Вы находитесь на странице: 1из 18

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/298712942

Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008.


godine

Article · January 2009

CITATIONS READS

0 300

3 authors, including:

Alma Kadusic Sabahudin Smajic


University of Tuzla University of Tuzla
14 PUBLICATIONS   19 CITATIONS    7 PUBLICATIONS   18 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

The change in the status of the refugees and internally displaced Bosniaks of the Srebrenica Municipality in the territory of FBiH View project

Modernising geodesy education in Western Balkan with focus on competences and learning outcomes (GEOWEB), Erasmus+ Programme of the European Union View
project

All content following this page was uploaded by Alma Kadusic on 17 March 2016.

The user has requested enhancement of the downloaded file.


ZBORNIK RADOVA
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
SVEZAK GEOGRAFIJA

Izdavač:
Univerzitet u Tuzli
Prirodno-matematički fakultet

Za izdavača:
Dr. sc. Fehim Dedagić, dekan

Odgovorni urednik:
Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor

Uređivački odbor:
Dr. sc. Salih Kulenović, redovni profesor
Dr. sc. Izet Ibreljić, redovni profesor
Dr. sc. Ibrahim Ahmetaj, vanredni profesor
Dr. sc. Hasan Zolić, redovni profesor
Dr. sc. Alija Suljić, docent
Dr. sc. Alen Lepirica, docent
Dr. sc. Nusret Mujagić, docent

Tehnički uredio:
Mr. sc. Semir Ahmetbegović

Štampa:
"OFF-SET" Tuzla

Za štampariju:
Sadika Murić, direktor

Tiraž:
150 komada
Izlazi godišnje

Odlukom Senata Univerziteta u Tuzli, broj 03-6125-11.8/04, od 17.12.2004. godine odobreno je


izdavanje ovog zbornika.
Prema mišljenju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, broj 04-15-59-1/05, od 06.01.2005.
godine ovaj Zbornik je, shodno članu 18. tačka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i
usluga, oslobođen plaćanja poreza na promet.

ISSN: 1840-0515
SADRŽAJ

1. RELJEF GEOMORFOLOŠKIH MAKROREGIJA BOSNE I HERCEGOVINE 7


THE RELIEF OF THE GEOMORPHOLOGICAL MACROENTITIES
OF THE BOSNIA AND HERZEGOVINA
Dr. sc. Alen Lepirica

2. HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI RAZVOJ GRANICA BOSNE I HERCEGOVINE 53


HISTORICAL-GEOGRAPHIC DEVELOPMENT OF BOSNIA and HERZEGOVINA
BORDERS
Dr. sc. Alen Lepirica

3. UNSKO-SANSKI KANTON - Osnovne demografske odlike 65


UNA-SANA CANTON - Basic demographical specifics
Mr. sc. Fadila Kudumović-Dostović

4. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA OPĆINE TUZLA 77


POPULATION MIGRATION IN TUZLA MUNICIPALITY
Mr. sc. Edin Jahić

5. MOGUĆNOST IZGRADNJE NOVIH NUKLEARNIH ELEKTRANA U JUGOISTOČNOJ


EVROPI: AKTUELNE EKONOMSKO-GEOGRAFSKE I GEOPOLITIČKE DILEME 91
THE POSSIBILITYS OF BUILDING NEW NUCLEAR POWER PLANTS IN SOUTHEAST
EUROPE: THE CURRENT ECONOMIC, GEOGRAPHIC AND GEOPOLITICAL
DILEMMAS
Dr. sc. Izet Ibreljić, Dr. sc. Salih Kulenović, Mr. sc. Senad Salkić

6. RAZMJEŠTAJ PROGNANOG STANOVNIŠTVA IZ OPĆINE SREBRENICA NA


PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 105
EMPLACEMENT OF INTERNALLY DISPLACED PERSONS FROM THE MUNICIPALITY
OF SREBRENICA IN THE AREA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Dr. sc. Alija Suljić, Dr. sc. Adib Đozić, Dr.sc. Hariz Halilović, Ramiz Bajić

7. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE SREBRENICA


U PERIODU 1961 - 2008. GODINE 111
NATURAL POPULATION GROWTH IN THE MUNICIPALITY
OF SREBRENICA IN THE PERIOD FROM 1961 TO 2008
Dr. sc. Alija Suljić, Mr. sc. Alma Kadušić, Mr. sc. Sabahudin Smajić

8. OSNOVNA OBILJEŽJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA PODRUČJU


GRAČANIČKE OPĆINE POČETKOM 21. STOLJEĆA 125
BASIC FEATURES OF AGRICULTURAL PRODUCTION OF THE MUNICIPALITY OF
GRAČANICA IN THE EARLY TWENTY-FIRST CENTURY
Dr. sc. Salih Kulenović, Mr. sc. Damir Džafić

9. OBRAZOVNA I EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U OPĆINI KALESIJA U


PERIODU OD 1961. DO 1991. GODINE 137
THE EDUCATIONAL AND ECONOMICAL STRUCTURE OF THE POPULATION IN
KALESIJA MUNICIPALITY FROM 1961. TO 1991.
Mr. sc. Dževad Mešanović

10. PROIZVODNJA SOLI KAO FAKTOR RAZVOJA INDUSTRIJE TUZLANSKOG KANTONA 145
PRODUCTION OF SALT AS THE FACTOR OF THE DEVELOPMENT OF INDUSTRY IN
TUZLA CANTON
Mr. sc. Dževad Mešanović

11. PROJEKTNI MANAGMENT O OTPADU 155


PROJECT MANAGEMENT REGARDING WASTE
Jelica Galić
12. DIVERSIFIKACIJA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA U OBAVEZNOM
OBRAZOVANJU 167
DIVERSIFICATION OF TEACHING PLANS AND PROGRAMS IN
COMPULSORY EDUCATION
Dr. sc. Đurđica Komlenović

13. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI I OPĆINI


GRAČANICA U PERIODU OD 1879. GODINE DO POČETKA DRUGOG
SVJETSKOG RATA 177
MIGRATION OF POPULATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND
GRAČANICA IN THE PERIOD FROM 1879. TO THE START OF WORLD WAR
TWO
Dr. sc. Salih Kulenović, Mr. sc. Edin Jahić, Ibrahim Husić

14. NEKI ASPEKTI TEHNIČKO-BIOLOŠKE REKULTIVACIJE I PROMJENE


NAMJENE ZEMLJIŠTA NAPUŠTENIH POVRŠINSKIH KOPOVA NA
PRIMJERU PK "BAŠIGOVCI" U ŽIVINICAMA 189
SOME SOLUTIONS FOR TECHNICAL AND BIOLOGICAL
RECULTIVATATION AND MODIFICATION OF TERRAIN IN AREAS OF
FORMER COAL MINING SITES USING COAL MINING SITE "BAŠIGOVCI" AS
AN EXAMPLE IN ŽIVINICE
Dr. sc. Nusret Mujagić, Mr. sc. Semir Ahmetbegović, Nesad Ahmetović

