UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKLUTET
SPECIJALNE NAMJENE

BIOLOGIJA
KONCEPT IZ PSIHOLOGIJE

Kandidat Mentor

Mufida Lisak doc.dr.Nermin Mulaosmanovic

Travnik,decembar,2017
UVOD

Prema teoriji velikog praska naš univerzum počeo je velikom eksplozijom koja je
odaslala bezbroj čestica u svaki kut svemira.Milijunima godina te su čestice sačinjavale
goleme plinovite oblake.Iz tih su se oblaka kondenzirale galaksije i sunčevi sustavi,koji su
svijetlili kroz nekoliko eona,a onda se ugasili.Od početka vremena svemir se stalno
mijenjao.Promjene su donosile život i smrt i bezbrojne izazove.Neka bića su se uspješno
prilagodila tim izazovima i nastavljala se razvijati.Druga se nisu prilagodila,odumrla su i
nestala u dalekoj magli vremena.Neka su ostavila tragove u obliku fosila.Druga su nestala
bez traga.Preživljavanje čovjeka na planetu,Zemlja tražilo je težu borbu nego danas.Borili
smo se sa zvijerima poput leoparda,,po isprženoj zemlji tražili hranu.Medžutim ljudska
vrsta je opstala i nastavlja prenositi svoje jedinstvene osobine kroz generacije pomoču
genetskog materijala čiji se kemijski sastav tek sada otkriva.Šta se to prenosi sa generacije
na generaciju???Odgovor je...biološki ili fiziološki,strukture i procesi.Naša biologija je
materijalna osnova za naše ponašanje,čuvstva i kognicije(naše misli,predodžbe i planove).
No,većina psihologa vjeruje da je ljudsko ponašanje fleksibilno i pod utjecajem učenja i
izbora kao i naslijeđa.
Biološki psiholozi rade na graničnom području psihologije i biologije.Proučavaju kako su
naši psihički procesi i ponašanje povezani s biološkim strukturama i procesima.Posljednih
godina biološki psiholozi su razotkrili tajne:

 Živčanih stanica(neurona).Živčane stanice građevne su jedinice živčanog sustava.

 Živčanog sustava.Živčane stanice se udružuju i tvore strukture živčanog
sustava.Živčani sustav ima grane odgovorne za pomicanje
mišiča,percepciju,autonomne funkcije poput disanja i izlučivanje hormona.
 Kore velikog mozga.Kora velikog mozga je velika,naborana masa unutar vaše
glave o kojoj mislite kao o svom mozgu.Ustvari to je samo dio mozga,dio sa
najizrazitijim ljudskim osobinama.
 Sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.Posredstvom izlučivanja hormona
endokrini sustav konrolira funkcije u rasponu od dječijeg rasta do produkcije
mlijeka kod žena koje doje.
 Nasljeđivanja.U svakoj stanici vašeg tijela ima oko 100.000 gena.Ove kemijske
stvari određuju kakvo ste vi biće,od boje vaše kose,do činjenice da imate ruke i
noge a ne krila i peraje.
 ŽIVČANE STANICE:U ČAROBNOJ ŠUMI

Živac se sastoji od snopa aksona živčanih stanica.Živčane stanice se ralikuju po funciji

i smjestaju.Svaki neuron je stanica sa stanicnim tijelom,dentritima i asonom.Stanicno
tijelo koristi kisik i hranjive tvari kako bi proizvelo energiju za rad stanice.Od samo
nekoliko do vise stotina kratkih vlakana ili dentrita protezu se poput korijena iz
stanicnog tijela kako bi primili poruke s tisuca susjednih neurona.Svaka zivcana
stanica ima jedan akson koji se poput debla proteze iz stanicnog tijela.Kao deblo
drveta tako se i aksoni mogu dijeliti i pruzati u razlicitim smjerovima.Aksoni
zavrsavaju malim granama koje se zovu aksonski zavrseci.Na vrhu aksonskih
zavrsetaka nalaze se zadebljenja nazvana zavrsni čvorići.

