ukazati na wegov identitet ili identitet ~lanova
wegove porodice.
(3) Vije}e }e detaqno saslu{ati svjedoka o okolno-
stima koje je naveo podnosilac prijedloga i o svim
drugim relevantnim ~iwenicama.
^lan 20.
Zapisnik
(1) Zapisnik o saslu{awu za{ti}enog svjedoka ne
sadr`i podatke o identitetu ovog svjedoka.
(2) U zapisniku se koristi pseudonim za svjedoka koji
odre|uje vije}e, a koji }e se koristiti tokom krivi~nog
postupka i u odlukama suda.
(3) ^lanovi vije}a i zapisni~ar potpisuju zapisnik o
saslu{awu za{ti}enog svjedoka.
(4) Sud preduzima mjere da se obezbijedi po-
vjerqivost zapisnika tako {to:
a) ~uva zapisnik na bezbjednom mjestu i odvojeno od
ostale dokumentacije krivi~nog predmeta,
b) vra}a zapisnik na bezbjedno mjesto, nakon wegovog
kori{}ewa na odgovaraju}em saslu{awu u krivi~nom
postupku i nakon dono{ewa pravnosna`ne odluke i
v) obezbje|uje arhivirawe zapisnika na na~in koji
dozvoqava pristup tom dokumentu samo predsjedniku
krivi~nog odjeqewa u trajawu za koje se odredi da je
potrebno, a najdu`e 30 godina nakon {to odluka postane
pravnosna`na.
^lan 21.
Kori{}ewe zapisanog iskaza
(1) Na glavnom pretresu sudija, odnosno vije}e }e
narediti da se iskaz za{ti}enog svjedoka pro~ita naglas
iz zapisnika o saslu{awu za{ti}enog svjedoka.
(2) Sudiji, odnosno vije}u nije potrebna saglasnost
stranaka da naredi da se iskaz pro~ita naglas.
(3) Odstupawe od stava 1. ovog ~lana dozvoqeno je uz
saglasnost tu`ioca, optu`enog i wegovog branioca.
(4) Svjedok se ne mo`e pozvati na davawe iskaza na
bilo kojem saslu{awu, sem na saslu{awu za{ti}enog
svjedoka.
^lan 22.
Dodatna pitawa
(1) Sud mo`e, po slu`benoj du`nosti ili na prije-
dlog tu`ioca ili optu`enog ili wegovog branioca,
114
odlu~iti da se za{ti}enom svjedoku postave dodatna
pitawa kako bi se pojasnio ranije dat iskaz ili pitawa
vezana za podatke koji nisu bili obuhva}eni ranije
datim iskazom, a koji su od zna~aja za predmet.
(2) Vije}e }e odr`ati dodatno saslu{awe za{ti}enog
svjedoka na kojem }e svjedoku biti postavqena dodatna
pitawa, a odgovori }e se zabiqe`iti i pro~itati naglas
- na na~in iz ~lana 21. ovog zakona.
^lan 23.
Neophodnost drugih dokaza za dono{ewe presude
Sud ne mo`e zasnivati presudu iskqu~ivo na osnovu
dokaza iz ~lana 11. ili ~l. 14. do 22. ovog zakona.
Glava III
OSTALE ODREDBE
^lan 24.
Povjerqivost
(1) Podaci vezani za mjere za{tite svjedoka do kojih
se do|e u toku obavqawa slu`benih du`nosti vezanih za
mjere za{tite svjedoka, predstavqaju slu`benu tajnu.
(2) Sud ili tu`ilac }e upozoriti lica prisutna na
saslu{awu ili lica koja saznaju takve povjerqive
podatke u toku svojih slu`benih ili profesionalnih
du`nosti, da je neovla{}eno otkrivawe takvih podataka
krivi~no djelo.
(3) Od lica koja vr{e slu`benu du`nost vezanu za
mjere za{tite svjedoka i koja saznaju podatke iz stava 1.
ovog ~lana, se ne mo`e tra`iti u bilo u kojem postupku
(pred sudom, tribunalom i sl.) da dostavi bilo koji
dokument ili otkrije bilo kakav sadr`aj vezan za te
podatke.
^lan 25.
Poslovnik o radu
Poslovnik o radu koji obezbje|uje odgovaraju}e
kori{}ewe mjera za{tite svjedoka predvi|enih ovim
zakonom i koji garantuje da }e se svjedocima dati i drugi
adekvatni vidovi za{tite ili zbriwavawa, kao {to je to
predvi|eno odgovaraju}im zakonima Republike Srpske,
donosi Vrhovni sud Republike Srpske.
Glava IV
ZAVR[NE ODREDBE
^lan 26.
Ovaj zakon, se shodno primjewuje i u onim krivi~nim
postupcima, koji su u toku u vrijeme stupawa na snagu
ovog zakona.
^lan 27.
Stupawe na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine.