C o
’ t
n
Do
p y
C o
’ t
maTematika 7
o n I nawili
D y
VII klasis saxelmZRvanelo
op
t C
n ’
Do 2019
p y
C o
’ t
n
y
maTematika 7
o
p
I nawili
D
VII klasis saxelmZRvanelo
C o
’ t
o n
D C op y
’ t
o n
D
p y
o
sarCevi
t C
saxelmZRvaneloSi gamoyenebuli pirobiTi niSnebi da rubrikebi 6
’
Tavi 1. dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi����������������������������������������� 8
n
y
1.1 simravle��������������������������������������������������������������������������������� 9
1.2 simravleTa gaerTianeba da TanakveTa��������������������������������������� 16
o
1.3 dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi ������������������������������������������� 21
p
1.4 ricxviTi wrfe����������������������������������������������������������������������� 25
D
1.5 mopirdapire ricxvebi. ricxvebis Sedareba��������������������������������� 28
1.6 ricxvis moduli��������������������������������������������������������������������� 33
o
1.7 ricxvebis Sekreba������������������������������������������������������������������� 36
1.8 ricxvebis gamokleba��������������������������������������������������������������� 42
1.9 ricxvebis gamravleba da gayofa����������������������������������������������� 47
C
1.10 ricxviTi gamosaxulebis mniSvnelobis gamoTvla����������������������� 52
1.11 kalkulatori������������������������������������������������������������������������� 56
t
I Tavis mimoxilva��������������������������������������������������������������������������� 60
testi #1��������������������������������������������������������������������������������������� 65
’
Tavi 2. mravalkuTxedebi�������������������������������������������������� 68
n
2.1 geometriuli figurebi����������������������������������������������������������� 69
2.2 sxivi, monakveTi, texili����������������������������������������������������������� 74
2.3 mosazRvre da vertikaluri kuTxeebi��������������������������������������� 80
o
2.4 mravalkuTxedi����������������������������������������������������������������������� 84
2.5 samkuTxedi����������������������������������������������������������������������������� 88
2.6 agebis amocanebi. praqtikuli samuSao��������������������������������������� 92
D
2.7 paralelur wrfeTa Tvisebebi��������������������������������������������������� 97
2.8 samkuTxedis kuTxeTa Tvisebebi ����������������������������������������������� 99
y
2.9 tolferda samkuTxedi������������������������������������������������������������� 103
p
2.10 samkuTxedebis toloba. tolobis pirveli niSani����������������������� 108
2.11 samkuTxedebis tolobis meore niSani��������������������������������������� 111
o
2.12 samkuTxedebis tolobis mesame niSani��������������������������������������� 114
2.13 marTkuTxa samkuTxedebis tolobis niSnebi������������������������������� 117
C
2.14 samkuTxedebis ageba����������������������������������������������������������������� 121
2.15 wrewiris qorda da mxebi��������������������������������������������������������� 126
t
2.16 praqtikuli amocanebi������������������������������������������������������������� 130
’
II Tavis mimoxilva������������������������������������������������������������������������� 134
n
testi #2��������������������������������������������������������������������������������������� 140
o
pasuxebi����������������������������������������������������������������������������������������� 146
terminebis ganmartebiTi leqsikoni������������������������������������������������� 149
D
sagnobrivi saZiebeli����������������������������������������������������������������������� 152
5
p y
C o
saxelmZRvaneloSi gamoyenebuli pirobiTi niSnebi da rubrikebi
’ t
pirobiTi niSnebi
n
y
_ paragrafis TemasTan dakavSirebuli standartuli davalebebi
o
_ paragrafis TemasTan dakavSirebuli arastandartuli (maRali
p
kognituri donis) davalebebi
D
o
_ ganvlili masalis gasameorebeli davalebebi
C
teqnologiebis gamoyenebas saWiroebs
t
rubrikebi
’
es sainteresoa! _ istoriuli da SemecnebiTi Sinaarsis informacia
n
SesaZlebelia Tu ara?
kvleviTi xasiaTis davalebebi
o
aba, scade!
D
wyvilebi asruleben klasSi.
y
wyvilebSi samuSao
o p
t C
n ’
D o
6
p y
o
ricxviTi saxelebis marTlwera
C
ricxviTi saxelis bruneba
t
saxelobiTi erT-i cxra erTi meored-i
’
moTxrobiTi erT-ma cxra-m erTma meored-ma
n
o y
micemiTi erT-s cxra-s erT meored-s
p
naTesaobiTi erT-is cxr-is erTi meored-is
D
o
moqmedebiTi erT-iT cxr-iT erTi meored-iT
C
wodebiTi – – –
t
raodenobiTi ricxviTi saxelebi
erTad iwereba:
’
• yvela ricxviTi saxeli erTidan asis CaTvliT. magaliTad, ocdaxuTi.
• aseulTa saxelebi. magaliTad, orasi, aTasi, milioni.
n
danarCeni ricxviTi saxelebi cal-calke iwereba. magaliTad, as ocdaxuTi,
aTas cxraas ocdaxuTi.
o
rigobiTi ricxviTi saxelebi
D y
Tu rigobiTi ricxviTi saxelis Sinaarsis gadmosacemad arabul cifrebs
viyenebT, saWiroa TavsarT-bolosarTis darTva.
p
1) me- TavsarTi daerTvis 2-dan 20-is CaTvliT arabul cifrebs, aseve
luw aTeulebs, aseulebs, aTass, milions, miliards. magaliTad, me-20,
o
me‑100 da a. S.
C
2) yvela danarCen SemTxvevaSi arabuli cifrebiT daweril ricxvebs, maT
Soris, kent aTeulebs (30, 50, 70, ...), daerTvis -e bolosarTi, xolo
t
me‑ TavsarTi fuZis SigniT aris moqceuli. magaliTad, 36-e, 68-e, 306-e,
’
30-e da a.S.
n
• `pirveli“ arabuli cifriT gamoixateba ase: `1-li“ (1-lma, 1-lSi).
o
• cifriT gamoxatul ricxviT saxelze darTuli brunvis niSani,
Tandebuli an nawilaki defisiT unda gamovyoT. magaliTad, 5-ma,
D
me-7-Si, 25‑ze, 60-iani, 8-jer.
7
Tavi 1. dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
am TavSi iswavli:
C o
’ t
simravlisa da qvesimravlis cnebebs, simrav
leTa gaerTianebas da TanakveTas;
n
y
uaryofiT ricxvebsa da ricxvebis ganlagebas
ricxviT wrfeze;
o
ricxvis modulsa da ricxvebis Sedarebas;
p
oTxive ariTmetikul moqmedebas dadebiT da
D
uaryofiT ricxvebze;
o
ariTmetikuli moqmedebebis Tvisebebisa da
kalkulatoris gamoyenebas ricxviTi gamosa
xulebis mniSvnelobis gamosaTvlelad. `vazrovneb, ese igi
C
varsebob~
Tavis Seswavlis Semdeg SeZleb: rene dekarti
1596-1650
simravleTa Soris mimarTebis, gaerTianebis
t
da TanakveTis diagramebis saxiT warmodgenas; dadebiTi da uaryofiTi
ricxvebi ricxviT
’
yofiTi situaciis aRsawerad uaryofiTi wrfesTan pirvelad
ricxvebis gamoyenebas; frangma filosofosma
da maTematikosma rene
n
ricxviTi wrfisa da ricxvis modulis gamoy- dekartma daakavSira.
enebas ricxvebis Sesadareblad;
o
oTxive ariTmetikuli moqmedebis Sesrulebas
dadebiT da uaryofiT ricxvebze; proeqti
gamoTvlebis gamartivebis mizniT ariTmeti-
`eqskursia klasTan
D
kuli moqmedebebis Tvisebebisa da kalkula-
toris gamoyenebas; erTad~
y
1. moifiqre eqskursiis
saintereso amocanebis amoxsnas dadebiTi da marSruti;
p
uaryofiTi ricxvebis gamoyenebiT.
2. C amowere, romel
o
muzeumebsa da istoriul
Zeglebs daaTvalierebT;
3. Seadgine xarjTaRricxva;
C
gaiTvalswine:
+10000
everesti a) samgzavro xarji;
t
+8000 b) s akvebi produqtebis
’
ialbuzi myinvarwveri +6000 xarji;
uSba g) muzeumSi Sesasvleli
+4000
n
bileTis Rirebuleba;
+2000 d) sxva xarjebi.
o
4. gamoTvale, ra daujdeba
0 Sen mier dagegmili
mkvdari
kaspiis -2000 eqskursia TiToeul
D
zRva Savi
zRva Tanaklasels;
zRva -4000 5. moamzade proeqti
xmelTaSua saprezentaciod.
-6000
zRva
-8000
p y
mizani
C o
1. gavecnoT simravlisa da qvesimravlis cnebebs.
t
2. SevZloT diagramiT maTi gamosaxva.
’
xSir SemTxvevaSi, Cveni msjelobis sagani aris ara calkeuli obieqti, aramed
n
y
maTi garkveuli jgufi, krebuli, erToblioba. magaliTad, SesaZloa vmsjelobdeT:
o
ara calkeul ferwerul tiloze, aramed tiloTa koleqciaze;
p
ara calkeul fexburTelze, aramed safexburTo gundze;
D
ara sibrtyis calkeul wertilze, aramed wertilTa iseT erTobliobaze,
o
rogoricaa monakveTi.
C
maTematikur cnebaze, SeiZleba konkretuli magaliTebisa da simravleTa zogadi
Tvisebebis gacnobiT CamovayaliboT. magaliTad, ganxilvis sagani SeiZleba iyos:
t
erovnuli biblioTekis wignTsacavSi daculi wignebis simravle;
’
saklaso oTaxis merxebis simravle;
naturaluri ricxvebis simravle;
mocemuli samkuTxedis wertilTa simravle;
n
oTxkuTxedebis simravle da a. S.
o
simravlis Semadgenel obieqtebs simravlis elementebi ewodeba. naturaluri
ricxvebis simravlis elementebia ricxvebi: 1, 2, 3 da a.S. ricxvi 9 aris naturaluri
ricxvebis simravlis elementi, xolo ricxvi 2,5 ar aris naturaluri ricxvebis sim
ravlis elementi.
D
simravlis Casawerad figurul frCxilebs iyeneben. magaliTad, simravle, rome
lic Sedgeba a, b, c da d elementisagan, SegviZlia ase Cavwe roT: {a, b, c, d}. ker
y
Zod, erTniSna naturaluri ricxvebis simravle ase Caiwereba: {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9}.
p
amasTan, SevniSnoT, rom CamonaTvalSi elementTa Tanmimdevrobas mniSvneloba ara
aqvs. magaliTad, {a, i} da {i, a} erTi da igive simravleebia.
o
elementebis CamonaTvalis saxiT SesaZlebelia mocemuli iyos mxolod is sim
ravleebi, romelTa elementebis raodenoba sasrulia, anu sasruli simravleebi.
C
usasrulo simravlis mosacemad uTiTeben iseT Tvisebebs, romlebic gaaC
nia am simravlis yovel elements da ar gaaCnia arc erT sxvas. magaliTad, 5-is
t
jeradi kenti naturaluri ricxvebis simravle aris usasrulo simravle, rom
’
lis elementebia ricxvebi: 5, 15, 25, 35, 45 ... .
n
simravle gansazRvrulia, Tu garkveviTaa cnobili, romeli
o
elementi ekuTvnis am simravles da romeli – ara.
