You are on page 1of 8

450-+&ƍ",63h"/" Preporod 37

#30+tSEPTEMBAR 

SVJETOVI KUR’ANA
Esej u povodu 1400 godina objavljivanja Kur’ana
Piše: Enes Karić
T r a j a nj a

P a m ć e nj a

T u m a č e nj a

Š t o v a nj a

Ž i v lj e nj a

D o g a đ a nj a

S u č e lj a v a nj a
38 Preporod 450-+&ƍ",63h"/"
#30+tSEPTEMBAR 

T r a j a nj a  O
P
Q
" B
 
 " 
 
 Q



&
' 

 

 

 
 R   T  
 
 
 Usred Kaira i njegovih drevnih kvar-
Dok u Sarajevu pi-
skim kvartovima koji su u kamenim zi- 
   

 '
'  

šem ove retke u pr-

 

  B    '    &

 
voj desetini ramazana
udaljenih davnih vremena i zgaslih epo-  '

 
 '
 
 

  
'

  
  
     


dina avgusta 2010. po
  Q

 

  ) Kur’ana, po !> 

Q


Gregorijanskom ka-
&


O 
Q


  
  " B
 
 
' '

   
 
je qira’atsko O
&  ljadu sto i pedeset godina, i samjeriti ih
svoje prve studentske
Sedamdesete i osamdesete godine XX  &


 
 
posjete Kairu 1980.

B


 tovima az-Zamaliqa, sa otmjenim vila-
godine, u ranu jesen.
    
 
 "$ 
"
 b!b

& 
S našim jednomje-
ske kasete agresivno stupale na scenu, 
 bb V E    



   
&
 $


 
 (
"( ?

Kairu podudario se,
 &  &    " $ se to kako njegov milozvuk nadilazi ra-
  

' zlike u vremenu, mjestu, porijeklu.
 ! 

 % (
  "   "  ( 





 
skoga rata, egipat-
    
    
 

&


 
"

&
ska televizija je
B
 

' 
 "
V     "( ?
&

prikazivala kako
 

$
 &

  
Q
 
 
&   
"
 # 
 


 " $
 zijom da tako nevidlji-
ga mjesta na iran-
ne proizvodnje i mar- 



skoj strani.
ke, postavljeni u ma- "MJ ,VSBOKF,VSBO aluzijama o prolazno-
Jedan sredo-
   
   Njegovo učenje ǏVMPTFOFLBLPPQǎFOJ sti svijeta, spoje i po-

  $  
"     UJKF VCPMKFNSBTQPSFEV QPTWJNEVCJ     

Al-Azhara, zvali smo ga

Q QQ
 ' OBNBJÝJSJOBNB,BJSB TBNOPHPÝJSJN   
Ova Svjetska bibliografija %& #'  
   
  (

 &


'  LPOTFO[VTPNSFDFQDJKF VPLSJMKVTWJI "
' $  #
štampanih prijevoda iru i Aleksandriji), na naša zapitkiva-
  &" ! LWBSUPWB JTJSPNBÝOJIJCPHBUJI OBEJMB dra Velikog, dinasti-
Kur’ana (autora Ismeta  ' 
  

  '  *

 [JMPKFQPNPEOFUSFOEPWFVNV[JDJ NF je Ptolemeja, Emevi-
Binarka i Halita Erena) – mirno je odmahivao glavom. Kao da



 W
 EJKTLFQSPNPDJKF JOUFSFTOFVLVTF  #
 C


izišla je u Istanbulu, u je na televiziji gledao izvještaje o nemi-
izdanju Istraživačkog vozilima. F
 ]
novnim monsunskim kišama i poplava-
centra za islamsku  7   # Osmanlija...
  
 




 " 
povijest, umjetnost i Muqattam, kraj Bunara poslanika Ju- Glasovi Kur’ana diljem Kaira i nje-
šanskim, a ne surove ratne scene kao
kulturu (IRCICA), pod $Bi’ri Yusuf), i naravno, kraj drev- "
'   " B 


  "
nemilu i mrsku posljedicu ljudskoga
uredništvom prof. dr nih Piramida, 
    sa platna vremena od osvita civilizacije i
Ekmeleddina Ihsanoglua, plana i zla.
$

  

Q 
  Piramida, do vremena izgradnje Asuan-
sada Generalnog +      
 Q

  #  EP
 #    
sekretara Organizacije !& /3"


[  [

\ ]O@
 
  7
 
    "
   
islamske konferencije "
/45
/56

al-Husarija i drugih. (


 "
&
(OIC). Bibliografija nu, pa stanu, nalik su kišnim olujama,
Sve drugo što je tih dana u Kairu mo-

' 
 ezana kao najefikasni-
nudi impozantan  


    
  
pregled stotina i " 

 " $
 "$
 jeg rezimea Kur’ana,

&
O
'$
%   "    


stotina štampanih ska, radijska ili televizijska "konkuren- ra, silazili i spuštali se sa minaretskih
 
 

'!7
prijevoda Kur'ana na Q
;   Q
 " ( ? 
 O $
 
  
O

 &

tata as-Sa’diya:
veliki broj "svjetskih" lo je u velikom zaostatku, i nekako sla- 
   
 "$


i "lokalnih" jezika. 
 



 $
 
&Q
( ?
Prevođenje Kur'ana je  ;<   = 
 =$
 
&
   

'    
  %

       
samo po sebi svojevrsno 
"=
'

( ? 
( ?dolje

&
tumačenje Kur'ana,  >?  
  @ @
Predivne pjesme Ummi Kulsum, Fa- " 
 
'&

i kao takvo jedan @'
;

# O7
'    C= & gore &
 "  naglasiti tišinu
osobeni svijet Kur'ana. #   
 $
& nego li svoje glasove.
 

i drugih slavnih arap- U Kairu sam tada,
  

     %PL IPEJNP USBEJPOBMOJN HSBEP

' 
Q
  zatrajno, zapamtio ti-
Mnoštvo imade uzroka WJNB *TUPLB LPKF TV PCJMKFäJMJ NVTMJNB
 "   he ezane, jednu njiho-
  
  OJ KBTOPTFWJEJPOBKQSPMB[OJEJPJTMBNB vu vrstu.
se i slušale su se.
Ustaz Ahmed nam je danima IBMJGBUJ  TVMUBOBUJ  FNJSBUJ  NPOVNFO
Ali, Kur’an je -  7
'   
pokazivao zna- UBMOPTUJ LSBMKFWB SB[MJǏJUJI WSFNFOB  SJ
( ?V WBMTLFÝLPMFUVNBǏFOKB5FLTUB TFLUBÝLB
centualizacije poduda-
menite kairske
 7"    OBENFUBOKB
JMBILPKFUBKQSPMB[OJEJP rale i savršeno ukla-
 

 " B

   

 SB[MJLPWBUJ PE POF ,VSBOTLF TVQTUBODF   & $ 
ne, ovo je oko pi-
    JTMBNBLPKBKFWKFǏOB me slavnoga recitatora
ramida podignu-

 

O
 ( ?# [
 & 
 $ 
rinama Kaira, sa mno- da. Kao da su se svi ti
 6& !! 
go širim konsenzusom 

 
 
 & 
 $
recepcije, u okrilju svih kvartova, i siro-  ( ?  

    7


 > !!!
O
'
"
'
&
  sve onda u miru zaplovilo prema Sredo-
ovo tada, a ono ta-
trendove u muzici, medijske promocije, zemlju.
da, gdje stojite sa-
interesne ukuse. !" "( ?"
  
