Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred.

6 (Radni materijal)

Potencijalni problemi u 2D

1. Potencijalni tok – Provođenje topline

2. Tanka (idealno savitljiva) membrana
3. Uvijanje ravnog prizmatičnog štapa neokruglog presjeka
4. …
N. Analogije

1. Potencijalni tok medija – Provođenje topline

Definirajmo problem: Neka je zadano područje Ω omeđeno granicom Γ. Mjerljivo
polje φ(y,z) prati tok q gustoće polja za koje vrijedi zakon očuvanja (masa,
toplina,…). Tok q u smjeru jediničnog vektora n i potencijal φ su povezani
∂φ
konstitutivnim zakonom qn = −kn gdje je kn pripadno svojstvo medija. Granica Γ
∂n
je podijeljena u dva dijela i to na dio na kojem je poznat potencijal: φ(y,z)= φ ,
(y,z) ∈ Γφ, i dio na kojem poznamo tok q(y,z)= q , (y,z) ∈ Γq: Γ=Γ φ ∪ Γq. Na dijelovima
granice na kojima poznamo potencijal ne poznamo tok i obrnuto, na dijelu granice na
kojem poznamo tok ne poznamo potencijal.

Γ = Γφ ∪ Γq
qn = −knn 0 ⋅(∇φ )

n0

z φ(y,z)
Γφ
Γq
Ω

Treba odrediti funkciju potencijala unutar područja Ω te nepoznate potencijale i

tokove na rubu Γ.

Premda je potencijalni problem postavljen generički, dalje ga tretiramo kao

potencijalno strujanje mase ili provođenje topline.

Raspodjelu potencijala (tlaka/temperature,…) i toka nalazimo temeljem zakona o

očuvanju ('bilance' mase, topline …) na infinitezimalnom elementu.

__________________________________________________________________ 1
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

Γ = Γφ ∪ Γ q
∂q z
qz + dz
∂z

dΩ

q
z dz ∂q y
Γφ
qy dy qy + dy
∂y
Γq
Ω
qz
y

Slika: Provođenje topline (tok medija)

Zakon očuvanja medija na općem infinitezimalnom elementu glasi (izvor pozitivan):

 ∂q   ∂q  dφ
+ q y dz −  q y + y dy dz + qz dy −  qz + z dz  dy + fdydz = ρc dydz
 ∂y  
 ∂z  dt
∂q y ∂q z dφ
− dydz − dydz + f dydz = ρc dydz
∂y ∂z dt
∂q y ∂qz dφ
+ − f = −ρc
∂y ∂z dt
gdje su: f – gustoća izvora, ρ – gustoća medija/tvari, c – specifični kapacitet.
Potencijalni tok je definiran s (konstitutivni izrazi):
∂φ
q y = −k y
∂y
∂φ
qz = −k z
∂z
pa za pojave koje imaju potencijal vrijedi:
∂  ∂φ  ∂  ∂φ  dφ
− k y −
  ky  − f = −ρ c
∂y  ∂y  ∂z  ∂z  dt
Za stacionarne, izotropne i linearne pojave je:
 ∂ 2φ ∂ 2φ 
k  2 + 2  = − f
 ∂y ∂z 
k ∆φ = − f
U slučaju kada nema izvora ova Poissonova jednadžba prelazi u Laplaceovu:
 ∂ 2φ ∂ 2φ 
k  2 + 2  = 0
 ∂y ∂z 
∆φ = 0

Rubni uvjeti:
Nama je zanimljiv problem kada na rubu poznamo potencijal: φ(y, z)= φ , (y, z) ∈ Γφ.
Načelno, osim potencijala na dijelu ruba može biti zadan i tok q(y, z)= q , (y, z) ∈ Γq.
Princip očuvanja (mase, topline,…) na infinitezimalnom elementu osim u općoj točki

__________________________________________________________________ 2
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

područja Ω, mora biti zadovoljeno i na infinitezimalnim elementima koji uključuju

rubno područje – granicu Γ.
z

Γ dz dΓ
n0
α

qy
Ω
dΩ dy

qz

Zakon očuvanja na rubnom infinitezimalnom elementu uz zanemarivanje malih

veličina višeg reda glasi:
q y dz + q z dy = q n dΓ
∂φ ∂φ
−k y dz − k z dy = n 0 ⋅ q dΓ
∂y ∂z
Nakon dijeljenja s dΓ, dobije se:
∂φ dz ∂ φ dy
−k y − kz = qn
∂y dΓ ∂z dΓ
∂φ ∂φ π 
−k y cos (α ) − k z cos  − α = qn
∂y ∂z  2 
∂φ ∂φ
−k y ny − kz n z = qn
∂y ∂z
što predstavlja rubne uvjete.