Živčani sustav sastoji se od milijardi živčanih stanica. Živčane stanice prenose poruke
drugim neuronima pomoću kemijskih tvari koje se zovu neurotransmiteri. Živčana
stanica

ima stanično tijelo ili somu; dendrite koji primaju poruke i akson koji se poput debla
proteže od staničnog tijela. Kemijske tvari zvane neurotransmiteri putuju kroz sinapsu
kako bi predali poruku drugim živčanim stanicama.Mnoge živčane stanice imaju
masnu mijelinsku ovojnicu. Ove ovojnice nema na Ranvierovim prstenima. Živčani
impulsi brže putuju mijeliniziranim aksonima gdje mogu skakati s prstena
na prsten.

Senzorički ili aferentni neuroni prenose senzoričke poruke središnjem živčanom

sustavu.Motorički ili eferentni neuroni provode poruke iz središnjeg živčanog sustava
koje podražuju žljezde ili dovode do kontrakcije mišića.
Neutralna transmisija je električni proces. Električni naboj prenosi se duž aksona
posredstvom procesa koji dopušta ulazak iona natrija u stanicu, a zatim ih izbacuje iz
stanice. Živčana stanica ima potencijal mirovanja od
-70 milivolti u odnosu na tjelesnu tekućinu izvan membrane i akcijski potencijal od
+110 milivolti. Pod „izbijanjem“podrazumjeva se provođenje živčanog impulsa kroz
neuron.

Živčani impuls nastaje po principu sve ili ništa. U živčanoj stanici živčani impulsi
mogu nastati nekoliko stotina puta u sekundi. Živčani impuls slijedi faza apsolutne
refrakternosti,za koje vrijeme ne može nastati novi živčani impuls u povodu daljnjeg
podraživanja. Zatim
slijedi faza relativne refrakternosti kad može nastati živčani impuls, ali samo na
podražaje koji su jači nego uobičajeno. Zivcani impusi putuju brizinom od otprilike
3.000( u nemijeliniziranim neuronima) do 350.000 metara na sat ( u nemijeliniziranim
neuronima).Proces kojim zivcani implusi putuju je elektrokemijski.U zivcanoj stanici
odvijaju se kenijske promjene koje uzrokuju da se uzduz stanice prenosi elektricni
naboj.
Istina ili zabluda....Tacno je poruke u mozgu putuju posredstvom elektricne
struje.Medzutim to nije cijela prica.Poruke takodzer putuju sa zivcane stanice na druge
zivcane stanice,misice ili zlijezde pomocu kemijskih glasnika zvanih
neurotransmiteri.Zivcani implus...Kada jedna zivcana stanica podrazi dio
druge,stanicna membrana na tom dijelu postane propusna za ione natrija,tako da
nastane akcijski potencijal od oko plus 40 milivolti.Taj se akcijski potencijal prenosi
duz aksona.No u drugim zivcanim stanicama zivcani implus nece nastati ukoliko se
ulazne poruke ne kombiniraju kako bi se dostigao adekvatni prag.Slaba poruka moze
dovesti do privremene promjene u elektricnom naboju u nekoj tocki membrane
neurona ,ali ta ce promjena nestati ako neuron nije podrazen do praga.

Polarizirati-Pripremiti neuron za izbijanje zivcanog implusa tako da u unutrasnjosti

nastane negativni naboj u odnosu na tjelesnu tekucinu izvan stanicne membrane.

Potencijal mirovanja-Elektricni potencijal na stanicnoj membrani neurona kad ne

reagira na druge stanice.
Propusnost-Stupanj u kome membrana omogucava nekoj tvari da kroz nju prođe.

Depolarizirati-Smanjivati potencijal mirovanja stanicne membrane s-70 milivolti

prema nuli.

Akcijski potencijal-Elektricni implus koji je osnovica za provodzenje zivcanog

implusa niz akson neurona.

Sinapsa se sastoji od aksonskog završetka živčane stanice koja šalje poruke,

dendritaživčane stanice koji prima poruku i mele tekućinom ispunjene pukotine među
njima zvanomsinaptička pukotina. Ekscitatorne sinapse potiču nastanak živčanog
impulsa u prijamnom neuronu. Inhibitorne smanjuju mogućnost nastanka živčanog
impulsa.

Eksicitatorna sinapsa-Sinapsa koja pogoduje nastanku zivcanog implusa u prijamnom

neuronu tako sto povecava depolarizaciju njegove membrane.