D
ravleTa elementebs ki – patara laTinuri asoebiT: a, b, c, ... . is faqti, rom x
aris A simravlis elementi, Semdegnairad Caiwereba: x∈A. ikiTxeba: `x ekuTvnis
A-s“. y∉B Canaweri ikiTxeba: `y ar ekuTvnis B-s“ da niSnavs, rom y ar aris B sim
ravlis elementi.
C
6, 12, 18, 24 ... . B-Ti aRvniSnoT 6-is jeradi naturaluri ricxvebis simravle.
t
B simravlis elementebia: 6, 12, 18, 24 ... . rogorc vxedavT, A da B simravle,
orive erTi da imave elementebisgan Sedgeba. aseT SemTxvevaSi vambobT, rom A
’
da B simravleebi tolia da vwerT: A = B.
n
y
simravleebs, romlebic erTi da imave elementebisgan
o
Sedgeba, toli simravleebi ewodeba.
D p
vTqvaT, A romelime skolis meSvideklaselTa simravlea, xolo B – amave sko
o
lis moswavleTa simravle. yoveli meSvideklaseli, cxadia, skolis moswavlec
aris. amitom, A simravle B simravlis nawili, anu B-s qvesimravlea.
C
yoveli elementi amave dros B simravlis elementicaa.
t
simravleebs Soris mimarTebis TvalsaCinod warmosadgenad venis diagramas
’
iyeneben.
n
saxeba. naxazze A simravlis elementebs, pirobiTad, mcire wris B
wertilebi, xolo B simravlis elementebs - didi (momcveli) A
o
wris wertilebi Seesabameba.
D
ba. carieli simravlis magaliTebia: 2-is jeradi kenti ricxvebis simravle,
mTvareze mcxovreb adamianTa simravle da a.S. cariel simravles ∅ simboloTi
y
aRniSnaven. carieli simravle nebismieri simravlis qvesimravles warmoadgens.
p
sasruli A simravlisTvis n(A)-Ti A simravlis elementebis raodenobas
aRniSnaven. magaliTad, Tu A = {a, b, g}, maSin n(A)=3, xolo Tu A = {a, b, g, 5,
o
7}, maSin n(A)=5. cxadia, rom n(∅)=0.
simravleSi yoveli elementi mxolod erTxel Sedis. magaliTad, 18-is mar
C
tiv mamravlebad daSlaSi (18=2×3×3) monawile martiv mamravlTa simravlea:
{2,3} da ara {2,3,3}.
’ t
upasuxe SekiTxvebs:
n
1. ricxvi 42 aris Tu ara Svidis jeradi orniSna naturaluri ricxvebis simravlis
elementi? miekuTvneba Tu ara am simravles ricxvi 7? 54?
o
2. rogor ikiTxeba da ras niSnavs Canaweri x∈E? Canaweri c∉F?
3. rogor simravleebs ewodeba sasruli simravleebi?
D
4. rogor simravleebs ewodeba toli simravleebi?
5. rogor ganimarteba simravlis qvesimravle?
6. rogor ikiTxeba da ras niSnavs Canaweri D⊂E?
C
1 a) daasaxele saqarTvelos qalaqebis simravlis ramdenime elementi;
t
b) daasaxele zRvispira qalaqebis simravlis
’
ramdenime elementi;
g) daasaxele qalaqi, romelic ekuTvnis saqar
n
y
Tvelos qalaqebis simravles, magram ar
ekuTvnis zRvispira qalaqebis simravles;
o
d) daasaxele elementi, romelic ekuTvnis
p
zRvispira qalaqebis simravles da ar
D
ekuTvnis saqarTvelos qalaqebis simrav
o
les.
C
b) Cawere S simravleSi Semavali laTinuri asoebis simravle. ramdeni
elementia am simravleSi?
g) S simravlis elementebidan ramdenia qarTuli anbanis aso?
t
d) S simravlis elementebidan ramdeni ar aris naturaluri ricxvi?
e) S simravlis elementebis saerTo raodenobis ra nawilia laTinuri
’
asoebi? naturaluri ricxvebi?
n
3 daasaxele ocze naklebi martivi ricxvebis simravlis yvela elementi.
ramdeni elementia am simravleSi? Cawere es simravle elementebis Camo
o
naTvalis saxiT.
D
5 vTqvaT, F aris ukveci wesieri wiladebis simravle.
y
• sasrulia Tu ara es simravle?
p
• qvemoT mocemuli Canawerebidan romelia marTebuli?
o
1 2 5 3
a) 2 ! F ; b) 5 z F ; g) 3 d F ; d) 24 d F .
C
6 vTqvaT, A qarTuli xmovani asoebis simravlea. qvemoT mocemuli Canawere
bidan romlebia marTebuli?
t
a) b ∈ A; b) u ∈ A; g) d ∉ A; d) u ∈ A.
’
7 qvemoT CamoTvlilTagan romeli simravleebia sasruli? usasrulo?
n
a) orniSna naturaluri ricxvebis simravle;
o
b) kenti naturaluri ricxvebis simravle;
g) 100-is gamyofebis simravle;
d) 3-is jeradi naturaluri ricxvebis simravle;
D
e) mocemuli monakveTis wertilTa simravle;
v) mocemuli samkuTxedis wveroebis simravle.
C o
8 qvemoT CamoTvlilTagan romeli simravleebia sasruli? usasrulo?
t
b) luwi naturaluri ricxvebis simravle;
’
g) 1000-is gamyofebis simravle;
d) 10-is jeradi naturaluri ricxvebis simravle;
n
y
e) mocemuli sxivis wertilTa simravle;
v) mocemuli oTxkuTxedis gverdebis simravle.
o
p
9 daasaxele 9-is jeradi naturaluri ricxvebis simravlis ramdenime ele
D
menti. aris Tu ara sasruli es simravle?
o
10 gansazRvre sityvierad usasrulo simravle, romlis elementebia:
a) 1, 3, 5, 7, ... ;
b) 1, 2, 3, 4, ... ;
C
g) 1, 4, 9, 16, ... ;
d) 10, 100, 1000, 10000, ...
t
11 gansazRvre sityvierad simravle, romlis elementebia:
a) 2, 3, 5, 7, 11, 13 ... ;
’
b) 9, 18, 27, 36, ... ;
g) a, b, g, d, ... ;
n
d) a, b, c, d, ...
o
A={b, r, a, z, i}, B={b, z, a, r, i}
C={a, z, r, i} D={z, a, r, i}
Semdegi Canawerebidan romeli Canawerebia marTebuli?
D
a) A = B; b) A = C; g) B ⊂ C; d) D ⊂ A;
e) b ∈ A; v) b ∉ B; z) D = C; T) C ⊂ B.
p
13 ganixile A ={a, b, c, d, e} simravle da Cawere:
a) A simravlis xmovnebis qvesimravle;
o
b) A simravlis Tanxmovnebis qvesimravle;
g) A simravlis ramdenime erTelementiani qvesimravle;
C
d) A simravlis ramdenime oTxelementiani qvesimravle.
t
7 1
14 Cawere A ={20, 3, 8 , 0, 4, 5, 8 3 } simravlis
’
a) mTeli ricxvebis qvesimravle;
b) naturaluri ricxvebis qvesimravle;
n
g) kenti ricxvebis qvesimravle;
o
d) 3-is jeradi ricxvebis qvesimravle;
e) ramdenime orelementiani qvesimravle;
v) ramdenime samelementiani qvesimravle.
12
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
A
C o
15 mocemuli diagramis mixedviT gaarkvie, romeli Canaweria marTebuli:
t
a) A ⊂ B; b) A ⊂ C;
’
C
n
y
B g) C ⊂ A; d) B ⊂ A.
o
p
16 vTqvaT, A skolis moswavleTa simravlea, B skolis warCinebul moswavle
D
Ta simravle. mocemuli diagramebidan romeli gamosaxavs A da B simrav
o
leebs Soris mimarTebas?
a) b) g) d)
A A B A
B B A B
t C
17 mocemuli diagramebidan romeli gamosaxavs A da B simravleebs Soris
’
mimarTebas, Tu:
1) A naturalur ricxvTa simravle, xolo B luw naturalur ricxvTa
simravlea?
n
2) A luw ricxvTa simravle, xolo B kent ricxvTa simravlea?
3) A Svidis jeradi ricxvebis simravle, xolo B rvis jeradi ricxvebis
o
simravlea?
a) b) g) d)
A A B A
B B A B
D y
18 ras udris n(A), Tu A:
p
a) qarTuli anbanis Tanxmovani asoebis simravlea?
b) 9-is jeradi orniSna ricxvebis simravlea?
o
g) 100-is gamyofebis simravlea?
d) 30-is martivi gamyofebis simravlea?
C
19 vTqvaT, M marTkuTxedebis simravlea,K K – kvadratebis simravle, xolo O –
t
xavs M, K
oTxkuTxedebis simravle. Semdegi diagramebidan romeli gamosa
’
da O simravleebs Soris mimarTebas?
a) b) g)
o n
M O
K M K K
D
O M
O
C
jera
raluri ricxvebis simravle. mocemuli diagramebidan romeli gamosaxavs
t
A, B da C simravleebs Soris mimarTebas?
’
a) b) g)
n
y
A
B B
C A
o
B C
p
A
D
o
21 ra simravleebi SeiZleba iyos gamosaxuli mocemul di
agramaze?
A
a) A - adamianebi, B - skolis moswavleebi, C - studen B
C
tebi;
b) A - cxovelebi, B - lomebi, C - vefxvebi;
C
g) A - ricxvebi, B - martivi ricxvebi, C - luwi ricx
t
vebi;
d) A - ricxvebi, B - wesieri wiladebi, C - natura
’
luri ricxvebi.
n
22 vTqvaT, M aris 2-is jeradi, F - 5-is jeradi, xolo K - 10-is jeradi ricx
vebis simravle. gamosaxe am simravleebs Soris mimarTeba diagramis saxiT.
o
23 vTqvaT, A da B sasruli simravleebia. qvemoT mocemuli winadadebebidan
romlebia WeSmariti?
a) Tu n(A)=n(B), maSin A = B;
D
b) Tu A=B, maSin n(A) = n(B);
g) Tu AfB, maSin n(A) < n(B);
y
d) Tu AfB, maSin n(A) ≤ n(B).
p
24 Cawere Sereuli ricxvis saxiT:
o
7 11 23 69
a)
2 ; b) 9 ; g)
13 ; d) 25 ;
C
17 13 23 68
e)
16 ; v) 9 ; z)
11 ; T) 24 .
’ t
25 Sekvece wiladi:
n
7 8 25 69
a)
14 ; 16 ; b) g)
35 ; d) 46 ;
o
18 27 120 155
e)
54 ; v) 63 ; z)
270 ; T) 25 .
D
26 Seadgine yvela SesaZlo wesieri da arawesieri wiladi 1, 2, 3 ricxvebis
gamoyenebiT.
C
lon wiladis mniSvneli, rom miiRon mocemul wiladze
a) 5-jer didi ricxvi? b) 3-jer patara ricxvi?
’ t
28 Seadare ricxvebi:
1 3 3 2 9 9 1 3
n
y
a)
2 da 4 ; b) 10 da 15 ; g) 16 da 11 ; d) 1 2 da 1 4 ;
o
11 3 2 13 113 800 35
e)
21 da 14 ; v) 5 da 40 ; z) 69 da 1307 ; T) 7 da 6 .
D p
29 eka, Tamuna da naTia biblioTekars wignebis ganaxlebaSi miexmarnen. ekam
1 5 3
o
wignebis
8 aRadgina, Tamunam – 16 , naTiam – 8 . romelma gogonam ganaaxla
meti wigni?
