UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Inteligentni transportni sistemi
Tema ITS servisi informiranja putnika u javnom prijevozu
rada:

Predmetni
nastavnik:
Doc. Dr. Drago Ezgera
Asistent:
Student: Hasan Halilagić
Broj indeksa: 7545
Usmjerenje: CS
Godina studija: III godina
Rezultat rada:

Datum: 01.02.2018.
SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 3

2. ARHITEKTURA SISTEMA INFORMISANJA PUTNIKA.......................................................................... 4

3. FUNKCIONALNO PODRUČJE INFORMISANJA PUTNIKA ................................................................... 5

4. INFORMISANJE PUTNIKA ................................................................................................................. 5

4.1. USLUGE JAVNOG PRIJEVOZA ................................................................................................... 8

5. POSTOJEĆA ITS RJEŠENJA STVARNOVREMENSKOG INFORMISANJA PUTNIKA ............................... 8

6. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI I STVARNOVREMENSKO INFORMISANJE PUTNIKA ............ 9

7. IMPLEMENTACIJA SISTEMA STVARNOVREMENSKOG INFORMISANJA PUTNIKA NA POVEĆANJE

KVALITETE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA ......................................................................................... 11

8. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................... 12

LITERATURA ........................................................................................................................................... 13

POPIS SLIKA ........................................................................................................................................... 14

2
 1. UVOD

U ovom radu govorit ću o dijelu inteligentnih transportnih sistema u oblasti informisanja

putnika. Svjedoci smo sve većeg broja putnika koji koriste javni (izvan) gradski prijevoz.
Sistemi ITS – a pomažu da se riješe problemi kao što su saobraćajni zastoji i planiranje
putovanja.

Potrebno je promijeniti navike korisnika kako bi se smanjio broj putničkih automobila cestama,
a samim time i cestovne gužve, razina buke te smanjenje zagađenje okoliša, a da bi se to postiglo
potrebno je napraviti pouzdane sisteme koji će putnicima biti pristupačniji i pouzdaniji. U
današnje vrijeme svi imaju pametne telefone tako da se većina informisanja korisnika odvija
putem bežičnog interneta ili SMS (engl. Short Message Service) poruka.

3
 2. ARHITEKTURA SISTEMA INFORMISANJA PUTNIKA

Arhitektura svakog sistema je osnovna organizacija i ona sadrži ključne komponente,

međusobne odnose i veze s okolinom. Pomoću nje se definiše struktura i ponašanje
intelignetnog transportnog sistema, ona sadrži razne analize i planove koji projektantima mogu
uštediti puno vremena i novca. U ove podatke se ubrajaju:

 Definicije;
 Zahtjevi projekta;
 Zahtjevi za razmjenu podataka;
 Kriteriji procjene sistema;
 Informisanje o troškovima izrade;
 Analiza komunikacije koje uključuju prednosti izrade pojedinih ITS aplikacija.

Značaj arhitekture informisanja je u tome što se omogućava da se razmotre integrisane opcije,

prije investicije u projekt.

Ono što čini dobru arhitekture su slijedeći faktori:

 Konzistentnost – uz poznavanje jednog dijela sistema moguće predvidjeti ostatak;
 Ortogonalnost – nepovezanost funkcija;
 Umjesnost – arhitektura ne sadrži upotrebne funkcije;
 Transparentnost – funkcije su jasne korisnicima;
 Općenitost – funkcije se mogu koristiti u više oblasti;
 Otvorenost – mogućnost korištenja funkcija na više načina;
 Kompletnost – visoka razina zadovoljenja potreba korisnika.

4
 Arhitektura mora obuhvatiti tehničke, pravne i poslovne aspekte sistema.

Slika 1 Tok razvoja arhitekture

Postoje četiri vrste

arhitekture u
okviru ITS – a:

1. Logička arhitektura – definiše unutrašnju logiku

2. Informacijska arhitektura – predstavlja dio logičke arhitekture
3. Fizička arhitektura – opisuje odnose i dijelove funkcionalne arhitekture
4. Komunikacijska arhitektura ITS – definiše oblike komunikacije

3. FUNKCIONALNO PODRUČJE INFORMISANJA PUTNIKA

Usluga informisanja putnika je veoma dinamičan proces koji obuhvata usluge putnog i
predputnog informisanja kao i podrška službama koje obavljaju prikupljanje i obradu podataka.

Infomisanje putnika se bazira na bazi podataka putnih informacija. Svaki korisnik ima svoj
profil u kojemu se nalaze potrebne informacije o njemu te također ruta koju putnik odabire kao
i sredstvo javnog gradskog prijevoza.

4. INFORMISANJE PUTNIKA

ITS se sastoji od 11 funkcionalnih područja i 43 podpodručja od kojih su za ovu temu bitno

područje informisanja putnika s nabrojanim podgrupama.