& 

Štaviše,  Kur’ana se na njih ni-  
&
&
&
&
"

 C

 /4/
je ni osvrtalo. 
' " 

E 5   
#

 " 
&

' "$

 & 
 F

to u izvanredno lijepim i stilski odnjego- $
 

'
 

5EHIL



    sa stotina ezana), i ugodno se širio kao opomena u
za vrijeme Mamelu-
i stotina kairskih munara.    
'



HILI5
 ( ?     
Q(


 
opet, nakon njih, za do-


  
&
 
  
 na    a ipak nevidljiva kohe-
+

&
jed namijenjeno kao pripadništvo svih zija zgaslih vijekova), jednako tako su
&
 F"
 I5 "



 
  
 
 & 
 te nebeske simfonije Kur’ana imale svo-
ne, itd.


    
&  O   
 +  $   #
 (  ( ?  
"V ( ? 
 

 &

 " 
  

Azharskog univerziteta
Veliki broj prijevoda Kur'ana još uvijek se 
 



 predivnih kaligrafija, ispisanih dlije-
&  
 " B
nalazi u rukopisima. IRCICA je nedavno  '
OQ
 

 
'
 

"
" $ 
objavila ovu zanimljivu bibliografiju koja   
 & 
O &   & 
 " B
T 

detektira do sada poznate i otkrivene tora Muhammada Alija,

 
&



 
 '

 
  

prijevode Kur'ana u rukopisima. Estetska  7
Jednostavno, Kur’an je ostavljen vje- mauzolejima, nišanima iz Osmanlijskog
strana ovih prijevoda je vidljiva i po tome (
5/3



' 
 perioda...
što su rukopisni prijevodi Kur'ana pisani dodao da su onda nakon

   

 
  
  Kako god je     
zadivljujućim kaligrafskim formama. Francuza na egipatsko
jem dostojanstvenom mjestu, e da ga Kur’ana jedno veliko t r a j a nj e Bo-
14 STOLJEĆA KUR'ANA Preporod 39
BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.

žanske Poruke i Govora u stiliziranome jaka i žena. na kakvoj klupi, ili na obinoj zemlji, pi-
zvuku ljudskih glasova (i unutar njih u Sve što sam tada uo i vidio u Kai- ju aj i slušaju Kur’an sa malog tran-
ponavljanjima, kadencama, sekvenca- ru, uo sam i vidio, iako na razliite na- zistora. Susrešete i one rijetke meBu
ma, pauzama, pa opet i iznova sve to, ine, i unekoliko u drukijim varijaci- vratarima, koji su pisme-
i sve tako...), tako je i Kur’anska kali- jama, u Rabatu i Fezu 1989., u Tunisu ni, oni su na malu peštahtu
grafija, sa svojim mnogim stilovima, bi- 1997., u Rijadu 1999., u Komu i Isfaha- od kakva plemenita drveta
la jedno posve jasno duhovno kontinui- nu 2005., u Damasku 2007. godine, i u stavili rasklopljen Mushaf
ranje onih epoha Kaira i Egipta koje sa- iz koga ue, tiho i smjerno.
da šute, ili, pak, progovaraju kroz naše še A kad prelaze na novu
razgovore s njima. stranicu, jezikom ovlaže ka-
Dok smo tih septembarskih dana na žiprst desne ruke, malko
1980. godine gledali stotine izvanrednih ih podignu glavu (osmotre da
primjera Kur’anske kaligrafije, sve one ne ne bi neko nepozvan ušao
razliite slovne i harfovne uzorke fati- ti- kroz vrata koja uvaju),
mijske, ejjubijske, mameluke, osman- n- onom desnom rukom naBu
lijske... umjetnike izražajnosti, kao ne- novi list Mushafa koji treba
kakve još uvijek žive i plemenite bilj- lj- prouiti, i nastavljaju, mir-
ke koja je floralno davala duhovni to- no i nekako odsutno, kao
nalitet trajanju Kaira, onaj dobri Ustaz az da su se baš tada našli na
Ahmed je, neoekivano, dva ili tri puta ta Onom Svijetu, opet iznova.
priredio mali kviz, e da baš on vidi: ko Eto, ti milioni siromaš-
e to najbrže od nas, i meBu nama, od- d- nih kairskih trgovaca, za-
gonetnuti zamršene i zakuaste kali- i- natlija, hamala, zemljorad-
grafske uklese Kur’anskih ulomaka u nika, beraa pamuka... ti
kamenu, ko e to najbrže stii do mno-- milioni koji su kroz poko-
gih znaenja skrivenih u otmjenim vi-- ljenja svojih predaka pre-
jugama i kukama arapskih harfova a živjeli faraone, Aleksandra
na ulazima u drevna zdanja Fatimija Makedonskog, dinastiju Ptolemeja, po- Mnoga orijentalistička
i Mameluka, iji su se kameni prago- tom rane muslimanske halifate (Emevi- djela su prevedena na
vi bili ve davno izlizali od mnoštva je i Abbasije), pa Fatimije, slavnoga Sa- arapski. Takav je slučaj i sa
ljudskih nogu. lahuddina i njegove Ejjubije, Mamelu- djelom Theodora Noldekea
"Historija Kur’ana". Ovo
Kullu man ‘alayha fan ("Sve što je na ke, Osmanlije, Napoleona i Francuze, Noldekeovo djelo je
Zemlji – prolazno je!"),1 Lorda Kromwela i Britance... u njima mnogo kritikovano u
Am li l-insani ma tamanna ("Zar da Djelo Fazlur Rahmana "Glavne teme Kur’ana" Kur’an osvaruje svoje t r a j a nj e na
jedno je od najboljih propedeutičkih djela islamskom svijetu, jer se
ovjek imadne sve što poželi?!"),2 nain nade, utjehe, obodrenja, na nain u njemu Kur’anu prilazi
Man yuhyi l-’izama wa hiya ramim o temeljnoj knjizi islama. Fazlur Rahman stalne prisutnosti u klanjanjima i u ob-
kao dugogodišnji profesor na Univerzitetu kroz metodologiju tzv.
("Ko e kosti ove, kad budu istruhle - u Čikagu dao je nemjerljiv doprinos redima, potom i na nain prisnog dru- "historijskog kriticizma".
oživiti?!"),3 razvoju kur’anskih studija na Zapadu. ga koji doBe ljudima u posjetu kad im
Fa l-yanzuri l-insanu mimma huliq se raBa dijete, ali i kad se umire i odlazi
("Neka ovjek pogleda od ega stvoren na Onaj Svijet.
je!"),4 Ne sjeam se sada koliko je bilo peta-
– itali smo ove i druge Kur’anske se- mnogim drugim gradovima islamskog ka koje smo proveli u Kairu u tom mje-
kvence, koliko otkrivene toliko i skrive- Istoka. secu naše studentske posjete Egiptu, ali
ne u uklesanim slovima, na zidnoj kali- Najuoljivija razlika bila je ta da su su mi slike iz kairskih džamija sa džu-
grafiji ili na specijalnim platnima, ura- sada magnetofonske kasete polahko od- me-namaza još jasne.
mljenim u zlatne i pozlaene okvire. lazile u historiju, bile su zamjenjivane Petkom, ve od deset sati izjutra, oni
ƒitali smo ih nekad sa više a nekad novim DVD i CD tehnikama. siromašni kairski trgovci, zanatlije, ha-
sa manje uspjeha, a Ustaz Ahmed bi Ali se svugdje u tim gradovima vi- mali, zemljoradnici, vratari, piljari...
nam poslije srdano estitao. dio i uo Kur’an koji traje svojim gla- dolaze obrijani i lijepo sreBeni i namiri-
Baš kao i u milonabožne zvuke i gla- som, svojom rije ju, svojim slovom, tra- sani, u velikom broju, u džamije, na pri-
sove Kur’ana, cijelo Kairo je bilo uronje- je za ljudsko uho i oko, i za ljudski um mjer u onu Sayyiduna Husayn, sjeda-
no i u Kur’ansku kaligrafiju. i duh. Traje preko ovjeka, uporno i bez
Naravno, Kairo traje na razliite na- jenjavanja.
ine, traje od kamenih Piramida nao- Kao da se u tim velikim gradovi-
vamo, traje u stotinama svojih crkava, ma, iznad njihovih panorama, uenja
traje u svojim mostovima nad rukavci- i recitiranja Kur’ana natjeu sa šut-
ma Nila, u svojim parkovima. njom svijeta iznad i unaokolo ovjeka, a
Muslimanske epohe i vremenska Kur’anske rije i uobli ene u recitatorski
platna islamskog Kaira najintenzivni- glas ili u kaligrafske crte, vijuge i kuke Ovaj enciklopedijski
rječnik Kur’ana na
je traju preko glasova Kur’ana i pre- stoje pred ovjekom kao opomena, kao francuskom samo je jedan
ko kaligrafije njegovih harfova, pisme- granica, kao putokaz. od mnogih primjera
na i slova, kao i njihovih niski u ita- Dok hodimo tradionalnim gradovi- enciklopedijske obrade
vim ulomcima i pasažima, na zidovi- ma Istoka koje su obilježili muslimani, kur’anske leksike u
ma u kamenu, u metalima, u alabaste- jasno se vidi onaj prolazni dio islama savremenom dobu. U
ru, posvuda. (halifati, sultanati, emirati, monumen- djelima kao što je ovo
Ali, doba mašine i industrije ini svo- talnosti kraljeva razliitih vremena, ri- Malika Chabela o Kur’anu
je i brže nego li pretpostavljamo. Nai- valske škole tumaenja Teksta, sektaš- se daju veoma sažete
ni trajanja Kur’ana, zvukovnog i kali- ka nadmetanja...), i lahko je taj pro- i efikasno napisane
grafskog, doživljavaju svoje brze moder- lazni dio razlikovati od one Kur’anske informacije. Savremeni
čitatelji, koji žive u svijetu
ne preinake. supstance islama koja je vje na. biznisa i informacijskih
Za tih mjesec dana u kasno ljeto i u A to je mogue spoznati zahvaljuju- tehnologija, imaju sve
ranu jesen 1980. godine, na razliitim i injenici da su nenadmašni glasovi u manje vremena za velike
lokalitetima Kaira (i ponegdje u Alek- povijesnom islamu upravo glasovi Vje- komentare Kur’ana.
sandriji) vidjeli smo Kur’anske ulom- noga Kur’ana.
ke zapisane na hiljadama "drvenih" plo- I kad god odlazimo u Kairo, i u druge
ha od iverice, bižuterijskim privjesci- velike gradove islamskog Istoka, vidje- ju na koljena ili se naslanjaju na stu-
ma, komadiima išaranog stakla, ura- emo velika mnoštva ljudi koji u svome bove kojih ima bezbroj, poinju šapta-
mljenim krpicama boje slonove kosti, duhu, umu, imaginaciji, uhu, oku... no- ti Kur’anske odlomke, onoliko koliko ih
plastinim kutijicama obješenim u vo- se sve pravce, sve dubine i širine inten- znaju napamet, ili oni koji su pismeni
zilima, raznolikim metalnim ploicama, zivnog t r a j a nj a Kur’ana. uzimaju primjerke Mushafa sa najbliže
ponekada zlatnim ili srebrenim lanii- U mnogomilionskom Kairu to je ne- police, pa onaj svoj rasklope, i ue cije-
ma oko vrata lijepih i nasmijanih djevo- kako najvidljivije. li sat, nastaje zujanje kao da su oko vas
Dok šetate dugim ulicama vidjeete rojevi pela.
1 Ar-Rahman (LV), 26. siromašne vratare, bawwabe, omotane Tako to milozvuno ide sve dok se ne
2 An-Nagm (LII), 24. u bijele ili sive ogrtae, sa bijelim pa- osjeti pucketanje i naštimavanje mikro-
3 Ya Sin (XXXVI), 78. munim šalovima, sjede pred zgradama fona, tamo skroz naprijed, iz proelja
4 At-Tariq (LXXXVI), 5. koje uvaju, ili su u njihovom stubištu, velike džamije, a onda se zapone ra-
40 Preporod 450-+&ƍ",63h"/"
#30+tSEPTEMBAR 