15. PROGNANIČKO NASELJE U DOBOROVCIMA 203


REFUGEE SETTLEMENT IN DOBOROVCI
Mr. sc. Damir Džafić

16. TRADICIJSKA, PATRIJARHALNA SEOSKA PORODICA TREBAVE 209


TRADITIONAL, PATRIARCHIC RURAL FAMILY OF TREBAVA
Mr. sc. Tarik Nuhanović
Zbornik radova PMF 6, 111 – 123 (2009) Originalni naučni rad

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE SREBRENICA


U PERIODU 1961 - 2008. GODINE

NATURAL POPULATION GROWTH IN THE MUNICIPALITY


OF SREBRENICA IN THE PERIOD FROM 1961 TO 2008

Dr. sc. Alija Suljić, docent, Mr. sc. Alma Kadušić, viši asistent, Mr. sc. Sabahudin
Smajić, viši asistent, Odsjek za geografiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u
Tuzli
Abstrakt
U radu su prezentirani rezultati istraživanja o komponentama prirodnog kretanja
stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961 - 2008. godine. Stanovništvo ove općine
sve do 1991. godine imalo je više stope prirodnog priraštaja u odnosu na
bosanskohercegovačko stanovništvo što je direktna posljedica bioloških, ekonomsko-
geografskih, socijalnih i dr. uslova. Po visini stopa prirodnog priraštaja općina
Srebrenica je sve do 1991. godine bila među prvih pet bosanskohercegovačkih općina.
Međutim, ipak se u periodu od 1961 - 1991. godine, kao posljedica opšteg društveno-
ekonomskog napretka, režim reprodukcije općinskog stanovništva sve više približavao
režimu reprodukcije bosanskohercegovačkog stanovništva.
U periodu od 1992-1995. godine, a i nakon toga došlo je do značajnih promjena u
prirodnom kretanju stanovništva općine Srebrenica. Stope nataliteta, mortaliteta i
prirodnog priraštaja, kao i stope fertiliteta smanjile su se kao posljedica prisilnih
migracija, odnosno masovnog ubijanja i protjerivanja bošnjačkog stanovništva, a nakon
rata kao posljedica nepovoljnih ekonomskih, socijalnih, političkih, psiholoških i drugih
uvjeta u ovoj općini.
Ključne riječi: Srebrenica, natalitet, mortalitet, fertilitet, prirodni priraštaj.
Abstract
In this paper, the authors presented the research findings about components of
population growth in the municipality of Srebrenica in the period between 1961 and
2008. Up to 1991, the population of Srebrenica municipality had a higher population
grown compared to the rest of Bosnia and Herzegovina due to a combination of
biological, economic, social and geographic factors. In terms of the natural population
growth, Srebrenica was among the first five municipalities in the country. However, in
the same period (1961-1991) the trends in population growth in the municipality of
Srebrenica were getting closer to the average in Bosnia and Herzegovina.
The significant changes in natural population growth in the municipality of
Srebrenica happened during and after the period of 1992-95. These radical demographic
changes – affecting birth-rate, mortality rate, natural growth and fertility rate – were
direct result of forced displacement and loss of life of the Bosniak part of the population
during the war, while, after the war, they have been linked to a range of economic,
social, political and psychological factors.
Key words: Srebrenica, birth-rate, mortality rate, fertility rate, gross and net
reproduction rate.
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

1. Uvod
Prirodno kretanje stanovništva predstavlja primarnu komponentu općeg kretanja
stanovništva, a osnovne determinante prirodnog kretnja su rodnost, smrtnost, te prirodni
priraštaj kao njihova rezultanta. Uz ove komponente, ponekad se pri analizi prirodnog
kretanja stanovništva koristi još i vitalni indeks.1 Takođe, u determinante prirodnog
kretanja stanovništva možemo ubrojiti i plodnost, te živost stanovništva. Praćenje
prirodnog kretanja stanovništva nužno je, prije svega, da bi se moglo utvrditi koliki je
udio i značaj prirodnog kretanja stanovništva u općem kretanju stanovništva, kao i to da
se utvrde ili predvide budući pravci prirodnog kretanja stanovništva.
Prirodno kretanje stanovništva možemo tretirati u užem i širem smislu. Prirodno
kretanje stanovništva u užem smislu sastoji se od kretanja nataliteta i mortaliteta, a
prirodno kretanje u širem smislu osim natalieta i mortaliteta analizira i one pojave i
faktore koji značajno utiču na tendenciju kretanja rodnosti i smrtnosti. To su naprimjer
nupcijalitet, divorcijalitet, smrtnost dojenčadi itd.2
Iako prirodno kretanje stanovništva zavisi, u prvom redu, od bioloških osobina
čovjeka, rezultati istraživanja su pokazali da na prirodno kretanje stanovništva utiču i
drugi faktori koji nisu vezani za njegove fiziološke osobine. U ove faktore spadaju
društveno-ekonomski uslovi određenog područja, zatim socijalni, socio-psihološki
faktori, a i uticaj ekonomske, nacionalne, religijske, obrazovne i dr. struktura
stanovništva.

2. Prirodno kretanje stanovništva općine Srebremica


u periodu 1961-2008. godine
Prirodno kretanje stanovništva u općini Srebrenica u periodu od 1961-2008.
godine zavisilo je od brojnih faktora koji se mogu svrstati u nekoliko skupina. To su
biološka, ekonomska, socijalna i psihološka skupina faktora, te vanjski ili eksterni
faktori.
Do 1991. godine na komponente prirodnog kretanja stanovništva općine, u većoj
ili manjoj mjeri, uticali su različiti faktori kao što su spolno-dobna, religijska, obrazovna
i ekonomska struktura stanovništva, zatim emigracija stanovništva, socijalni uvjeti
sredine i dr.
Na prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu od 1992-1995.
godine uticali su u prvom redu vanjski ili eksterni faktori u koje se ubraja i rat. Ratna
zbivanja su kroz stradanje stanovništva i prisilne migracije uticala na smanjenje stopa
prirodnog priraštaja, a i na druge komponente prirodnog kretanja stanovništva.
Nakon 1995. godine, nepovoljne ekonomske, socijalne, političke i druge prilike u
ovoj općine uticale su na dalji pad stopa prirodnog kretanja koje predstavlja bitan
segment ukupnog kretanja stanovništva općine.
Bitno je također napomenuti da je sve do 1991. godine vođena detaljna evidencija
o vitalnim pokazateljima stanovništva općine Srebrenica. Nakon 1995. godine praćenje
komponenti prirodnog kretanja stanovništva bitno je otežano, te postoje podaci samo za

1
Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih stanovnika. O tome detaljnije vidjeti:
(Nejašmić, 2005: 104)
2
Wertheimer-Baletić, 1999: 207

112
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine

osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovništva (natalitet, mortalitet i prirodni


priraštaj).
2.1. Natalitet
Natalitet je najvažnija odrednica prirodnog kretanja stanovništva. Natalitet uvijek
predstavlja pozitivnu komponentu prirodnog kretanja stanovništva, pa je stoga analiza
nataliteta neophodna u demogeografskim istraživanjima.
Podaci o natalitetu, mortalitetu i prirodnom priraštaju stanovništva općine
Srebrenica i stanovništva Bosne i Hercegovine predstavljeni su u tabeli 1.

