ŠTO JE LOGIKA?

• FILOZOFSKA DISCIPLINA NASTALA U STAROJ GRČKOJ

• UTEMELJITELJ ARISTOTEL (4.st.pr.n.e.)
• MEGARSKO-STOIČKA ŠKOLA
• DEDUKTIVNA LOGIKA
• INDUKTIVNA LOGIKA
• UTEMELJITELJ F. BACON (17.st.)
• RAZVIO J. S. MILL (19.st.)
• MATEMATIČKA/SIMBOLIČKA LOGIKA
• G. BOOLE, G. FREGE, B. RUSSEL, C. LEWIS (19. I 20. st.)
L. JE FILOZOFSKA DISCIPLINA O OBLICIMA VALJANE MISLI I METODAMA SPOZNAJE

VALJANOST I NEVALJANOST MISLI

SVE RIBE DIŠU ŠKRGAMA

INĆUN JE RIBA
INĆUN DIŠE ŠKRGAMA
VALJAN ZAKLJUČAK

SVE PTICE IMAJU KRILA

LEPTIRI NISU PTICE
LEPTIRI NEMAJU KRILA
NEVALJAN ZAKLJUČAK

NEKI ENGLEZI SU DUHOVITI

NEKI FRANCUZI SU PJESNICI
NEKI PJESNICI SU DUHOVITI
NEVALJAN ZAKLJUČAK

SVE PTICE SU GMAZOVI

SVI GUŠTERI SU PTICE
SVI GUŠTERI SU GMAZOVI
VALJAN ZAKLJUČAK

SVE RUSSULALES SU BASIDIOMYCETES

SVE LACTARIUS SU RUSSULALES
SVE LACTARIUS SU BASIDIOMYCETES
VALJAN ZAKLJUČAK

VALJANOST # ISTINITOST

TRADICIONALNA (FORMALNA) LOGIKA

POJAM

ŠTO JE POJAM?
PR. OTOK JE DIO KOPNA OKRUŽEN VODOM
Gdje je DIO KOPNA OKRUŽEN VODOM - BITNE OZNAKE
POJAM JE MISAO O BITI PREDMETA
POJAM JE OPĆE OBILJEŽJE
1) SADRŽAJ POJMA SKUP BITNIH OZNAKA NEKOG POJMA
2) OPSEG POJMA SKUP NIŽIH (VRSNIH) POJMOVA NEKOG VIŠEG (RODNOG) POJMA; UKUPNOST
SVIH PREDMETA NA KOJE SE POJAM ODNOSI

SAT RUČNI SAT

SADRŽAJ
NAPRAVA KOJA MJERI VRIJEME + NOSI SE NA RUCI

OPSEG
RUČNI, DŽEPNI, ZIDNI... R. ANALOGNI SAT, R. DIGITALNI
SAT ...

SADRŽAJ I OPSEG SU OBRNUTO PROPORCIONALNI

VIŠI (RODNI) I NIŽI (VRSNI) POJMOVI

PR. SAT RUČNI SAT

APSTRAKCIJA Þ POSTUPAK ODUZIMANJA OBILJEŽJA (OD NIŽEG KA VIŠEM)

DETERMINACIJA (ODREĐENJE) Þ POSTUPAK DODAVANJE OBILJEŽJA (OD VIŠEG KA NIŽEM)

EULEROVI KRUGOVI (njem. matem. XVIII. st)

A=SAT
B=RUČNI SAT

DEFINICIJA
(ODREĐENJE)
DEFINICIJA JE SUD KOJIM ODREĐUJEMO
SADRŽAJ NEKOG POJMA

POJAM JE MISAO O BITI PREDMETA

Gdje je:
POJAM - DEFINIENDUM
MISAO O BITI PREDMETA - DEFINIENS
MISAO - GENUS PROXIMUM
O BITI PREDMETA - DIFFERENTIA SPECIFICA

DEFINIENDUM
pojam čiji sadržaj definiramo

DEFINIENS
pojam pomoću kojeg definiramo definiendum

GENUS PROXIMUM
najbliži rodni pojam
DIFFERENTIA SPECIFICA
vrsna razlika

PRAVILA DEFINIRANJA:

1) DEFINICIJA MORA BITI ADEKVATNA (PRIMJERENA)

KRŠENJEM DOBIVAMO PREUSKU DEFINICIJU

PR. OTOK JE DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM.

