·

Univerzitet u Beogradu
Elektrotehnicki fakultet

Katedra za elektroenergetske sisteme

Master rad

Beograd, septembar 2019. Godine

Sadrzaj
 1. UVOD

Razvoj elektroenergetskih sistema započet je krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka.

Osnovni prinicpi na kojima će biti bazirani budući elektroenergetski sistemi tada su postavljeni i
nisu se menjali skoro čitav vek. Takav sistem danas je u inženjerskim krugovima poznat kao
konvencionalni elektroenergetski sistem. Konvencionalni elektroenergetski sistem bio je baziran
na četiri osnovne karike – proizvodnja električne energije, prenos električne energije, distribucija
električne energije i potrošnja. Na Slici 1.1. prikazan je sastav konvencionalnog
elektroenergetskog sistema. Proizvodnju su činile velike centralizovane elektrane čiji je zadatak
bio da nadmire potrošnju. U konvencionalnom sistemu se težilo da agregati budu što veći iz dva
razloga:

 lakše je upravljati sistemom uz pomoć manjeg broja elektrana i

 investicioni troškovi agregata po jedinici snage opadaju sa porastom nominalne snage.

Kako su najveći proizvođači električne energije bile termoelektrane, to se i proizvodnja

koncetrisala dalje od samog konzuma. Zbog toga je bilo neophodno izgraditi prenosnu mrežu koja
će prenositi električnu energiju od elektrana do potrošača. Prenosna mreža je uglavnom
visokonaponska, iz razloga smanjenja gubitaka u prenosu. Kada se mreža približi konzumu, vrši
se transformacija visokog napona na niži i odatle dalje nastaje srednjenaponska i niskonaponska
distributivna mreža. Distribuivna mreža je pretposlednja karika u nizu čiji je zadatak da razvodi
energiju neposredno do potrošača.

Slika 1.1. Prikaz konvencionalnog elektroenergetskog sistema.

Sa pojavom obnovljivih i distribuiranih izvora energije, čitava logika i koncept elektroenergetskih
sistema se menja. Tokovi snaga više nisu jednosmerni, već se može dešavati da i iz distributivne
mreže energija ide ka prenosnoj. Pored toga, problem koji stvaraju obnovljivi izvori energije je i
njihova integracija u elektroenergetski sistem. Naime, proizvodnja iz obnovljivih izvora je
nepredvidiva i zbog toga je vrlo teško upravljati sistemom. Iz tih razloga, integracija intermitentnih
obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem zahteva razvoj sistema za balansiranje
snage, kako bi se obezbedili tehnički i stekli povoljni tržišni uslovi za rad vetroelektrana i solarnih
elektrana. Elektroeneroenergetski sistem Crne Gore nema potrebnu fleksibilnost za integraciju
postojećih i planiranih vetroelektrana i solarnih elektrana. Na Slici 1.2 prikazana je struktura
proizvodnih kapaciteta u elektroenergetskom sistemu Crne Gore.

Slika 1.2. Struktura proizvodnih kapaciteta električne energije u elektroenergetskom sistemu Crne
Gore (stanje mart 2019.), [15].

Već u postojećim uslovima javljaju se problemi balansiranja snaga u sistemu s obzirom na

relativno malu i varijabilnu potrošnju električne energije u elektroenergetskom sistemu Crne Gore
i prisustvo dve vetroelektrane relativno velike snage. Na Slici 1.3. prikazani su dnevni dijagrami
potrošnje električne energije u elektroenergetskom sistemu Crne Gore za dane sa maksimalnom i
minimalnom potrošnjom u toku 2018. godine.

S obzirom da je u procesu priprema izgradnje solarne elektrane Briska Gora tokom 2020. godine,
instalisane snage 250 MWp, kao i studijske analize za izgradnju vetroelektrana Gvozd (50 MW) i
Brajići (75 MW), može se očekivati da će u budućnosti procentualno učešće intermitentnih izvora
u strukturi proizvodnih kapaciteta biti dominantno u odnosu na hidroelektrane i termoelektrane.
Ovome treba dodati i verovatni porast instalisanih kapaciteta distribuiranih krovno integrisanih
fotonaponskih elektrana. S obzirom na očekivanu strukturu proizvodnje i dijagrame potrošnje
električne energije u Crnoj Gori, koji imaju veliku dnevnu i sezonsku varijabilnost, nameće se
potreba za izgradnjom balansnih kapaciteta koji bi učinili EES Crne Gore fleksibilnijim i
obezbedili evakuaciju električne energije iz postojećih i planiranih vetroelektrana, solarnih
elektrana i malih hidroelektrana u svim tehničkim i tržišnim uslovima.
4. Zakljucak
Literatura
Poglavlje 2.