Tabela 1. Kretanje nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja


u općini Srebrenica i BiH u periodu 1961 - 1991. godine
Stanovništvo Prirodni Živorođeni Umrli Prirodni
Živorođeni Umrli
sredinom godine priraštaj Na 1000 stanovnika priraštaj
Godina
Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr-
BiH BiH BiH BiH BiH BiH BiH
enica enica enica enica enica enica enica
1961 3289984 29690 108076 1199 29413 449 78663 750 33 40 8,9 15,1 23,9 25,3
1962 3337038 30097 106826 1248 31087 397 75739 851 32 42 9,3 13,2 22,7 28,3
1963 3384092 30504 104240 1186 29161 389 75079 979 31 39 8,6 12,8 22,2 26,1
1964 3431146 30911 101147 1120 29846 386 71301 737 30 36 8,7 12,5 20,8 23,7
1965 3478200 31318 101351 1195 27814 342 73537 853 29 38 8 10,9 21,2 27,2
1966 3525254 31725 97689 1111 25132 276 72557 835 28 35 7,1 8,7 20,6 26,3
1967 3572308 32132 92972 1062 26195 252 66777 810 26 33 7,3 7,84 18,7 25,2
1968 3619362 32539 89184 1090 26036 326 63143 764 25 34 7,2 10 17,5 23,5
1969 3666416 32946 87690 1150 27805 297 59885 853 24 35 7,6 9,01 16,3 25,9
1970 3713470 33353 79296 1069 26355 355 52941 714 21 32 7,1 10,6 14,3 21,4
1971 3760524 33431 82694 1033 24915 286 57779 747 22 31 6,6 8,55 15,4 22,3
1972 3798339 33725 82068 1100 26844 243 55224 857 22 33 7,1 7,21 14,4 25,4
1973 3836154 34019 77896 1004 24672 248 53224 756 20 30 6,4 7,29 13,7 22,2
1974 3873969 34313 77833 1047 23661 226 54172 821 20 31 6,1 6,59 13,7 23,9
1975 3911784 34607 78844 1001 25571 224 63273 777 20 29 6,5 6,47 13,3 22,5
1976 3949599 34901 79061 946 25178 233 53883 713 20 27 6,4 6,68 13,2 20,4
1977 3987414 35195 75669 915 24821 187 50848 728 19 26 6,2 5,31 12,3 20,7
1978 4025229 35489 73306 900 26016 179 47290 721 18 25 6,5 5,04 11,3 20,3
1979 4063044 35783 71120 815 25370 186 45750 629 17 23 6,2 5,2 10,8 17,6
1980 4100859 36077 70928 753 26115 234 44813 519 17 21 6,4 6,49 11 14,4
1981 4138674 36329 71031 786 26222 237 44809 549 17 22 6,3 6,52 10,9 15,1
1982 4163952 36366 73375 788 26775 194 46600 594 18 22 6,4 5,33 11,2 16,3
1983 4189230 36403 74296 772 29999 235 44297 537 18 21 7,2 6,46 10,6 14,8
1984 4214508 36440 74539 776 29046 221 45493 555 18 21 6,9 6,06 10,8 15,2
1985 4239786 36477 72722 744 28966 201 43756 543 17 20 6,8 5,3 10,4 14,4
1986 4265064 36514 71203 729 29127 205 42076 524 17 19 6,8 5,4 9,9 13,9
1987 4290342 36551 70898 738 29382 211 41516 527 17 19 6,8 5,5 9,7 13,8
1988 4315620 36588 70711 791 29559 214 41152 577 17 22 6,8 5,85 9,6 15,8
1989 4340898 36625 66809 725 30383 219 36426 506 16 20 7 5,98 8,5 13,8
1990 4366176 36662 66952 738 29093 200 37859 538 15 20 6,7 5,46 8,7 14,7
1991 4391454 36699 65430 687 31411 203 34019 484 15 19 7,2 5,53 7,8 13,2
Izvor: 3, 4, 5, 6, 7 i 8.

Uvažavajući u demogeografskoj literaturi općeprihvaćenu tipologiju nataliteta


(Friganović, 1990: 76) možemo konstatovati da je stanovništvo općine Srebrenica u
periodu od 1961-1978. godine pripadalo visoko natalitetnom tipu, a od 1979. do 1991.
godine srednjem tipu. Analizirajući tipove nataliteta po popisnim godinama možemo
zaključiti da je stanovništvo općine Srebrenica imalo visoke stope natalieta u 1961. i
1971. godini, a u 1981. i 1991. godini srednje stope nataliteta. (Tabela 1, Grafikon 1).

113
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

Grafikon 1. Kretanje stopa nataliteta, mortaliteta i prirodnog


‰ priraštaja u općini Srebrenica u periodu 1961-1991.
100
80
60
40
20
0

1961.

1963.

1965.

1967.

1969.

1971.

1973.

1975.

1977.

1979.

1981.

1983.

1985.

1987.

1989.