__________________________________________________________________ 3
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

2. Membransko naprezanje u tankim membranama

Definirajmo problem: Neka zadano područje Ω u yz ravnini omeđeno granicom Γ
zauzima tanka membrana s unutrašnom silom napetosti N(y, z). Pomak membrane u
smjeru nosi x je u(y, z). Granica Γ je načelno podijeljena u dva dijela i to na dio na
kojem je poznat pomak: u(y, z)= u , (y, z)∈ Γu, i dio na kojem poznamo unutrašnju silu
N(y,z)= N , (y, z)∈ ΓN: Γ=Γ φ ∪ Γq. Na dijelovima granice na kojima poznamo
potencijal ne poznamo tok i obrnuto, na dijelu granice na kojem poznamo tok ne
poznamo potencijal.
Premda je granica načelno podijeljena na dva dijela, za nas je od praktične važnosti
slučaj kada je na cijeloj granici poznat pomak koji je jednak nuli: u(y,z)=0, (y,z)∈ Γ.

u(y,z)
z
Γφ

Treba odrediti funkciju pomaka u(y, z) membrane u smjeru osi x unutar područja Ω.

Problem rješavamo uz slijedeća ograničenja / pretpostavke:

- membrana je tanka (zanemarujemo savijanje, My=0 i Mz=0)
- napetost je konstantna (N(y, z)=N=konst.)
∂u ∂u    
- progibi i nagibi su mali (u<<,
,

sin  ∂u  = ∂u , cos  ∂u  = 1 )
∂y ∂z  ∂y  ∂y  ∂y 
- ravnomjerna raspodjela mase/gustoće po membrani konstantne debljine t

N
p N

∂u ∂  ∂u  ∂u ∂  ∂u 
+   dz
∂z ∂z  ∂z  dz +   dy
∂y ∂y  ∂y 
dy

∂u ∂u
N
∂y ∂z

x
∂u
= βy
z ∂z
y

∂u
= −β z
∂y
Slika: Infinitezimalni element membrane

__________________________________________________________________ 4
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

p ∂u
∂y N

∂u ∂  ∂u 
+   dy
∂y ∂y  ∂y 

∂u
N
∂y
x

y
Slika: Infinitezimalni element membrane u 0xy ravnini

Jednadžba gibanja u smjeru osi x:

∑ Fx = mu
 ∂u   ∂u   ∂u     
pdydz cos   cos  − N sin   dz + N sin  ∂u + ∂  ∂u  dy dz
 ∂z   ∂y   ∂y   ∂y ∂y  ∂y  
    
1 ∂u ∂u ∂  ∂u 
+  dy
∂y ∂y ∂y  ∂y 

 ∂u   ∂u ∂  ∂u  
−N sin   dy + N sin  +   dz  dy = ρtdydzu
 ∂z   ∂z ∂z  ∂z  
   
∂u ∂u ∂  ∂u 
+  dz
∂z ∂z ∂z  ∂z 

∂u  ∂u ∂  ∂u  
pdydz − N dz + N  +   dy dz
∂y  ∂y ∂y  ∂y  
∂u  ∂u ∂  ∂u  
−N dy + N  +   dz  dy = ρtdydzu
∂z  ∂z ∂z  ∂z  

∂ 2u ∂ 2u
p dydz + N dydz + N dydz = ρt dydz u
∂y 2 ∂z 2
∂ 2 u ∂ 2 u ρt p
2
+ 2 = u −
∂y ∂z N N

Statički uvjeti ravnoteže, ( u = 0 ):

∂ 2u ∂ 2 u p
2
+ 2 =−
∂y ∂z N

Rubni uvjeti:
Nama je zanimljiv problem kada na rubu poznamo pomak: u(y, z)=0, (y, z)∈ Γu.

