UNIVERZITET U BIHAĆU

PRAVNI FAKULTET
BIHAĆ

ESEJSKI RAD IZ PREDMETA : MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE STUDIJE

TEMA : GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA

STUDENT : SEBINA TUTIĆ PROF : NEDŽAD BAŠIĆ

BIHAĆ, 31. OKTOBAR 2010. GOD.

 SADRŽAJ

SADRŽAJ...................................................................................................................................1

UVOD.........................................................................................................................................2

GLOBALIZACIJA KAO PROCES SAVREMENOG DOBA..................................................3

ZAKLJUČAK.............................................................................................................................7

LITERATURA............................................................................................................................8

2
 UVOD

Ono što čini i oblikuje savremeni svjetski poredak je revolucija koja je zahvatila svaku poru
našeg planeta, a kao fokus svega toga je proces globalizacije kao vodeća karika. Termin
globalizacija je novijeg doba, koja dovodi do širenja tržišta, razvoja korporacija, tehnike,
tehnologije, genetskog inžinjeringa i čega sve ne. Globalizacija svoje korijene pušta u sistemu
slobodne trgovine u Britanskom Carstvu XIX. st. koji nastaje za vrijeme I svjetskog rata i
uvođenjem protekcionizma u odnosu na zemlje koje su osiromašene velikim silama. Često se
posmatra sa gledišta ekonomije, gdje se razmatra njen uticaj na tržište. Međutim, ovaj proces
obuhvata vrlo široke aspekte društvenog sistema. Međutim, kako sve ima i jednu i drugu
stranu, tako i globalizacija ima svoje prednosti i nedostatke.

3
 Globalizacija kao proces savremenog doba

Pojavu globalizacije pogodovala je situacija nakon II. svjetskog rata, naročito u Europi.
Evropske zemlje gdje su neke od njih u potpunosti razorene, bivaju potpomognute od strane
SAD, gdje tim počinje proces suradnje i povezivanja. Jedan od osnovnih ciljeva povezivanja
je prestanak neprijateljstava i stvaranje jedinstvene Europe. Takva politika je pokretač svih
ostalih procesa koji će uslijediti u daljnjoj budućnosti. Kao jedna značajna karika u nizu
ostalih procesa globalizacije je proizvodnja. Prelazak sa faktora zemljišta na kapital, znanje i
rad kao faktore novog doba dovode do enormne proizvodnje koja raste mnogo brže u odnosu
na broj stanovnika. Nedostatak kapitala je kočnica koja onemogućuje razvoj tehnologije i
uopšte poboljšanja na nacionalnom nivou. Prema tome, često jedna zapreka dovodi do druge
što sve to dovodi do začaranog kruga siromaštva. Pozitivna slika svega toga jeste da
preuzimajući znanje i tehnologiju razvijenih zemalja i prilagođavajući ih sopstvenim
prilikama zemlje u razvoju mogu često napredovati znatno brže nego što je to mogla Engleska
ili Zapadna Europa 18. ili 19. St. Ukoliko jedna zemlja uloži kapital na adekvatan način,
unaprijedi zdravstvo, socijalno osiguranje, i poboljša kvalificiranost, tada se prekida krug
siromaštva i potiče ekonomski razvoj. Put prema visokoj produktivnosti se ostvaruje putem
tržišne razmjene, te otvaranjem prema zamislima najrazvijenijih zemalja gdje su znanje i
informacije ključni faktori procesa globalizacije. 1“Network efekt kreira novo globalno
okruženje u kojem jedan događaj u jednom mjestu sa jednom dimenzijom može imati
katalizatorski efekat na ekonomske, socijalne, ili vojne procese u drugim mjestima.“
2
„ Primjer takvih zemalja je Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja i druge novoindustrijalizirane
zemlje koje su uspjele dostići čak i dohotke visoko razvijenih zemalja. Dakle, država ne mora
biti velika da bi bila uspješna.“ Drugi ali ne manje važan aspekat globalizacije je pitanje
političko – pravnog sistema. Ovaj aspekt se tiče narušavanja suvereniteta države kao rezultat
globalnog upravljanja koji ograničava moć države i udara temelje stvaranja nove
nadnacionalne države. Slabljenje suvereniteta je naročito izraženo na polju finansija. Iduće
područje koje je obuhvaćeno globalizacijom je polje kulture. Rezultat toga je uvođenje
zajedničkog svjetskog jezika, ali to nije Esperanto, kako su to neki očekivali, već je riječ o
engleskom jeziku. Savremeni čovjek je svjedok pozapadnjenja i stvaranja jedinstvene
globalne kulture, što nažalost, dovodi do gubljenja mnogih kulturnih zanimljivosti i
posebnosti na zemlji. U procesima globalizacije sve više do izražaja dolazi snaga
multinacionalnih korporacija. Mnoge države koje posjeduju takve korporacije a posebno one
male i siromašne, zbog vrlo visokih financijskih sredstava koje ostvaruju nerijetko se vode
kao njihove podružnice. Bruto nacionalni proizvod tih zemalja nemože se ni mjeriti sa
profitom koji ostvaruju te korporacije. One su te koje utječu i šire svoju moć na sve ostale
države.
3
„ Investicijske odluke korporacija donose se na globalnoj razini, prenoseći kapital ili resurse
iz jedne zemlje u drugu, utječući na ( ne ) zaposlenost miliona ljudi i stupanj ekonomske
1
( N. Bašić. Peter Stoett., 2003. God. Str.57 )
2
( J. Lončar. 2005. God. Str.101 )
3
( M. Dragičević. 1996. God. Str. 160 )