1991.
Natalitet Mortalitet Prirodni priraštaj

Istovremeno, ukupno stanovništvo BiH imalo je visok tip nataliteta od 1961. do


1967. godine, a srednji tip od 1968. do 1990. godine. Analizom tipova nataliteta u BiH
po pojedinim godinama popisa stanovništva možemo vidjeti da je stanovništvo BiH
pripadalo visokom tipu prema popisu stanovništva iz 1961. godine, srednjem tipu prema
popisu iz 1971. i 1981. godine, te niskom tipu prema popisu stanovništva iz 1991.
godine.
U periodu od 1961. do 1991. godine stope nataliteta u općini Srebrenica smanjile
su se sa 40 ‰ na 19 ‰, a u BiH, u istom periodu, stope nataliteta su se smanjile sa 33
‰ na 15 ‰.
Iz podataka u tabeli 1. uočljive su i veće vrijednosti stopa nataliteta na nivou
općine u odnosu na stope na nivou BiH u periodu od 1961-1991. godine. Općenito,
trend pada stopa nataliteta bosanskohercegovačkog stanovništva bio je brži i
ravnomjerniji u odnosu na trend kretanja stopa rodnosti stanovništva općine Srebrenica.
To je uzrokovano, prije svega, relativno većim udjelom mladog stanovništva u
ukupnom stanovništvu općine u odnosu na stanovništvo Bosne i Hercegovine, kao i
nepovoljnom obrazovnom strukturom ženskog stanovništva, te većim udjelom
poljoprivrednog stanovništva u općini.
Općina Srebrenica je prema popisu iz 1991. imala 36 666 stanovnika od čega je
75,2 % otpadalo na Bošnjake, 22,7 % na Srbe, te 2,12 % na ostale. U periodu od 1992-
1995. godine srpske su snage vršile masovno protjerivanje i ubijanje bošnjačke
populacije na području ove općine. Sa okupacijom Srebrenice 1995. godine srpske
snage su ubile oko 8 500 stanovnika bošnjačke nacionalnosti. Od tog broja oko 5 500
otpadalo je na domicilno stanovništvo općine Srebrenica. Istovremeno je vršeno i
protjerivanje stanovništva ove općine koje je prisilno raseljeno diljem Bosne i
Hercegovine ili je izbjeglo u druge zemlje svijeta.3
U ovom periodu ubijeno je oko 20 % prijeratne bošnjačke populacije na području
ove općine. Najviše ubijenih muških stanovnika, oko 44 %, pripadalo je mlađem
srednjovječnom stanovništvu. Iz kontigenta starijeg srednjovječnog stanovništva bilo je
32 % ubijenih, a oko 12 % ubijenih otpadalo je na mlado stanovništvo. Ostatak ubijenih
otapada na kontigent starog stanovništva.4

3
Kulenović, Suljić, 2006: 12
4
Ibid., str. 12

114
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine

Kao posljedica masovnog ubijanja i progona stanovništva u periodu od 1992-


1995. nastale su značajne promjene u ukupnom broju stanovnika općine. Prema
procjenama Zavoda za statistiku Republike Srpske općina Srebrenica je 1996. godine
imala oko 16 305 stanovnika što u odnosu na broj stanovnika iz 1991. godine iznosi pad
od 55,5 %. Kao posljedica stradanja muškog stanovništva nastale su značajne promjene
u spolno-dobnoj strukturi stanovništva općine Srebrenica. Promjene u spolno-dobnoj
strukturi, nastale kao posljedica ratnih stradanja, uticale su na poslijeratnu reprodukciju
stanovništva budući da je narušena spolna simetrija stanovništva. (Tabela 2).

Tabela 2. Kretanje nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja


u općini Srebrenica i BiH u periodu od 1996-2008. godine
Stanovništvo Prirodni Živorođeni Umrli Prirodni
Živorođeni Umrli
sredinom godine priraštaj Na 1000 stanovnika priraštaj
Godina
Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr- Srebr-
BiH BiH BiH BiH BiH BiH BiH
enica enica enica enica enica enica enica
1996 3645000 16305 46594 8 25152 16 21442 -8 12,8 0,5 6,9 1,0 5,9 -0,5
1998 3653000 18229 45007 36 28679 64 16328 -28 12,3 2,0 7,8 3,5 4,5 -1,5
2000 3781000 20380 39563 61 30482 56 9081 5 10,5 3,0 8,1 2,7 2,4 0,3
2002 3828000 21658 35587 35 30155 93 5432 -58 9,3 1,6 7,9 4,3 1,4 -2,7
2004 3842000 21879 35151 46 32616 83 2535 -37 9,1 2,1 8,5 3,8 0,6 -1,7
2006 3843000 21459 34033 69 33221 79 812 -10 8,8 3,2 8,6 3,7 0,2 -0,5
2008 3842000 21523 34176 59 34026 89 150 -30 8,9 2,7 8,8 4,1 0,1 -1,4
Izvor: 1 i 2.

Grafikon 2. Kretanje stopa nataliteta, mortaliteta i prirodnog



priraštaja u općini Srebrenica od 1996-2008.
5
4
3
2
1
0
-1 1996. 1998. 2000. 2002. 2004. 2006. 2008.
-2
-3
-4
Natalitet Mortalitet Prirodni priraštaj

Nepovoljne ekonomske, socijalne i političke prilike nakon 1995. godine uticale su


na usporen proces povratka protjeranog stanovništva, a samim tim kako na ukupno
kretanje tako i na prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica. U periodu od 1996-
2008. godine stope nataliteta na području općine Srebrenica bile su znatno niže u
odnosu na prijeratni period ali je u istom periodu bila prisutna i tendencija blagog rasta
stopa nataliteta (od 0,5 ‰ u 1996. do 2,7 ‰ u 2008. godini). U istom periodu stope
nataliteta Bosne i Hercegovine bile su više od stopa nataliteta stanovništva općine i
kretale su se od 12,8 do 8,9 ‰. (Tabela 2, Grafikon 2).

115
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

2.1.1. Fertilitet
Stopa nataliteta označava broj rođenih u ukupnom stanovništvu sredinom godine,
dok stopa fertiliteta označava broj rođenih u odnosu na žensko stanovništvo u fertilnoj
dobi (od 15 do 49 godina starosti).5 Fertilitet i natalitet, u širem značenju, pokazuju
kvantitativne pojave i promjene u jednoj populaciji koje su vezane za rađanje djece u
određenom vremenu.
Kretanje općih i specifičnih stopa fertiliteta u većoj ili manjoj mjeri, zavisi od
spolno-dobne, obrazovne i drugih društveno-ekonomskih struktura stanovništva. Pored
društveno-ekonomskih faktora na stope fertiliteta djeluju fiziološki i psihološki faktori.
Fertilitet zavisi od nivoa društveno-ekonomskog razvoja i sveukupnog razvoja jedne
populacije (životni standard stanovništva, obrazovna struktura, tehnički napredak,
položaj žene u društvu, uticaj religije i kulture na stavove pojedinca i dr.). Psihološki
faktori zavise od samog pojedinca i njegovog odnosa prema rađanju i broju djece koju
želi imati.
Opća stopa fertiliteta u općini Srebrenica u 1981. godini iznosila je 81 ‰, a u
1991. godini 69 ‰. Opća stopa fertiliteta u BiH iznosila je u 1981. godini 64 ‰, a u
1991. godini 53 ‰. Na osnovu ovih podataka uočljivo je opadanje općih stopa fertiliteta
kako u općini Srebrenica tako i u BiH. Takođe, vidljivo je da su opće stope fertiliteta u
općini Srebrenica u posmatranom periodu veće od općih stopa fertiliteta u BiH. Razlika
u općim stopama fertiliteta u općini Srebrenica i BiH posljedica je različite spolno-
dobne strukture stanovništva i društveno-ekonomskih uslova u ovim područjima.
Općina Srebrenica, u posmatranom periodu, imala je mlađe stanovništvo od
stanovništva BiH, a i nižu obrazovanost i slabiju ekonomsku aktivnost ženskog
stanovništva.
2.2.1.1. Fertilitet žena po starosti
Specifična stopa fertiliteta žena po starosti je precizniji pokazatelj stvarne
(efektivne) plodnosti ženskog stanovništva nego je to opća stopa fertiliteta. Specifične
stope fertiliteta ženskog stanovništva mogu se izdvajati i po drugim obilježjima, kao
npr. po obrazovnoj i religijskoj strukturi, tipu naselja, zaposlenosti i dr. Specifične stope
fertiliteta analiziraju se, prije svega, radi utvrđivanja uticaja pojedinih struktura ženskog
stanovništva (dobne, obrazovne, ekonomske, religijske i dr. struktura) na kretanje općih
stopa fertiliteta.
U tabeli 3. i grafikonu 3. predstavljeni su podaci o specifičnim stopama fertiliteta
stanovništva općine Srebrenica i stanovništva BiH za 1981. i 1991. godinu, a iz kojih je
vidljivo je da su specifične stope fertiliteta u općini Srebrenica najviše kod žena u
starosnoj grupi od 20-24 godine što je u skladu sa općom fiziološkom plodnošću ove
dobne skupine.
Istraživanja su pokazala da su žene najplodnije u dobi od 22 godine starosti i da
poslije te dobi dolazi do postepenog pada plodnosti žena koja se završava sa
klimakterijem, odnosno oko 50-te godine starosti (Wertheimer-Baletić, 1982: 145).
Specifične stope fertiliteta u općini Srebrenica u 1981. godini, kod ženskog stanovništva
starosti od 15 do 49 godina, kao i 50 i više godina, bile su veće u odnosu na žensko
stanovništvo iste starosti u BiH.

