KOLEKTIVNI UGOVOR

Između
Vlade Hercegbosanske županije
i
Sindikata djelatnika MUP-a u HBŽ

NARODNE NOVINE HBŽ br. 07/2010

Livno, srpanj 2010. godine.
 Na temelju članka 111., a u svezi s člankom 112.
Zakona o radu F BiH ("Službene novine Federacije
Bosne i Hercegovine", br. 43/99, 32/00 i 29/03), te u
skladu sa člancima 5. i 63. Statuta Unije samostalnih
sindikata policije Federacije Bosne i Hercegovine
(broj: 04-05-2-2248/02 od 02.04.2007. godine), Vlada
Hercegbosanske županije s jedne strane, i Sindikat
djelatnika MUP-a u Hercegbosanskoj županiji, s
druge strane, dana 26.07.2010. godine sklapaju
K OLE KTIVN I U GOVOR
ZA DJELATNIKE
U MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA
KANTONA 10
1.OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se
međusobna prava i obveze potpisnika ugovora, kao i
prava i obveze policijskih službenika, državnih
službenika i namještenika (u nastavku: djelatnici)
Ministarstva unutarnjih poslova Kantona 10.
Članak 2.
Prava i obveze i članka 1. ovog Ugovora odnose se
osobito na:
- zasnivanje i prestanak radnog odnosa, kao i ostala
prava s svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog
odnosa djelatnika,
- radno vrijeme, odmori i odsustva djelatnika,
- plaće, dodatci na plaće i ostale naknade i materijalna
prava temeljem radnog odnosa,
- zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, kao i zaštita
žena i majčinstva,
- i druga prava i obveze propisane posebnim
zakonima i na temelju zakona donesenim propisima.
Pored prava i obveza utvrđenih u stavku 1. ovog
članka, ovaj Ugovor regulira i:
- rješavanje kolektivnih radnih sporova,
- pravo na štrajk,
- rad i postupak djelovanja sindikata po ovom
Ugovoru,
- tumačenje i praćenje primjene odredbi ovog
Ugovora i
- druga pitanja od značaja za primjenu ovog Ugovora.
Članak 3.
Ovaj Ugovor primjenjuje se na djelatnike u
Ministarstvu unutarnjih poslova Kantona 10 ( u
nastavku: Ministarstvo).
Prava ostvarena temeljem ovog Ugovora
primjenjuju se na sve djelatnike Ministarstva.
Pravnu pomoć od strane Sindikata koja se odnosi
na realizaciju i zaštitu prava iz ovog Kolektivnog
ugovora ostvaruju djelatnici koji su članovi Sindikata.
2
Članak 4.
Iznimno od stavka 2. članka 3. ovog Ugovora,
djelatnici Ministarstva-članovi Sindikata nisu izuzeti
od svih onih aktivnosti, odnosno prava i obveza
Sindikata utvrđenih posebnim zakonima (zaštita
prava iz radnog odnosa, sudjelovanje u ostvarivanju
prava iz radnog odnosa, sudjelovanje u štrajku,
plaćanje članarine i slično).
Članak 5.
Ministarstvo svojim općim aktima ne može
utvrditi niti propisati manja prava djelatnika
Ministarstva od onih utvrđenih i propisanih ovim
Ugovorom.
Ministar unutarnjih poslova i Policijski komesar,
osigurat će sudjelovanje Sindikata djelatnika MUP-a
u pripremi propisa koji reguliraju područje radno-
pravnih odnosa djelatnika Ministarstva.
II.POLICIJSKI SLUŽBENICI
1.Zasnivanje i prestanak radnog odnosa i ostala
prava u svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog
odnosa
Članak 6.
Radni odnos policijskih službenika zasniva se
sukladno Zakonu o policijskim službenicima (u
daljnjem tekstu Zakonom).
Prava i obveze policijskih službenika u svezi s
pitanjem raspoređivanja i prestanka rada ostvarivat će
se u skladu sa Zakonom, Kolektivnim ugovorom i
drugim pravnim aktima.
Članak 7.
Posebni uvjeti za prijem u radni odnos i
raspoređivanje na poslove u Ministarstvu utvrđuju se
Zakonom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu
Ministarstva, te drugim općim aktima.
Članak 8.
Policijski službenik, kao i osoba koja traži
uposlenje ne može se dovesti u neravnopravan
položaj s drugim osobama zbog rasne, spolne,
nacionalne pripadnosti, političkog mišljenja, vjere,
socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva ili ne
članstva u Sindikatu, zdravstvenih poteškoća koje ne
utječu na obavljanje posla u skladu s općim i
posebnim uvjetima za prijem u radni odnos.
Članak 9.
Provjera radnih i stručnih sposobnosti kao i druga
pitanja koja se odnose na policijske službenike na
probnom radu vršit će se u skladu sa Zakonom i
općim aktima Ministarstva.
Probni rad policijskog službenika ukupno traje 12
(dvanaest) mjeseci.
 Ako policijski službenik u toku probnog rada mora
odsustvovati s posla zbog bolesti ili drugog
opravdanog razloga, trajanje probnog rada se
produžava za onoliko dana koliko je isti bio
opravdano odsutan.
Članak 10.
Nakon završenog probnog rada, dodijeljeni mentor
je dužan policijskom službeniku dati ocjenu je li
zadovoljio na probnom radu od koje ovisi hoće li isti
ostati u radnom odnosu ili će mu nakon probnog rada
prestati radni odnos.
Članak 11.
Policijski službenik za čijim je radom prestala
potreba zbog smanjenja obujma posla ili preustroja, a
kojeg se ne može interno premjestiti sukladno
Zakonu, proglašava se viškom.
Policijski službenik koji je proglašen viškom
sukladno stavku 1. ovoga članka može biti premješten
na upražnjeno radno mjesto s istim činom u drugo
policijsko tijelo u Bosni i Hercegovini. Policijski
službenik može uz vlastiti pristanak biti premješten i
na upražnjeno radno mjesto za koje je predviđen niži
čin.
Ukoliko ne postoji mogućnost premještaja
policijskom službeniku koji je proglašen viškom
može biti ponuđeno prijevremeno umirovljenje,
sukladno zakonu.
Ukoliko ne postoji mogućnost prijevremenog
umirovljenja, policijsko tijelo otpustit će policijskog
službenika koji je proglašen viškom.
Vlada HBŽ utvrdit će pod zakonskim aktom
postupak koji se mora slijediti u slučaju viška
policijskih službenika i postupak koji mora slijediti
policijsko tijelo u slučaju premještaja iz stavka 2.
ovog članka.
Članak 12.
Radni odnos policijskog službenika može prestati
isključivo u slučajevima propisanim Zakonom.
2.Radno vrijeme, odmori i odsustva
Članak 13.
Na radno vrijeme, odmore i odsustva policijskog
službenika primjenjuje se Zakon o radu, ako
posebnim propisom nije drugačije određeno.