Neurotransmiteri se nalaze u sinaptičkim vezikulama. Te vezikule nalazimo u

čvorićima navrhovima aksonskih završetaka. Svaki neurotransmiter može se vezati za
specifično
receptorsko mjesto na dendritu prijamnog neurona.Svaki neurotransmiter imaju svoju
odredzenu kemijsku strukturu i svaki je podesen za posebno gradzenu luku ili
receptorsko mjesto na dendritu stanice koja prima poruke.Neki neurotransmiteri
djeluju tako da pobudzuju druge neurone..tj djeluju tako da pogoduju nastanku
zivcanog implusa u neruronima koji ih primaju.

Acetikolin (skraćeno Ach) je neurotransmiter koji kontrolira kontrakcije mišića.

Otvor kuraredjeluje tako da sprječava vezanje Ach za receptorska mjesta. Ach
prevladava u dijelu mozga bitnom za pamćenje: hipokampusu. Neurotransmiter
dopamin uključen je u učenje i pamćenje i čuvstvenu pobuđenost. Manjak dopamina
povezuje se s Parkinsonovom bolesti.Pretpostavlja se, također, da kod shizofrenih
osoba dolazi do pretjeranog korištenja dopamina zbog iznadprosječnog broja
receptorskih mjesta. Manjak noradrenalina povezuje
se s depresijom. Amfetamini djeluju tako da povećavaju oslobađanje neurotransmitera
dopamina i noradrenalina. Manjak serotonina povezuje se anksioznošću, depresijom i
nesanicom. Droga LSD smanjuje aktivnost serotonina, što često dovodi do
halucinacija.

Dopamin-je ponajvise inhibitorni neurotransmiter.Dopamin je ukljucen u voljne

pokrete,ucenje,pamcenje te cuvstveno uzbudzenje.Nedostatk dopamina povezuje se sa
Parksinovom bolescu,poremecajem pri kojem osobe postupno gube kontrolu nad
svojim misicima pa dolazi do misicnog tremora i nekordiniranih pokreta.

Noradrenalin-Neurotransmiter cija je funkcija slicna funkciji hormona adrenalina i

koji mozda igra neku ulogu u depresiji.Noradrenalin se narocito stvara u zivcanim
stanicama mozdanog debla.Noradrenalin djeluje kao i neurotransmiter i kao
hormon..Ubrzava rad srca i druge procese u tijelu i ukljucen je u opcu
pobudzenost,ucenje i pamcenje,te hranjenje.

Serotonin-Takodzer ponajvise inhibitorni neurotransmiter,serotonin je ukljucen u

cuvstvenu pobudzenost i spavanje.Nedostatak serotonina povezuje se s
tjeskobom,poremecajima raspolozenja i nesanicom,

Endrofin-prema tome po svojoj funkciji i ucincima slice narkotickom morfiju,a

proizvodi ih nas vlastiti orgnizam.Prirodno se javljaju u mozgu i krvnom
optokou.Endrofini su inhibitorni neurotransmiteri.Vezu se na receptorska mjesta za
kemisjke tvari koje prenose obavjesti iz receptora za bol u mozgu.

GRAĐA ŽIVČANE STANICE

Osnovna podjela živčanog sustava je na središnji i periferni živčani sustav. Mozak i