5
Većina demografa prihvata fertilni period žena od 15 do 49 godina starosti, a kod muškaraca od
15 do 65 godina starosti. Međutim, neki demografi uzimaju 10-u godinu starosti ženskog
stanovništva za donju granicu fertiliteta, dok granicu preko 45 godina starosti ženskog
stanovništva uzimaju sa rezervom. (Wertheimer-Baletić, 1982: 140-157).

116
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine
Tabela 3. Specifične stope fertiliteta u BiH i općini Srebrenica 1981. i 1991. godine
1981 1991
Godina BiH Srebrenica BiH Srebrenica
‰ ‰ ‰ ‰
Stopa općeg fertiliteta 64 81 53 69
do 15 godina 0,1 0,1 0,1 0,1
15-19 35,5 45,1 38,8 50,2
20-24 149,8 227,2 127,3 205,1
25-29 120 149,4 102,5 134,5
30-34 62,5 78,1 49,1 48,4
35-39 25,8 41,2 18,1 12,9
40-44 7,7 11,6 4,3 4,0
45-49 0,8 4,4 0,5 1,3
50 i više 0,1 0,4 0,4 0,0
Totalna stopa fertiliteta 2,011 2,785 1,703 2,282
Bruto stopa reprodukcije 0,975 1,351 0,826 1,107
Izvor: Isti kao i kod tabele broj 1.

Grafikon 3. Specifične stope fertiliteta stanovništva općine


Srebrenica i Bosne i Hercegovine 1981. i 1991. godine

250

200

150
100

50

0
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49
BiH 1981. Srebrenica 1981.
BiH 1991. Srebrenica 1991.

Specifične stope fertiliteta u dobnoj skupini od 20-24 godine u općini Srebrenica


opale su sa 227,2 ‰ u 1981. godini na 205,1 ‰ u 1991. godini. U istom periodu
specifične stope fertiliteta u BiH, kod žena starosti 20-24 godine, su opale sa 149,8 ‰
na 127,3 ‰.
Promjene u obrazovnoj, ekonomskoj, starosnoj i drugim strukturama ženskog
stanovništva općine Srebrenica imale su uticaja na smanjenje specifičnih stopa fertiliteta
u općini i njihovo postepeno približavanje specifičnim stopama na nivou BiH.
Pored prirodnog kretanja stanovništva kao najednostavnijeg pokazatelja
reprodukcije stanovništva u vitalnoj statistici izračunavaju se bruto i neto stopa
reprodukcije posmatranog stanovništva. Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosječan
broj ženske djece koju bi trebala da rodi živorođena djevojčica tokom svog fertilnog
perioda, uz uvjet da ne umre prije završetka svoga fertilnog razdoblja i da ima isti
fertilitet kao njena majka (Wertheimer-Baletić, 1999: 269). Kod neto stope reprodukcije
uzima se u obzir još i mortalitet žena prema starosti posmatrane generacije.
(Wertheimer-Baletić, 1999: 270).

117
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

Bruto stopa reprodukcije ženskog stanovništva u općini Srebrenica u 1981. godini


iznosila je 1,351 (u BiH 0,975), a u 1991. godini 1,107 (u BiH 0,826).6 (Tabela 3).
Iz podataka navedenih u tabeli 3. vidimo da je koeficijent reprodukcije u općini
Srebrenica, u 1981. i 1991. godini, bio veći od 1, što znači da je populacija trebala rasti.
U istom periodu koeficijent reprodukcije u BiH bio je manji od jedan, što je ukazivalo
da će se populacija BiH u budućnosti smanjivati.7

2.2. Mortalitet
Mortalitet je negativna odrednica prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva, te
djeluje na smanjenje ukupnog broja stanovnika. Za razliku od nataliteta, na mortalitet,
pored bioloških faktora u većoj mjeri djeluju društveno-ekonomski faktori kao što su
stepen ekonomskog razvoja, nivo društvene organizovanosti i iskorištenosti prostora,
socijalna struktura stanovništva, medicinsko-higijenski uslovi, ili uopće rečeno nivo
životnog standarda stanovništva.
Iz podataka u tabeli 1. i grafikonu 1. vidljivo je kretanje stopa smrtnosti
stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-1991. godine. Stope mortaliteta kretale
su se od 15,1 ‰ u 1961. godini (u BiH 8,9 ‰) do 5,5 ‰ u 1991. godini (u BiH 7,2 ‰).
U intervalu od 30 godina stope mortaliteta stanovništva općine smanjile su se za 2,73
puta (u BiH 1,25 puta). Smanjenje stopa mortaliteta stanovništva općine, a i Bosne i
Hercegovine uvjetovano je ukupnim poboljšanjem društveno-ekonomskih, zdravstveno-
higijenskih i drugih uslova.
Analizom stopa mortaliteta stanovništva općine po popisnim godinama vidimo da
je stopa mortaliteta u 1961. godini iznosila 15,1 ‰ (u BiH 8,9 ‰). Prema popisu iz
1971. godine stopa mortaliteta stanovništva općine iznosila je 8,6 ‰ (u BiH 6,6 ‰).
Smanjenje stopa mortaliteta stanovništva općine od 1961. do 1971. godine uvjetovano
je smanjenjem smrtnosti dojenčadi.8 U 1981. godini stope mortaliteta stanovništva
općine iznosile su 6,5 ‰ (u BiH 6,3 ‰), a u 1991. godini 5,5 ‰ (u BiH 7,1 ‰). Takođe
je bitno napomenuti da je trend kretanja općih stopa mortaliteta u općini Srebrenica
imao veći pad nego je to slučaj sa trendom općih stopa mortaliteta na nivou BiH.
Iako ne raspolažemo podacima o specifičnim stopama mortaliteta stanovništva
općine Srebrenica, ipak, na osnovu stopa smrtnosti dojenčadi, obrazovne strukture
stanovništva, udjela seoskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, kao i broja
stanovnika na jednog ljekara9, možemo kazati da su opći društveno-ekonomski uslovi u
općini Srebrenica uticali na veću smrtnost stanovništva općine.