C
lod 3 amocana amoxsna SecdomiT. romeli moswavlis Sedegia ukeTesi?
t
qulaTa dagrovili
’
sagani
maqsimumi qulebi
qarTuli ena 100 83
n
qimia 50 42
maTematika 25 20
o
romeli sagani icis giorgim ukeTesad?
jgufuri samuSao
D
1 a)gamoTvaleT n(A), Tu A:
y
12-is gamyofebis simravlea;
p
b) 10-is jeradi orniSna naturaluri ricxvebis simravlea;
g) 35-is martiv gamyofTa simravlea.
C o
samniSna naturaluri ricxvebis, xolo B orniSna naturaluri ricx
t
vebis simravlea;
’
b) A im orniSna ricxvebis simravlea, romelTa CanawerSi mxolod ken
n
ti cifrebia gamoyenebuli, xolo B im orniSna ricxvebis simravle,
romelTa CanawerSi mxolod luwi cifrebia gamoyenebuli.
3
o
wrewirze moniSnulia 5 wiTeli da 5 lurji wertili. A im monakveTe
D
bis simravlea, romelTa boloebidan erTi wiTeli, meore ki lurji
wertilia, xolo B – im monakveTebis simravle, romelTa boloebi lur
ji wertilebia. romelia meti - n(A) Tu n(B)? ramdeniT?
C
mizani 1. viswavloT operaciebi simravleebze;
t
2. SevZloT simravluri Canawerebis sxvadasxva situaciis
’
aRsawerad gamoyeneba.
n
y
ganvixiloT Semdegi ricxviTi simravleebi:
A={1, 2, 3, 4, 5}, B={4, 5, 6, 7}, C={1, 2, 3, 4, 5, 6, 7}.
o
cxadia, rom A da B simravleebi warmoadgens C simravlis qvesimravleebs.
p
amasTan, C simravlis elementebidan TiToeuli an A-s, an B-s, an orives erTad
D
ekuTvnis. am SemTxvevaSi amboben, rom C simravle A da B simravleebis gaerTi
anebas warmoadgens da weren: C = A , B.
o
simravles, romelic yvela im elementisagan Sedgeba,
romlebic A da B simravlidan erT–erTs mainc ekuTvnis,
C
A da B simravleebis gaerTianeba ewodeba.
ricxvebi 4 da 5 rogorc A, ise B simravles ekuTvnis. isini qmnian axal sim
ravles, romelic A da B simravlis saerTo elementebisagan Sedgeba.
’ t
simravles, romelic yvela im elementisagan Sedgeba,
romlebic erTdroulad ekuTvnis A simravlesac da B
simravlesac, A da B simravleebis TanakveTa ewodeba.
n
A da B simravlis TanakveTa A + B simboloTi aRiniSneba. ganxilul Sem
TxvevaSi A + B={4, 5}.
o
qvemoT mocemul diagramebze A da B simravleebi gamosaxulia wreebiT. gamuqe
buli nawilebi erT SemTxvevaSi maTi gaerTianebaa, xolo meore SemTxvevaSi Tana
kveTa.
D
A A
y
B B
p
A,B=A A+B=A
o
magaliTi 1. gamovsaxoT venis diagramiT A da B simravleebis gaerTianeba
C
da TanakveTa, Tu:
a) A = {1, 2, 3}, B = {5, 6, 7, 8};
t
b) A = {1, 2, 3, 8}, B = {2, 6, 7, 8, 9};
’
g) A = {1, 2, 3, 4, 5}, B = {2, 3, 5}.
n
a) b) g)
A B A B A B
o
1 2 3 5 6 7 8 1 3 2 8 6 7 9 1 4 2 3 5
D
A,B = {1, 2, 3, 5, 6, 7, 8}, A,B = {1, 2, 3, 6, 7, 8, 9}, A,B = A,
A+B = Ø A+B = {2, 8} A+B = B
C
(Seamowme damoukideblad).
t
es toloba nebismieri ori sasruli simravlisTvisaa marTebuli.
marTlac, Tu A da B simravleebs saerTo elementebi ar aqvT, maSin
’
n(A+B) = 0 da cxadia, n(A,B) = n(A) + n(B).
n
y
Tu A da B simravleebs saerTo elementebi aqvT, isini A,B gaerTianeba
Si mxolod TiTojer, n(A) + n(B) jamSi ki orjer miiReben monawileobas. amitom
o
n(A,B)-s gamosaTvlelad n(A) + n(B) jams am saerTo elementebis raodenoba (anu
p
n (A+B)) unda gamovakloT.
D
o
amocana
C
1) gyavs Tu ara ZaRli?
2) gyavs Tu ara kata?
kiTxvaris Sedegebis mixedviT giam Seadgina Semdegi cxrili:
’ t
cxovelis hyavs hyavs ar hyavs arc ZaRli,
saxeoba ZaRli kata arc kata
moswavleTa raodenoba 18 15 10
n
am monacemebis gamoyenebiT gavigoT:
o
ramdenia im moswavleTa raodenoba, romelTac erT-erTi cxoveli mainc
hyavT; ramdenia im moswavleTa raodenoba, romelTac orive cxoveli hyavT.
D
amoxsna. vTqvaT, A im moswavleTa simravlea, romlebsac ZaRli hyavT, xolo
B im moswavleTa simravle, romelTac kata hyavT.
y
maSin A,B iqneba im moswavleTa simravle, romlebic
p
ekuTvnian A da B simravleebidan erTs mainc, anu romel
Tac erT-erTi cxoveli mainc hyavT. am simravlis ele
o
mentebis raodenoba toli iqneba klasis moswavleTa
mTlian raodenobas gamoklebuli im moswavleTa raodeno
C
ba, romelTac arc erTi cxoveli ar hyavT, anu 30 - 10 = 20.
A+B simravle Sedgeba im moswavleebisgan, romlebic
t
ekuTvnian rogorc A, ise B simravles, anu im moswavleeb
’
isagan, romelTac hyavT ZaRlic da katac. maTi raodeno
bis dasaTvlelad gamoviyenoT toloba:
n
n(A,B) = n(A) + n(B) -n(A+B).
o
Tu am tolobaSi Sesabamis monacemebs SevitanT, miviRebT:
20 = 18 + 15 - n(A+B) .
aqedan ki n (A+B) = 13.
D
pasuxi: erT-erTi cxoveli mainc hyavs 20 moswavles, xolo orive – 13-s.
C
1. ra elementebisagan Sedgeba ori simravlis gaerTianeba?
t
2. ra elementebisagan Sedgeba ori simravlis TanakveTa?
’
3. teqstis amocanis mixedviT, ramden moswavles hyavs mxolod ZaRli? mxo
lod kata?
n
y
4. ra udidesi raodenobis elementebisagan SeiZleba Sedgebodes simrav
o
le, romelic warmoadgens 7-elementiani da 9-elementiani simravleebis
p
gaerTianebas? TanakveTas?
D
5. ra umciresi raodenobis elementebisagan SeiZleba Sedgebodes simravle,
o
romelic warmoadgens 5-elementiani da 6-elementiani simravleebis gaer
Tianebas? TanakveTas?
C
savarjiSoebi
1 mocemulia ori simravle: A = {2, 4, 5, 13}, B = {3, 5, 6, 13, 7}. Seadgine A,B da
t
A+B simravleebi.
’
2 mocemulia ori simravle: A = {11, 25, 26, 27, 30}, B = {2, 24, 25, 26, 27}. Seadgine
A,B da A+B simravleebi. daxaze Sesabamisi diagramebi.
n
3 ra simravlea luwi naturaluri ricxvebisa da kenti naturaluri ricx
o
vebis simravleTa gaerTianeba? TanakveTa?
D
5 ra simravlea 3-is jeradi ricxvebis simravlisa da 5-is jeradi ricxvebis
y
simravlis TanakveTa?
p
6 ra simravlea 3-is jeradi ricxvebis simravlisa da 6-is jeradi ricxvebis
o
simravlis gaerTianeba? TanakveTa? daxaze Sesabamisi diagramebi.
C
7 ramdeni elementisagan Sedgeba luwi ricxvebis simravlisa da martivi
ricxvebis simravlis TanakveTa?
’ t
8 gamokiTxuli 100 studentidan 70 flobs inglisur enas, 80 rusuls,
xolo 10 arc erTs. ramdeni studenti
n
flobs erTs mainc ori enidan? ramdeni
o
studenti flobs orive enas?
D
maTematikis, xolo 7 orive wreze. ramde
ni moswavle ar dadis arc Wadrakis da arc
maTematikis wreze?
C
moswavle SeiZleba iyos klasSi qeraTmianic da cisferTvalebac?
’ t
moswavle SeiZleba iyos klasSi SavTmianic da SavTvalebac?
n
o y
13 daasabuTe, rom nebismieri ori sasruli simravlisaTvis sruldeba utoloba:
p
n(A,B) ≤ n(A)+n(B)
D
14 vTqvaT, M-iT aRniSnulia meSvideklaseli vaJebis simravle, F-iT
o
gogonebis simravle, xolo A-Ti warCinebul moswavleTa simravle. ra
simravlea
a) M,F ? b) A+M ? g) A+F ? d) M+F ?
C
15 wina amocanis aRniSvnebis gamoyenebiT ganmarte, ras niSnavs Canaweri:
a) MfA ? b) AfM? g) FfA ? d) AfF? e) A = F?
t
16 Savi feris qaTmebis simravle aRvniSnoT A asoTi, TeTri qaTmebis B aso
’
Ti, xolo kvercxismdebeli qaTmebis simravle C asoTi. Cawere f, , da
+ simboloebis gamoyenebiT Semdegi winadadebebi:
n
a) yvela Savi qaTami kvercxismdebelia;
b) mxolod Savi qaTmebi arian kvercxismdeblebi;
g) yvela qaTami (TeTric da Savic) kvercxismdebelia;
o
d) arc erTi TeTri qaTami ar debs kvercxs.
1 9 23 13
17 zrdis mixedviT daalage ricxvebi: 2 , , , .
D
2 14 7 70
y
1 9 3 5
18 klebis mixedviT daalage ricxvebi: 1 2 , 4 , 16 , 8 .
o p
C
20 ricxvis 10-ze gayofisas miiRes naSTi 7. ra naSTi miiReba imave ricxvis
t
5‑ze gayofisas?
’
21 gamoTvale:
n
7 3 ; b) 3 2 ; g) 2 3 17 11 7 5
o
a) + + + , d) + ; e) + ;
20 40 7 21 15 25 24 30 35 21
7 3 3 2 4 3 13 7
; k) 1 − 3 ;
D
v) − ; z) − ; T) − , i) −
20 40 7 21 15 25 24 18 2 24
4 3 11 9 5 8 8
l) 5 3 − 2 1 ; m) 11 − 3 ; n) 8 − 7 ; o) 8 − 7 ; p) 2 − .
10 5 9 4 12 13 8 39 9
C
22 pirvel dRes maRaziaSi gaiyida 5 tona kartofili, meore dRes ki 10 toniT
t
meti. ramdeni tona kartofili gaiyida maRaziaSi or dReSi?
’
23 ficars CamoaWres naWeri, ris Sedegad darCenili ficris sigrZe 5 metri
n
y
aRmoCnda. ramdeni metri iqneboda darCenili ficris sigrZe, Tu mas CamoaW
ridnen:
o
2 3
p
a) metriT meti sigrZis naWers? b) metriT naklebi sigrZis naWers?
D
5 4
24 isargeble cxrilSi mocemuli ricxvebiT da Seadgine udidesi wiladi, rom
o
lis mricxveli zeda striqonidan aiReba, xolo mniSvneli qveda striqoni
dan.