Članak 14.
Prosječno radno vrijeme policijskog službenika
iznosi 40 sati tjedno.
Uobičajeno radno vrijeme je osam sati dnevno i
raspoređuje se na pet radnih dana u tjednu.
3
Policijski komesar može odrediti i drugačiju
raspodjelu radnog vremena u slučajevima utvrđenim
Zakonom.
Članak 15.
U slučaju da je potrebno obaviti hitan posao
(neodložne, nepredviđene, ili radnje čijim bi se
prekidom ili odgađanjem izazvale štetne posljedice)
ili završiti zadatak do određenog roka ili u određenom
vremenskom razdoblju, izdat će se usmena naredba
policijskom službeniku za prekovremeni rad. Usmena
naredba mora biti potvrđena u pismenom obliku,
najkasnije u roku od 48 sati od izdavanja iste.
Prekovremeni rad iz prethodnog stavka može
trajati do 4 sata dnevno i ne više od 20 sati tjedno.
Za prekovremeni rad policijski službenik ima
pravo na novčanu naknadu.
Članak 16.
Policijski službenik koji radi uobičajeno radno
vrijeme (8 sati) tokom radnog dana ima pravo na
odmor u trajanju od 30 minuta.
Policijski službenik koji radi u turnusima-
smjenama po 12 sati dnevno u toku radnog dana ima
pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta
po 30 minuta, ukoliko priroda posla to dozvoljava, s
tim da se odmor ne može koristiti u prva dva i
posljednja dva sata radnog vremena i isti se ubraja u
radno vrijeme.
Između dva radna dana policijski službenik ima
pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
Članak 17.
Policijski službenik ima pravo na tjedni odmor u
trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.
Tjedni odmor traje u dane subote i nedjelje ako rad
nije organiziran u turnusima ili smjenama.
Ako iznimne okolnosti zahtijevaju da policijski
službenik radi u dane tjednog odmora, odmor se
osigurava u toku narednog radnog tjedna ili
posebnom odlukom u drugom pogodnom terminu.
Članak 18.
Policijski službenik koji je u skladu sa zakonom i
ovim Kolektivnim ugovorom stekao pravo na
godišnji odmor ima pravo na korištenje godišnjeg
odmora za svaku kalendarsku godinu u skladu sa
zakonom.
U godišnji odmor se ne uračunavaju subote,
nedjelje, dani blagdana, dani liječenja (bolovanja) te
drugi vidovi odobrenog odsustva sa posla.
Policijski službenik koji se prvi put zaposlio ili
ima prekid službe između dva radna odnosa duži od
osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest
mjeseci neprekidnog rada.
 Policijski službenik koji nije stekao pravo na
godišnji odmor u smislu stavka 3. ovog članka,
ostvaruje pravo na korištenje dva radna dana
godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.
Odsustvo zbog privremene nesposobnosti za rad,
majčinstva i drugog odsustva sa rada koje nije
uvjetovano voljom policijskog službenika ne smatra
se prekidom rada iz stavka 3. ovog članka.
Članak 19.
Za dane korištenja godišnjeg odmora se isplaćuje
naknada plaće kao da su ti dani provedeni na radu.
Članak 20.
Policijski službenik se ne može odreći prava na
godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata
naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 21.
Rješenje o godišnjem odmoru policijskom
službeniku se uručuje u roku od najmanje 15 dana
prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Na rješenje o godišnjem odmoru policijski
službenik ima pravo uložiti prigovor.
Godišnji odmor se koristi u skladu sa planom
korištenja godišnjih odmora.
Članak 22.
Odlukom ministra i policijskog komesara, a radi
obavljanja neodložnih službenih poslova, policijskom
službeniku se može prekinuti godišnji odmor.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka policijski
službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova i
drugih troškova nastalih prekidom godišnjeg odmora,
koji se utvrđuju na osnovu predočenih dokaza, a
sukladno Zakonu.
Članak 23.
Godišnji odmor se može koristiti u cijelosti ili u
dva dijela, s tim što se prvi dio mora iskoristiti
tijekom kalendarske godine na koju se odnosi odmor.
Prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje
12 radnih dana neprekidno.
Drugi dio godišnjeg odmora policijski službenik
mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja naredne
godine.
Policijski službenik ima pravo u toku jedne
kalendarske godine koristiti jedan dan godišnjeg
odmora za svoje potrebe kad on to želi uz obvezu da
o tome obavijesti Policijskog komesara najmanje tri
dana prije korištenja ili odmah po nastanku potrebe za
korištenjem.
Članak 24.
U slučaju prekida radnog odnosa u Ministarstvu
zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca ima
4
pravo na korištenje godišnjeg odmora kojeg je stekao
u tijelu iz kojega prelazi.
Članak 25.
Policijski službenik ima pravo na plaćeni dopust
najviše do 5 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini,
i to kako slijedi:
- smrt člana uže obitelji do 3 radna dana
- smrt srodnika 1 radni dan
- njega člana uže obitelji do 3 radna dana
- rođenje djeteta do 3 radna dana
- sklapanje braka do 5 radnih dana
- selidba i drugi razlozi do 2 radna dana
Članak 26.
Policijski komesar može zbog izvanrednih
rezultata rada odobriti policijskom službeniku kao
nagradu dva slobodna radna dana.
Članak 27.
Policijskom službeniku se, na njegov obrazložen
zahtjev, može odobriti neplaćeno odsustvo sa rada u
trajanju do 30 dana, godišnje, ukoliko njegovo
odsustvo neće utjecati na pravodobno obavljanje
službenih poslova.
Članak 28.
Pod članom uže obitelji iz članka 25. ovog
Ugovora podrazumijevaju se supružnici, odnosno
izvanbračni supružnici, djeca (rođena u braku i izvan
braka, posvojena, pastorčad i djeca bez roditelja uzeta
na uzdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha i
usvojitelj.
Pod srodnikom podrazumijevaju se: braća i sestre
policijskog službenika, djeca braće i sestara
policijskog službenika, kao i braća i sestre roditelja
policijskog službenika i djeca braće i sestara roditelja
policijskog službenika.
3. Plaće, dodatci na plaće i ostale naknade i
materijalna prava temeljem radnog odnosa
Članak 29.
Osnovna plaća policijskog službenika utvrđuje se
tako da se osnovica pomnoži s koeficijentom platnog
razreda i ukupan iznos poveća na temelju radnog
staža, na način da se za svaku navršenu godinu
radnog staža policijskog službenika osnovna plaća
uvećava za 0,5% s tim da ukupno povećanje nemože
biti više od 20%.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za protekli
mjesec najkasnije do isteka tekućeg mjeseca.
Članak 30.
Za policijske službenike dodatak za posebne
uvjete rada, a u ovisnosti od rizika, odgovornosti ili
složenosti poslova i posebnih radnih uvjeta, iznosi do
30% od osnovne plaće, o čemu odlučuje Ministar na
prijedlog Policijskog komesara.