kralježnička moždina čine središnji živčani sustav.Periferni živčani sustav dijeli se u
somatski i autonomni živčani sustav. Somatski živčani sustav prenosi senzoričke
informacije o mišićima, koži i zglobovima u središnji živčanisustav. Osim toga,
somatski živčani sustav iz središnjeg živčanog sustava kontroliraaktivnost mišića.
Autonomni živčani sustav dijeli se u simpatičku i parasimpatičku granu.Spinalni
refleks je nenaučena reakcija na podražaj koja ne uključuje mozak. Spinalni
refleksmože uključivati samo dva neurona: senzorički ili aferentni neuron ili motorički
ili eferentni neuron. Treća vrsta neurona interneuron može prenositi živčane impulse
sa senzoričkog neurona kroz kralježničku moždinu na motorički neuron.U
kralježničkoj moždini siva tvar sastoji se od malih, nemijeliniziranih neurona
uključenih u reflekse. Bijela tvar sastoji se od snopova dugačkih, mijeniliziranih
aksona koji prenose poruke u i iz mozga.
Ima mnoštvo načina proučavanja mozga. Elektroencefalograf bilježi električnu
aktivnost mozga. Kod kumpjutorizirane tomografije uska rentgenska zraka prolazi
kroz glavu;
mjerenje količine radijacije koja prolazi dopušta računalu stvaranje trodimenzijonalne
slike
mozga. Pozitronska emisijska tomografija prevodi glukozu, metaboliziranu u
dijelovima mozga u sliku. Kod oslikavanja magnetskom rezonancijom radiovalovi
uvjetuju da dijelovi mozga odašilju signale koji se integriniraju u sliku mozga.
Stražnji mozak uključuje produženu moždinu koja je od životne važnosti za rad srca,
krvni tlak i disanje. Most prenosi informacije u vezi s pokretima i uključen je u pažnju
i disanje.Mali mozak uključen je u ravnotežu i koordinaciju.Retikularni aktivacijski
sustav (RAS) počinje u stražnjem mozgu i proteže se kroz srednji
mozak u prednji mozak, a bitan je za pažnju, spavanje i pobuđenost.
Važne strukture mozga uključuju talamus, hipotalamus, limbički sustav, bazalne
ganglije i veliki mozak. Talamus je relejna stanica za senzoričko podraživanje.
Hipotalamus je važan za kontrolu tjelesne temperature, motivaciju i čuvstva. Limbički
sustav uključen je upamćenje i nagone gladi, seksa i agresivnosti. Bazalni gangliji
uključeni su u posturalni stav i mišićnu koordinaciju, a njihovo oštećenje povezano je s
Parkinsonovom bolešću. Površina velikog mozga zove se kora velikog mozga. Kora
velikog mozga (korteks) je naborana.Pukotine u kori zovu se fisure. Mozgovne
hemisfere povezuje velika komisura.

Autonomni živčani sustav (AŽS) regulira žlijezde i autonomne aktivnosti kao što su
rad srca,probava i širenje zjenica. Simpatički dio ANŽ-a prevladava u aktivnostima
koje troše tjelesne zalihe, kao što su doživljaji tjeskobe i bijeg pred grabežljivom
životinjom.
Parasimpatički dio prevladava u aktivnostima koje popunjavaju tjelesne zalihe, npr. Pri
uzimanju hrane.

LEZIJA-ozlijeda koja dovodi poremecenog ponasanja ili gubitka funcije.

ELEKTROENCEFALOGRAF-uredzaj koji mjeri elektricnu aktivnost
mozga.Skraceno EEG (cefalo-dolazi od grcke rijeci kephale sto znaci „glava“)
KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA-stvaranje slike anatomskih dijelova mozga
pomocu racunala tako da uska rengtenska zraka ptolazi kroz glavu a iz razlicitih
kutova se mijeri kolicina radioaktivnosti koja prolazi ,,skracenica je CT..
MAGNETSKA REZONANCIJA-stvaranje slike antomije mozga pomocu racunala
mjerenjem signala koji se emitiraju kada je glava polozena u jako magnetsko polje.

KORA VELIKOG MOZGA

Kora velikog mozga dijeli se na čeoni, tjemeni, sljepoočni i zatiljni režanj. Vidna kora
nalazise u zatiljnom režnju, a slušna kora u sljepoočnom režnju Samatosenzorička kora
nalazi se iza središnje brazde u tjemenom režnju. Motorička kora nalazi se u čeonom
režnju, krajsredišnje brazde.
Asocijativna područja u kori uključena su u učenje, pamćenje i govor. Govorna
kortikalnapodručja smještena su na granici čeonog, sljepoočnog i tjemenog režnja u
dominantnoj himosferi. U većine ljudi lijeva hemisfera u kori sadrži
govorne funkcije. Kod Brokine afazije
osobe govore polako, s naporom i u jednostavnim rečenicama. Kod Wernickeove
afazije narušena je sposobnost razumjevanja govora. Lijeva hemisfera kore velikog
mozga
vjerojatno ima naučitu važnost u razumjevanju i produkciji govora.
.
Ljevi mozak,desni mozak,,Predpostavke je da su mozgovne
Hemisfere uključene u bitno različite vrste intelektualnih i emocionalnih funkcija i
reakcija.Prema tom stajalištu“lijevomozgovni“ ljudi bi bili pretežno logični i
intelektualni,dok mi „desnomozgovni“ljudi bili intuitivni,kreativni i čuvstveni.
Sličnost“lijevi mozak“ i „desni mozak“ možemo sažeti na sljedeći način(Hellige,1990)