1 7 2 13 11 0 17 8
C
0 5 23 11 3 37 120 39
25 SearCie cxrilis TiToeuli striqonidan TiTo ricxvi ise, rom maTi jami
t
udidesi iyos. gamoTvale es jami.
’
1 1 2 13 14 17
0 1
4 5 3 9 33 100
n
5 23 17 37 12 1
0 3
8 50 18 20 13 100
o
wyvilebSi samuSao
SeadgineT A={a, b, e, i, k, r, W} simravlis iseTi qvesimravleebi, romelTa
D
elementebis saTanado ganlagebiT miiReba arsebiTi saxeli.
p y
aba, scade!
Seamowme qvemoT moyvanili winadadebis marTebuloba, roca n(A)=1, 2, 3.
o
`yoveli sasruli A simravlis qvesimravleTa raodenoba 2n(A)-s tolia“
proeqti (grZelvadiani)
t C
’
`patar-patara istoriebi‘
n
swavlis procesSi Zalian bevri axali Tema da termini Segxvdeba. moiZie maTi
istoriebi, moamzade prezentacia. naSromi warmoadgine SenTvis sasurveli for
o
miT (albomi, broSura, gazeTi an sxv.)
20
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
1.3 dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
C
mizani gavecnoT dadebiT da uaryofiT ricxvebs da SevZloT maTi
t
gamoyeneba sidideTa aRsawerad.
n ’
y
yovelTviuri balansis dasadgenad aRricxaven sawarmos Semosavlebsa da
gasavlebs. rogor ganvasxvaoT CanawerSi Semosavali da gasavali Tanxis raode
o
noba erTmaneTisagan?
p
SegviZlia SevTanxmdeT, rom Semosavali mokled `S“ asoTi, xolo gasavali
D
`g“ asoTi aRvniSnoT. maSin 1000 lari Semosavali Caiwereba ase: `S 1000“,
xolo 500 lari gasavali `g 500“. aseTi aRniSvnebis SemoReba araa moxerxe
o
buli Tundac imitom, rom igi gaugebari iqneba qarTuli enis armcodneTaTvis.
analogiuri amocanis gadawyveta mogviwevs, Tu movindomebT CanawerSi mi
vuTiToT sapirispiro mniSvnelobis iseTi sidideebi, rogorebicaa: qoneba da
C
vali, siTbo da sicive, simaRle da siRrme da sxv.
sayovelTaodaa miRebuli, rom Semosavlis, qonebis, siTbos, simaRlis raode
nobis maCvenebel sidideebs win ewereba `+“ niSani, xolo gasavlis, valis, si
t
civis, siRrmis raodenobis maCvenebel sidideebs `-“ niSani. magaliTad, 1000
lari Semosavali Caiwereba: + 1000 lari, xolo 500 lari gasavali: -500 lari.
’
am aRniSvnebs, simartivis garda, sxva upiratesobac aqvs: +1000 lari niSnavs
1000 laris damatebas, xolo - 500 lari 500 laris daklebas.
n
sazogadod, `+“ niSnian ricxvs dadebiTi ricxvi, xolo `-“ niSnian ricxvs
uaryofiTi ricxvi ewodeba. magaliTad, (+7) dadebiTi ricxvia (ikiTxeba `plus
Svidi“), xolo (-7) uaryofiTi ricxvia (ikiTxeba `minus Svidi“). zogjer dade
o
biT ricxvebs `+“ niSans ar uweren. magaliTad, ricxvi 7 igivea, rac (+7), ricx
vi 13,5 igivea, rac (+13,5). ricxvi 0 arc dadebiTia, arc uaryofiTi.
magaliTi 1. dadebiTi da uaryofiTi ricxvebis gamoyenebiT CavweroT cxril
D
Si mocemuli gamonaTqvamebi:
y
sityvierad ricxviT
p
10 lari mogeba +10 lari
o
15 lari wageba –15 lari
C
7º siTbo +7º
t
7º yinva –7º
’
3000 m simaRle +3000 m
n
2000 m siRrme –2000 m
o
5 wuTis Semdeg +5 wuTi
D
5 wuTis win –5 wuTi
C
1. ra mizniTaa SemoRebuli `+“ da `-“ niSnebi?
t
2. ra sidideTa aRsawerad gamoiyeneba dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi?
’
3. ra ricxvi araa arc dadebiTi da arc uaryofiTi?
n
y
savarjiSoebi
o
p
1 dadebiTi da uaryofTi ricxvebis gamoyenebiT Cawere Termometze tempera
D
turis Cveneba:
a) 18º nuls zemoT; b) 4º nuls qvemoT; g) 16º siTbo; d) 8º yinva.
o
2 mdinareSi wylis donis 12 santimetriT momatebas aRniSnaven +12 sm-iT.
rogor aRniSnaven wylis donis 8 santimetriT daklebas?
C
3 rogor Caiwereba dadebiTi da uaryofiTi ricxvebis gamoyenebiT:
a) 10000 laris qoneba? b) 300 lari vali?
t
g) 50 lari mogeba? d) 80 lari wageba?
e) 1900 lari Semosavali? v) 850 lari gasavali?
’
z) sakuTar karSi miRebuli 3 goli?
T) mowinaaRmdegis karSi gatanili 2 goli?
n
4 rogor Caiwereba dadebiTi da uaryofiTi ricxvebis gamoyenebiT informa
cia imis Sesaxeb, rom Savi zRvis siRrmea 2210 metri, xolo myinvarwveris
o
simaRle – 5090 metri?
D
a) 23 garadusi siTbo; b) 2 gradusi yinva;
g) 35 gradusi siTbo; d) 9 gradusi yinva.
y
6 Cawere mTebis simaRle da zRvebis siRrme `+“ da `-“ niSnebis gamoyenebiT:
p
a) everestis simaRle 8848 m; b) wynari okeanis siRrme 11022 m;
o
g) xmelTaSua zRvis siRrme 5120 m; d) ialbuzis simaRle 5640 m.
C
7 fexburTis gundis mier erT sezonSi gatanili burTebis raodenobaa 20,
xolo miRebuli burTebisa – 35.
t
a) gamosaxe gatanili da miRebuli burTebis raodenoba dadebiTi da
’
uaryofiTi ricxvebiT;
b) gamoTvale gatanili da miRebuli burTebis sxvaoba.
n
8 maRaziam oTxi tomara fqvili miiRo. tomrebSi fqvilis wona sxvadasxvanai
o
ri aRmoCnda. zogi tomris wona normas aRemateboda, zogis ki normaze na
klebi iyo. maRaziis mepatronem awona TiToeuli tomara da gaakeTa Semde
D
gi Canaweri: I tomara - 3kg, II tomara + 2kg, III tomara - 4kg, IV tomara + 4kg.
a) ras aRniSnavs Canaweri TiToeul tomaraze?
b) miiRo Tu ara maRaziam normiT gaTvaliswinebuli raodenobis fqvili?
C
nobaTa sxvaobiT afaseben.
t
a) axseni Semdegi monacemebis Sinaarsi.
’
gatanili burTebis miRebuli burTebis burTebis
gundi
n
raodenoba raodenoba sxvaoba
y
`dinamo‘ 29 13 +16
o
p
`saburTalo‘ 25 25 0
D
`rusTavi‘ 13 15 -2
o
`Cixura‘ 19 17 +2
`torpedo‘ 12 21 -9
C
b) daadgine, ra unda eweros cxrilis cariel ujrebSi.
t
gatanili burTebis miRebuli burTebis burTebis
gundi
raodenoba raodenoba sxvaoba
’
`dinamo‘ 21 9
`saburTalo‘ 22 +10
n
`rusTavi‘ 11 12
o
`Cixura‘ 12 - 4
`torpedo‘ 23 29
D
g) ra cvlilebebi Seva cxrilSi, Tu Sedga ori damatebiTi Sexvedra:
1) dinamo - torpedo 2:2? 2) Cixura - saburTalo 0:2?
p
gaixsene!
o
wiladebis gamravleba: wiladebis gayofa:
m p m× p m p m× q
C
× = : =
n q n×q n q n× p
’ t
10 Seasrule moqmedebebi:
n
3 5 7 3 9 12 1 4 11 5
a) × ; b) × ; g) × ; d) × ; e) × ;
o
4 7 15 16 16 25 2 9 25 6
9 34 2 1 4 3 7 5 2 2
× ; z) 1 × 1 ; T) × 2 ; i) 1 × 3 ; k) 4 × ;
D
v)
17 63 7 4 11 4 23 6 3 5
3 5 1 2 1 1 7 1 3 1 4
l) 1 × 1 ; m) 1 × ; n) 1 × 2 ; o) × 5 ; p) × × .
4 7 2 9 3 4 6 3 5 2 9
C
5
1
t
12 oTaxSi, romlis sigrZea 5 4 metri, xolo sigane 4 metri, unda daagon
’
parketi, romlis 1 kv. metri 16 lari Rirs. ra Tanxis parketia saWiro?
n
y
1
13 lifti 2 2 m/wm siCqariT moZraobs. ra simaRleze iqneba lifti 15 wamis
o
Semdeg?
p
1
D
14 Tinikom maRaziaSi 2 kg Saqari iyida. 1 kg Saqari 2 lari da 20 TeTri
2
o
Rirs. ra Tanxa gadaixada Tinikom SaqarSi?
C
3 9 5
a) ; b) ; g) 11; d) 7 ; e) 1 ; v) 7 2 .
7 5 12 9
t
16 Seasrule moqmedebebi:
’
2 7 8 4 3 5 1 1
a) : ; b) : ; g) 2 : ; d) 5 : 2 ; e) 7 : 3;
3 12 15 9 4 6 2 3
3 7 1 1 2 1 1 2
n
v) 9 : ; z) 10 : ; T) 3 : 2 ; i) 1 : 2 ; k) 5 : 3 ;
4 10 2 3 3 2 2 3
1 1 4 3 1 7 5 3
o
l) 10 : 3 ; m) 8 : ; n) : ; o) 3 : 1 ; p) 0 : 6 ;
2 2 5 7 2 39 13 11
3 2 22 3 2 1 1
J) 4 : 6; r) 3 : ; s) 7 :12 ; t) 36 : 4 .
4 3 63 5 3 2 18
D y
1
17 Tbilisidan quTaisSi Casvlas avtomobilma 3 3 saaTi moandoma. ra siCqariT
p
iara avtomobilma, Tu Tbilisidan quTaisamde manZili 230 kilometria?
o
18 matareblis siCqarea 48 km/sT. 1
a) ra manZils gaivlis matarebeli 5 sT-Si?
3
C
b) ra dro dasWirdeba matarebels 125
3 kilometris gasavlelad?
t
5
’
19 eyofa Tu ara avtomobils 7,8 litri benzini Tbilisidan TelavSi Ca
sasvlelad, Tu 100 kilometris gasavlelad is 8 litr benzins moixmars?
n
Tbilisidan Telavamde manZili gomboris gavliT 92 km-ia.
o
20 daxaze ricxviTi sxivi da masze moniSne wertilebi: A(4), B( 1 ) da C(3).
2
24
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
1.4 ricxviTi wrfe
C
mizani SevZloT:
t
1. ricxviTi wrfis ageba;
’
2. wertilis koordinatis dadgena;
3. wertilis moZebna koordinatis mixedviT.
n
y
ricxvebis TvalsaCinod warmodgenisaTvis iyeneben ricxviT wrfes.
o
davxazoT horizontaluri wrfe (nax. 1). am wrfeze dadebiTi mimarTule
p
ba vuwodoT marcxnidan marjvniv moZraobis mi marTulebas (nax. 1-lze es mi
D
marTuleba isriTaa naCvenebi). wrfeze movniSnoT OA monakveTi. am monakveTis si
grZe miviRoT erTeulad da O wertilis orive mxares mimdevrobiT gadavzomoT
o
erTeulis sigrZis monakveTebi. O wertilis marj vniv pirveli monak veTis bo
los SevusabamoT ricxvi +1, meore monakveTis bolos - ricxvi +2 da a.S. O wer
tilis marc niv pirveli monakveTis bolos SevusabamoT ricxvi -1, meore mo
x
C
nakveTisas - ricxvi -2 da a. S.