Uz dodatak iz st. 1. ovog članka, u posebnim
okolnostima i na prijedlog policijskog komesara,
ministar će odrediti veći trajni dodatak za pojedina
radna mjesta. Taj dodatak iznosi 10% od osnovne
plaće.
Radna mjesta na kojima se obavljaju poslovi iz st.
1. i 2. ovog čl. definiraju se Pravilnikom o
unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.
Članak 31.
Na osnovu izvanrednih i objektivno ocjenjenih
radnih rezultata policijskom službeniku, ministar, na
prijedlog policijskog komesara, može odlučiti o
jednokratnom dodatku na plaću tom policijskom
službeniku do 30% od osnovne plaće.
Dodatak za izvanredne radne rezultate iz st. 1.
ovog čl. može se isplatiti istom policijskom
službeniku dva puta godišnje.
Redovita godišnja ocjena rada policijskih
službenika vrši se u skladu sa odredbama Zakona o
policijskim službenicima.
Članak 32.
Osnovna plaća policijskih službenika uvećat će se:
a) 40 % za prekovremeni rad u periodu između
22 i 7 sati,
b) 30 % za prekovremeni rad u periodu između
7 i 22 sata,
Članak 33.
Policijski službenici imaju pravo na naknadu u
novcu ili slobodnim satima za rad noću između 22.00
i 06.00 sati, i za rad županijskim blagdanima i
državnim praznicima na način i oblik utvrđen
podzakonskim aktom.
Podzakonski akt iz st. 1. ovog članka donijet će
ministar na prijedlog policijskog komesara najdalje u
roku od 60 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.
Članak 34.
Uprava policije će osigurati točno evidentiranje
rada po svim osnovama, uključujući i osnove iz čl.
32. i 33. ovog Ugovora.
Članak 35.
Policijski službenici imaju pravo i na:
-troškove prijevoza s posla i na posao,
- topli obrok,
- regres za godišnji odmor,
- naknadu za slučaj smrti člana uže obitelji,
- naknadu u slučaju teže bolesti policijskog
službenika ili člana uže obitelji,
- naknadu za troškove usavršavanja za potrebe službe,
5
- otpremninu,
- naknadu za službena putovanja,
- jubilarnu nagradu,
- naknadu članu uže obitelji za slučaj prirodne smrti
policijskog službenika,
- naknadu za odvojeni život i za odgovarajući
smještaj.
Članak 36.
Pod teškom bolešću iz prethodnog članka ovog
Ugovora podrazumijeva se: akutna tuberkuloza,
maligna oboljenja, endemska nefropatija, stanje
poslije kirurškog zahvata srca, sva degenerativna
oboljenja središnjeg živčanog sustava, infarkt (srčani
ili moždani), oboljenje mišićnog sustava i paralize.
Članak 37.
Policijskom službeniku kome nije organiziran
prijevoz sa posla i na posao, a čija je razdaljina od
mjesta stanovanja do radnog mjesta veća od 3
kilometra, pripada naknada za troškove prijevoza u
vidu novčanog iznosa u visini od 13% od cijene litra
benzina MB 98 po kilometru.
Usklađivanje iznosa vršit će se ukoliko prosječna
mjesečna cijena benzina bude veća ili manja za 10 %.
Početna cijena za usklađivanje je 2,00 KM.
Visina naknade ne može biti veća od 350 KM
mjesečno, za policijske službenike koji putuju manje
od 45 kilometara u jednom smjeru.
Visina naknade ne može biti veća od 400 KM
mjesečno, za policijske službenike koji putuju više od
45 kilometara u jednom smjeru.
Članak 38.
Policijski službenik ima pravo na topli obrok za
svaki radni dan proveden na poslu u visini do 1% od
prosječne neto plaće u FBiH iz prethodnog mjeseca.
Članak 39.
Policijski službenik ima pravo na regres u visini
od 50% od prosječne neto plaće u FBiH iz
prethodnog mjeseca .
Članak 40.
U slučaju prirodne smrti policijskog službenika
članovima uže obitelji koje je policijski službenik
uzdržavao isplaćuje se jednokratna novčana naknada
u iznosu posljednje neto plaće koju je ostvario,
uvećane za četiri puta.
U slučaju smrti člana njegove uže obitelji,
policijskom službeniku isplaćuje se iznos u visini od
tri prosječno isplaćene plaće u Federaciji BiH u
zadnja tri mjeseca .
Iznos iz prethodnog stavka ovog članka isplaćuje
se i u slučaju teže bolesti ili invalidnosti, sukladno
Uredbi o naknadama i drugim materijalnim pravima
iz radnog odnosa službenika u Hercegbosanskoj
županiji.
Policijski službenik koji u vršenju ili povodom
vršenja službe ili zadatka izgubi život, sahranit će se
o trošku Ministarstva u mjestu koje odrede članovi
njegove uže obitelji, a članovima obitelji koje je
policijski službenik uzdržavao pripada jednokratna
novčana pomoć u visini ukupnog iznosa plaća koje je
isti ostvario u posljednjih 6 mjeseci.
Naknada iz prethodnog stavka ovog članka
isplaćuje se iz sredstava Ministarstva
Članak 41.
Naknadu za slučaj usavršavanja policijski
službenik ostvaruje sukladno Uredbi o naknadama i
drugim materijalnim pravima iz radnog odnosa
službenika u Hercegbosanskoj županiji.
Članak 42.
Prilikom odlaska u mirovinu policijskom
službeniku pripada otpremnina u visini zadnje 4
(četiri) plaće ostvarene za vrijeme rada u Ministarstvu
ili u visini četverostrukog iznosa prosječne plaće iz
prethodnog mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine, ako je to za njega povoljnije.
Članak 43.
Policijskom službeniku pripada naknada za
službena putovanja na način i u visini kako je to
utvrđeno u Uredbi o naknadama i drugim
materijalnim pravima iz radnog odnosa službenika u
Hercegbosanskoj županiji.
Naknada za odvojeni život i troškove smještaja
ostvaruje policijski službenik koji je interno
premješten na drugo radno mjesto udaljeno više od 60
km od njegova radnog mjesta u visini shodno Uredbi
iz prethodnog stavka ovog članka.
Članak 44.
Policijskom službeniku pripada jubilarna nagrada
za neprekidan rad u tijelima uprave i to kako slijedi :
- za navršenih 10 godina, 1 prosječna plaća iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
- za navršenih 20 godina, 1,5 prosječne plaće iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
- za navršenih 30 godina, 2 prosječne plaće iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
Članak 45.
U slučaju otpusta zbog viška policijskih
službenika, otpušteni policijski službenik ima pravo
na otpremninu koja odgovara iznosu plaće koju je
6
primao u vrijeme kada je proglašen viškom,
obračunate za razdoblje od šest mjeseci.