zlijegati samo jedan glas Kur’ana, glas 


 "" $
  
   ’
&" ’P
"  Q
  "   nama svijeta u prošlosti, kao i danas.
6



"

 
  %

 ( ?     Vremensko i prolazno jeste ono što

'  

    
 

  
 se sastoji u kretnjama našeg tijela, ru-

  '
   
 

 '
 $
 ""  
& &
  Ž "  >    
 s nama u klanjanju.
svuda unaokolo nastupa- ""O
 ' Mnoge su lokalne ili pak regionalne

 
O
 
      
     Q


" 
&
  &
+ ( ?
 
" $

kama, koje je znao vrhun- ! "         # Kur’ana, kao c) islamske kulture pam-
ski praviti, i vladati nji- tovi Kur’ana, to su najduhovniji akti  ( ? E   
  
  O  O
  revnovanja i štovanja Kur’ana, jer pred- univerzuma islama pokazuju tako do-
Kur’ana. stavljaju umnogome neposredovanu re-   "&'P

 %   &

&  QQ
 ( ?     
 "]]
 –

kvence u sekvencu, maj- '
  O ( ? 6
 

Q



storski je pratio putanju 


 
  liku, kipu, kumiru, idolu.
odjeka svoga glasa, dok su uzdizanja P
6

 %( ? Q

( ?
se sa Kur’anom sašaptava- ‘( ? 
Q
 šaptanja Kur’ana nadilaze materijalne

 &

 
 [==
 onalnim kulturama islama sagledava- " 


  
na Husayn. 
O





 A s druge, Bog koji nije voljan da Ga
alnosti. se predstavlja u kakvu liku niti u ka-
P a m ć e nj a ]"

hafiz&
( ? 
Q
   
[" 
pamet), a da se i     $ 
      E  

Ž ( ?     
[6


– E 
 #
  Q

 
 ( ?
& '" 
 
[P   
[
( ?  
 
 "  
 '
  
&
Q
 
 
V
 
 
 ( ? jama. P"  [  



"

'  ["   ( ?   ma, kao što im time, istovremeno, otva-
( ? 
  