E D C O A B
t
-4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4
’
nax. 1
n
sabamisi wertilebi. magaliTad, -s Seesabameba OA monakveTis Sua wertili,
1 2
xolo −3 -s ED monakveTis Sua wertili.
o
2
am wesiT yovel ricxvs mocemul wrfeze erTaderTi wertili Seesabameba.
magaliTad, +4-s Seesabameba B wertili, -3-s D wertili.
O wertils aTvlis saTave ewodeba. mas Seesabameba ricxvi 0, romelic arc
D
dadebiT da arc uaryofiT ricxvebs ar ekuTvnis.
y
wrfes, romelzec mocemulia aTvlis saTave, erTeulovani monakveTi da
mimarTuleba, ricxviTi wrfe ewodeba.
p
ricxvs, romelic gansazRvravs wertilis mdebareobas
o
ricxviT wrfeze, wertilis koordinati ewodeba.
C
E O D
t
-4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4
’
nax. 2
magaliTad, me-2 naxazze D wertilis koordinatia + 4, E wertilisa – (-4). amas
n
ase weren: D(+4), E(- 4).
o
upasuxe SekiTxvebs:
D
1. ras warmoadgens ricxviTi wrfe?
2. ras gansazRvravs wertilis koordinati?
C
4. rogori ricxvebia ganlagebuli ricxviT wrfeze O wertilis marjvniv?
marcxniv?
t
5. ramdeni erTeuliTaa daSorebuli aTvlis saTavidan ricxvi
’
1
+6? – 8? +5 ? – 0,7?
2
n
o y
savarjiSoebi
D p
1 daxaze ricxviTi wrfe da moniSne masze wertilebi:
o
O(0); A(+1); B(-1); M(+2); N(+4); K(-4).
C
miiRe rveulis erTi ujris gverdis sigrZe.
t
wrfeze moniSne wertilebi:
M(+1); N(+2); K(-2); B(-1); A(+ 1 ); B(-1 5).
’
3 6
4 ricxviT wrfeze ra ricxvi moiniSneba O wertilidan.
n
a) 5 erTeuliT marjvniv? b) 6 erTeuliT marcxniv?
g) 2,5 erTeuliT marjvniv? d) 4,6 erTeuliT marcxniv?
4 1 erTeuliT marcxniv?
o
e)
5
5 moniSne ricxviT wrfeze ricxvebi: - 4; +5; - 7; - 3; 0,7; -1,2.
6 ra ricxvebia gamotovebuli?
D
O
y
a)
-4 -2 -1 0 +2 +4
p
O
b)
o
-4 -1 0 +4
7 naxazis mixedviT ipove D da E wertilebis koordinatebi:
C
E O D
t
12
’
8 ipove ricxviT wrfeze moniSnuli wertilebis koordinatebi:
n
A B C D O E F G H
a)
-0,5 0
A B C D O E F G H
b)
D
0
C
a) yvelaze Sors? b) yvelaze axlos?
2
A (-3), B (+2), C (-0,9), D (+1,5), E (– ).
5
t
10 ricxviT wrfeze mdebare ori A (x) da B (y) wertili saTavidan Tanabradaa
’
daSorebuli. ipove y, Tu a) x = 7; b) x= - 3.
n
y
11 A da B wertili ricxviT wrfeze mdebareobs. gamoTvale AB monakveTis
o
Sua wertilis koordinati, Tu A da B wertilebis koordinatebia:
p
a) 0 da 8; b) 0 da - 6; g) 2 da 5; d) - 3 da 6.
D
12 ricxviT wrfeze mocemulia A(-2), B (2) da C(x) wertilebi. ipove x, Tu
o
cnobilia, rom:
a) C wertili AB monakveTis Suawertilia;
b) A wertili BC monakveTis Suawertilia;
C
g) B wertili AC monakveTis Suawertilia.
t
im wertilis koordinati, romlidanac A wertilamde manZili B werti
lamde manZilze orjer metia, Tu A da B wertilebis koordinatebia Se
’
sabamisad:
a) 0 da 6; b) 0 da -12; g) 4 da 5; d) -2 da 9.
n
14 laSam dabadebis dRisTvis 6 litri limonaTi unda iyidos. maRaziaSi
1 1 ‑litriani boTliT limonaTi 2 lari Rirs, xolo naxevarlitriani
o
2
boTliT 1 lari. ras urCevdi laSas, ra moculobis boTlebiT iyidos
limonaTi? ra Tanxis ekonomias miscems laSas Seni rCeva?
D
15 gadaixaze da Seavse cxrili.
a 2 1 73 2
55
p y
o
1 2 5
b 2 3 8
C
a×b 3 3
4
’ t
16 gamoTvale ricxviTi gamosaxulebis mniSvneloba:
a) b12 8 - 4 4 l # 8 ;
7 3
n
b) 1 1 + 3 3 :12 : 6; g) 14 2 : 3 × 2 2 × 2;
5 7 5 10 3 9
o
2 4 26 2 1 2 1 7
d) 2 + 1 :1 ; e) 1 + 2 : 4 − 2 ; v) 6 − : 3 + 1 ;
2 5 1
3 6 2 3 9 27 9 24 3 2 8
C
mizani 1. viswavloT mopirdapire ricxvebis dasaxeleba;
t
2. SevZloT ricxvebis Sedareba.
n ’
y
ricxviT wrfeze +1 da -1, +2 da -2, +3 da -3 da a. S. ricxvebis Sesabamisi
o
wertilebi aTvlis saTavis sxvadasxva mxares mdebareobs da misgan erTi da imave
p
manZiliT aris daSorebuli (nax. 1). aseT ricxvebs mopirdapire ricxvebs uwodeben.
D
maSasadame, or ricxvs mopirdapire ewodeba, Tu maTi Sesabamisi wertilebi ricx
viT wrfeze O wO ertilis sxvadasxva mxares da misgan tol manZilze mdebareoben.
o
O
-4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4
C
nax. 1
mopirdapire ricxvebia: - 8 da +8; +6,5 da -6,5; +129 da -129; – 2 da + 2 .
5 5
t
uaryofiTi ricxvis mopirdapire ricxvi dadebiTia, xolo dadebiTi ricxvis
’
mopirdapire ricxvi uaryofiTia.
n
-a ricxvis mopirdapire ricxvia a, -(-a) = a;
0-is mopirdapire ricxvia TviTon 0, -0 = 0.
o
mocemuli ricxvis mopirdapire ricxvis misaRebad mas unda SevucvaloT ni
Sani. magaliTad:
a) (+9)-is mopirdapirea (-9); b) (-54)-is mopirdapirea (+54).
D y
naturalur ricxvebs, maTs mopirdapire ricxvebsa da nuls
mTeli ricxvebi ewodeba.
p
mTeli ricxvebia: 0, +1, -1, +2, -2 da a. S. ricxvi (-0,5) araa mTeli ricxvi.
o
ori ricxvidan metia is ricxvi, romlis Sesabamisi wertili ricxviT wrfeze
marjvniv mdebareobs.
C
magaliTad, 5 > 3, ricxviT wrfeze 5-is Sesabamisi wertili 3-is Sesabamisi wer
tilis marjvnivaa (nax. 2).
’ t
0 +3 +5
nax. 2
o n
-5 < - 3, ricxviT wrfeze - 3-is Sesabamisi wertili -5-is Sesabamisi wertilis
marjvnivaa (nax. 3).
D
- 5 - 3 0
nax. 3
dadebiTi ricxvebi 0-ze meti ricxvebia. maTi Sesabamisi wertilebi ricxviT
wrfeze aTvlis saTavis marjvniv mdebareoben. uaryofiTi ricxvebi 0-ze nak
C
naturalur ricxvTa simravles N asoTi, xolo mTel ricxvTa simravles Z
t
asoTi aRniSnaven:
N={1, 2, 3, 4,...}, Z={0, 1, -1, 2, -2, 3, -3,...}.
’
cxadia, rom naturalur ricxvTa simravle mTel ricxvTa simravlis qvesim
n
y
ravlea.
o
upasuxe SekiTxvebs:
D p
1. rogor ricxvebs ewodeba mopirdapire ricxvebi?
o
2. rogori mdebareoba aqvs or mopirdapire ricxvs ricxviT wrfeze?
3. romeli ricxvia 0-is mopirdapire?
4. ramdeni mopirdapire ricxvi gaaCnia mocemul ricxvs?
C
5. rogor vipovoT mocemuli ricxvis mopirdapire ricxvi?
6. rogor ricxvebs ewodeba mTeli ricxvebi?
t
7. rogor ricxvebs hqvia arauaryofiTi?
’
8. dadebiTi a ricxvisaTvis romelia meti: a Tu -a?
9. uaryofiTi a ricxvisaTvis romelia meti: a Tu -a?
10. romeli Canaweria WeSmariti: NfZ , ZfN Tu Z = N?
n
11. a ricxvi b ricxvis mopirdapirea. ra ricxvia a-s mopirdapire?
o
savarjiSoebi
D
1 daasaxele + 654; 1,48; - 987; 0; - 1,5 ricxvebis mopirdapire ricxvebi.
y
2 dawere 2; - 6; 8; -1 ricxvebis mopirdapire ricxvebi da moniSne isini ricx
p
viT wrfeze. erTeulovan monakveTad aiRe 1 sm sigrZis monakveTi.
o
3 ipove - a, Tu a = -8; 32.
C
4 ipove a, Tu - a = -9; -1025; 12; 69.
’ t
5 gamoTvale manZili:
a) 5-sa da mis mopirdapire ricxvs Soris;
n
b) (-11)-sa da mis mopirdapire ricxvs Soris.
o
6 daxaze ricxvTa wrfe da moniSne wertilebi, romelTa koordinatebi N,
M da D wertilebis koordinatebis mopirdapire ricxvebia.
D
N O D M
-1 0 +1
C
a) dadebiTia? b) uaryofiTia? g) nulia.
’ t
9 gamoiyene ∈ da ∉ simboloebi da Cawere gamonaTqvami: a) 15 ekuTvnis natu
n
y
ralur ricxvTa simravles; b) 408 naturaluri ricxvia; g) -16 ar aris
naturaluri ricxvi; d) - 80 mTeli ricxvia; e) - 0,245 ar aris mTeli ricxvi;
o
v) 2 ar aris mTeli ricxvi.
p
3
D
10 gadaixaze cxrili, Seavse Tavisufali ujrebi saTanado ricxvebiT da
o
ricxviT wrfeze moniSne wertilebi, romelTa koordinatebi cxrilSi Ca
werili ricxvebia.
m 1 -3 -4
C
-m 2 5
t
2 1
’
da moniSne masze wertilebi: A(- ); B(0,7); N(-1,2); M(2 ).
5 2
12 ramdeni mTeli koordinatis mqone wertilia ricxviT wrfeze A(x) da B(y)
n
wertilebs Soris, Tu:
a) x=-10, y=9; b) x= –5 1, y= 3 1 ; g) x=-9.7, y=8,7; d) x=-5,3, y=-5,7.