Policijski službenik iz st. 1., a koji ima 10 do 15
godina radnog iskustva ima pravo na otpremninu u
iznosu od devet mjesečnih plaća.
Policijski službenik iz st. 1., a koji ima najmanje
15 godina radnog iskustva ima pravo na otpremninu u
iznosu od dvanaest mjesečnih plaća.
4. Zaštita prava
Članak 46.
Rješenja i drugi akti koji se odnose na ostvarivanje
prava, obaveza i odgovornosti policijskog službenika,
obvezno se dostavljaju u pismenom obliku s
obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku
policijskom službeniku na koga se odnose u rokovima
određenim zakonom.
Prilikom donošenja rješenja i akata o pravima i
obvezama policijskog službenika Ministarstvo će
razmotriti mišljenje Sindikata, ukoliko je to utvrđeno
zakonom.
Članak 47.
U slučaju smanjenja radne sposobnosti zbog
profesionalne bolesti, povrede na radu i invalidnosti
policijskog službenika, njegov status u smislu
rasporeda na odgovarajuće poslove, dužine trajanja
radnog vremena i naknade za rad, rješavat će se u
skladu sa zakonom.
Članak 48.
Ministarstvo će, prilikom sačinjavanja nacrta i
prijedloga propisa i akata iz radno-pravnih odnosa
osigurati učešće ovlaštenog predstavnika Sindikata u
povjerenstvima ili drugim radnim tijelima.
III.DRŽAVNI SLUŽBENICI U MINISTARSTVU
UNUTARNJIH POSLOVA KANTONA 10
1. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa i ostala
prava u svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog
odnosa
Članak 49.
Državni službenici u Ministarstvu zasnivaju radni
odnos temeljem javnog natječaja sukladno Zakonu o
državnoj službi u F BiH.
Članak 50.
Državni službenik koji se prvi put zapošljava u
tijelu uprave podliježe probnom radu u trajanju od
šest mjeseci.
Neposredno nadređeni državni službenik se
određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene
rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog
rada rukovodećih službenika vrši rukovoditelj tijela
državne službe. Ukoliko je ocjena rada:
zadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne
službe potvrđuje postavljenje državnog
službenika na radno mjesto;
nezadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne
službe razrješava dužnosti državnog
službenika, koji time gubi svoj status bez
primanja nadoknade zbog otpuštanja.
Članak 51.
Na sva ostala pitanja u pogledu zasnivanja i
prestanka radnog odnosa državnih službenika i
vježbenika visoke stručne spreme, primjenjuju se
odredbe Zakona o državnoj službi u F BiH.
2. Radno vrijeme, odmori i odsustva
Članak 52.
Na državnog službenika primjenjuju se Zakon o
radu i ostali zakoni kojima se određuju prava i
obaveze iz radnih odnosa, osim ako Zakonom o
državnoj službi u F BiH nije drugačije utvrđeno.
Članak 53.
Rukovodeći državni službenici imaju pravo na
godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana
i na plaćeno odsustvo do pet radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini.
Ostali državni službenici imaju pravo na godišnji
odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na
plaćeno odsustvo do pet radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini.
Godišnji odmor po svim osnovama ne
može biti duži od 36 radnih dana.
Članak 54.
Najmanji broj radnih dana godišnjeg odmora
povećava se shodno osobnim svojstvima državnog
službenika i radnog mjesta, i to kako slijedi:
a) na temelju dužine radnog staža:
- za svake tri godine radnog staža 1 ( jedan) radni
dan,
b) na temelju stručne spreme:
- poslovi VSS 4 ( četiri ) radna dana
c) prema uvjetima rada:
- rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada 3 ( tri)
radna dana
- rad u smjenama 2 ( dva ) radna dana
d) prema socijalnim i zdravstvenim uvjetima
uvjetima :
- roditelju ili staratelju sa djetetom do 7 godina
1(jedan) radni dan za svako dijete
- samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do
10 godina 2 (dva) radna dana za svako dijete
7
-samohranom roditelju ili staratelju s hendikepiranim
djetetom 2 (dva) radna dana za svako dijete
-invalidu 2 (dva) radna dana,
e) po osnovu rezultata rada :
-za izuzetno uspješne rezultate rada 2 (dva)
radna dana,
-za uspješne rezultate rada 1 ( jedan ) radni dan.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim
osnovama navedenim u st. 1. ovoga članka ne može
iznositi više od 36 radnih dana.
Članak 55.
Državni službenik ima pravo na neplaćeno
odsustvo u trajanju do 30 dana u jednoj kalendarskoj
godini.
3. Plaće, dodatci na plaće i ostale naknade i
materijalna prava temeljem radnog odnosa
Članak 56.
Plaća državnog službenika utvrđuje se množenjem
koeficijenta platnog razreda i osnovice za obračun
plaće i ukupan iznos se povećava na temelju radnog
staža.
Plaća iz st. 1. ovog čl. povećava se za 0,5% za
svaku započetu godinu radnog staža, a najviše 20%.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za protekli
mjesec do kraja tekućeg mjeseca.
Članak 57.
Državni službenik koji u posljednje dvije
uzastopne godine bude ocijenjen ocjenom
najmanje "izuzetno uspješan" ima pravo
na povećanje plaće u iznosu najviše do
20% od visine plaće utvrđene za to radno
mjesto, s tim da takvim povećanjem ne
prelazi plaću narednog platnog razreda, a
državni službenik koji u posljednje
uzastopno dvije godine dobije ocjenu
najmanje "uspješan" ima pravo na
povećanje plaće u iznosu najviše do 10%
od plaće utvrđene za to radno mjesto, dok
državni službenik koji u posljednje
uzastopno dvije godine bude ocijenjen
najmanje ocjenom "zadovoljava" ima
pravo na povećanje plaće u iznosu najviše
do 5% od visine plaće utvrđene za to
radno mjesto.
Članak 58.
U slučaju da se u nekom od tijela državne službe
ne mogu popuniti radna mjesta državnih službenika
zbog nemogućnosti osiguranja kadrova, državnim
službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u
tijelu državne službe povećava se plaća do 50%, u
zavisnosti od nastalog povećanja obima posla.

Članak 59.
Državni službenik ima pravo na nadoknadu plaće
do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i
plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa
posla zbog bolesti ili invalidnosti.
Članak 60.
Državni službenici imaju pravo i na:
- troškove prijevoza s posla i na posao,
- topli obrok,
- regres za godišnji odmor,
- naknadu za slučaj smrti člana uže obitelji,
- naknadu u slučaju teže bolesti državnog službenika
ili člana uže obitelji,
- naknadu za troškove usavršavanja za potrebe službe,
- otpremninu,
- naknadu za službena putovanja,
- jubilarnu nagradu,
- naknadu za slučaj smrti državnog službenika ,
- naknada za odvojeni život i za odgovarajući
smještaj
- troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u
mjesto gdje ima službeni stan i nazad
Članak 61.