 
'
  

Sve je više tematskih ( ?
 
komentara Kur’ana   P
 6

 
 B T '


" &" 
      4L mu. tuitivne, imaginarne...
danas. Ovo djelo od "
  !  & Q
 
Muhammeda El-Gazalija Ž ( ?
   Cijelim Kur’anom odiše duhovna si-
je veoma cijenjeno    
'  
' &
  
 P
 P
 
  metrija   
i doživjelo je brojna onaj mekkanski.  

    
izdanja na mnogim Zašto se    Kur’an glasno,      
  1BNǎFOKB ,VSBOB KFTV [BTFCOJ TWKF P"  
jezicima. Kur’an po &OO

 


* kip ili kumir. UPWJ,VSBOB UPTVOBKEVIPWOJKJBLUJSFW vati, misliti, kontem-
temama je projekat  ‘     
 

  Cijeli Kur’an je i ve- OPWBOKBJÝUPWBOKB,VSBOB KFSQSFETUBW plirati, intuirati... na
koji je započeo rektor   Q
 


    $
Q
 MKBKVVNOPHPNFOFQPTSFEPWBOVSFDFQ 
   
al-Azhara Mahmud ( ?

ospoljeni glas* QQ
 
 DJKV ,VSBOB  V LPKPK TF KBWMKB ǏJTUP EV vjera, mišljenje, kon-
Šeltut. Ovakav pristup O6


&
Kur’anu pokazao se nja Boga posredstvom IPWOJBLUTMVÝBOKB,VSBOTLF3JKFǏJ BLP templacija, intuicija...
veoma plodotvornim.
stranosti i nijemosti, sa stranica i sahi- dvije temeljne vrste KJKFJTUPWSFNFOPJBLUǏPWKFLPWPHV[EJ  
&B 

fa, ili iz vijuga ljudskog mozga, iz prsa i P " +
 [BOKBQSFNBUPK#PäJKPK3JKFǏJ  

' "


&" Q 
ispoljila, u rav- nja: ['"T


&"
&
    # P" [    P   
O QQ

* [’7 6
 scendencije, i
    
   
 
  
 kalamullah  >@    ! P 
Q

6

&            
( ?“
! '

 P" 
& [" 
 "&"
&
 PP"[
[
  al-Batin), ali Bog je, ipak, Svojom
  Q      [
 
 ayatullah) 
O 
O [ 

 &

   6
 ( ? na Vanjskim i Unutarnjim horizontima  
 & [   az-Zahir),

   O '
 svih svjetova. On je u skrušenom ljudskom srcu koje
ma i spuštena na ljudska Ž( ? Ga zaziva.
usta, na jezike i nepca, u  P

 ' Ukratko: Huwa l-awwalu wa l-ahiru

&"* 
7 P
6
 wa l-batinu wa z-zahiru +  Ž 


Ovim dolazimo do jed-  P
 6
 ( ?  
  Ž 





7


I - odje-
" 
" & " 
   

& &

   
 kuje glas Kur’ana o Bogu.
nog svijeta Kur’ana, do onaj starozavjetni zahtjev da se ne gra- Apstraktni glasovi Kur’ana, u svome
njegovih mnogolikih pam-
%     & 
& &"   

hifz). - koji je ultimativno ispostavljen pred         

 ]


 '$
& O ] ]
 '
  [
 OQ


Q
 
Q
  & ( ? najskoj Gori.  

  T
&P 
napamet. Stoga, kad se pamti Kur’an, pamti > Q Q

&P !
 ( ?  B 
 P
6
6


 nencijom.
 
 
"  O 

 
  " V  % Q

 ( ? 

  

"
 ”  6
  '   

 

ran od miliona ljudi hif-    $" & $"  Sonorni glasovi recitiranja nadila-
zom Q

   $" 
 +  6
   ze materijalnost svijeta, ali se toj ma-
 
     
 '
&
 

    
 
ravi.
& " 
   & 
   &
" 
 
O
  
 (   O

        • " ( ?  Q
  ( ? 
 
 Q

 ( ? mora. lja svoj dah.
" O  
 > 
 &"&O Ako se samo posvetimo jednoj od te
Estetika Kur’ana plijeni 


u sim- ( ?P 6

 
 [ 
 
  > Q
pažnju savremenih    
    
istraživača Kur’ana. Ovo 
&

( ? Q



!Q



samoga praakta objavljivanja Kur’ana. !
O&Onamaz sutne na vanjskim i nutarnjim horizon-
djelo Navida Kermanija Kako god je Muhammed alejhis-se-
na arapskom (koje je ili salat ;
 
;  tima svjetova kao njihova osnova i pot-
izvorno napisano na  
 Q

  ( ?
 od dva aspekta:  &

 '

njemačkom jeziku – 

'  O 
'   %
&" O( ? 

    

 
Gott ist schön, das stavljao Svevišnji Bog preko meleka 

   Q
&" mirenje "dva mora".
ästetische Erleben des R

 
 
 
 
 Q

 Kur’ana, i Upravo je islam na stranicama
Koran) pokazuje glavne ( ?   daljnjem objav- Kretnji tijelom, npr. stajanje, pregi- Kur’ana opisan kao duhovno pomire-
teme estetičkih pristupa ljivanju Kur’ana, i njegovu razglašava-   

   P
> Q Q

P
!
Kur’anu kao zvuku, kao nju svijetom. i sl. nencije.
osobenom stilu, kadenci,  +
 
 '$
&

 '$
&
 &
rimi, itd. Naravno,  Ž 

 
     ili  

'$
&

'$
&

mljinih vremenskih podioka kontinui- salata 
    "   Q

 ( ?  
   
posebno je opisana raju usmeni Kur’an u njegovom razgla-
"obredna" ravan Kur’ana. nog) i od vremenskog ili stvorenog di-
O &


 '
  jela. Al-Hadid (LVII), 3.
450-+&ƍ",63h"/" Preporod 41
#30+tSEPTEMBAR 

vrijeme posvete a) svome glasu koji iz-  


O
 
 
    
'
 
  
" ( ?

O

 & –&
  " 

  [   &       ( ? +  
do daha dok njihovo slušateljstvo raz-  F"
 7Q
 

 
' '


'    
&
mišlja o izgovorenom.  (
 ] ?O
 

  ( “@'
]'$&
O
 >
 
  !
   [=
 

  ! ku na Zemlju, i poprimio
Transcendentno.    
   
 (
" ]'$
!
 R'[
 
 " "  
 ( ?  
O& &
" P" $  ' 
 Q


 
  mijevan, on je visoko polise-
On u svakome trenu iznova stvara svi- ( ?
 
'      mno štivo, polisemija izvi-
[[
O 
& ( ?  

&
"
'


 >
T u m a č e nj a polisemnost Kur’ana daro-
 
&B 
ga, islamsku povijest sa
 % 
 
 Q


 pet priznatih islamskih
Kur’an je i nakon 1400 godina jedna-  
'
' O
  la. Svaka je od njih, prak-
U jednom predanju Muhammed alej- 


  

'
  ; 
&
Q
 

;; 

"
 O

( ?

; ( ? 
O&


Sa stranica pisanih primjeraka polisemije.
( ?


&
' 
&
 *    

&( ?6

 ( ?   


 [  

&
 " 
 

 kim cjelinama Kur’ana, i u
bereketa 
  
  
" $ 

& 
skih primjeraka Kur’ana. 
Q
 " 

' 

#

( ? 


'
 

' 
dolaze da 
'   mentara.
 
'   šta to Veliki je broj muslimana
Obredni komentari ( ?  koji pišu djela o historiji
Kur’an  & kako  (& šta on od nas  Q
$
Q
    


 (& 
(& nakon što Kur’ana. Ovo Al-Azamijevo
 ˜
    
   
Q djelo pokazuje kako se
  " ( ?

&"
 ( ? R   
  " Kur’an, od usmene riječi,
ili zapiše. vore na pitanja kako to Kur’an obredno našao u knjizi, pisanoj
 > ( ?  "
  (     

 " riječi. Djelo pokazuje kako
ke recepcije Kur’ana ljudskim duhom i Djelo Michaela Sellsa "Pristupi O%( ?  T;Ž  su muslimani bdjeli nad
umom, O  O
  Q

 Kur’anu" bavi se poglavito mekkanskim 
V;4
   autentičnošću Kur’ana,
Kur’ana predstavlja recipiranje Kur’ana periodom Kur’ana. Autor Sells je u ovoj knjizi 
 
 ( ?  
 svoje svete knjige. Al-
ljudskim uhom, dok pisanje Kur’ana posebno objasnio "magiju Kur’anskog zvuka". 
 "
    
  Azamijevo djelo je i


 
" $
  QQ
 ( ? polemičkog karaktera,
Pravni komentari Kur’ana su, ono opovrgava neka od
  
   

' 

'
 ( ?  " 
 O

 " mišljenja radikalnog
'  
$               
  
    orijentalizma.