3 2
o
13 CamoTvale yvela mTeli ricxvi, romlebic:
a) metia - 4-ze da naklebia 1-ze;
b) metia - 8-ze da naklebia - 5-ze;
D
g) metia - 3-ze da naklebia 0-ze;
d) metia 0-ze da naklebia 6-ze.
y
CamoTvlili ricxvebi moniSne ricxviT wrfeze.
p
14 romel or erTmaneTis momdevno mTel ricxvs Sorisaa moTavsebuli:
o
- 5,4? + 6,9? 0,1? - 0,12? 0,548? + 69,4?
C
15 daasaxele ramdenime uaryofiTi ricxvi, romlebic metia:
a) - 4-ze; b) -163-ze; g) - 2-ze; d) -1-ze.
’ t
16 daasaxele ramdenime dadebiTi ricxvi, romlebic naklebia:
a) 1-ze; b) 2-ze; g) 1-ze; d) 1-ze.
n
2 4
17 daasaxele ramdenime ricxvi, romlebic naklebia:
o
a) - 44-ze; b) - 13-ze; g) 0-ze; d) -1000000-ze.
D
18 daasaxele ramdenime mTeli ricxvi, romlebic naklebia:
a) 1-ze; b) -18-ze; g) -50-ze; d) 0-ze.
C
20 daalage klebadobis mixedviT ricxvebi: 12, -15, 61, -38, -10, -45,10.
t
21 qvemoT mocemulTagan romeli utolobaa WeSmariti?
’
a) -5>4; b) -158<96; g) 0>23; d) 0<-386.
n
y
22 ra sityvaa gamotovebuli winadadebaSi?
o
a) yoveli dadebiTi ricxvi ----- nebismier uaryofiT ricxvze.
p
b) yoveli dadebiTi ricxvi ----- nulze.
D
g) yoveli uaryofiTi ricxvi ----- nebismier dadebiT ricxvze.
o
23 naxazis mixedviT daadgine, romeli utolobaa marTebuli:
a c b
C
0
a) a<c; b) c>0; g) c<a; d) b<0.
t
24 Semdegi diagramebidan romeli gamosaxavs naturalur ricxvTa N sN imravle
sa da mTel ricxvTa Z simravles Soris mimarTebas?
’
a) b) g) d)
n
Z N Z
o
N Z
Z N N
D
25 mocemuli Canawerebidan romelia mcdari?
y
a) N+Z = N; b) N,Z = Z; g) N+Z = Z; d) NfZ.
p
26 mocemuli Canawerebidan romlebia WeSmariti?
o
1 1
a) 0dN; b) -2∉Z ; g) − ∈ Z; d) 0dZ; e) ∉Z.
3 3
C
27 daxaze ricxviTi wrfe da masze moniSne a, b da c ricxvebis Sesabamisi wer
t
tilebi, Tu cnobilia, rom:
’
a) a > 0, b < 0 da c< b; b) a > b, b > c da c > 0; g) c < a < b < 0.
n
28 ipove ricxviT wrfeze A(5) wertilidan 8 erTeuliT daSorebuli wer
o
tilebis koordinatebi.
D
dinatebi, romlebic AB monakveTs sam tol nawilad yofs.
C
z) 0,75; T) 3,25; i) 0,125; k) 0,24; l) 1,36; m) 12,4.
’ t
31 Cawere wiladi aTwiladis saxiT:
a) 1 ; b) 1 ; g) 3 ; d) 6 ; e) 1 3 ; v) 3 3 .
n
y
2 4 4 25 5 50
o
32 romelia meti:
p
a) 0,309 Tu 1,01 ? b) 3,057 Tu 3,65 ? g) 6 Tu 0,25 ?
25
D
o
33 gamoTvale:
a) 3,33 + 5,05; b) 41,9 + 12,01; g) 1,987 + 2,03;
d) 1,01 + 0,100; e) 6,12 - 5,11; v) 7,20 - 6,9.
z) 33,30 - 3,4; T) 1 - 0,93; i) 7 - 6,9 + 0,1;
C
k) 19,45 + 0,15 - 0,05; l) 2,27 - 0,17 - 1,1; m) 13,001 - 8,2 + 0,35.
34
kavkasionis umaRlesi mwvervalis,
t
ialbuzis, simaRlea 5,642 km. mwverva
ra masze 0,574 km-iT dabali da
’
li Sxa
myinvarwverze 0,035 km‑iT maRalia. ra
simaRlisaa myinvarwveri?
n
35 daxaze oTxkuTxedi, romelsac:
o
a) mxolod erTi kuTxe eqneba marTi;
b) mxolod ori kuTxe eqneba marTi;
g) ori kuTxe eqneba blagvi;
d) sami kuTxe eqneba maxvili. myinvarwveri
D y
36 moiZie Sesabamisi informacia da Sead
p
gine: amerikis SeerTebuli Statebis im
o
qalaqebis simravle, romlebSic mosax
leoba 1 000 000-ze metia. daurTe Sesa
C
bamisi fotoebi.
’ t
o n
proeqti (moklevadiani)
`msoflios udidesi qalaqebis aTeuli‘
D
moiZie Sesabamisi informacia msoflios udidesi qalaqebis Sesaxeb.
Seadgine cxrili mosaxleobis raodenobis, farTobisa da simWidrovis
(mosaxleobis raodenoba 1 kv. km-ze) CvenebiT. naSromi gaamdidre Sesaba
misi fotoebiT da moamzade saprezentaciod.
C
mizani 1. gavecnoT `ricxvis moduls"‘ da mis geometriul Sinaarss.
t
2. SevZloT ricxvis modulis gamoTvla da gamoyeneba.
n ’
y
rogorc wina paragrafSi aRvniSneT, mopirdapire ricxvebis Sesabamisi
wertilebi ricxviT wrfeze erTi da imave manZiliTaa daSorebuli aTvlis sa
o
Tavidan. am manZils ricxvis moduli ewodeba. magaliTad, -5-is moduli 5-is
p
tolia, radgan -5‑is Sesabamisi wertilidan O wertilamde manZili 5 erTeulis
D
tolia. imave mizezis gamo +5‑is modulic 5-is tolia.
o
| -5 | | +5 |
-5 5 0 5 +5
C
a ricxvis moduls |a| simboloTi aRniSnaven. magaliTad, | -5 | = 5, | +5 |= 5 modu
lis ganmartebidan gamomdinareobs, rom:
a) dadebiTi ricxvis moduli TviT am ricxvis tolia: | a | = a, roca a > 0;
t
b) uaryofiTi ricxvis moduli misi mopirdapire ricxvis tolia:
| a | = - a, roca a < 0;
’
g) nulis moduli nulis tolia: | 0 | = 0.
ricxvis moduli yovelTvis arauaryofiTi ricxvia.
n
rac ufro Sorsaa ricxviT wrfeze saTavidan romelime ricxvis Sesa bamisi
wertili, miT ufro didia am ricxvis moduli.
o
mopirdapire ricxvebis modulebi tolia.
ricxvebis Sedareba modulis gamoyenebiTac SeiZleba. kerZod,
• ori arauaryofiTi ricxvidan isaa meti, romlis modulic metia;
• ori uaryofiTi ricxvidan isaa meti, romlis modulic naklebia.
D
-4 -1,5 0
y
| -4 | > |-1,5|, amitom - 4 < -1,5.
p
upasuxe SekiTxvebs:
o
1. ras udris dadebiTi ricxvis moduli? uaryofiTi ricxvis moduli? 0-is
C
moduli?
2. SeiZleba Tu ara ricxvis moduli iyos uaryofiTi ricxvi?
t
3. SeiZleba Tu ara, rom:
’
a) erTmaneTisagan gansxvavebul ricxvebs toli modulebi hqondeT?
n
b) ricxvis moduli meti iyos TviT am ricxvze?
g) ricxvis moduli naklebi iyos TviT am ricxvze? moiyvane magaliTebi.
o
4. sworia Tu ara gamonaTqvami:
a) Tu |a|=|b|, maSin a=b?
D
b) Tu |a|>a, maSin a<0?
C
1 gamoTvale:
t
6
a) | 23 |; b) | - 68 |; g) | - 12,58 |; d) - - 19 .
’
2 Seadare:
n
y
3
a) | - 61 | da | 104 |; b) 0 da − 5 ; g) - 3 4 da | - 2 |; d) -| 1200 | da | - 6 |.
o
7
p
3 gamoTvale:
D
a) | -13| + |25 |; b) | -102|+| - 627|; g) | 45 - 36 |; d) | 13| × |6 |
o
4 Seadare: a) | 5 | + | 12 | da | 5 + 12 | ; b) | -16 + 0 | da -16+0.
C
a) 9,9-is; b) 0,1-is; g) 12-is tolia.
t
a) dadebiTi ricxvis moduli dadebiTia;
’
b) uaryofiTi ricxvis moduli dadebiTia;
g) uaryofiTi ricxvis moduli am ricxvis mopirdapire ricxvis tolia;
d) toli modulebis mqone ricxvebi tolia.
n
7 modulebis zrdis mixedviT daalage ricxvebi:
a) - 42; - 25; - 84; - 34. b) -12; + 6; - 52; 0;. 21.
o
8 modulebis klebis mixedviT daalage ricxvebi:
a) - 104; - 20; - 514; - 64; - 2. b) 85; - 102; 0; - 63; + 94.
D
9 romeli ricxvebi akmayofilebs tolobas:
y
a) |a| = 9? b) |a| = 0? g) |a| ≤ 0?
p
10 arsebobs Tu ara a-s iseTi mniSvneloba, romlisTvisac sruldeba toloba:
o
a) | a | = 6; b) | a | = -1.
C
11 sakoordinato wrfeze gamosaxulia a da b ricxvebi. Seadare maTi modulebi:
t
a) b) g) d)
’
12 Cawere elementebis CamoTvliT im mTeli ricxvebis simravle, romelTa
n
modulebi: a) 4-ze naklebia; b) 2-ze meti da 5-ze naklebia.
o
13 ramdeni mTeli mniSvnelobis miReba SeuZlia a-s, Tu:
a) | a | < 3? b) | a | < 5? g) 2 ≤ | a | ≤ 4?
D
14 moniSne a da b ricxvebis Sesabamisi wertilebi ricxviT wrfeze, Tu cno
bilia, rom | a |< |b |. ganixile yvela SesaZlo SemTxveva.
C
16 ricxviT wrfeze moniSnulia A (-26) da B (16) wertilebi. M da N wertilebi
t
AB monakveTze Zevs. ipove M da N wertilebis koordinatebi, Tu M aris AN
’
monakveTis Sua wertili da N aris MB monakveTis Sua wertili.
n
y
17 qvemoT mocemuli romeli ricxvebisTvisaa toloba WeSmariti?
o
a) |a |= - a; b) |a |= - | a |.
D p
18 marTebulia Tu ara gamonaTqvami:
a) Tu |a |< | b |, maSin a < b ? b) Tu a = - b, maSin |a |= | b |?
o
19 romel naxazzea gamosaxuli a da b ricxvebi, Tu:
a) a da b ricxvebi dadebiTia da | a | < |b |;
C
b) a da b ricxvebi uaryofiTia da | a | > |b |;
g) a ricxvi uaryofiTia, b ricxvi dadebiTi da | a | < |b |;
d) a ricxvi dadebiTia, b ricxvi uaryofiTi da | a | < |b |.
t
I II III IV
’
a b 0 b 0 a 0 a b a 0 b
n
20 mamali spilos masa 8,6 tonaa, xolo dedali spilo masze 1,75 toniT msu
buqia. ramden tonas Seadgens orive spilos
o
masa erTad?