Državnom službeniku kome nije organiziran
prijevoz sa posla i na posao, a čija je razdaljina od
mjesta stanovanja do radnog mjesta veća od 3
kilometra, pripada naknada za troškove prijevoza u
vidu novčanog iznosa u visini od 13% od cijene litra
benzina MB 98 po kilometru.
Usklađivanje iznosa vršit će se ukoliko prosječna
mjesečna cijena benzina bude veća ili manja za 10 %.
Početna cijena za usklađivanje je 2,00 KM.
Visina naknade ne može biti veća od 350 KM
mjesečno, za državne službenike koji putuju manje od
45 kilometara u jednom smjeru.
Visina naknade ne može biti veća od 400 KM
mjesečno, za državne službenike koji putuju više od
45 kilometara u jednom smjeru.
Članak 62.
Državni službenik ima pravo na topli obrok za
svaki radni dan proveden na poslu u visini do 1% od
prosječne neto plaće u FBiH, prema podacima za
protekla tri mjeseca.
Članak 63.
Državni službenik ima pravo na regres u visini od
50% od prosječne neto plaće u FBiH iz prethodnog
mjeseca.
Članak 64.
Državnom službeniku pripada jubilarna nagrada za
neprekidan rad u tijelima uprave i to kako slijedi:
8
- za navršenih 10 godina, 1 prosječna neto plaće u
FBiH iz prethodna tri mjeseca.
- za navršenih 20 godina, 1,5 prosječne neto plaće u
FBiH iz prethodna tri mjeseca.
- za navršenih 30 godina, 2 prosječne neto plaće u
FBiH iz prethodna tri mjeseca.
Članak 65.
U slučaju razrješenja državnog službenika sa
dužnosti nastalog zbog prekobrojnosti, razriješeni
državni službenik ima pravo na otpremninu u iznosu
od najmanje šest mjesečnih plaća.
Razriješeni državni službenik sa radnim
stažom dužim od šest godina ima pravo na
jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku
dodatnu godinu radnog staža, a najviše do
12 godina radnog staža.
Otpremnina za državne službenike koji
imaju više od 12 godina radnog staža
jednaka je iznosu od 12 jednomjesečnih
plaća.
Članak 66.
Za državne službenike koji rade noću utvrđuje se
povećanje plaće za rad noću u visini od 30% od bruto
satnice.
Za državne službenike koji rade prekovremeno
utvrđuje se povećanje plaće za prekovremeni rad u
visini od:
a) 40 % od bruto satnice za prekovremeni rad u
periodu između 22 i 6 sati,
b) 30 % od bruto satnice za prekovremeni rad u
periodu između 6 i 22 sata,
Za državne službenike koji rade županijskim
blagdanom i državnim praznikom utvrđuje se
povećanje plaće za rad županijskim blagdanom i
državnim praznikom u visini od :
a)80 % od bruto satnice za rad u periodu između 22 i
6 sati,
b) 60% od bruto satnice za rad u periodu između 6 i
22 sata,
Članak 67
Prilikom odlaska u mirovinu državnom službeniku
pripada otpremnina u visini zadnje 4 (četiri) plaće
ostvarene za vrijeme rada u Ministarstvu ili u visini
četverostrukog iznosa prosječne plaće iz prethodnog
mjeseca isplaćene u Federacije Bosne i Hercegovine,
ako je to za njega povoljnije.
Prilikom odlaska u mirovinu državnom službeniku
će biti isplaćena otpremnina sukladno Uredbi o
naknadama i drugim materijalnim pravima iz radnog
odnosa službenika u Hercegbosanskoj županiji
ukoliko je ona povoljnija za istog.
 4. Zaštita prava
Članak 68.
Na prava i obveze koja nisu regulirana ovim
Kolektivnim ugovorom primjenjivat će se odredbe
Zakona o državnim službenicima i podzakonski akti
doneseni temeljem istog zakona.
Članak 69.
O pravima i dužnostima državnih službenika iz
radnog odnosa odlučuje rukovoditelj Ministarstva,
osim kada je posebnim zakonom i pod zakonskim
aktima utvrđeno da odlučuje drugo tijelo.
O pravima i dužnostima iz stavka 1. ovog članka,
donosi se rješenje.
Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom
službeniku, primjenjuju se odgovarajuće odredbe
Zakona o upravnom postupku.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka, državni
službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana
prijema rješenja, izjaviti žalbu Odboru državne službe
za žalbe.
IV. NAMJEŠTENICI U MINISTARSTVU
UNUTARNJIH POSLOVA HBŽ
1. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa i ostala
prava u svezi sa zasnivanjem i prestankom radnog
odnosa
Članak 70.
Namještenici u Ministarstvu zasnivaju radni
odnos sukladno Zakonu o namještenicima u F BiH.
Članak 71.
Namještenik koji se prvi put zapošljava u
Ministarstvu podliježe probnom radu u trajanju od tri
mjeseca.
Neposredni šef jedinice prati rad namještenika u
toku trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim
stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom
radu. Ocjena se daje pisano i mora biti obrazložena.
Ocjena rada može biti zadovoljavajuća ili
nezadovoljavajuća. Ako je ocjena zadovoljavajuća
rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje
kojim potvrđuje postavljanje namještenika na radno
mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajuća u tom
slučaju donosi se rješenje o prestanku radnog odnosa
tom namješteniku.
Rješenje iz st. 2. ovog članka donosi se uz
prethodno pribavljeno mišljenje sindikata.
2. Radno vrijeme, odmori i odsustva
9
Članak 72.
Na namještenika primjenjuju se Zakon o radu i
ostali zakoni kojima se određuju prava i obaveze iz
radnog odnosa, osim ako Zakonom o namještenicima
u F BiH nije drugačije određeno.
Članak 73.
Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima
pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 a
najviše 30 radnih dana.
Članak 74.
Najmanji broj radnih dana godišnjeg odmora
povećava se shodno osobnim svojstvima
namještenika i radnog mjesta, i to kako slijedi:
a) na temelju dužine radnog staža:
- za svake tri godine radnog staža 1 (jedan) radni dan,
b) na temelju stručne spreme:
- poslovi VŠS, VKV 3 (tri) radna dana,
- poslovi SSS, KV 2 (dva) radna dana,
- poslovi NSS i PKV 1 (jedan) radni dan,
c) prema uvjetima rada:
- rad na poslovima sa otežanim uvjetima rada 3 (tri)
radna dana
- rad u smjenama 2 (dva) radna dana
d) prema socijalnim i zdravstvenim uvjetima
uvjetima :
- roditelju ili staratelju sa djetetom do 7 godina 1
(jedan) radni dan za svako dijete
- samohranom roditelju ili staratelju sa djetetom do
10 godina 2 (dva) radna dana za svako dijete
- samohranom roditelju ili staratelju s hendikepiranim
djetetom 2 (dva) radna dana za svako dijete
-invalidu 2 (dva) radna dana,
e) po osnovu rezultata rada :
- za izuzetno uspješne rezultate rada 2 (dva) radna
dana,
- za uspješne rezultate rada 1 (jedan) radni dan.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim
osnovama navedenim u st. 1. ovoga članka ne može
iznositi više od 30 radnih dana.