V  
 O

 

 O
 
Dakle, u ovom našem ljudskom svi- a Kur’ana koje je razotkrio musliman- &

    
'
 
jetu Kur’an  
   vrijedi, on  ski genij, tokom ovih 1400 godina pre- Ž& 
 "  ; 
&
 "  
 
  
' 
( ? '

;O
 


njegova su pitanja neprolazna jer pita- 7
& 
 
   ili plemenskih kodeksa, s druge strane.
 



&O"  ( ?
&"
 R      ! 
 ( ? 

di, i samim tim ispunjavamo uvjet da $ 
( ?
( ?


   
 ( ? 

&  ' B  & 
i otvoreno. 
  7 
  & 
(

Muslimansko vjeruju o Kur’anu gla- komentari ( ?   "

si: raznovrsnim teorijama lijepog i pravil-
( ?
P"( ?P

– "O QQ



"
&"
vor.   ( ?
' 




'
 (

  O dištima glasova, nazalizacijama, gemi-
 &
T ( ?O Q
 &
 ( ?
' 

pita, to nas njime Bog pita. Kad Kur’an smena, itd.

& P"
( ( ? )      Kur’ana sa-
&
& P"&
    Ž 
 P"  
   ( ?  



 7"
  &'
 Irfan Ahmad Khanovo
Narodna bogoštovlja su sa svoje  
 " 
 djelo "Razmišljanja o
prema nama, ljudima, TUSBOF JMJ JOUFO[JWJSBMB QSPQJTBOF VQP kim teorijama. Ti ko- Kur’anu" predstavlja
neprolazni. Kad god USFCF ,VSBOTLF SJKFǏJ J V TWSIF J[WBO mentari daju stroge savremeni komentar
  
 
 TUSPHJI PCSFEB  JMJ TV  ǏBL  UB QPQVMBS upute kako je, i za- Kur’ana na engleskom
stupamo Kur’anu, ili OB CPHPÝUPWMKB NVMUJQMJDJSBMB VQPUSF O      jeziku. Djelo ima u vidu
o njemu razmišljamo, CV,VSBOBJOKFHPWFSJKFǏJTBTWJNJ[WBO poznavati Kur’anske zapadno orijentiranu

&

 POPH PQTFHB LPKJ KF [WBOJǏOP QSPQJ

   

  publiku, na njegovim
ravimo na planu, ili na TBO 


 

  stranicama se nude

  umjerene racionalističke
unutar raznolikih gra- predstave o Kur’anu.
Kur’ana. 

'
Da još jednom podsjetimo: Mnogolika stava, pravila, itd. %  +

 qanun je
 Q

( ?   Q
 Etimološki komentari ( ?  &

  

   

na u zvuku ili milozvuku ljudskih gla- 


&B

 dodatak prakticiranju šerijatskog prava.
sova, na razini slušanja pripadaju naj- ( ?
'

  #
  
   
' 
 "   
 O
O  *   Kur’ana razjaš-   
   O +#
recitiranja, taj njihov glas i zvuk, prak- 
&   

 ;  ju moralnu svijest kod ljudi, ili što pod-


 
  
 
    

;  
&
Q


 
 
     
 ' >B 
 
" $  " ( ?     Kur’ana za koje se cijeni da su izvor za
  Q
 ( ?
'  
Q
 '
$ mnoštvom stilova Kur’anskog izraza.  

&"

otvorene su za sve ljude oslovljene lje- Arapski jezik Kur’ana je neodvojivo po-  7   
&
  
 

B vezan sa pogledom na svijet 
 
 spomenuti fiqh   

 [ 
 ( ? 
  mo i zaimavamo sa stranica Kur’ana. nje), napose usulu l-fiqh kao metodo-




>( ? [



 
 ( ? 

 logiju šerijatsko-pravnih ekspozici-


"
 
   O ( ?
'

 
  ( ? 7  
  

'
Q



' " hove kolokacijske zakonitosti, itd.
 ’
 

   
Q

 *    Kur’ana u prvi Al-Baqarah (II), 183.
42 Preporod 14 STOLJEĆA KUR'ANA
BROJ 17 / 931 • 1. SEPTEMBAR 2010.