D
WurWelSi gadaasxes, rZiani vedros masa 9,2
y
kg gaxda. ramden kilograms iwonis carieli
vedro?
p
22 ficris or nawilad gadaxerxvas 2,5 wuTi sWirdeba. ramdeni wuTi dasWir
o
deba imave ficris oTx nawilad gadaxerxvas?
C
23 sazamTros masaa 5,4 kg da kidev am sazamTros masis naxevari. ramdeni ki
logramia sazamTros masa?
’ t
24 wiwilisa da kvercxis saerTo masaa 100 grami.
amasTan, wiwilis masa kvercxis masaze 5 gramiT
n
naklebia. ramdeni gramia kvercxis masa?
D o
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi 35
p y
o
1.7 ricxvebis Sekreba
C
mizani viswavloT ricxvebis Sekreba da SevZloT miRebuli
t
codnis gamoyeneba gamoTvlebSi.
n ’
o
p y
amocana 1. giorgi sawarmoSi Tanxis moZraobas (Semosavalsa da gasavals)
D
cxrilis saxiT afiqsirebda. qvemoT mocemulia am cxrilis fragmenti, romel
o
Sic Setanilia sawarmos Semosavali da gasavali ori Tvis ganmavlobaSi.
C
maisi 12 000 4 000
’ t
cxrilis mixedviT gamovTvaloT sawarmos Semosavali da gasavali orive
TveSi.
Semosavali aRvniSnoT `+” niSniT, xolo gasavali `-” niSniT.
n
sawarmos Semosavali maissa da ivnisSi erTad aris +12000 larisa da +14000
laris jami, anu +26000 lari. e.i.
(+12000)+(+14000)=+26000.
o
sawarmos gasavali maissa da ivnisSi erTad aris -4000 larisa da -15000 la
ris jami, anu -19000 lari. e.i.
(-4000)+(-15000)=-19000.
D
rogorc vxedavT, rodesac Semosavals Semosavali emateba, Semosavali iz
y
rdeba, xolo rodesac gasavals gasavali emateba, gasavali izrdeba. anu, dadebi
Ti ricxvebis Sekrebisas dadebiTi ricxvi miiReba, xolo uaryofiTi ricxve
p
bis Sekrebisas uaryofiTi ricxvi. Semosavali daviTvaleT 12000-sa da 14000-is
SekrebiT, xolo gasavali –4000-sa da –15000-is SekrebiT. aqedan vaskvniT, rom
o
rogorc ori dadebiTi, ise ori uaryofiTi ricxvis Sekrebisas, am ricxvebs
vkrebT niSnebis gareSe, anu vkrebT maT modulebs da jams vuwerT SesakrebTa
C
saerTo niSans.
t
SegviZlia CamovayaliboT erTnairniSniani ricxvebis Sekrebis wesi:
’
erTnairniSniani ricxvebi rom SevkriboT, saWiroa:
n
I. SevkriboT maTi modulebi;
o
II. Sedegs davuweroT Sesakrebi ricxvebis niSani.
D
magaliTi 1. SevasruloT moqmedebebi: a) (+2)+(+4); b) (-2)+(-4).
amoxsna. erTnairniSniani ricxvebis Sekrebis wesis Tanaxmad:
a) (+2)+(+4)=+(2+4)=+6; b) (-2)+(-4)=-(2+4)=-6.
C
movsaxoT:
-4 +4
O
’ t
-10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
n
y
orze meti Sesakrebis SemTxvevaSic imave wess viyenebT - vkrebT modulebs
da miRebul jams vuwerT SesakrebTa saerTo niSans.
o
magaliTad:
p
(-14)+(-5)+(-1)+(-2)=-(14+5+1+2)=-22
D
rogor SevkriboT sxvadasxvaniSniani ricxvebi? am kiTxvaze pasuxis gasace
mad davubrundeT amocana 1-ls da ganvixiloT, ra mogeba hqonda sawarmos Ti
o
Toeul TveSi.
giorgis cxrili aseTnairad warmovadginoT:
dro Tanxis moZraoba (lari)
C
+12 000
maisi
-4 000
+14 000
t
ivnisi
-15 000
’
maisis TveSi sawarmos Semosavali iyo 12000 lari, xolo gasavali – 4000
lari. am SemTxvevaSi Semosavali metia, vidre – gasavali, amitom sawarmom mais
n
Si miiRo mogeba 12000 lari - 4000 lari= 8000 lari.
+12000 + (- 4000)= +(12000 - 4000)= + 8000
mogebis gamosaTvlelad SevasruleT gamokleba: 12000- 4000 = 8000.
o
D
O
y
–4000 –2000 0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
p
ivnisSi sawarmos Semosavali iyo 14000 lari, xolo gasavali – 15000 lari.
am SemTxvevaSi Semosavali naklebia, vidre – gasavali, amitom sawarmom ivnisSi
o
miiRo wageba 15000 lari - 14000 lari = 1000 lari.
- 15000 + 14000= - (15000 - 14000)=-1000
C
mogebis (am SemTxvevaSi wagebis) gamosaTvlelad SevasruleT gamokleba:
15000 - 14000=1000.
t
+14000
’
O
-6000
n
-15000 -12000 -9000 -3000 0
o
ganxiluli magaliTebis safuZvelze SegviZlia CamovayaliboT Semdegi wesi:
D
I. moduliT meti ricxvis moduls gamovakloT moduliT naklebi ricxvis
moduli;
II. Sedegs davuweroT didi modulis mqone Sesakrebis niSani.
C
+10000+(-10000)=0
t
sazogadod, mopirdapire ricxvebis jami 0-is tolia.
magaliTi 2. SevasruloT moqmedebebi: a) (-7)+(+9); b) (+7)+(-9).
’
amoxsna. sxvadasxvaniSniani ricxvebis Sekrebis wesis Tanaxmad:
n
y
a) (-7)+(+9)=|+9|-|-7|=+(9-7)=+2; b) (+7)+(-9)=-(|-9|-|+7|)=-(9-7)=-2.
es moqmedebebi SegviZlia ricxviT wrfeze sqematurad aseTi saxiT warmovadginoT:
o
+9 -9
p
O
D
-10 -7 -6 -4 -2 0 2 4 6 7 8 10
o
dadebiTi ricxvebis SemTxvevaSi CvenTvis kargad cnobili Sekrebis gada
nacvlebadobisa da jufTebadobis Tvisebebi ZalaSi rCeba rogorc uaryofiTi
ricxvebis, ise sxvadasxvaniSniani ricxvebis Sekrebis SemTxvevebSi. maTi gamo
C
yeneba gagviadvilebs gamosaxulebis mniSvnelobis gamoTvlas.
magaliTad, Tu amocana 1-Si gvainteresebs sawarmos mogeba orive TveSi er
Tad, maSin unda SevkriboT oTxive monacemi niSnebis gaTvaliswinebiT:
t
(+12000)+(- 4000)+(+14000)+(- 15000),
’
an gamoTvlebis gamartivebis mizniT Semosavlebi davajgufoT erTad, gasav
lebi erTad da miRebuli jamebi SevkriboT:
((+12000) + (+14000))+((- 4000)+(- 15000))=(+26000)+(- 19000)=+7000.
n
dasasruls SevniSnoT, rom paragrafSi mocemuli magaliTebis sqematur
ilus traciebze dakvirveba saSualebas gvaZlevs CamovayaliboT wesi, Tu ro
o
gor SegviZlia ori ricxvis jamis gamosaTvlelad ricxviTi wrfis gamoyeneba:
D
wertili marjvniv am Sesakrebis tol manZilze;
y
b) Tu meore Sesakrebi uaryofiTi ricxvia, gadavanacvloT moniSnuli
wertili marcxniv am Sesakrebis modulis tol manZilze;
p
I I I. gadanacvlebiT miRebuli wertilis koordinati iqneba am ori ricxvis jami.
o
upasuxe SekiTxvebs:
C
1) rogori ricxvi miiReba: a) dadebiTi ricxvebis Sekrebisas? b) uaryofiTi
t
ricxvebis Sekrebisas?
’
2) rogor SevkriboT erTnairniSniani ricxvebi?
4) rogor SevkriboT sxvadasxvaniSniani ricxvebi?
n
5) sxvadasxvaniSniani ricxvebis Sekrebisas romeli Sesakrebis niSani aqvs jams?
o
6) rogor SevkriboT ori ricxvi ricxviTi wrfis gamoyenebiT?
8) ras udris mopirdapire ricxvebis jami?
D
9) marTebulia Tu ara debuleba:
a) `Tu erTi Sesakrebi 0-is tolia, maSin jami meore Sesakrebis tolia“?
b) `Tu ori ricxvis jami nulis tolia, maSin es ricxvebi mopirdapirea“?
C
1 gamoangariSebis gareSe gansazRvre jamis niSani:
t
a) 45+(+10); b) -6+(-25); g) +65+(+35); d) -12+(-56).
’
2 romeli ricxvebis Sekrebaa naxazze gamosaxuli?
n
y
a)
o
-2000 -1000 0 1000 2000 3000 4000
D p
b)
o
-2000 -1000 0 1000 2000 3000 4000
g)
-4000 -3000 -2000 -1000 2000
C
0 1000
t
a) ori dadebiTi ricxvis jami . . . . . . . . . . . TiToeul Sesakrebze;
’
b) ori uaryofiTi ricxvis jami . . . . . . . . . . . TiToeul Sesakrebze.
n
-3 ? +3 ?
o
a) -2 +2
b)
D
ra cvlileba ganicada wylis donem sabolood?
y
5 qvemoT mocemuli naxatebis mixedviT, ra SegiZlia Tqva temperaturis
p
cvlilebaze?
o
5 5 5 5 20 20 20 20
5
0 0 0 0 15 15 15 15
C
5 5 5 5 10 10 10 10 10
t
10 10 10 10 5 5 5 5
15
15 15 15 15
’
0 0 0 0
20 20 20 20 10 5 5 5 5
n
25 25 25 25 10 10 10 10
nax.2
o
nax.1 nax.3 nax.4
6 gamoTvale:
D
a) (+ 2)+(+ 4); b) (+1)+(+3); g) (-5)+(-1);
d) (- 2)+(- 2); e) 0 + (-5); v) (-7)+0;
z) 0 + (+ 4); T) (+6)+(+ 4); i) (-7)+(-5).
C
+102+(+235) -48+(-95) -145-255
t
+335+(+425) -65+(-65) -337-663
’
8 gamoTvale a+b jami cxrilis monacemebis mixedviT:
n
y
a +54 -97 +1230 -3247
o
b +1546 -65403 +2580 -1753
p
9 gamoTvale jami:
D
a) -12 + (-25) + (- 18); b) - 200 - 25 - 18; g) -3 000 000-2 500 - 108 000.
o
10 mocemulia a = - 56 da b = - 67 ricxvebi. gamoTvale:
a) a+b; b) - (a + b); g) (- a) + (- b) gamosaxulebis mniSvneloba.
C
11 gamoTvale:
a) 0-sa da -10-s Soris moTavsebuli yvela mTeli ricxvis jami;
b) 0-sa da 9-s Soris moTavsebuli yvela mTeli ricxvis jami;
t
g) yvela im 10 saxis wiladis jami, romelic b- 2 l -sa da b- 5 l -s Sorisaa
n 1 1
’
moTavsebuli.
12 romelia meti:
n
a) -19 + (- 11) Tu - 40? b) -10+(- 35) Tu - 42? g) -1 000 + (- 21) Tu - 2 000?
d) -19 Tu - 40 + (- 5)? e) +19+(+11) Tu - 30? v) +20+ (+ 80) Tu -100?
o
13 Seadare qvemoT mocemuli gamosaxulebebis mniSvnelobebi:
a) -25+(-11) da - (25+11); b) - 38+(-22) da - (38+32); g) -(-12-21) da 12+21;
d) -100+(-5) da - (100+5); e) - 65+(-31) da - (65+30); v)-(20+80) da -20+(- 80).