1. Hemisfere su dosta slične da mogu funkcionirati svaka za sebe,ali ne tako

uspijesno kao kad,što je uobičajno,rade zajedno.
2. U večine ljudi lijeva hemisfera je naročita važna za govor.Desna hemisfera
naročito je značajna za čuvstvene reakcije.
3. Obje hemisfere uključene su u logično mišljenje.
4. Kreativnost i intuicija nisu ograničene na desnu hemisferu.
5. Obje hemisfere istodobno su podvrgnute učenju čak i kad je poučavanje
„usmjereno“ na desnu(kao kod muzičkog obrazovanja) ili lijevu
hemisferu(učenje pravila logike)
DOMINANTNOST RUKE: JELI NESPRETNO BITI
LJEVAK

Na ljevorukost se često gleda kao na nedostatak.Zbog vjerovanja da su ljevoruka

djeca donekle nespretna i sklonija teškoćama u čitanju i u drugim teškoćama u učenju
,ljevoruku djecu se nekada poticalo da pišu desnom rukom.No isztraživanja pokazuju
da je stereotip o ljevorukoj djeci vjerovatno neosnovan.Ipak je 10% ljevorukih.Ima
ljudi koji pišu jednom rukom,a dodaju loptu drugom.Neki čak drže teniski reket u
jednoj ruci a bacaju košarkašku loptu drugom.U istrazivanju(Tan,1985).. nije našla
razlike u motoričkoj spretnosti između ljevaka i dešnjaka.Zaključila je da se možda
smatra da je kordinacija lošija kod ljevaka zato što njihovi pokreti izgledaju značajno
drugačijim.

Sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem

(Endokrini sustav)
Endokrini sustav sastoji se od žlijezda bez kanala koje izlučuju hormone.
Hipotalamus izlučuje niz hormona koji reguliraju rad drugih žlijezda. Hipofiza
izlučuje prolaktin koji
regulira materinsko ponašanje u nižih životinja i stimulira produkciju mlijeka u žena.
ADHpovećava reasporciju urina kako bi se sačuvala tekućina. Oksitocin potiče
porođaj u trudnihžena.
Gušterača.Endokrine stanice u gusterči reguliraju razinu šečera u krvi i urinu
posredstvom inzulina i drugih hormona.Dijabetis je posljedica neprilagođenog
izlučivanja ili korištenja inzulina.
Kora nadbubrežne žlijezde proizvodi kortikosteroide koji povećavaju
mišićnu masu,otpornost na stres i razinu aktivnosti. Srž nadbubrežne žlijezde izlučuje
adrenalin (zvan iepinefrin) koji povećava brzinu metabolizma i uključen je u opću
čuvstvenu pobuđenost.
Spolne hormone izlučuju testisi i jajnici, a odgovorni su za
prenatalnu diferencijacijuspolova. Ženski spolni hormoni reguliraju i menstrualni
ciklus. Ženski hormon progesteron
pomaže održavanje trudnoće.

LIMBICKI SUSTAV-skupina struktura ukljucenih u pamcenje,motivaciju i

cuvstva,poredanih u nizu uz unutarnji rub velikog mozga.
AMIGDALIODNE JEZGRE-dio limbickog sustava koji ocito olaksava
Stereotipno agresivno reagiranje.

SETUM-dio limbickog sustava koji ocito sprecava stereotipno agresivno

reagiranje.

Naslijeđe: Narav prirode

Ljudi nemogu disati pod vodom ili letjeti(bez boce sa kisikom,aviona ili drugih
uređaja) zbog svog nasljeđa.. što znači svoje osnovne prirode određene biološkim
strukturama i procesima koje su naslijedili.
Oni su nužni za prijenos fizičkih osobina kao što su visina,struktura kose i boja
očiju..Strukture i procesi koje nasljeđujemo istodobno omogučuju naše ponašanje ali
mu određuju i granice(Kimble1989).Područje unutar biologije koje proučava
nasljeđivanje zove se genetika.Bihevioralna genetika je specijalno područje koje
povezuje psihologiju i biologiju.Bavi se prenosom struktura i osobina koje se nalaze u
osnovi različitih obrazaca ponašanja.Nasljeđivanje igra ulogu i u određivanju psihičkih
osobina kod ljudi(Rose 1995). I genetski uticaj uključen je u večinu psihičkih
poremečaja poput anksioznosti i depresije,shizofrenije,bipolarnog
poremečaja,alkoholizma,,pa čak i kriminalnog ponašanja,,(Rose,,1995.)