6
Neto stopu reprodukcije ženskog stanovništva nije moguće izračunati jer ne postoje tablice
fertiliteta i mortaliteta za žensko stanovništvo općine Srebrenica, kao ni tablice vjerovatnoće
doživljenja rođenog ženskog djeteta.
7
Koeficijent reprodukcije pokazuje prosječan broj rođene ženske djece što ih je rodila jedna žena
u toku svoje fertilne dobi. Ako je taj broj veći od jedan populacija će rasti, ako je manji od jedan
populacija se smanjuje, a ako iznosi jedan populacija stagnira. (Friganović, 1990: 99).
8
Stope infantilnog mortaliteta u općini od 1961. do 1971. godine smanjene su sa 129,3 ‰ na
74,5 ‰. U istom periodu stope infantilnog mortaliteta u BiH smanjene su sa 98,9 ‰ u 1961.
godini na 54,7 ‰ u 1971. godini.
9
Godine 1961. općina Srebrenica imala je 1 zdravstvenu ustanovu sa 66 postelja i jednom
apotekom, a bez ljekara. BiH je imala 9 825 postelja, 620 ljekara. Godine 1971. u općini
Srebrenica bilo je 11 143,7 stanovnika na jednog ljekara, a u BiH 1 471,8 stanovnika na jednog
ljekara. U 1981. godini bilo je 1 816,5 stanovnika na jednog ljekara u općini, a u BiH 920,1. U
1991. godini bilo je u općini Srebrenica 1 112,1 stanovnika na jednog ljekara, u BiH bilo je 724,5

118
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine

Stope mortaliteta stanovništva općine Srebrenica i stope bosanskohercegovačkog


stanovništva u cjelini gotovo su se izjednačile u 1967. godini. Istovremeno su stope
infantilnog mortaliteta bile znatno veće u općini Srebrenica nego u BiH. Poznato je da
razina infantilnog mortaliteta zavisi od stepena društveno-ekonomskog razvoja,
odnosno od higijenskih uslova i kvaliteta medicinskih usluga.
Od 1982. do 1991. godine stope mortaliteta stanovništva općine Srebrenica bile su
manje od stopa mortaliteta stanovništva BiH. Više stope mortaliteta stanovništva BiH
od stopa mortaliteta u općini u ovom periodu bile su uvjetovane većim udjelom starog
stanovništva u ukupnom stanovništvu BiH.
U periodu od 1992-1995. godine desile su se velike promjene u pogledu visine
stopa smrtnosti stanovništva. Stope mortaliteta u ovom su periodu bile izuzetno visoke
zbog masovnog ubijanja stanovništva općine Srebrenica ali i veoma loših, socijalnih,
ekonomskih i dr. prilika.
Prema procjenama Zavoda za statistiku Republike Srpske 1996. godine u općini
Srebrenica evidentirane su stope mortaliteta u visini od 1 ‰. Zbog veoma nepovoljnih
socio-ekonomskih uvjeta, a i nepovoljne starosne strukture stanovništva u općini
Srebrenica je od 1996. godine primjetan trend porasta stopa smrtnosti stanovništva sa
blagim oscilacijama. Tako je u 2008. godini u općini Srebrenica evidentirana stopa
smrtnosti od 4,1 ‰. (Tabela 2).
Na osnovu podataka prezentiranih u tabeli 2. takođe je uočljivo da se zadržao
prijeratni trend viših stopa smrtnosti stanovništva BiH u odnosu na stope smrtnosti
stanovništva općine Srebrenica. Stopa smrtnosti stanovništva BiH iznosila je 1996.
godine 6,9 ‰ (u općini Srebrenica 1 ‰), a 2008. godine 8,8 ‰ (u općini Srebrenica 4,1
‰). Više stope smrtnosti stanovništva BiH u odnosu na općinsko stanovništvo još
uvijek su posljedica većeg udjela starog u ukupnom bosanskohercegovačkom
stanovništvu.
2.2.1. Infantilni mortalitet
Smrtnost dojenčadi, iako se posebno proučava, ustvari spada u specifični
mortalitet po dobi, tj. smrtnost od 0 do 365 dana života. Infantilni mortalitet pokazuje
broj umrle dojenčadi u kalendarskoj godini na broj živorođene djece u istom periodu, a
stopa infantilnog mortaliteta najbolji je pokazatelj općih društveno-ekonomskih i
higijensko-zdravstvenih uslova koji vladaju u jednom društvu.
I pored određenih nedostataka stope infantilnog mortaliteta uveliko se koriste u
demogeografskoj statistici. Taj nedostatak proizilazi iz činjenice da stavljamo u omjer
dvije veličine koje vremenski nisu podudarne. Naime, broj umrle dojenčadi koja su
umrla u jednoj kalendarskoj godini, a mogu biti rođena u prethodnoj kalendarskoj
godini, dijeli se sa brojem živorođene djece koja su rođena u kalendarskoj godini za
koju se računa infantilni mortalitet.10

stanovnika na jednog ljekara. Broj ljekara u općini Srebrenica, u periodu 1971-1991, porastao je
za 11 puta. U istom periodu broj ljekara u BiH porastao je za 2,4 puta. Treba uzeti u obzir da je u
BiH polovina stanovništva živjela na selu i da realna slika zdravstvene zaštite sigurno izgleda
drugačije, odnosno lošije nego što je predstavljena brojevima.
10
Postoje formule kojima se želi umanjiti uticaj mortaliteta djece koja su rođena u prethodnoj
godini na mortalitet djece koja su rođena u godini za koju se računaju stope infantilnog
mortaliteta. Jedna od njih je formula Ratsa, koja glasi; md=(Md (t) / Nt + Md (t-1) / Nt-1) x 1000; Md (t)
– broj umrle dojenčadi u godini t, Nt – broj živorođenih u godini t, Md (t-1) i Nt-1) označavaju broj
umrle dojenčadi i broj živorođenih u godini t-1. (Wertheimer-Baletić, 1982: 172).