nih komentara Kur’ana dolazi se do za- same doslovno znae "uenje/recitiranje


kljuka da su svih onih "deset zapovije- Kur’ana zorom",7 odnosno protumae-
Ž i v lj e nj a
di" (al-wasaya al-’ašr) zajednika bašti- ne su u smislu obavljanja ranojutarnjeg
Iznova naglašavamo da je tokom ovih
na Biblije i Kur’ana. namaza. Ovo je važno mjesto u samom
etrnaest stoljea recipiranja Kur’ana
Zaseban svijet Kur’ana Kur’anu, na kojem se Kur’an, odnosno
ljudski genij na stranicama Kur’ana ra-
predstavljaju njegovi do- u enje/recitiranje Kur’ana, poistovjeu-
skrivao mnogolike svjetove Kur’ana.
gmatski komentari, speci- je sa obavljanjem namaza (salat).
Ali, komentari Kur’ana su najbolji do-
fino usredotoeni na tu- Kur’an je, dakle, sam temelj i sama
kumenti o nainima duhovnog življenja,
maenja (pravilnog razu- zgrada pet dnevnih islamskih nama-
kao i duhovnih raspoloženja vremena,
mijevanja) naela islam- za, uvjet bez koga se ne može održava-
i društvenih i kulturnih opredjeljenja u
skoga vjerovanja. Ukrat- ti struktura bogatoga spektra islamskih
kojima su se našli muslimani.
ko, komentari Kur’ana ove obreda.
Pa ipak, uz obred-
vrste poduavaju nas ka- Ne samo u namazi-
nu ravan islama koja
ko je pravilno razumije- ma, ve, uvjetno ka- I u muslimanskoj tradiciji komentira- je velikim dijelom pre-
vati Kur’an sa stanovišta zano, i u cjelokupnoj nja Kur’ana, ne samo klasičnih epoha,
uzeta u skladu sa upu-
islamskog vjerovanja. Na "molitvenoj struktu- već i dan-danas, postoji snažno uvjere-
tama Kur’ana, inten-
primjer, kad se u Kur’anu ri" islama, u svim re- nje da komentator Kur’ana u svome ži-
zivna pobožnost ne sa-
kaže Huwa l-awwalu (Bog gijama islama na na- votu treba, pobožno i smjerno, proži-
mo u ravni obreda, ve
je prvi), to znai da je On in bogoštovlja, Kur’an vjeti svoje komentatorske teorije, i eg-
i u ravni mišljenja i vi-
Prvi, ali bez po etka! ima središnju i sržnu zistencijalno ih iskušati ne samo u in-
tenzivnim obredima vjere, npr. postovi- še duhovne prakse, je-
Filozofski komenta- ulogu. ma i klanjanjima, već i u istinitom besje- ste veliki peat inte-
ri Kur’ana nastaju u do- Štovanjem Boga po- đenju, poštenom stavu, čednom i česti-
lektualnih postignua
ba susreta sa grkom tra- sredstvom intenzivnog tom življenju.
mnogih komentatora
dicijom, i unekoliko sa in- korištenja Kur’ana kao
Kur’ana, slavnih osni-
dijskim, kineskim i perzij- permanentno govorene
vaa pravnih škola,
skim nasljeBima. Vidljive rije i, muslimani vrše
znamenitih sufija, duhovnjaka, putnika.
su mnoge plodotvorne sin- jednu apstraktnu, umnogome nevidlji-
Kao da je primarna zadaa Kur’ana
Sve je više djela o teze, Kur’anski diskurs je vu sakralizaciju prostora.
ta da kod ovjeka razbudi o Bogu makar
Kur’anu, islamu, Božijem svojom porukom proširen u nova duhov- K tome, mnogo toga drugog u tradi-
i najmanju slutnju, namisao, strepnju,
Poslaniku Muhammedu na prostranstva i iskustva, i tamo kon- cionalnoj muslimanskoj kulturi življe-
nadu, vjeru, štovanje.
(s.a.v.s.) itd. na zapadnim tekstualiziran. nja preuzeto je sa stranica Kur’ana. Na
jezicima. Ovo djelo Komentari Kur’ana su, naravno, bi-
Svi se komentari Kur’ana dijele unu- primjer, pozdrav as-salamu alaykum
"Arapski svijet i Evropa" li i ostali veoma važni, ali su se trendo-
tar mnogih tematskih, ("Mir vama!") 8 , osim
pokazuje veoma bogatu vi komentiranja Kur’ana mijenjali, ne-
metodoloških, vremen- samog ina pozdrav-
intelektualnu razmjenu skih ili drugih deter- U jednom kritičkom pogledu na mu- ljanja ima i popratnu ki su i izumrli. MeButim, pobožnost ko-
između arapskog svijeta ju su muslimani uma i viših izraza du-
minanti. Postoje tra- slimanski Ummet danas, može se vidjeti svrhu razglašavanja
i Evrope. Mnoge studije o ha tražili (i pronalazili) na stranicama
Kur’anu na njemačkom, dicionalni, racional- da se ogromna većina današnjih musli- kur’anskih rijei, što
mana nalazi na pola puta između svo- Kur’ana nadživjela je svaku školu tuma-
francuskom, engleskom, ni, ezoteriki, egzote- je stare slavne tradicije, koja ih svojom je in koji je islamsko
enja Kur’ana, nadrasla je svako sektaš-
ruskom... i mnogim riki, sufijski, poetski, veličinom postiđuje iz dubina prošlosti, bogoštovlje detektiralo
ko opredjeljenje, nadmašila je i svaku re-
drugim evropskim narativni ili pripovjed- i modernog i sekularnog svijeta koji te bogougodnim.
gionalno omeBenu i obilježenu kulturali-
jezicima danas su postale ni, udoredni ili pro- iste muslimane razbješnjuje! Sa stranica Kur’ana
dio islamske tradicije. zaciju islama.
povjedni... komentari su mnoge rijei i fraze
Danas je engleski jezik Pobožna ili obredna ravan koja pritje-
Kur’ana. ušle u rjenike svakod-
vodeći jezik islamskih e iz Kur’ana prožela je mnogolike svje-
Svjetovi komentira- nevlja tradicionalnih
studija. Nisu bez osnova tove Kur’ana koje je raskrio ovjek i pro-
nja Kur’ana se šire, na nain galak- muslimanskih naroda. El-Hamdu li-
procjene da će o islamu našao ih kao svoj duhovni zaviaj. Kao
sija koje se roje u beskrajnom svemi- llah (Hvala Bogu!),9 In ša’-Allah ("Ako
uskoro biti mnogo što je prožela i sama djela koja su saini-
više djela objavljenih ru. Novo vrijeme donosi nove komenta- Bog da!"),10 Ma ša’–Allah! ("Divno je!"
li i dali znameniti muslimanski umnici.
na engleskom nego re Kur’ana, svako vrijeme otkrije svoje "Tako Bog želi!"),11 i mnoge druge, jesu
Vidjeli smo iz prethodnih odjeljaka da
li na tradicionalnim razgovore sa Kur’anom. Danas postoje veoma frekventni ulomci Kur’ana koji
je slušanje/recitiranja Kur’ana prije sve-
islamskim jezicima. tzv. nau ni komentari Kur’ana koji sebi se uju na ulicama, koriste se u mediji-
ga pobožni in, premda je za samo reci-
stavljaju u zadau svojevrsnu ocjenu ili ma, u književnosti, itd.
tiranje potrebna temeljita specijalizaci-
evaluaciju naunih teorija savremenog Narodna bogoštovlja su sa svoje stra-
ja od mnogo godina marljiva rada. Tako-
scijentizma, ali ima i na- ne ili intenzivirala propisane upotrebe
Ber, pisanje Kur’ana i kaligrafska tema-
unih komentara Kur’ana Kur’anske rijei i u svrhe izvan strogih
tiziranja ljepote njegovih rijei i maxima
koji iz Kur’ana izvode cje- obreda, ili su, ak, ta popularna bogo-
su, prije svega, smjerni pobožni in, ia-
lovite naune teorije. štovlja multiplicirala upotrebu Kur’ana
ko je on, naravno, popraen iznimno važ-
i njegove rijei sasvim izvan onog opse-
nim i temeljitim školovanjem u toj obla-
Š t o v a nj a ga koji je "zvanino propisan".
Uzimajui uobzir i propisana obred-
sti. Na primjer, hafiz Hasan ef. Hadžija-
hi, umro u Sarajevu 1850. godine, bio
na i popularna posezanja za Kur’anom,
Kur’an, njegove rije- možemo kazati da se Kur’anska rije je znamenit i kao vrstan kaligraf. Svo-
i, sentence, kratke fra- koristi u svrhu izlijeenja, blagoslova, me kaligrafskom zanatu pristupao je po-
ze, njegove blagodatne uspjeha, obodrenja, osnaženja, davanja božno, toliko intenzivno i snažno da je
stranice – sve to je od pr- nade, okrijepljenja, utješenja, itd. tokom dvadeset i više godina u posebnu
vog dana zemaljske poja- vreu ostavljao piljevinu preostalu od za-
U tradicionalnim islamskim sredina-
ve Kur’ana, od prvog dana ma Kur’an je najvažniji svjedok mnogih šiljivanja kalema i olovaka kojima je is-
kako je ta knjiga iz Vje- svakodnevnih postupaka ili iznimnih pisivao nove primjerke Kur’ana, i svojim
nosti poela stizati i "sila- ceremonija(la): raBanja djeteta, nadije- sinovima oporuio da mu na toj piljevini
ziti" ovjeku, i u ovjekovo vanja imena, vjenanja, išenja, kupa- zagriju vodu kojom e ga obredno okupa-
vrijeme, postalo sastavni nja, oblaenja, uljepšavanja, objedova- ti (ogasuliti) kad preseli na Onaj svijet!
dio islamskih obreda. Ovo je primjer jedne duboko prefinje-
nja, itd.
Praktiki, cijeli Kur’an ne i življene vjere, kao i primjer produ-
U zakljuku ovog odjeljka treba rei
ima obrednu ravan, uiti/ da je obredna ravan Kur’ana ono što je hovljene intelektualne pobožnosti.
recitirati Kur’an je bogo- najintenzivnije, najraširenije i najtraj- I u muslimanskoj tradiciji komentira-
štovno djelo (‘ibadat) naj- nije do ega su ljudi muslimanskog o- nja Kur’ana, ne samo klasinih epoha,
višeg reda. ve i dan-danas, postoji snažno uvjerenje
vjeanstva, oni najširi slojevi naroda,
Mjesto Kur’ana Samo sa uenjem/recitiranjem su- stizali i uspijevali recipirati na strani- da komentator Kur’ana u svome životu
u savremenim ra i ulomaka Kur’ana obligatni namaz cama te knjige. treba, pobožno i smjerno, proživjeti svo-
intelektualnim debatama ili salat ("islamska molitva") vrijedi u je komentatorske teorije, i egzistencijal-
je iznimno važno. Ovo svom punom kapacitetu. no ih iskušati ne samo u intenzivnim ob-
djelo Suhe Taji-Farouki Isto vrijedi i za strukturu dobrovolj- redima vjere, npr. postovima i klanjanji-
donosi veoma bogatu nih namaza (nawafil) ili ekstra-klanja- 7 Al-Isra (XVII), 78. ma, ve i u istinitom besjeBenju, pošte-
panoramu intelektualnih nom stavu, ednom i estitom življenju.
evaluacija savremenog nja koja nisu stroga dužnost, ali jesu li- 8 Al-A’raf (VII), 46.
jepo djelo. Komentiranje Kur’ana nije samo pu-
doba u odnosu na Kur’an. 9 Al-Fatiha (I), 1. ka akademska stvar, domišljena u virtu-
Djelo, također, donosi Sam Kur’an ima i veoma naglašeno
10 Al-Kahf (XVIII), 69. alnoj intelektualnosti uma, unutar teo-
i pregled savremenih znaenje obreda.
teorija o Kur’anu. Kur’anske rijei wa qur’ana l-fadžr i 11 Al-Kahf (XVIII), 69. Vidi u jednom drugom kontek- rijske akrobatike koja bi kao takva nuž-
stu i Al-A’la (LXXXVII), 7.
450-+&ƍ",63h"/" Preporod 43
#30+tSEPTEMBAR 