4
aktivnosti u pojedinim državama.“U savremeno doba postoje moćna sredstva koja će i te kako
doprinjeti razvoju i širenju procesa globalizacije. Jedno od tih moćnih sredstava je globalna
mreža – internet. Toliko raširen medij, primamljiv i prigodan za svakog, koji treba da se
koristi na pravi način u cilju prikupljanja i slanja informacija radi okupljanja ljudi oko
određene ideje u smislu obavljanja određenog posla, profesije i sl. Prilikom korištenja
interneta malo ko može da sebe ograniči u istraživanju tih bezbrojnih informacija. Svako to
radi na svoj način, ali su svi načini u biti pogrešni. Neko troši vrijeme na besmisleno
četovanje i upoznavanje, dok neko istražuje informacije koje mu nikada neće biti od koristi.
Način na koji se gubi vrijeme i opravdanja nisu bitna, bitno je da se čovjekova svijest sve više
zamagljuje i gubi svoj prirodni izgled. Drugo moćno sredstvo globalizacije su mediji. Tvrdnja
da je otvaranje novih medijskih kuća rezultat demokratije je pogrešna. Otvaranje novih TV
stanica, radio stanica, razvoj štampe proizvod je tehnološkog napretka koji je omogućio lakši,
brži i jeftiniji prenos informacija. 90 ih godina nametnuta su nam mišljenja da se demokratija
razvija putem medija. Što više televizije, radija i novina to više demokratije, takva je tvrdnja
postojala. Međutim, u stvarnosti je potpuno drukčija situacija. Npr. možemo imati sto
televizija, ali je velika mogućnost da će sve one zastupati identičan ili sličan politički stav. Što
je još važnije od toga, ukoliko je jedna država stvarno demokratska onda će biti potreban
samo jedan jedini kanal koji će promovisati cjelokupna aktuelna stanovništva jedne države.
Vrlo je bitno istražiti šta je rezultat postojanja tolikog broja medija i kako sve to utiče na nas.
Priroda čovjeka je radoznala i svako želi da vidi šta se to dešava na svim mogućim kanalima.
Na taj način svako od nas doživi pravo bombardovanje informacijama koje su uglavnom
uvijek bespotrebne. Prema tome, čovjek gubi moć koncentracije i pamćenja za ono što je
bitno. Iz svega toga čovjek biva opterećen gomilom nevažnih informacija, gdje iz toga on
nema vremena ni pažnje da se posveti bilo čemu, svijest previše luta za bilo šta ozbiljno.
Dakle, mediji kao oružje globalizacije je dalekosežna prednost ali isto tako pogubno oružje
ukoliko se ne koristi na adekvatan način i u odgovarajućim granicama. Posljedica
globalizacije dovela je također i do krupnih problema koji iziskuju rješenje na globalnom
nivou. Globalna sigurnost je narušena pojavom međunarodnog terorizma. Riječ je o širokom
socijalnom, vjerskom, etničkom ili rasnom pokretu, koji s obzirom na svoj inferiorni status
pronalaze legitimnost svoga djelovanja. Posljedica njihovih aktivnosti je rezultat ponašanja
postojećih političkih lidera i uopšte stanja zemlje, gdje oni ne žele izgraditi vlastitu političku
moć, već moć društvene grupe iza koje stoje. Pored terorizma druga karika u pogoršanju slike
globalizacije je pojava međunarodnog kriminala. 4“Trgovina drogom, pranje novca, trgovina
ljudima, trgovina oružjem, organiziranje masovne prostitucije, ucjene, otmice i brojne druge
kriminalne aktivnosti koje se provode u organizaciji i pod zaštitom velikih međunarodnih
kriminalnih kartela nužno se povezuju u široku međunarodnu mrežu koja sve efektnije
kontrolira ekonomske, pravne i političke aktivnosti država, posebno onih država gdje su
demokratske institucije slabe i čije su vlade sklone korupciji.“

Fantastičan razvoj tehnologije doveo je do mogućnosti vrlo pogodnog kretanja ogromnog

broja ljudi sa jednog na drugi kraj svijeta, gdje se na taj način pojavljuje mogućnost novih i
prenosivih zaraznih bolesti. Uz to, tu je i razvoj medicine koja nastoji da prati korak bolesti
savremenog doba. Pored svih navedenih problema koji se na neki načim mogu i rješiti, postoji
4
( N. Bašić. 2003. God. Str. 98 )

5
specifičan problem kojeg će biti vrlo teško rješiti u bliskoj budućnosti. Dakle, riječ je o
globalnom zagrijavanju koji dovodi do sve većeg povećanja nivoa mora i odmrzavanja
velikog broja virusa i bakterija do tada neviđenih koje će biti vrlo teško eliminisati.

ZAKLJUČAK

6
Globalizacija je rezultat opštih dugogodišnjih promjena koja se desila kao neminovnost svega
toga. Proces koji omogućuje dostupnost svega onoga što čini naš svakodnevni život.
Međutim, ovom pojavom treba pažljivo rukovati i pozorno upravljati kako nebi zavladale
pogubne posljedice za sve nas, koje se ipak koliko toliko za sada suzbijaju. Smatram da
proces globalizacije više ima prednosti, gdje je u svemu tome neke stvari potrebno zadržati u
svom prirodnom izgledu. Dakle, nije sve potrebno u potpunosti globalizirati i pod svaku
cijenu. Kao što je npr. kultura, jezik, tradicija i slično.

KORIŠTENA LITERATURA

7
1.Bašić. N., P. Stoett. ( 2003 )., Sigurnosne studije u tranziciji., Univerzitet u Bihaću., Bihać

2.Dragičević. M. ( 1996 )., Ekonomija i novi razvoj., Alinea, Zagreb.

3. Lončar. J. ( 2005 )., Pregledni članak., Zadar