Članak 75.
Namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo do
sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, i ima
pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 dana.
Članak 76.
Namještenik ima pravo na punu plaću za vrijeme
korištenja godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za
prva 42 dana odsustva sa posla zbog bolesti ili
invalidnosti, kao i za vrijeme suspenzije, ako
posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom za
pojedine od tih slučajeva nije drugačije određeno.
3. Plaće, dodatci na plaće i ostale naknade i
materijalna prava temeljem radnog odnosa

Članak 77.
Osnovna plaća namještenika utvrđuje se tako što
se polazna osnovica za plaću pomnoži sa
koeficijentom platnog razreda u koji je raspoređeno
radno mjesto namještenika i povećava po osnovu
radnog staža namještenika.
Plaća iz stavka 1. ovog članka povećava se za
0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, a
najviše 20 %.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za protekli
mjesec do kraja tekućeg mjeseca.
Članak 78.
Namještenik ima pravo i na:
- troškove prijevoza s posla i na posao,
- topli obrok,
- regres za godišnji odmor,
- naknadu za slučaj smrti člana uže obitelji,
- naknadu u slučaju teže bolesti namještenika ili člana
uže obitelji,
- naknadu za troškove usavršavanja za potrebe službe,
- otpremninu,
- naknadu za službena putovanja,
- jubilarnu nagradu,
- naknadu članu uže obitelji za slučaj smrti
namještenika.
Članak 79.
Namješteniku kome nije organiziran prijevoz sa
posla i na posao, a čija je razdaljina od mjesta
stanovanja do radnog mjesta veća od 3 kilometra,
pripada naknada za troškove prijevoza u vidu
novčanog iznosa u visini od 13% od cijene litra
benzina MB 98 po kilometru.
Usklađivanje iznosa vršit će se ukoliko prosječna
mjesečna cijena benzina bude veća ili manja za 10 %.
Početna cijena za usklađivanje je 2,00 KM.
Visina naknade ne može biti veća od 350 KM
mjesečno, za namještenike koji putuju manje od 45
kilometara u jednom smjeru.
Visina naknade ne može biti veća od 400 KM
mjesečno, za namještenike koji putuju više od 45
kilometara u jednom smjeru.
Članak 80.
Namještenik ima pravo na topli obrok za svaki
radni dan proveden na poslu u visini do 1% od
prosječne neto plaće u FBiH, prema podacima za
protekla tri mjeseca.
Članak 81.
Namještenik ima pravo na regres u visini od 50%
od prosječne neto plaće u FBiH iz prethodnog
mjeseca.
10
Članak 82.
Prava iz čl. 78. ovog Ugovora namještenici
ostvaruju na način i u visini kako je to utvrđeno
Zakonom o namještenicima i Uredbi o naknadama i
drugim materijalnim pravima iz radnog odnosa
službenika u Hercegbosanskoj županiji.
Članak 83.
Namješteniku pripada jubilarna nagrada za
neprekidan rad u tijelima uprave i to kako slijedi :
- za navršenih 10 godina, 1 prosječna plaća iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
- za navršenih 20 godina, 1,5 prosječne plaće iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
- za navršenih 30 godina, 2 prosječne plaće iz
prethodna tri mjeseca isplaćene u Federaciji Bosne i
Hercegovine
Članak 84.
Prilikom odlaska u mirovinu namješteniku pripada
otpremnina u visini zadnje 4 (četiri) plaće ostvarene
za vrijeme rada u Ministarstvu ili u visini
četverostrukog iznosa prosječne plaće iz prethodnog
mjeseca isplaćene u Federacije Bosne i Hercegovine,
ako je to za njega povoljnije.
Prilikom odlaska u mirovinu namješteniku će biti
isplaćena otpremnina sukladno Uredbi o naknadama i
drugim materijalnim pravima iz radnog odnosa
službenika u Hercegbosanskoj županiji ukoliko je ona
povoljnija za istog.
Članak 85.
Kada namješteniku prestane radni odnos zbog
prekobrojnosti pripada mu pravo na otpremninu koja
iznosi: za radni staž manji od šest godina – šest
njegovih plaća ostvarenih na radnom mjestu u tijelu
državne službe u kojem se nalazi na radu u momentu
prestanka radnog odnosa,za radni staž duži od šest
godina – dvanaest mjesečnih plaća, s tim da se to
povećanje računa pojedinačno za svaku narednu
navršenu kalendarsku godinu.
Za namještenike koji imaju više od 12 godina
radnog staža otpremnina iznosi 12 njegovih plaća.
Članak 86.
Namještenik stječe pravo na povećanje plaće
svake kalendarske godine pod sljedećim uvjetima i
to:kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom
"naročito uspješan" ima pravo na povećanje plaće u
iznosu od 5% do 10% od visine osnovne plaće radnog
mjesta na koje je postavljen i kada u prethodnoj
godini bude ocijenjen ocjenom "uspješan" ima pravo
na povećanje plaće do 5% od osnovne plaće utvrđene
za to radno mjesto.
 Povećanje plaće iz st. 1. ovog članka važi samo za
kalendarsku godinu u odnosu na godinu dobivanja
ocjene.
Članak 87.
Za namještenike koji rade na radnim mjestima na
kojima se obavljaju poslovi kod kojih postoje posebni
uvjeti rada koji su štetni za zdravlje utvrđuje se
poseban dodatak na osnovnu plaću u visini od 20%.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka su :
-rad sa naoružanjem, streljivom, minskoeksplozivnim
sredstvima, radioaktivnim sredstvima, lakozapaljivim
sredstvima, otrovnim i drugim kemijskim sredstvima
koji imaju štetan utjecaj na zdravlje ( sredstva za
privremeno onesposobljavanje ),
- rad u uvjetima opasnih zračenja, buke, vlage i
prašine, kao i za rad gdje je zakonom propisana
primjena sredstava zaštite na radu.
Radna mjesta na koja se odnosi st. 1. ovoga članka
bit će utvrđena posebnim aktom Vlade HBŽ.
Primjena stavka 1. čl. 87. započet će stupanjem na
snagu posebnog akta iz st. 3 ovog članka.
Članak 88.
Za namještenike koji rade noću utvrđuje se
povećanje plaće za rad noću u visini od 30% od bruto
satnice.
Za namještenike koji rade prekovremeno utvrđuje
se povećanje plaće za prekovremeni rad u visini od :
a) 40 % od bruto satnice za prekovremeni rad u
periodu između 22 i 6 sati,
b) 30 % od bruto satnice za prekovremeni rad u
periodu između 6 i 22 sata,
Za namještenike koji rade županijskim blagdanom
i državnim praznikom utvrđuje se povećanje plaće za
rad županijskim blagdanom i državnim praznikom u
visini od :
a) 80 % od bruto satnice za rad u periodu između 22 i
6 sati,
b) 60% od bruto satnice za rad u periodu između 6 i
22sata,
4. Zaštita prava
Članak 89.
