1. Objasni svrhu krivičnog prava (specijalna, generalna prevencija)?

- Svrha je kriviĉnog prava zaštita zajedniĉkog života ljudi u društvu. - Kriviĉno pravo je
represivne naravi jer kao dio pravnog poretka ostvaruje svoju zadaću pomoću državne
prisile. Takva represija nije sama sebi svrha, nego služi spreĉavanju budućih kriviĉnih djela.
Stoga je KP i preventivne naravi jer se njime ţeli postići specijalna i generalna prevencija.
Specijalna prevencija podrazumjeva da se izricanjem i izvršenjem kazne poĉinitelja želi
vratiti na put poštivanja prava.
Generalna prevencija podrazumjeva potencijalne počinitelje koje se želi odvratiti od
kriminalne djelatnosti i javnost kod koje se želi uĉvrstiti povjerenje u pravni poredak.
2. Navedi osnovne izvore krivičnog prava u BIH, i podjela krivičnog prava?
2.1 Osnovni izvori krivičnog prava u BIH?
a) KZ BIH
b) KZ FBIH
c) KZ RS
d) KZ BD-a
2.2 Podjela krivičnog prava?
a) Krivično pravo u užem i širem smislu.
U užem - materijalno krivično pravo.
U širem – materijalno krivično pravo, procesno krivično pravo, krivično izvršno pravo.
Krivično materijalno: opće i posebno.
b) Prema izvoru : nacionalno (osnovno i dopunsko) i međunarodno.
c) Opće krivično pravo koje se primjenjuje za punoljetne učinitelje krivičnih djela i
maloljetničko krivično pravo.
3. Krivično djelo je?
Kriviĉno djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kriviĉno djelo, ĉija su obiljeţja
propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kriviĉnopravna sankcija.
4. Krivično pravo usko je vezano sa sljedećim granama prava?
a) privrednim pravom
b) međunarodnim pravom
c) kriminalna politika
d) penologija
e) kriminologija
f) kriminalistika
g) kriminalna statistika
5. Nabrojati metode tumačenja krivičnog zakona?
a) Gramatiĉka metoda
b) Logiĉka metoda
c) Sistematska metoda
d) Istorijska metoda
e) Uporedna (komparativna) metoda
f) Teleološka metoda
6. Nabrojati najviše vrijednosti ustavnog poretka u BIH?
a) Sloboda
b) Jednakost
c) Nacionalna ravnopravnost
d) Mirotvorstvo
e) Socijalna pravda
f) Poštivanje prava čovjeka
g) Nepovredivost vlasništva
h) Očuvanje prirode i čovjekova okoliša
i) Vladavina prava
j) Demokratski i višestranački sistem
7. Obilježja krivičnog djela su?
a) radnja
b) biće krivičnog djela
c) protupravnost djela
d) krivnja
8. Skup obilježja nekog krivičnog djela, nazivamo?
- C) Bićem krivičnog djela
9. Radnja krivičnog djela je formalno protupravna?
b) Kada se njome povređuje krivično pravna norma
10. Nužna odbrana je?
Obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno
predstojeći napad.
11. Pod krivično djelo nečinjenje spada?
f) Sve navedeno je točno
12. Objasni pojam društvene opasnosti i protupravnosti?
K.D je protupravno, kada se povređuju ili ugrožavaju zaštićene vrijednosti i koje je zbog
svoje opasnosti, u zakonu određeno kao K.D, i za njega propisana krivična sankcija.
13. Nabrojati razloge isključena protupravnosti?
a) nužna odbrana
b) krajnja nužda
c) sila ili prijetnja
d) zakonita upotreba sredstva prisile
14. Objasniti pojam krajnje nužde?
Krajnja nužda postoji kada je djelo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili
dobra drugog istovremenu, neokrivljenu, opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti,
a pri tome učinjeno zlo nije veće od onoga koje je prijetilo.
15. Putativna krajnja nužda je?
c) Kada počinitelj samo zamišlja opasnost.
16. Krivica (vinost) je?
a) Krivica (vinost) je subjektivan odnos počinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može
uputiti prijekor.
17. Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svoga djela i hoće njegovo
počinjenje?
c) Direktni umišljaj/izravna namjera (dolus directus)
18. Objasni što je svjesni, a što nesvjesni nehat/nehaj?
- Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može počiniti djelo, ali
lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
- Počinitelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da može počiniti djelo, iako je
prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te
mogućnosti.
19. Naš krivični zakon razlikuje i pobliže uređuje 4 temeljna tipa pravno releventne
zablude?
a) zabluda o biću krivičnog djela
b) zablude o okolnostima koje isključuju protupravnost
c) zablude o protupravnosti
d) zablude o okolnostima zbog kojih zakon predviđa oslobođenje od kazne.
20. Actiones liberae in causa?
c)Samoskrivljena neuračunljivost
21. Neprikladni (nepodobni) pokušaj postoji?
Postoji kada je počinitelj pokušao ostvarenje krivičnog djela neprikladnim sredstvom ili
prema neprikladnom objektu.
- Neprikladno sredstvo – pokušaj ubojstva pucnjem iz puške koja je prazna.
- Neprikladan objekt- pucanj u mrtvog čovjeka ne znajući da je mrtav.
22.d) stvarna zabluda
23. Stadiji krivičnog djela su?
a) donošenje odluke
b) pripreme radnje
c) pokušaj
d) dovršeno krivično djelo
24. Obilježja pokušaja?
a) namjera
b) započinjanje ostvarenja krivičnog djela
c) nedovršenost krivičnog djela
25. Objasni pojam „dobrovoljni odustanak“?
Krivično djelo može ostati nedovršeno zato što je sam počinitelj tako odlučio, iako ga je
mogao dovršiti.
26. Pojam prekoračenja nužne odbrane?
Djelo počinjeno u prekoračenju nužne odbrane je protupravno i to je krivično djelo. Pa je i
protiv radnje počinjene u prekoračenju nužne odbrane dopuštena nužna odbrana. Kod
prekoračenja počinitelj je kriv, ali se može blaže kazniti, a ako je do prekoračenja nužne
obrane došlo zbog jake razdraženosti ili prepasti prouzročene napadom može se osloboditi
kazne.