 

  "
 ma Kur’ana   
  > T se "ovih sedam znakova" odnose na slav-

"&
Q
"O

 P"

al-wa’dHŽ
al- FC
'Al-Fatiha), suru kojom se
rijskih pogleda samoga komentatora. wa’id

al-amr  ; ;  
 ( ? 7 
 7 

&
 &

'  an-nahyI7"  as-sawab4( se suru gleda kao na jed-
mentatora Kur’ana doznajemo kako su &al-’iqab
5Ž&
al- nu široku kapiju koja vo-



  di u druge sure Kur’ana.
   ( svoja komen- Al-Fatiha ima sedam zna-
     ! R 
  menitih stavaka ili reda-
>
   /H "
  Q


 ka, odatle je u komentari-
     
    ma Kur’ana nazvana sin-
za svoj komentar Kur’ana, putovao je u " ;  &
    
 &  ayata koji se ponavljaju"
de-naratore, provodio duge dane u pre- as-sab’u l-masani).
danim klanjanjima, dovama i molitva, e  7   

da mu dragi Bog tako prosvijetli um pa povod navršetka 1400 go-
          
 
    



 

Q
 ma’na) vanja Kur’ana ne dopu-
Kur’ana. šta nam da ovdje široko



 # 
 konsultiramo komentare
–&
        Kur’ana i njihova mišlje-
poznatija djela, npr. Ihya ‘ulumi d-din nja o "sedam znakova ko-
;+
 
';
& ji se ponavljaju".
dugotrajne postove.  #
     



 !    &
  "
    "  




Q F
  

&   


 RO 
 –&
 
 $ ; 
je kao sufija i zahid 
   znakova koji se ponavlja-
njenih velikih munara, kao i u Jerusale- ;&
;   "B; Univerzalna kur’anska
  

 ##\ Ž&  
 
   &
  
   civilizacijska vizija je

"
&
 
 Nisu rijetka djela na slavenskim jezicima koja 
  "
" O tema kojom se u ovoj
stovima, namazima, u glavnim aulama na nevelikom broju stranica govore o Kur’anu  [
 "B O 
O 
 knjizi bavi Abdu l-Hamid
na informativan način. Marko Kerševan i Nina Ahmad Abu Sulayman.

  
O
 
' 
 #–&
  Svetlič priredili su ovaj priručnik na slovenačkom  
 "B

  &


&    
 
"

     "B   " Djelo daje važne odgovore
koji može biti od koristi za osnovnu informaciju na pitanja globalizacije,
   
' 
 " $ Q' studentima i intelektualnoj javnosti. ga i "discipliniraju". univerzalizma i izgleda

 

 Kur’an se tako sa svojih stranica ogla- da muslimanski narodi
 ! 
   ( ? #  šava i kao permanentna Opomena na u takvim kontekstima
›
 ˜%  &'O
   ljudski nehaj spram "sedam kazivanja", ponude projekte


Q O qasas).13 ;  &; ;   ; vlastitog preporoda.
 
" (?  +
'     O

; 
; "
Mekki, pisao ga je više od tri godine, te   
    
Q BO&

>T
&" 
 
 ( ? 
  

 '  
az-zilzal, ar-ragfah), odro-

 (? &;P

 
O
O 


 
 

  
 &


 ;R  ' S druge strane, jednu savremeniju ka- te vrste.
[#&'O
   tegorizaciju planova ili sektora Kur’ana Ž 
 al-ihraq) koje
" $" #(OO$       
  C&  prouzrokuju sušni vjetro-
 &   
Q

 

  6'   /33 
   Q
 
 &
'   al-i’sar),
  (?
12 Bio je uvjeren da je nje- 
 ( ?    B   
' stradanja u vatrenim sti-
" ( ?
   T  P" God H ƒ  hijama.
            
Q Man as Individual  ƒ Ž at-tufan), po-
"   
&



 

     O 4   *5), 4. Pri- vodnji, cunamiji, nemirna
 
&
OV   Nature I Ž
 + mora i nemirne i uzavre-



'
'





 Prophethood and Revelation 4 + le rijeke.

 OP
"Ž
] P 
 
 6' 5 5 ‘
 Ž
 al-imtar), ki-
'  '
 

  ; ; & Satan and Evil), 8. Pojava musli- še, nevrijeme, led.

; ;
; ;
( ?(  & 
Q 6  7 8' – 
 ar-ra’d, as-
huluquhu l-qur’anu). Muslim Community).14 sayhah  
 ar-
Drugi su komentatori, ljudi duha i riyah), oluje, tornada, or-
D o g a đ a nj a uma, sa svoje strane, dali mnoge druge

$
Q
 ( ? 7 
  7 
kani.
 & 
 ad-
& [
"
   /3I    durr, al-amrad), navale
 !&  ' 
'      

 ( ?

   T  #

 &

 
da se mnogoliki svjetovi Kur’ana u ovih  O
 H (O
  F

  Q  O
  
   

 
 " Eshatološki.I virusa.
B 
 
O
  #
        6
 al-hurub, al-
 



  

 
  
&
 & qital), genocidi, progoni
normama.    "B ( ?
 "
' '
(
B   Tumačenje Kur’ana se
 ( ?  &
  '
   već u prvom stoljeću
kazivanja, unutar s e d a m velikih pla-  (  

     O
   islama (VII stoljeće po
kao i u materijalnim kulturama musli- nova prirode i ljudskog društva. 
 

  
  ka-
" 
 

' Isa a.s.) razgranalo u
Zato što Kur’an o njima intenzivno go- (   
&   & & mnoge pravce, koji su
dijasporalnih zajednica. U svakoj dionici 
   "B ( ? 
'  $$$&  
     kasnije, tokom VIII i IX

''
 


"

 na kao govor same sudbine sa njegovih    

    
 stoljeća prerasli u škole
 & 
Q al-ummah  
     7
   ( ?4 se su razmišljali stari Grci, stari Semiti, i tumačenja. Ovo djelo je
 " 
'

'   T 
 

 priredio Andrew Rippin,

 
O 
 
  "   
 
     %"  
( ? predstavlja zbornik studija
dalo svoga prakticiranja naputaka i nor- koji se ponavljaju kazivanja o "sedam kazni" koje perma- koje se bave tipovima
mi koje, kao inspiracije, prispijevaju sa       "B  [   klasičnih pravaca u
stranica Kur’ana. tumačenju Kur’ana.
‘
;?