O pravima i dužnostima namještenika iz radnog
odnosa odlučuje ministar, osim kada zakonom ili
drugim propisom nije utvrđeno da odlučuje drugo
tijelo.
O pravima i dužnostima iz stavka 1. ovog članka,
donosi se rješenje.
Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku,
primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o
upravnom postupku.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka,
namještenik ima pravo u roku od 15 dana od dana
11
prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe
za žalbe.
V. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA
RADU, TE ZAŠTITA ŽENA I MAJČINSTVA
Članak 90.
Ministarstvo će, u skladu sa posebnim propisima,
osigurati potrebne uvjete zaštite djelatnika na radu i u
vezi sa radom.
Ministarstvo će na zahtjev Sindikata osigurati
donošenje potrebnih mjera za sigurnost na radu i
zaštitu djelatnika, uključujući i osposobljavanje za
njihov siguran rad i preventivnu zaštitu zdravlja.
U cilju zaštite zdravlja i nabavke odgovarajuće
osobne opreme policijskih službenika, obvezne za
nošenje prilikom obavljanja policijskih dužnosti, u
Povjerenstvo za odabir ponuda za nabavu te opreme
Sindikat bira jednog predstavnika iz reda svog
članstva, a koji ili pripada kategoriji policijskih
službenika koji su obvezni da koriste tu opremu, a
koji posjeduje potrebna stručna znanja o predmetu
nabave.
Predstavnik sindikata iz prethodnog članka ovog
stavka mora zadovoljavati uvjete za rad u
povjerenstvu shodno kriterijima utvrđenim propisima
o javnim nabavama, dok u suprotnom Ministarstvo
samostalno imenuje povjerenstvo.
Članak 91.
Svaki djelatnik dužan je voditi računa o zaštiti
osobnog zdravlja kao i zdravlja drugih sa kojima radi.
Ministarstvo će radi utvrđivanja zdravstvene
sposobnosti djelatnika, a posebno policijskih
službenika, osigurati organiziranje periodičnih i
izvanrednih ljekarskih pregleda djelatnika u skladu sa
zakonom.
Članak 92.
Žena, djelatnica Ministarstva, radi zaštite osobnog
zdravlja i zdravlja potomstva, ostvaruje zakonom
propisana posebna prava.
Ministarstvo će u okolnostima iz stavka 1. ovog
članka, a koje mogu ugroziti zdravlje, djelatnici
osigurati obavljanje lakših i prikladnijih poslova radi
bolje zaštite zdravlja.
Članak 93.
U provođenju mjera zaštite na radu, sindikalni
povjerenik ima pravo i obvezu:
1. sudjelovati u planiranju mjera za unapređenje
uvjeta za rad,
2. biti informiran o promjenama bitnim za sigurnost i
zdravlje djelatnika,
3. osposobljavati se i obučavati za obavljanje poslova
vezanih za zaštitu na radu,
4. pozvati inspektora zaštite na radu kad za to postoje
razlozi, tražiti od djelatnika da poštuju mjere zaštite
na radu.
VI. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA
Članak 94.
Kolektivni radni sporovi, o primjeni, izmjeni i
dopuni, odnosno otkazivanju ovog ugovora ili drugog
sličnog spora, koji se nisu mogli riješiti
pregovaranjem potpisnika ovog ugovora, rješavaju se
pred Arbitražnim vijećem, ukoliko se strane u sporu o
tome ne dogovore na drugi način.
Članak 95.
Arbitražno vijeće iz članka 94. ovog Kolektivnog
ugovora sastoji se od tri člana.
Sindikat i Ministarstvo biraju u arbitražno vijeće
stalne članove, a treći član, koji se bira dogovorom
između Sindikata i Ministarstvo, nalazi se u svojstvu
pridruženog člana, biranog iz reda istaknutih i
stručnih radnika iz područja koja je predmet spora.
Svaka od arbitražnih strana slobodno bira i mijenja
svog predstavnika.
Arbitražno vijeće donosi Poslovnik o svom radu.
Članak 96.
Postupak arbitraže pokreće se na pismeni prijedlog
jednog od potpisnika ovog Kolektivnog ugovora, a
mora se dovršiti najkasnije u roku od 10 dana od dana
početka arbitraže.
U postupku arbitraže ispituju se navodi i prijedlozi
ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju i drugi
dokazi te saslušavaju stranke.
Arbitražno vijeće u postupku i prilikom
odlučivanja primjenjuje pravila parničnog postupka.
Troškove postupka arbitraže (naknade za rad
članova Arbitražnog vijeća i dr.), u visini koju
ministar sporazumno utvrdi sa članovima Arbitražnog
vijeća, isplaćuje Ministarstvo.
Obavljanje administrativno-tehničkih poslova za
Arbitražno vijeće osigurat će Ministarstvo.
Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i
obvezujuća.
Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije
dopuštena.
VII. ŠTRAJK
Članak 97.
U svrhu zaštite i ostvarenja statutarnih interesa
svojih članova Sindikat ima pravo pozvati svoje
članstvo i uposlenike na štrajk.
Štrajk se organizira i provodi u skladu sa Zakonom
o štrajku i Pravilima sindikata o štrajku.
12
Štrajk ne može započeti prije provođenja postupka
mirnog rješavanja spora, odnosno pregovora o
zahtjevima Sindikata.
Članak 98.
Štrajk se mora najaviti ministru u roku utvrđenom
zakonom.
U pisanoj najavi štrajka moraju se navesti razlozi
za štrajk, te mjesto i vrijeme početka štrajka.
Odluku o štrajku donosi nadležno tijelo Sindikata,
pod uvjetom da na isti pristaje najmanje dvotrećinska
većina članova Sindikata.
Na dan najave štrajka Sindikat mora, u skladu sa
Zakonom, objaviti Sporazum o poslovima koji se ne
mogu prekidati za vrijeme održavanja štrajka i
kojima se mora osigurati izvršavanje osnovne
funkcije iz djelokruga rada Ministarstva.
Pravila o štrajku i drugi akti koji se odnose na tijek
vođenja štrajka u Ministarstvu moraju se dostaviti
ministru, najkasnije na dan najave štrajka.
Odluka o prestanku štrajka donosi se u skladu sa
zakonom.
Članak 99.
Štrajkom rukovodi Štrajkački odbor sastavljen od
predstavnika Sindikata, koji su se dužni očitovati
drugoj strani, kako bi se nastavili pregovori u cilju
mirnog rješenja spora.
Za vrijeme trajanja štrajka članovi Štrajkačkog
odbora ne mogu biti raspoređeni na rad.
Članak 100.