Načelno, osim pomaka na rubu može biti zadana i sila N(y, z)= N , (y, z)∈ ΓN (tada je
tipično rub slobodan, u(y,z) ≠ 0). Međutim, ovo se protivi pretpostavci o konstantnoj
unutrašnjoj sili N(y, z)=Nconst (u svim smjerovima).

__________________________________________________________________ 5
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

Ipak, postavimo jednadžbu gibanja za infinitezimalni element koji obuhvaća rub Γ.

Γ

∂u
N
Ω ∂n0
dΓ n
z n0
dΩ dz α

∂u dy
N
∂y
∂u
N
∂z
y
Ako zanemarimo male veličine višeg reda, dobije se:
∑ Fx = mu
 ∂u   ∂u 
ρtdydzu = −N sin   dz − N sin   dy + N sin (n 0 ⋅ (∇u )) dΓ
 ∂y   ∂z 


   n 0 ⋅(∇u )
∂u ∂u
∂y ∂z

∂u ∂ u dz ∂u dy
N =N +N
∂n0 ∂ y dΓ ∂ z dΓ
∂u ∂u ∂u π 
N =N cos (α ) + N cos  − α 
∂n0 ∂y ∂z 
2 
∂u  ∂u ∂u 
N = N  n y + nz 
∂n0  ∂y ∂z 
Posljednji redak predstavlja rubni uvjet koji ne donosi novu informaciju (nakon
kraćenja s N što je u skladu s pretpostavkom N= N rubni uvjet postaje trivijalan).

__________________________________________________________________ 6
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

3. Uvijanje ravnog prizmatičnog štapa neokruglog presjeka

u
M

y w
v
Slika: Uvijanje prizmatičnog štapa neokruglog presjeka

Ograničenja:
- Štap je ravan i prizmatičan.
- Relativni kut uvijanja je mali, θ <<.
dα
θ=
dx
- Krajevi štapa se slobodno deplaniraju.

(St. Venantove) pretpostavke:

- Prirast kuta uvijanja (zakreta presjeka) po dužini štapa je konstantan:
θ=konst.
- Poprečni presjeci okomiti na os štapa se zakreću u svojoj ravnini (0yz) kao
krute figure
- Poprečni presjeci se deplaniraju (engl. warp) odnosno postoji pomak u(y,z)
smjeru osi x koji je jednak za sve presjeke i proporcionalan je s relativnim
kutom uvijanja: u(y,z) = φ(y,z)θ.
- Normalno naprezanje σx jednako je nuli.

Sada ćemo napraviti funkcije pomaka na temelju pretpostavki i vidjeti da li je s njima

moguće zadovoljiti ravnotežu i rubne uvjete (polu-inverzni postpak).
Pomak u cilindričnim koordinatama:
v = −rα sin ϕ
w = rα cos ϕ
α = θx

v = −rθ x sin ϕ
w = rθ x cos ϕ

__________________________________________________________________ 7
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

z
v

ϕ w
rα

ϕ
r
y

Slika: Poprečni presjek, r, ϕ – polarne koordinate

Prelazak u pravokutne koordinate:

u = φ( y, z )θ
v = −rθ x sin ϕ + C
w = rθ x cos ϕ + C
y
cos ϕ =
r
z
sin ϕ =
r
r = y2 + z2
Konačno:
u = φ ( y, z )θ
y
v = − r θx = − zθ x
r
x
w = r θx = yθ x
r

Deformacije su:
∂u ∂u ∂v ∂φ ∂ (−zθ x) ∂φ
εx = =0 γ xy = + = θ+ = θ − zθ
∂x ∂y ∂x ∂y ∂x ∂y
∂v ∂v ∂w ∂ (−zθ x) ∂ ( yθ x )
εy = =0 γ yz = + = + = −θ x + θ x = 0
∂y ∂z ∂y ∂z ∂y

εz =
∂w
=0 ∂w ∂u ∂ ( yθ x ) ∂φ ∂φ
γ zx = + = + θ = yθ + θ
∂z ∂x ∂z ∂y ∂z ∂z

Naprezanja su:

__________________________________________________________________ 8
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

 ∂φ 
τ xy = Gγ xy = G  − z  θ
σ x = E εx = 0  ∂y 
σ y = Eε y = 0 τ yz = Gγ yz = G 0 = 0
σ z = E εz = 0  ∂φ 
τ zx = Gγ zx = G  y +  θ
 ∂z 

Uvjeti ravnoteže:
∂σ x ∂τ yx ∂τ zx
+ + + f x = uρ
∂x ∂y ∂z
∂σ x ∂   ∂φ   ∂   ∂φ  
+ G  − z  θ  +  τ zx G  y +  θ  + f x = uρ

∂x ∂y   ∂y   ∂z   ∂z  


∂ 2φ ∂ 2 φ
+ =0
∂y 2 ∂z 2
∂τ xy ∂σ y ∂τ zy ∂   ∂φ   ∂σ y ∂τ zy
+ + + f y = vρ
G  − z  θ  + + + f y = vρ

∂x ∂y ∂z ∂x   ∂y   ∂y ∂z

∂τ xz ∂τ yz ∂σ z ∂   ∂φ   ∂τ yz ∂σ z
+ + + fz = w ρ
G  y +  θ  + + + f z = wρ

∂x ∂y ∂z ∂x   ∂y   ∂y ∂z
Druga i treća jednadžba ravnoteže su automatski zadovoljene. Iz prve jednadžbe
ravnoteže slijedi da je pomak u smjeru x treba zadovoljiti Laplaceovu jednadžbu:
∂ 2φ ∂ 2φ
+ =0
∂y 2 ∂z 2

Uvodimo (St. Venantovu 'torzijsku' funkciju) funkciju naprezanja Ψ(y,z).

∂ψ
τ xy =
∂z
∂ψ
τ xz = −
∂y
Usporedbom različitih prikaza naprezanja je:
 ∂φ  ∂ψ  
G  − z  θ =  ∂φ − z  Gθ = ∂ψ
 ∂y  ∂z  ∂y  ∂z


 ∂φ  ∂ψ  
G  y +  θ = −  y + ∂φ  Gθ = − ∂ψ
 ∂z  ∂y 
 ∂z  ∂y
Deriviranjem prve jednadžbe po z a druge po y te potom oduzimanjem:
∂  ∂φ  ∂  ∂ψ 
 − z  Gθ =  
∂z  ∂y  ∂z  ∂z 
∂  ∂φ  ∂  ∂ψ 
 y +  Gθ = − 
∂y ∂z ∂y  ∂y 
dobiva se:
∂ 2ψ ∂ 2ψ
+ = −2Gθ
∂z 2 ∂y 2

__________________________________________________________________ 9
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

St. Venantova funkcija naprezanja Ψ treba zadovoljiti Poissonovu jednadžbu.

Rubni uvjeti:
Posmično naprezanje τns okomito na rub jednako je nuli (n – okomica na rub, s –
tangentni prirast po rubu). Ovo posmično naprezanje odredimo zbrajanjem naprezanja
na rubu u ravnini okomitoj na os x.
z
τ xz
dz
β
τ ns
τ yx
τ xy
dy

τ zx

Slika: Posmično naprezanje okomito na rub

Posmično naprezanje okomito na rub je:
1 1 1
τ xy dydz cos(ϕ) + τ xz dydz sin(ϕ) = τ ns dydz = 0
2 2 2
dz −dy
τ xy + τ xz =0
dS dS
gdje se vodilo računa da s prirastom granice dS opada varijabla y (dy<0).
τ xy dz − τ xz dy = 0
∂ψ  ∂ψ 
dz − −  dy = 0
∂z  ∂y 
dψ = 0
Iz posljednjeg izraza slijedi da je funkcija naprezanja na rubu konstantna,
∂ψ
dψ = dS = 0 .
∂S
Rubni uvjeti – Unutrašnje sile: Sile na gornjoj plohi: z = L.
z

τ xz
τ xy

Mx y

Slika: Sile na plohi x = L

__________________________________________________________________ 10
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