ŸŸ
b’ 


 
 +   
'  ( ? 
  &
* 
" 
  "  
manski komentatorski genij je nastojao  ! 

  
    tih kazni.


 "
  
 6
 ( ? 

     
     R   
 
 







 ta, kad za nekoliko minuta vidimo velike
!?
 \\
 5HI   $

' O
13 Isma’il Haqqi al-Burusawi, Ruhu l-bayan, IV, Ista-
 ( ?
&P 


 nbul, 1421/2000., s. 486. razmjere, veoma je lahko pratiti, i veo-
šljenja o 
'' 3'# O

& 
Fazlur Rahman, Major Themes of the Qur’an,
Minneapolis, 1994. ste Kur’anskih svjetova.
12 Abu l-Qasim Mahmud ibn ‘Umar az-Zamahšari, Al-
Kaššaf, IV, izd. Daru l-ihya wa t-turati l-’arabiyyi, Bej- 




rut, 2001., s. 831. Al-Higr (XV), 87.
44 Preporod 450-+&ƍ",63h"/"
#30+tSEPTEMBAR 

S u č e lj a v a nj a  
 




ko su ondašnji muslimani došli do takvog


 "& "&
ostatka.
& "   R   
  LL "

Danas svjetovi Kur’ana, o kojima smo
 %  
"   
 "    
 ( ? 

 
"



O

&

 "  "  
     
O&
" 
Q



 

'
 O

"
  
( ?

 
Q  %   

 "   
odgovoru na  &  Kur’an otet i otrgnut od njih, da je nasil-
slimanski Ummet danas,
   $     

   

   " 
( 



'
 
 

O

 
 O
' 

' 
 &

   
    diskursima.
slimana nalazi na pola pu-
 ' 

  
'  7

&Bstare slavne
   O     

& koja ih svojom ve-




 
'

OC&!


 
B
& 

$' (
 (   " B
prošlosti, i modernog i se-
prije devet, osam ili šest stotina godina.
kularnog svijeta koji te iste
!    
& &  
'

 &OV
kupole dominiraju panoramama tih gra-
(O
' &


dova, turisti iz cijeloga svijeta im se dive,


O  



 "
&O
 

 
  
  &
uspon Zapada.

 7
   
 %&  

" " 
 
no govoriti da ih uspon Za-
razovanja ide, ruku pod ruku, finansira-
pada, njegova dominantna
   $[
7
&
==
  
  "


 &
  P"   7 
 
 

  $

      
  
  "  
aproksimativnim vrijednostima, mogu
nove, inoviranju institucija,


$



 &




tetima na današnjem Zapadu.
7
 


 # "  
 


 O
 
sti islama nije desilo da je
Kur’an je objavljen na slimanski univerziteti su, uz veoma mali
jedna muslimanima susjedna ili konku-
arapskom jeziku, Kur’an  
&&Q
O


rentna civilizacija predstavljala tako veli-
je najvažniji čuvar B  
 
 B  $


 

&&OQ

arapskog jezika. K tome, # 

"
  Na njemačkom jeziku ima na desetine
Kur’an umnogome vilizacijom Zapada danas.
O




 &
 kratkih uvoda u Kur’an. Jedan od
utemeljuje duhovnost  Ž

"
  &
'  

;& 
;  najnovijih napisao je Murad Hofmann.
Arapa. Ovo djelo se bavi &Q   &Q

više nigdje ne postoji, osim u knjigama ko-
"arapskim umom" u su se na Zapadu pokazali uspješnim, mu-
je su u njemu nekada napisane, ili posto-
Kur’anu, bavi se onim 

  

 
što je ova sveta knjiga 
 
&
O

 $ 
 >  $
  &


  
zauvječno sačuvala 
 
  
 


 '
  
 


od arapske tradicije O



&

V
mnogim drugim.
i genijalnosti. 7 
 &
 
Prema tome, na jednoj strani se uzvi-

OQ
&  
 "

 b’!!!
no)partijski sistem i njegove kadrovike,
&

 
 
"
  
 &
  
  $

B
 "     
'
sore.

 

'     E 

 & 
 [

 "       

" O 

&
   O
 & 

"B
  
&

Q
 Q
" ' 
perzijska, indijska, kineska



&

"  
Q

svrstavaju kao muslimanske ili islamske.
S druge pak strane, ne-
U takvim akademskim sredinama,
  O
  
  
O

 Q

raskrivene svjetove Kur’ana
;& 
;
današnje muslimanske elite
>B Q
" 
 Q
   


  
Q   O Ž 
 
 
ku ili ideologijsku pragmu,
O


O

>
kratkog daha i karikatural-
 

 
&    Q

 
' 

"
&" &

O
verziteta.
nu svoga istinskog društve-
 !      
 "

nog konteksta.
" 

" 
"

Kur’an pretvoren u po- Leopold Weiss ili Muhammad Asad napisao
tradicionalni muslimanski autoriteti pri-


     

 je The Message of the Qur’an
&'
   
 
program, u "petoljetku", u kao svoj prijevod i komentar Kur’ana na
razvijanju koncepta univerziteta, ljudskih

"
   engleskom. Djelo je tokom sedamdesetih
prava, razvoja nauka, itd.), umjesto, da- i osamdesetih godina XX stoljeća bilo
zemlje, u set rigidnih nared-
     

   iznimno hvaljeno i prevođeno na mnoge


 &    
pozitivan izazov za kreativno i inkluzivno jezike. Muhammad Asad je o Kur’anu

    

O  B
"

 progovorio na zapadno razumljiv način.


Q
 

"   

' 
 &
  Die Botschaft des Koran je njemački
" $"O


  prijevod njegova djela Poruka Kur’ana.
 
 &   Q
 "
lamentarnog dokumenta,
što ima drugi samo zato što se vlastitim
takav Kur’an nije onaj ko-
  


Sa stranica Kur’ana jeg su raskrile one muslimanske epohe
 7   

 ' 
 " %

      B
potekao je islam, kao 

O Q


&Q

vjera u Boga, kao sovi današnjih muslimanskih intelektu- &B 
   

ski i kulturni pojas koji je poletom i otvo-
duhovnost, kultura, Q
  

"

'
 ( ?
&  
' "
 " 
T
O


  #&

civilizacija, svjetogleđe. '
'


'

"

' F&"

V
#$

F 
Kur’an i islam potrebno nalizacija Kur’ana i islama. Dva imena i ( 



Kad god muslimani danas raspravlja-
je sagledavati u "

&
 $ pesimizma.
dinamici, i u kontekstu ( ?


Q
 
[==  
7 

& #  



vremena i mjesta. Ovo 
&( ? 




'
&" 


! 
 $ #  
#' ne slike tradicionalnog islama diljem da-
djelo Hansa Künga je 


 &
&
 
#[=

&[
 našnjeg svijeta, islama koji traje u svojim
jedan iznimno vrijedan  asri se’adet, na arapskom al-
# 
  
  
  

pregled muslimanskih ’asru ad-dahabiyyu7
O
+ $ 

"
 



pristupa Kur’anu i
 
'
 
&

islamu, ali i zapadnih studije u kojima su posve jasno izrekli te- danjima, diskursima.
tricu u mišljenju.
proučavanja Kur’ana. 


     >
  
  &

 
 #
    &
 

Ali, jedno je kritika Zapada kad se po- ( ? "
   
Q 

  
   
 
 O
znaje Zapad, a sasvim drugo ideologij-