1. Informiranje putnika (Traveller information);

1.1. Predputno informisanje (Pre – trip information);
1.2. Putno informisanje vozača (On – trip information);

5
 1.3. Rutni vodič i navigacija – predputni (Route guidance and navigation – pre trip);
1.4. Rutni vodič i navigacija – putni (Route guidance and navigation – on trip);
1.5. Pomoć za planiranje putovanja (Trip planning support);
1.6. Informacije o uslugama (Travel services information).

Prvo je informisanje putnika (eng. traveller information), a usluge unutar ovog područja pružaju
statičke i dinamičke informacije o saobraćajnoj mreži, predputno i putno informisanje te
podršku službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za
planiranje transportnih aktivnosti.

1.1.Predputno informisanje

Ovo je prva usluga koja se koristi za informisanje sa bilo koje lokacije (kuća, vikendica, hotel..)
kako bi došli do informacija o raspoloživim modovima, načinu putovanja, ruti te vremenu i/ili
cijenama putovanja.
Ova vrsta informacija se može odnositi na:

 Planiranje putovanja javnim prijevozom;

 Stanje na cestama;
 Vremenski uslovi;
 Vozne redove u željezničkom i zračnom transportu;
 Korisne informacije o putovanju.

6
 Slika 2 Operativni koncept sistema informisanja putnika i vozača

Pretputno informisanje omogućava:

 Smanjenje trajanja čekanja i putovanja;

 Bolje planiranje putovanja;
 Povećanu sigurnost;
 Manju potrošnju goriva;
 Smanjenje zagađenja okoline.

1.2. Putno informisanje vozača

Svrha putnog informisanja vozača je pružiti vozaču kvalitetnu informaciju o stanju na cesti prije
početka putovanja. Pomoću ovih informacija vozač može donijeti odluku o izboru trase
putovanja. Informacije su dostupne putem terminala na autobusnim i željezničkim terminalima.
Putne informacije koriste se za međugradske ceste. Namjera je unaprijed upozoriti vozača na
bilo kakve promjene koje su se desilo u toku vožnje. Putna usluga praćenja i preusmjeravanja
sastoji se od toga da servisni centar vodi računa o zahtjevima vozača. Na predputno i putno
informiranje odnose se i usluge rutnog vodiča i navigacije.

Također informisanje putnika može biti:

7
Proaktivno – kada se infomacije šalju korisniku bez obzira da li su mu potrebne ili ne;
Interaktivno – odgovara korisničkim zahtjevima, pruža željenu informaciju putniku.

4.1. USLUGE JAVNOG PRIJEVOZA

Ovakva usluga obuhvata niz aktivnosti koje trebaju biti usklađene i efikasne kako bi pružile
dobre i pravovremena informacije korisnicima tj. putnicima. Upravljanje uslugama javnog
gradskog prijevoza odnosi se na informacije o statusu i lokaciji vozila, kako bi korisniku bilo
precizirano vrijeme dolaska vozila na određeno mjesto. Usluga također omogućava:

 Nadzor internog sistema vozila javnog gradskog prijevoza;

 Praćenje osoblja;
 Izrada voznog reda;
 Usluga dispečerskog centra javnog gradskog prijevoza;
 Usluge plačanja.

5. POSTOJEĆA ITS RJEŠENJA STVARNOVREMENSKOG

INFORMISANJA PUTNIKA

Pri informisanju putnika najbitnija je središnja baza podataka. Podaci se prikupljaju ITS
sistemima. Postoje dvije vrste podataka statički i dinamički, pri čemu su statički podaci vozni
red i tarifa, dok su dinamički podaci odstupanje u vremenu stvarnog dolaska vozila i
predviđenog vremena dolaska.

Prijevozne agnecije sve više koriste metode pružanja putnih informacija pomoću pametnih
telefona. Velike prijevozne agencije se uz pomoć internetskih operatera informišu putnike radi
putničkih dimaničkih putovanja.

Kod putnika sve više raste želja za digitalnim verzijama voznih redova u odnosu na ispisane
vozne redove. Ovakav način prikaza za putnike je mnogo kvaliteniji jer postoji mogućnost
ažuriranja podataka u slučaju promjena.

8
Pored niza prednosti ovakvih načina informisanja putnika, postoje i nedostaci, postavlja se
pitanje koliki broj putnika je tehnološki "pismeno" te kakva je imovinsko stanje ljudi, da li
mogu sebi priuštiti nove pametne telefone. Postoje dvije grupe putnika u javnom gradskom
saobraćaju, to su pismeni i nepismeni tehnološki korisnici te korisnici koji su osuđeni da koriste
prijevoz i naravno oni koji imaju mogućnost izbora.

6. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI I STVARNOVREMENSKO

INFORMISANJE PUTNIKA

Važne karakteristike inteligentnog transportnog sistema su:

 Računarska pomagajuća oprema (engl.CAD-Computer-Assisted Dispatch);

 AVL;
 Sigrunost;
 Automatsko brojanje putnika;
 Napredni sistem naplaćivanja karata;

CAD i AVL sistemi prate lokaciju vozila te porede stvarnu lokaciju vozila od predviđene, nakon
čega sistem preračunava razliku i ažurira bazu podataka. Ovakvi podaci su od velike važnosti
za putovanje putnika koji koriste javni gradski prijevoz.