119
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

U tabeli 4. predstavljeni su podaci o kretanju stopa infantilnog mortaliteta u općini


Srebrenica i BiH u periodu od 1961-1991. godine.

Tabela 4. Stope infantilnog mortaliteta u općini Srebrenica i BiH


u periodu 1961-1991. godine.
Stanovništvo Umrla dojenčad u
Umrla dojenčad
Godina sredinom godine promilima
Srebrenica BiH Srebrenica BiH Srebrenica BiH
1961 29690 3289984 155 10691 129,27 98,92
1962 30097 3337038 135 10007 108,17 93,68
1963 30504 3384092 142 9789 119,73 93,91
1964 30911 3431146 134 8732 119,64 86,33
1965 31318 3478200 125 8481 104,60 83,68
1966 31725 3525254 87 7206 78,31 73,76
1967 32132 3572308 75 6721 70,62 72,29
1968 32539 3619362 118 6031 108,26 67,62
1969 32946 3666416 77 5792 66,96 66,05
1970 33353 3713470 111 5477 103,84 69,07
1971 33431 3760524 77 4527 74,54 54,74
1972 33725 3798339 63 3994 57,27 48,67
1973 34019 3836154 52 3976 51,79 51,04
1974 34313 3873969 62 3321 59,22 42,67
1975 34607 3911784 35 3361 34,97 42,63
1976 34901 3949599 55 3049 58,14 38,57
1977 35195 3987414 29 2658 31,69 35,13
1978 35489 4025229 24 2565 26,67 34,99
1979 35783 4063044 15 2274 18,40 31,97
1980 36077 4100859 25 2232 33,20 31,47
1981 36329 4138674 28 2135 35,62 30,06
1982 36366 4163952 22 1877 27,92 25,58
1983 36403 4189230 17 1943 22,02 26,15
1984 36440 4214508 21 1842 27,06 24,71
1985 36477 4239786 22 1826 29,60 25,11
1986 36514 4265064 19 1483 26,10 20,83
1987 36551 4290342 12 1436 16,30 20,25
1988 36588 4315620 22 1330 27,81 18,81
1989 36625 4340898 12 1229 16,55 18,40
1990 36662 4366176 8 1022 10,84 15,26
1991 36699 4391454 7 952 10,19 14,55
Izvor: isti kao i kod tabele broj 1.

Iz podataka u tabeli 4. uočljivo je da je u periodu od 1961. do 1965. godine, kao i


1968. i 1970. godine općina Srebrenica imala visoke stope infantilnog mortaliteta, tj.
preko 100 ‰.11 U istom periodu stope infantilnog mortaliteta u BiH bile su ispod 100
‰. Visoke stope infantilnog mortaliteta u općini Srebrenica mogu se dovesti u vezu sa
slabijim društveno - ekonomskim i zdravstveno - higijenskim prilikama, kao i visokim
udjelom neobrazovanog i poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu općine.
Niske stope infantilnog mortaliteta (manje od 25 ‰) u općini Srebrenica evidentirane su
samo u 1979., 1983., 1987., 1989., 1990. i 1991. godini. U BiH niske stope infantilnog
mortaliteta zabilježene su 1984., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990. i 1991. Od 1989.
godine stope infantilnog mortaliteta u općini manje su od istih na nivou BiH. Smanjenje
stopa infantilnog mortaliteta u općini, ali i u BiH, uvjetovano je ukupnim poboljšanjem
društveno - ekonomskih i zdravstveno-higijenskih prilika.

11
Prema općeprihvaćenoj definiciji vrlo visokom stopom infantilnog mortaliteta smatra se ona
veća od 100 ‰, a niskom ona manja od 25 ‰. (Friganović, 1990: 86).

120
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine

2.3. Prirodni priraštaj


Prirodni priraštaj pokazuje porast ili pad stanovništva određene populacije, čije
promjene direktno zavise od razlike između broja živorođenih i broja umrlih u toku
kalendarske godine, a indirektno od migracija stanovništva.
Iz podataka prezentiranih u tabeli 1. i grafikonu 1. vidljivo je da u periodu od
1961-1991. godine možemo izdvojiti tri tipa prirodnog priraštaja stanovništva općine
Srebrenica.12
Vrlo visok prirodni priraštaj u općini Srebrenica bio je zastupljen od 1961. do
1978. godine, a javio se kao posljedica visokih stopa nataliteta i umjerenih stopa
mortaliteta stanovništva ove općine.
Visok prirodni priraštaj stanovništva općine Srebrenica zabilježen je 1979., 1981.,
1982., 1984. i 1988. godine. Visoke stope prirodnog priraštaja, koje su evidentirane
samo po pojedinim godinama, posljedica su neravnomjernog kretanja stopa mortaliteta
u općini.
Umjereni prirodni priraštaj stanovništva općine Srebrenica evidentiran je 1980.,
1983. i 1988. godine, kao i u periodima od 1985 - 1987. i 1989 - 1991. godine.
Iz podataka prezentiranih u tabeli 1 i 2., te grafikonu 4. vidljive su promjene u
kretanju prirodnog priraštaja stanovništva općine Srebrenica i BiH.

Grafikon 4. Kretanje stopa prirodnog priraštaja u općini Srebrenica i


‰ BiH u periodu 1961-2008. godine
30
25
20
15
10
5
0
1961.

1964.

1967.

1970.

1973.

1976.

1979.

1982.

1985.

1988.

1991.

2000.

2006.
-5

Općina Srebrenica BiH

U periodu od 1961-1991. godine stope prirodnog priraštaja stanovništva općine


Srebrenica bile su više od stopa prirodnog priraštaja stanovništva BiH. U istom periodu
stope prirodnog priraštaja u BiH imale su ravnomjeran pad, za razliku od stopa
prirodnog priraštaja u općini Srebrenica. Naime, osciliranja u kretanju stopa nataliteta i
mortaliteta uvjetovala su i osciliranje stopa prirodnog priraštaja stanovništva općine
Srebrenica.
Negativne stope prirodnog priraštaja stanovništva općine Srebrenica javile su se u
periodu od 1992-1995. godine kao posljedica ratnih stradanja i progona stanovništva. I
nakon 1995. godine stanovništvo općine Srebrenica bilježi negativne stope prirodnog

Vrlo visok tip prirodnog priraštaja ima stope veće od 20 ‰, visoki 15-20 ‰, umjereni 5-14,9
12

‰ i niski manje od 5‰. (Friganović, 1990: 86-89).