GENI I KROMOSOMI

Geni su građevne jedinice nasljeđivanja.Oni su biokemijski materijal koji regulira

razvoj osobina.Neke osobine kao sto je to krvna grupa,kontrolira samo jedan par
gena.(svaki roditelj daje jedan par gena).Druge osobine određuje kombinacija
gena.Geni su dijelovi kromosoma.Svaki kromosom sastoji se vise od 1000
gena.Kromosomi su velike složene molekule deoksiribonukleinske kiseline, skraćeno
DNK. Velik broj gena čini svaki kromoson. Čovjek normalno ima 46kromosona.
Čovjek dobiva 23 kromosona od oca i 23 od majke.Kada spermalna stanica oplodi
jajnu,kromosomi formiraju 23 para..Dvadesettreči par sastoji se iz spolnih
kromosoma koji određuju spol.

ISTRAŽIVANJE KRVNIH SRODNIKA

Psiholozi koriste istraživanja na krvnim srodnicima kako bi različili utjecaj nasljeđa i

okoline.
Ima razloga vjerovati da je nasljeđe čimbenik u razvoju neke osobine kad osobe bliže
u rodu pokazuju tu osobinu. Što su osobe rodbinski bliže,to imaju veči broj
zajedničkih osobina.Roditelji i djeca imaju 50% preklapanje genetskih dispozicija.Isto
tako braća i sestre.Tete i stričevi imaju 25% preklapanje sa svojim nečakinjama i
nečacima s kojima su u krvnom srodstvu.

ISTRAŽIVANJA NA BLIZANCIMA ..

Oplođena jajna stanica zove se zigota. Jednojajčani blizanci nastaju iz jedne zigote i
zovu se monozigotni blizanci(MZ).
Dvojajčani blizanci nastaju iz dvije zigote i zovu se dizigotni blizanci(DZ).
Pretpostavlja se da su sve razlike u monozigotnih blizanaca uvjetovane okolinskim
faktorima.Što se tiče fizičkih osobina,vjerovatnije je da če MZ blizanci više sličiti
jedan drugom,imati sličniju visinu čak da če imati i sličniju razinu kolesterola u krvi
od DZ blizanaca(Heller i sur..1993).MZ blizanci pokazuju veću sličnost od DZ
blizanaca u ranim znakovima privrženosti kao što su smijanje,maženje, i izražavanje
straha od nepoznatih osoba(Scarr i Kid,1983.)

ISTRAŽIVANJE USVOJENE DJECE

Istraživanja s adaptiranom djecom u kojima su djeca rano odvojena od roditelja(ili u

kojima su identični blizanci razdvojeni u ranoj dobi) i zatim odgojana odvojeno,daju
posebne mogučnosti za razlučivanje uticaja nasljeđa i okoline.Psiholozi promatraju
relativne sličnosti između djece i njihovih posvojitelja i prirodnij roditelja.Kad su
djeca koja su odgojili posvojitelji ipak u nekoj crti sličnija prirodnim roditeljima,to
značajno govori u prilog genetskom utjecaju na tu crtu.
ZAKLJUČAK

Što određuje našu osobnost? Određuje li nas naša biologija ili pak okolina? Hoće li
inteligencija i talenti roditelja prijeći na dijete? Jesu li poremećaji ličnosti nasljedni?
To je samo djelić od pregršt pitanja koja možemo postaviti u vezi odgoja, naše ličnosti
i čimbenika koji utječu na njih. Ljudska bića, kao nedovršena i neprestano u procesu
razvoja, oduvijek su se pitala je li čovjek određen u potpunosti svojom genetikom ili
okolina može imati utjecaj na određivanje čovjekove osobnosti. Ta nas polemika
potiče na promišljanje i stvara u nama želju za preispitivanjem samih sebe.

Istraživanjem nekih čimbenika kao što su obitelj, rasa i spol dobivamo uvid u
neočekivane rezultate i informacije. Postizanjem određenog znanja o radu mozga i
čimbenika koji utječu na razvoj imamo osnovicu za razumijevanje sebe i naših razlika.
Proučavanjem srodnih znanosti kao što su pedagogija i psihologija pokušat ćemo
pronaći temeljnu razliku između odgoja, okoline i genetike te odrediti njihovu važnost
u definiranju čovjeka.