9
Stvarnovremenske informacije o stanju vozila se mogu pružiti putnicima pomoću velikih
digitalnih zaslona koje se nalaze na stanicama, i sadrže podatke o kašnjenju ili nekim
izvandrednim situacijama. Stajališta su također opremljena i audio opremom koja zvučno pruža
infomaciju korisnicima. Ovakav način informisanja putnika je potpuno besplatan za putnike.

Također neka stajališta opremljena su i digitalnim zaslonima koji su osjetljivi na dodir, koji
omogućuju da korisnik izabere željenu infomaciju. Ovakvi aparati najčešće sadrže mapu s
rutom i mogućnost kupovine karte za prijevoz.

Sistemi informisanja putnika putem interneta se svakim danom sve više razvijaju. Ovakav
sistem informisanja putnika je najučestaliji način informisanja. Ovakav način informisanja
putnika temelji se na aplikacijama, kako bi putničke agencije infomisale putnike o prijevozu.
Programi koji se koriste su Web 2.0 i JavaScript kako bi poboljšali način informisanja putnika.

Sistem informisanja putnika putem internet stranice je od bitnijih za korisnike. Svaka

putnička agencija ima svoju intrnetsku stanicu gdje se korisnici mogu informisati o redu vožnje,
ruti, cijeni vozne karte. Izgled ažuriranost stranice zavisi od agencije do agencije. Ovakve
internetske stranice su izrađene pomoću softvera internetske baze. Na internetskoj stanici
korisnici mogu postavljati pitanja, davati sugestije..

Slika 3 Izgled stanica JGP - a

10
 7. IMPLEMENTACIJA SISTEMA STVARNOVREMENSKOG
INFORMISANJA PUTNIKA NA POVEĆANJE KVALITETE JAVNOG
GRADSKOG PRIJEVOZA

Problem javnog gradskog prijevoza je veliki broj putničkih vozila koji stvaraju zastoje na
cestama, uzokuju saobraćajne nesreće, te zagađuju okolinu. Cilj stvarnovremenskog
informisanja putnika je smanjiti broj putničkih automobila prelaskom na javni gradski prijevoz.
Smatra se da će uskoro sistem stvarnovremenskog informisanja putnika ostvariti svoje ciljeve.

Ciljevi stvarno vremenskog informisanja su:

 Ekonomska ušteda;
 Povećanje kvaliteta usluga u javnom gradskom prijevozu;
 Povećanje otvorenosti u javnom gradskom prijevozu.

11
Osim želje za ostvarivanje ciljeva potrebno je zadovoljiti i stvarnovremenske zahtjeve
korisnika. Kada su u pitanju zahtjevi korisnika oni se dijele prema mjestu:

 Zahtjeve kod kuće – mora primati infomacije o voznom redu, vremenu putovanja;
 Zahtjeve na stanicama javnog gradskog prijevoza – postavljanjem digitalnih zaslona s
prikazom vremena dolaska vozila;
 Zahtjeve unutar vozila – potrebno je staviti audio uređaje, koji će obavještavati o lokaciji
vozila (stanici), kako putnik ne bi izašao na pogrešnoj stanici.

8. ZAKLJUČAK

Pri procesu implementacije informisanja putnika potrebno je slijediti tačne faze sistemskog
razvoja. Pri čemu je najvažnija faza korisnički zahtjevi, kako bi se dobile prave smjernice za
postizanje željenog cilja.

Povećanje korištenja javnog gradskog prijevoza može smanjiti gužve, uštediti novac te smanjiti
zagušenja u gradu.

Sistem informisanja putnika javnog gradskog prijevoza dijeli se na dva dijela to su prikupljanje
informacija i njihova distribucija. Prednost ovih sistema je u tome što korisniku omogućuju da
sam vrlo jednostavno i lahko isplanira svoje putovanje bez potrebe za pomaganje od strane
prijevozne agencije.
Budućnost sistema informisanja putnika u javnom gradskom prijevozu zavisi od razvoja
tehnologije i razvoja aplikacija koje su potrebne za informisanje putnika.

12
LITERATURA

[1.] Ivan Bošnjak, Inteligentni transportni sustavi, Fakultet Prometnih Znanosti, Zagreb, 2006.
[2.] Predavanja iz ITS održana u V semestru 2017/2018, Doc. dr. Drago Ezgeta

13
POPIS SLIKA

Slika 1. Tok razvoja arhitekture ............................................................................................................... 5

Slika 2. Operativni koncept sistema informisanja putnika i vozača ........................................................ 7
Slika 3. Izgled stanica JGP - a ................................................................................................................. 10

14