[1] Maricevic S. Odredjivanje osnovnih komponenata za izgradnju male hidroelektrane,

Gradjevonski Fakultet Osjek 2017.

[2] Hidroelektrane tum slajdovi

[3] Hidroelektrane djurisic slajdovi

Poglavlje 3

[1] https://mne.today/2017/10/luxury-ecological-resort-oberoi/

[2] https://www.lonelyplanet.com/montenegro/lake-skadar-national-park

[3] GIZ Reoprt (German cooperation): Shorezone Functionality, Skadar/Shkodra Lake,

Implementing the EU Water Framework Directive in South-Eastern Europe.

[4] Djurisic Z., Durkovic V., Arsenijevic N., Selenic K., Idejno resenje reverzibilne
hidroelektrane na Skadarskom jezeru, Cigre Crna Gora 2019.

[5] Hidro tum skripta

[6] https://www.atbrc.com/en/business-sectors/hydropower/penstocks.html)

[7] Atil Bulu, Hydroelectric power plants Lecture notes – VIII, XII, Istanbul Technical
University, Civil Engineering Dept., Hydraulics Division

[8]
poglavlje 4

[1] Wind in power – 2018 European statistics, Wind Europe, February 2019.
(https://windeurope.org/wp-content/uploads/files/about-wind/statistics/WindEurope-Annual-
Statistics-2018.pdf)

[2] Trapani K, Santafe M. R. A review of floating photovoltaic installations: 2007–2013. Progress

in Photovoltaics: Research and applications 2014; 23: 524–532.

[3] Jinyoung S, Yosoon C. Analysis of the Potential for Use of Floating Photovoltaic Systems on
Mine Pit Lakes: Case Study at the Ssangyong Open-Pit Limestone Mine in Korea. Energies 2016;
9 (2): 102

[4] Sahu A, Yadav N, Sudhakar K. Floating photovoltaic power plant: A review. Renewable and
Sustainable Energy Reviews 2016; 66: 815-824.

[5] Santafé M. R, Soler J. B. T, Romero F. J. S, Gisbert P. S. F, Gozálvez J. J. F, Gisbert C. M. F.

Theoretical and experimental analysis of a floating photovoltaic cover for water irrigation
reservoirs. Energy 2014; 67: 246-255.

[6]Santafé M. R, Gisbert Pablo S. F, Romero F. J. S, Soler J. B. T, Gozálvez J. J. F, Gisbert C. M.

F. Implementation of a photovoltaic floating cover for irrigation reservoirs, Journal of Cleaner
Production 2014; 66: 568-570.

[7] Trapani K, Millar D. L, Smith H. C. M. Novel offshore application of photovoltaics in

comparison to conventional marine renewable energy technologies, Renewable Energy 2013; 50:
879-888.

[8] http://www.oie-res.me/uploads/archive/Procjena_potencijala_OIE_u_Crnoj%20Gori.pdf

[9] https://greenpowerlabs.com/portfolio/solar-map-montenegro/

[10] Ž. Đurišić, N. Arsenijevic, V. Durković, I. Stamenic, D. Vasic, Uslovi razvoja projekta

plivajuce fotonaponske elektrane na akumulacionom jezeru RHE Bajina Basta, Cigre Serbia.

[11] https://seatemperature.info/lake-skadar-water-temperature.html

[12] V. Durković, Ž. Đurišić, Analysis of the Potential for Use of Floating PV Power Plant on the
Skadar Lake for Electricity Supply of Aluminium Plant in Montenegro, Energies 10 (2017) 1505,
doi:10.3390/en10101505 (ISSN 1996-1073)
[8] Djurisic Z., Durkovic V., Arsenijevic N., Selenic K., Idejno resenje reverzibilne
hidroelektrane na Skadarskom jezeru, Cigre Crna Gora 2019.

[1] rad sfi

[2] http://wwf.panda.org/bs/slatkovodni/skadarsko_jezero_/
[3] Declaration of Ecological State Montenegro. Available online:
http://www.mgreens.co.me/declaration.htm (accessed on 10 November 2016).