Sudioniku štrajka za dane provedene u štrajku
pripada plaća i dodaci na plaću, kao u dane redovnog
rada, ako su zahtjevi Sindikata bili opravdani,
sukladno Zakonu o štrajku.
Organiziranje štrajka i sudjelovanje u štrajku, u
skladu sa zakonom i odredbama ovog ugovora, ne
predstavlja povredu službene dužnosti.
Članak 101.
Nitko se ne smije prisiliti da sudjeluje u štrajku
mimo njegove volje, niti se smije staviti u
nepovoljniji položaj zbog sudjelovanja u štrajku.
VII. RAD I POSTUPAK DJELOVANJA
SINIDKATA
Članak 102.
Potpisnici ovog ugovora se obvezuju da će
djelovati u skladu s konvencijama Međunarodne
organizacije rada, Općim kolektivnim ugovorom za
Federaciju Bosne i Hercegovine i ovim Ugovorom.
Članak 103.
 Ministar i Policijski komesar se obvezuju da neće
svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način
onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i
pravo djelatnika da se učlane u Sindikat.
Ministar i Policijski komesar će osigurati da se
putem platne liste vrši mjesečno prikupljanje
sindikalne članarine, te uplaćuje na račun Sindikata, a
na temelju popisa koje Sindikat formira i mijenja u
skladu sa potpisanim pristupnicama u sindikat, ili
dokumentima o prestanku članstva u Sindikatu.
Članak 104.
Dužnost je Sindikata da obavijesti ministra i
Policijskog komesara o izboru ili imenovanju
djelatnika iz tog tijela na funkciju sindikalnog
povjerenika ili drugu funkciju u tijelima Sindikata.
Članak 105.
Ministar i Policijski komesar će omogućiti
odsustvo s rada predsjedniku sindikata i drugom
sindikalnom predstavniku zbog obavljanja
sindikalnih aktivnosti i zbog nazočnosti sindikalnim
sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima,
sindikalnim školama i drugim oblicima
osposobljavanja u zemlji i inozemstvu.
Odsustvo predstavnika sindikata iz st. 1. ovog
članka odobrit će se na osnovu službenog pismenog
poziva tijela sindikata, čiji je član (ili drugog
odgovarajućeg akta).
Članak 106.
Sporazumom između ministra i Policijskog
komesara i sindikalnog povjerenika mogu se bliže
urediti uvjeti vezani za efikasnije rješavanje
postojećih problema.
Članak 107.
Sindikalni povjerenik, zbog obavljanja sindikalne
aktivnosti, ne može biti pozvan na odgovornost niti
doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge
djelatnike.
Članak 108.
Za vrijeme obavljanja sindikalne aktivnosti u
Ministarstvu, bez suglasnosti Sindikata, sindikalnom
povjereniku i drugom nositelju sindikalne funkcije
zbog obavljanja sindikalne aktivnosti, ne može se:
1. otkazati radni odnos,
2. obaviti premještaj na druge poslove bez njegove
suglasnosti
Članak 109.
Pri donošenju odluka za rješavanje radno-pravnog
statusa djelatnika, ministar i policijski komesar
pribavit će i razmotriti mišljenje sindikata ili
sindikalnog povjerenika.
13
Mišljenje sindikata iz stavka 1. ovog članka
obvezno se pribavlja u slučajevima previđenim
zakonom i ovom Ugovorom.
Članak 110.
Ministar i policijski komesar će razmotriti sve
prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve sindikata,
koji se odnose na ostvarenje prava, obveza i
odgovornosti djelatnika iz rada i po osnovu rada i o
svom stavu obavijestiti sindikat u roku od 15 dana od
dana primitka takvog akta.
Članak 111.
Ministar i policijski komesar će primiti na
razgovor sindikalnog povjerenika ili njegovog
zastupnika na njegov zahtjev i s njim razmotriti sva
pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge
problematike zaposlenog, ako se to ocijeni potrebnim.
Članak 112.
Ministar i policijski komesar će, sukladno
mogućnostima, za rad sindikata osigurati slijedeće
uvjete:
- odgovarajući radni prostor i prostor za održavanje
sindikalnih sastanaka, ako za to postoje uvjeti,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa, sredstava
veze i drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
- upotrebu vozila.
IX. TUMAČENJE I PRAĆENJE ODREDBI
OVOG UGOVORA
Članak 113.
Za tumačenje i praćenje primjene ovog Ugovora,
ugovorne strane imenuju zajedničko povjerenstvo u
roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora.
Povjerenstvo čine po dva predstavnika potpisnika
ovog Ugovora (Ministarstva i Sindikata).
Članove Povjerenstva imenuju potpisnici ovog
ugovora.
Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.
Sve odluke Povjerenstvo donosi konsenzusom.
Ugovorne strane su dužne pridržavati se
tumačenja i odluka Povjerenstva.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u
tumačenju pojedinih odredaba ovog Ugovora, sporna
pitanja dostavit će se na rješavanje Arbitražnom
vijeću iz članka 94. ovog Ugovora.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 114.
O pitanjima koja nisu regulirana ovim Ugovorom,
primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog
ugovora za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine
(''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine''
br. 54/05), do donošenja Općeg kolektivnog ugovora
za područje Hercegbosanske županije.

Članak 115.
Ovaj Ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

Članak 116.
Ovaj Ugovor je obvezan za strane koje su ga
potpisale, kao i za strane koje mu naknadno pristupe.

Članak 117. Članka 120.

Prijedlog za izmjene i dopune ovog Ugovora
mogu dati ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Strana kojoj je podnesen prijedlog mora pristupiti
pregovorima o predloženoj izmjeni i dopuni u roku
od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Članak 118.
Sporove u vezi s primjenom ovog Ugovora, koji
nisu riješeni arbitražom, rješavat će nadležni Sud.
Članak 119.
Ministar je dužan uskladiti Pravilnik o unutarnjem
ustrojstvu i druge pravilnike koji se odnose na radne
odnose, plaće i druge naknade s odredbama ovog
Ugovora u roku od 60 dana od dana stupanja na
snagu ovog ugovora.
Ovaj Ugovor je sačinjen u devet primjeraka, od
kojih po dva pripada ugovornim stranama, a po jedan
primjerak: ministru unutarnjih poslova, ministru
pravosuđa i uprave, ministru financija i policijskom
komesaru, te jedan primjerak Stručnim službama
Vlade HBŽ na objavu.
Članak 121.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja,
sa primjenom od 01.08.2010. godine i objavit će se u
''Narodnim novinama Hercegbosanske županije''.

Za VLADU HERCEGBOSANSKE Za SINDIKAT DJELATNIKA MUP-a U

ŽUPANIJE HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI
Ministar unutarnjih poslova Predsjednik Sindikata
Filip Zrno Tino Krivić
Broj: Broj:01-1- 50 /10
Datum:26.07.2010. godine Datum:26.07.2010. godine

14