121
A. Suljić, A. Kadušić, S. Smajić

priraštaja. Nenormalna društvena zbivanja i poremećenost u sastavu stanovništva po


starosti i polu, te loši ekonomski, politički i socijalni uvjeti na području ove općine
poremetili su prirodnu biodinamiku stanovništva. Tako je 1996. godine na području
općine Srebrenica evidentirano samo 8 živorođenih, a 16 umrlih osoba, što znači da je
stopa prirodnog priraštaja bila negativna i iznosila je -0,5 ‰. U 2000. godini
evidentirana je pozitivna ali veoma niska stopa prirodnog priraštaja od 0,3 ‰, a
slijedeće 2001. godine negativna stopa od -2,7 ‰. Nakon 2001. godine stope prirodnog
priraštaja ostale su negativne ali uz tendenciju blagog pada. Tako je u 2008. godini
evidentirana negativna stopa prirodnog priraštaja od -1,4 ‰.
Takođe je bitno napomenuti da su, za razliku od prijeratnog perioda, stope
prirodnog priraštaja stanovništva općine Srebrenica od 1996. godine niže u odnosu na
stope prirodnog priraštaja stanovništva Bosne i Hercegovine.

3. Zaključak
U drugoj polovini XX vijeka prirodno kretanje stanovništva predstavljalo je
primarnu komponentu općeg kretanja stanovništva općine Srebrenica. Stope nataliteta u
ovoj općini kretale su se od 40,4 ‰ u 1961. godini do 18,7 ‰ u 1991. godini, stope
mortaliteta od 15,1 ‰ do 5,5 ‰, a stope prirodnog priraštaja od 25,3 ‰ do 13,2 ‰.
Prirodno kretanje stanovništva općine bilo je uvjetovano biološkim, zatim društveno-
ekonomskim (visok udio nepismenog ženskog stanovništva, socio - ekonomska
nerazvijenost općine, zdravstveno - higijenski uvjeti, visok procent seoskog
stanovništva i dr.), psihološkim, a i drugim faktorima.
Nenormalna društvena zbivanja, odnosno ratno stradanje i progon stanovništva
općine Srebrenica u periodu od 1992-1995. godine, kao i usporen proces povratka, te
nepovoljni socijalni, ekonomski, politički i dr. uvjeti nakon rata poremetili su prirodnu
biodinamiku stanovništva ove općine.
Od 1996. godine stanovništvo općine Srebrenica bilježi negativne stope prirodnog
priraštaja. Tako je 1996. godine evidentirana stopa nataliteta od 0,5 ‰, stopa mortaliteta
od 1,0 ‰, te negativna stopa prirodnog priraštaja od -0,5 ‰. U 2008. godini na
području općine Srebrenica evidentirana je stopa nataliteta od 2,7 ‰, stopa mortaliteta
od 4,1 ‰, te negativna stopa prirodnog priraštaja od -1,4 ‰.
Također, bitno je napomenuti da je do 1991. godine stanovništvo općine
Srebrenica imalo više stope nataliteta, niže stope mortaliteta, te više stope prirodnog
priraštaja u odnosu na bosanskohercegovačko stanovništvo u cjelini. Niže stope
mortaliteta stanovništva općine Srebrenica u odnosu na stanovništvo Bosne i
Hercegovine posljedica su, prije svega, većeg udjela starog u ukupnom
bosanskohercegovačkom stanovništvu, te snižavanja stopa infantilnog mortaliteta na
području općine Srebrenica uslijed poboljšanja zdravstveno - higijenskih uslova. Više
stope nataliteta u općini Srebrenica do 1991. godine posljedica su nepovoljnije
obrazovne i ekonomske strukture stanovništva (niži stepen obrazovanosti i ekonomska
neaktivnost žena) i uopće nepovoljnijih društveno - ekonomskih prilika u općini.
Nakon rata stanovništvo općine Srebrenica ima niže stope nataliteta, mortaliteta i
prirodnog priraštaja u odnosu na bosanskohercegovački prosjek. Od 36 666 stanovnika
koji su na području općine Srebrenica živjeli prema popisu iz 1991. godine danas na
području ove općine živi svega oko 21 000 stanovnika što znači da je Srebrenica
izgubila oko 43 % svog prijeratnog stanovništva. U ratu su uglavnom ginuli muškarci
tako da je danas značajno narušena spolno - dobna struktura stanovništva ove općine što
značajno utiče i na reprodukciju stanovništva. Osim toga, nepovoljni socijalni,
122
Prirodno kretanje stanovništva općine Srebrenica u periodu 1961-2008. godine

ekonomski i dr. uvjeti takođe negativno utiču na prirodno kretanje stanovništva općine
Srebrenica što će su u budućnosti značajno odraziti i na ukupno kretanje stanovništva
ove općine.
4. Literatura i izvori
1. Friganović, M.: Demogeografija - stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb,
1990.
2. Kulenović, S., Suljić, A.: Demografske posljedice genocida nad Bošnjacima
sigurnosne zone UN Srebrenica, jula 1995., Zbornik radova Prirodno-
matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Svezak geografija, Godina III, Broj
3, Tuzla, 2006.
3. Kulenović, S., Suljić, A., Kadušić, A.: Razmještaj interno raseljenog (prognanog)
stanovništva iz općine Srebrenica na području Tuzlanskog kantona, Zbornik
radova Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Svezak geografija,
Godina III, Broj 3, Tuzla, 2006.
4. Nejašmić, I.: Demogeografija - stanovništvo u prostornim odnosima i procesima,
Školska knjiga, Zagreb, 2005.
5. Suljić, A.: Demogeografske promjene u općini Srebrenica, (Magistarski rad),
PMF, Sarajevo, 2003.
6. Wertheimer-Baletić, A.: Demografija - stanovništvo i ekonomski razvitak,
Informator, Zagreb, 1982.
7. Wertheimer-Baletić, A.: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.
8. Bosna i Hercegovina u brojkama, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 2009.
9. Demografski bilteni Statističkog zavoda Republike Srpske 1997., 1999., 2001.,
2003., 2005., 2007. i 2009.
10. Stanovništvo SR BiH, Prirodno kretanje stanovništva 1953 - 1962. godine,
Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1966.
11. Popis stanovništva 1961., Vitalna, etnička i migraciona obeležja, Rezultati za
opštine, knj. VI, Savezni zavod za statisku, Beograd, 1967.
12. Statistički godišnjaci BiH od 1965-1991., Republički zavod za statistiku,
Sarajevo.
13. Statistički godišnjak BiH, br. 92., Državni zavod za statistiku, Sarajevo, 1994.
14. Opštine u SR BiH 1963 - 1973., Republički zavod za statistiku, Sarajevo, 1974.
15. Vitalni događaji u SR BiH 1975 - 1984., Statistički bilten br. 143., Republički
zavod za statistiku, Sarajevo, 1986.

123

View publication stats

Оценить