(JER POSTOJE JEZERSKI I RIJEČNI OTOCI)

2) DEFINICIJA MORA BITI JASNA

KRŠENJEM DOBIVAMO NEJASNU DEFINICIJU

PR. SUPSTANCIJA JE SINTETIČKO JEDINSTVO AKCIDENCIJA.

(NEJASNO DEFINIRAMO NEJASNIM)

3) DEFINICIJA NE SMIJE BITI KRUŽNA

PR. BUBA-MARA JE BUBA-MARČEVA ŽENA, A BUBA-MARAC JE BUBA-MARIN MUŠKARAC.

4) DEFINICIJA NE SMIJE BITI PREOBILNA

PR. KLARINET JE DRVENI PUHAČKI GLAZBENI INSTRUMENT NA KOJEM SE SVIRA.

(MORA SADRŽAVATI SAMO NAJBITIJA OBILJEŽJA)

5) DEFINICIJA NE SMIJE BITI NEGATIVNA

PR. ČOVJEK JE BIĆE KOJE NIJE ŽIVOTINJA.

(NEMA POZITIVNOG ODREĐENJA ČOVJEKA)

6) DEFINICIJA NE SMIJE BITI SLIKOVITA

PR. ŠUMA JE RAJ ZA PTICE I SKLONIŠTE ZA VJEVERICE.

NEKI POJMOVI SE NE MOGU DEFINIRATI:
1. nemaju viši rodni pojam - najopćenitiji pojmovi PR. BIT; BIĆE; ODNOS
2. nemaju vrsnu razliku PR. BOJE; OKUSI

NEKE POJMOVE JE TEŠKO DEFINIRATI PA IH:

1. opisujemo (deskripcija) nabrajamo oznake
2. razlikujemo (distinkcija) upućujemo na neki srodni pojam
PR. SARKAZAM JE SLIČAN IRONIJI ALI JE ŽEŠĆI I BEZOBZIRNIJI

RAZDIOBA

(DIOBA; DIVIZIJA)

RAZDIOBA JE SUD KOJIM ODREĐUJEMO OPSEG NEKOG POJMA

PARALELNE DIOBE (koodivizije) Þ dijeljenje iste diobene cjeline po različitim kriterijima

PODDIOBA ILI SUBDIVIZIJA Þ dijeljenje pojma koji je član neke diobe

KLASIFIKACIJA Þ niz međusobno vezanih dioba, poddioba i paralelnih dioba u određenom području

PRAVILA DIOBE

1. PRIMJERENOST DIOBE - skup opsega članova diobe mora biti isti kao opseg diobene cjeline
PREUSKA DIOBA

PR. GLJIVE DIJELIMO NA: OTROVNE I JESTIVE

(+ NEJESTIVE)
2. POSTUPNOST DIOBE – ne smiju se preskakati razine, pojam treba dijeliti na najbliže vrste
NEPOSTUPNA DIOBA

PR. GLJIVE DIJELIMO NA: ZELENU PUPAVKU,

MUHARU,
BLAGVU ...

PRESKOČILI SMO PODJELU NA:

RAZRED (STAPČARKE)
RED (AGARICALES CLEMENTIS)
PORODICU (AMANITACEAE ROZE)
ROD (AMANITA)
3. JEDINSTVENOST DIOBE – dioba mora biti izvedena po jednom principu
NEJEDINSTVENA DIOBA

PR. GLJIVE DIJELIMO NA: OTROVNE, STAPČARKE I SIMBIONTE

ČLANOVI DIOBE MORAJU SE MEĐUSOBNO ISKLJUČIVATI

ODNOSI MEĐU POJMOVIMA

PIRAMIDA POJMOVA

VENNOVI DIJAGRAMI
JOHN VENN (1834. – 1923.)

VENNOVI DIJAGRAMI
JOHN VENN (1834. – 1923.)
UKRŠTENI POJMOVI
(INTERFERIRAJUĆI)

USPOREDNI POJMOVI
(KOORDINIRANI)

RAZDVOJENI POJMOVI
(DISPARATNI)
ZAMJENIČNI POJMOVI
(EKVIPOLETNI)
PR. OSNIVAČ LOGIKE (A) –
UČITELJ ALEKSANDRA MAKEDONSKOG (B)

SUPROTNI POJMOVI
(KONTRARNI)

PROTUSLOVNI POJMOVI
(KONTRADIKTORNI)
PR. MATERIJALAN (A) – NEMATERIJALAN (ne-A)
PROTUSLOVNO-USPOREDNI POJMOVI
(KONTRADIKTORNO-KOORDINIRANI)
PR. OTROVNO (A) – NEOTROVNO (ne-A)