Qy = ∫ (τ xy ) dA
A

Qz = ∫ (τ xz ) dA
A

M x = ∫ (−τ xy z + τ xz y) dA
A
Računanje sila:
∂ψ
Qy = ∫ (τ xy ) dA = ∫ dA = ∫ ψ n z dS = 0
A A
∂z S

 ∂ψ 
Qz = ∫ (τ xz ) dA = ∫ −  dA = ∫ −ψny dS = 0
 ∂y 
A A S

gdje je primijenjen Gaussov teorem i gdje se vodilo računa da funkcija Ψ ima

potencijal pa je integral po zatvorenoj krivulji jednak 0.
M x = ∫ (−τ xy z + τ xz y) dA
A

 ∂ψ ∂ψ 
= ∫  z− y  dA
 ∂z ∂y 
A

∂ψ ∂ψ
=∫ z dA − ∫ ydA
A
∂z A
∂y
 ∂ψ   ∂ψ 
= ∫  zdz  dy − ∫  ydy dz
 ∂z   ∂y 
Ayz Ayz

=∫ ∫ (dψ z )dy − ∫ ∫ (dψ y )dz

y z

Primjenom parcijalne integracije ∫ (dα) β = αβ − ∫ α (dβ ) :

M x = ∫ (−τ xy z + τ xz y ) dA
A

=∫ ∫ ( dψ z ) dy − ∫ ∫ ( dψ y ) dz
y z

∫ ( dψ z ) = ψ z − ∫ ψ dz
∫ (dψ y ) = ψ y − ∫ ψdy
M x = ∫ (−τ xy z + τ xz y) dA
A

=∫ ∫ ( dψ z ) dy − ∫ ∫ ( dψ y ) dz
y z

   
= ∫ ψ z − ∫ ψdz dy − ∫ ψ y − ∫ ψdy dz
   
y  z 

__________________________________________________________________ 11
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

M x = 2 ∫ ψ dA
A

Postupak rješavanja:

- Riješi Poissonovu jednadžbu uz rubni uvjet Ψ = 0.

∂ 2ψ ∂ 2ψ
+ = −2
∂z 2 ∂y 2
- Odredi J integracijom:
J = 2 ∫ ψd A
A
- Relativni i ukupni kut uvijanja su:
M
θ=
GJ
ML
α=
GJ
- Odredi naprezanja τxy i τxz iz izraza:
∂ψ
τ xy =
∂z
∂ψ
τ xz = −
∂y
- Odredi funkciju deplanacije φ(y,z) iz izraza
∆φ = 0
sa rubnim uvjetima u skladu s izrazima:
∂φ  1 ∂ψ 
= + z
∂y Γ  Gθ ∂z  Γ
∂φ  1 ∂ψ 
= − − y
∂z Γ  Gθ ∂y 
Γ
a zatim odredi pomak u = φ( y, z )θ .
- Odredi pomake v i w iz izraza:
v = − zθ x
w = yθ x
- Na kraju, može se odrediti γxy i γxz iz izraza:
τ xy
γ xy =
G
τ
γ zx = zx
G

__________________________________________________________________ 12
FESB, Sveučilište u Splitu
Ž. Lozina: Uvod u metodu konačnih elemenata, Pred. 6 (Radni materijal)

N. Analogije

Tablični prikaz analogija:

Potencijalni tok Membrana Uvijanje

(medija)
 ∂ 2φ ∂ 2φ  ∂ 2u ∂ 2 u p ∂ 2ψ ∂ 2ψ
k  2 + 2  = − f + 2 =− + = −2θG
 ∂y ∂z  ∂z 2 ∂y 2
2
∂y ∂z N
f p ∆ψ = −2θG
∆φ = − ∆u = −
k N
φ = 0, (y,z)∈ S u = 0, (y,z)∈ S ψ = 0, (y,z)∈ S
φ u ψ
f p θ
1
k N 2G
∂φ ∂u ∂ψ
q y = −k βz = − τ xz = −
∂y ∂y ∂y
∂φ ∂u ∂ψ
qz = −k βy = τ xy =
∂z ∂z ∂z
F = ∫ φdA V = ∫ u dA J
2 ∫A
= ψdA
A A

__________________________________________________________________ 13
FESB, Sveučilište u Splitu