D
14 Seasrule Sekreba (zepirad):
y
a) 16+(-14) b) 9+(-12) g) -3+(-85)
p
-8+(-25) -2+(-5) -7,8+(-5,6)
0+(-11) -10+7 -8+6
o
9+9 -8+5 -5 +(-5)
-9-10 15+(-16) -10,25+14,8.
C
15 gamoTvale ricxviTi wrfis daxmarebiT:
t
a) (+ 2)+(+ 4); b) (+1)+(+3); g) (-5)+(-1);
’
d) (- 2)+(- 2); e) 0 + (-5); v) (-7)+0;
z) 0 + (+ 4); T) (+6)+(- 4); i) (-7)+(-5).
n
16 sakoordinato wrfis gamoyenebiT gamoTvale jami:
o
15 + 8 + 6 + 4 +3 + (+5) +8 + 0
- 3 + (-4) -5 + (-10) - 5 - 3 -2 - 8
D
17 ra ricxvs unda miumato (-100), rom 100 miiRo?
C
19 gamoTvale ricxviTi wrfis im monakveTis sigrZe, romlis bolo wer
t
tilebis koordinatebia: a) 0 da 6; b) -8 da 0.
’
20 gadaixaze da Seavse carieli ujrebi:
n
y
a 1 2 -4 -1,8 -2 -3,9 -2,5 0,5
o
b -3 12 -6 2,8 -8,2 4 11 1,5
D p
a+b
o
21 gamoTvale (-5)-sa da +5-s Soris moTavsebuli yvela mTeli ricxvis jami.
C
23 A da B ricxviT wrfeze mdebare wertilebia. gamoTvale AB monakveTis Sua
wertilis koordinati, Tu A da B wertilebis koordinatebia -3 da 7.
t
24 cxrilSi mocemulia sawarmos xarjTaRricxva 2019 wlis I kvartalSi.
’
Tve Semosavali gasavali
1500 lari 800 lari
n
ianvari
Tebervali 1300 lari 1300 lari
marti 950 lari 1000 lari
o
gamoTvale sawarmos a) yovelTviuri mogeba; b) kvartaluri mogeba.
D
a) -(-12)+118; b) -(-12+(-118)); g) -(-(45+35)); d) -(-12)+(-(-118)).
y
26 Ramis 12 saaTze haeris temperatura t º iyo. sami saaTis Semdeg tempera
p
tura (-4º)-iT Seicvala, xolo momdevno sam saaTSi – (-3º)‑iT. ra tempera
o
tura iqneba dilis 6 saaTze?
C
27 daasabuTe Semdegi gamonaTqvamebis marTebuloba:
a) e
rTnairniSniani ricxvebis jamis moduli am ricxvebis modulebis jamis
t
tolia;
’
b)
sxvadasxvaniSniani ricxvebis jamis moduli am ricxvebis modulebis
jamze naklebia;
n
g) nebismieri a da b ricxvebisTvis sruldeba utoloba: |a+b|≤|a|+|b|.
o
28 garkveuli gzis gavlas avtomobilma 3,6 saaTi moandoma. ramden wuTs
moandomebs avtomobili samjer naklebi gzis gavlas, Tu is orjer meti
D
siCqariT imoZravebs?
29 ABC gaSlili kuTxis B wverodan gavlebulia BK sxivi. ∠KBCK=62º. gamo
Tvale ABK kuTxis gradusuli zoma.
C
mizani 1. viswavloT ricxvebis gamokleba;
t
2. SevZloT monakveTis sigrZis gamoTvla misi bolo
’
wertilebis koordinatebis saSualebiT.
n
y
haeris temperatura dilis 8 saaTze m gradusi iyo, xolo saRamos 8 saaTam
o
de n gradusiT daiklo. rogor gamovTvaloT, ramdeni gradusi iyo haeris tem
p
peratura saRamos 8 saaTze?
D
cxadia, rom saRamos 8 saaTze temperatura m - n gradusis toli iqneba.
meore mxriv, n gradusiT temperaturis dakleba igivea, rac misi - n gra
o
dusiT cvlileba. amitom saRamos 8 saaTze temperatura m + ( -n ) gradusi iqne
ba. miviReT toloba:
m - n = m+( -n ).
C
SevniSnoT, rom miRebuli toloba marTebulia m-isa da n-is rogorc dadeb
iTi, ise uaryofiTi mniSvnelobebisaTvis.
miRebuli tolobidan vaskvniT, rom gamoklebis moqmedeba SegviZlia Sekre
t
bis moqmedebiT CavanacvloT.
’
gamoklebis Sesasruleblad saWiroa, saklebs davumatoT maklebis
mopirdapire ricxvi.
n
magaliTi 1. SevasruloT gamokleba:
a) (+13) - (+7); b) (-13) - (+7); g) (+13) - (-7); d) (-13) - (-7).
o
amoxsna.
a) (+13) - (+7) = (+13) + (-7) = 6;
b) (-13) - (+7) = (-13) + (-7) =- 20;
D
g) (+13) - (-7) = (+13) + (+7) = +20;
d) (-13) - (-7) =(-13) + (+7) = -6.
p y
amocana 1. gamoviTvaloT im monakveTis sigrZe, romlis boloebia A(-4) da
B(6).
o
amoxsna.
A O B
C
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6
’ t
AB monakveTis sigrZe gviCvenebs, ramdeni erTeuliT unda gada cvlos A
ina
wertilma marjvniv, rom miaRwios B wertils. sxva sityvebiT rom vTqvaT, ram
n
deni unda mivumatoT (-4)-s, rom miviRoT 6. Tu AB monakveTis sigrZes x-iT
o
aRvniSnavT, SegviZlia davweroT: - 4 + x = 6. am tolobidan vRebulobT:
x = 6 - (- 4) , x = 6 + ( + 4) = 10.
pasuxi: AB monakveTis sigrZe 10-erTeulovani monakveTis sigrZisaa.
D
ricxviT wrfeze monakveTis sigrZe rom gamovTvaloT, saWiroa, misi
marjvena bolos koordinats gamovakloT marcxena bolos koordinati.
C
amoxsna. es magaliTi SeiZleba ori xerxiT amoixsnas:
I. ricxvebis TanmimdevrobiT Sekrebis gziT.
t
36 - 42 + 64 - 86 gamosaxuleba warmovadginoT jamis saxiT:
36 - 42 + 64 - 86 = 36 + (- 42) + ( + 64 ) + ( - 86) = - 6 + (+ 64) + (- 86) = 58 + ( - 86 ) = -28.
’
II.
SeiZleba gamoviangariSoT calke dadebiTi Sesak rebebis, calke uaryofi
n
y
Ti Sesakrebebis jamebi da Semdeg miRebuli Sedegebi SevkriboT:
36 + ( - 42 ) + ( + 64) + ( - 86) = (36 + 64) + ((- 42) + (-86)) = 100 + (-128) = 100 - 128 = - 28.
o
swored ase iqcevian finansuri operaciebis Sedegebis dasaTvlelad. ker
p
Zod, calke iTvlian Semosavals, calke – gasavals, bolos ki – maT sxvaobas.
D
o
upasuxe SekiTxvebs:
C
2. rogor gamoTvli ricxviTi wrfis monakveTis sigrZes?
3. WeSmaritia Tu mcdari qvemoT mocemuli gamonaTqvami?
t
a) `ricxvebis gamoklebis dros saklebs unda daematos maklebis Sebrunebu
’
li ricxvi“
b) `ricxvebis gamoklebis dros saklebs unda daematos maklebis mopirda
n
pire ricxvi“
o
savarjiSoebi
1 Seasrule gamokleba:
D
a) 6-2, b) -10-3, g) -8-(-63),
-8-3, -24-(-10), -36-65,
y
-8-(-1), -5-2, -12-63,
p
12-(-5), -7-(-8), -102-(-5),
-32-(-3), -45-20, -(-9)-(-4),
o
22-30-(-20), -26-25, -9-12,
-(-4)-7, 32-(-3), -623-36,
C
-25-(-3), -45-15, -8-2,
11-8, -4-(-40), -29-9,
t
-9-(-5), 8-(-8), -6-(-5),
’
5 1; 5 b- 2 1 l 12 3
11 25 - 15 5 .
- 8
21 - 2 7 - 5 18 - 6 ;
2 gamoTvale:
3 3
o n
D
a) (− 4 )-isa da (−2 )-is sxvaoba;
7 11
2 9
b) (−10 )-isa da (+6 )-is sxvaoba.
15 25
C
a 3 -5 2,5 0 -0,5 2 -7
t
b -2 5 7,8 -10 -1,3 -6 7
’
a-b
n
y
b-a
o
p
Sevsebuli cxrilis mixedviT upasuxe SekiTxvebs:
D
a) ra saerTo aqvs da riT gansxvavdeba a-b da b-a sxvaobebis ricxviTi
o
mniSvnelobebi?
b) SeiZleba Tu ara iTqvas, rom yoveli a da b ricxvebisaTvis adgili aqvs
tolobas: b-a=-(a-b)?
C
4 rogor Seicvleba ori ricxvis sxvaoba, Tu:
a) saklebs daemateba (-6)?
b) saklebs gamoakldeba (-3)?
t
g) maklebs daemateba (-8)?
d) maklebs gamoakldeba (-10)?
’
5 sakoordinato wrfeze ipove manZili A da B wertilebs Soris:
n
a) A(-5) da B(3); b) A(-5) da B(-7); g) A(11) da B(-1).
6 gamoTvale:
o
a) -18+83-45+90-27-83; b) 3,15-4,15-6,76+(-3,24)+6,48-(-0,52);
D
g) -12+(-8)-(-14)+2,56-(-3,44); d) 14,5-18-2-6+9+(-2)+4,5;
y
2 4 1 4 1
e) -(-100) +(-4 )-(-9 )-(-16); v) + 3 − 4,3 − 0,5 + 4,3 + − 8;
3 9 2 5 5
p
2 5 2 9 5 5 7 2
z) 0,5− − + 0,6 − 0,5 + ; T) 4 14 − 12 − (− 314 ) − 3 12 + 1 5;
o
3 6 5
1 1 5 1 1 1 2 1 1 3
i) 3 + 3 − 5 − 4 − 1 ; k) −3 − 2 − 5 + 2 +1 + 2,4 + 3,5.
2 6 9 3 9 2 5 2 15 5
C
7 romel or momdevno mTel ricxvs Sorisaa moTavsebuli ricxvi:
t
1
’
1
- 5 18 ? -12,3? -
2 ? +2,3? -5,6? -0,9?
n
8 a) saklebia 76, maklebi (-20). ipove sxvaoba;
o
b) - 43 Seamcire 25-iT;
g) - 25 gaadide 18-iT.
D
9 sxvaoba ufro metia Tu saklebi, roca:
a) maklebi uaryofiTia?
b) maklebi dadebiTia?
C
b) diliT (-8º)-s da saRamos 3º-s;
t
g) diliT (-8º)-s da saRamos (-3º)-s.
’
11 romelia meti:
n
y
a) -7-8 Tu 12-24? b) 25-25 Tu 2-(-6)?
g) 32-25 Tu 0-14? d) -3-18 Tu -45+(-5).
o
p
12 romelia meti:
D
a) |-5,6+2,9| Tu |-5,6|+|2,9|; b) |-17-4,5| Tu |-17|+|3,5|;
g) |-16+7,4| Tu |-16|+|7,4|; d) |0,16-1,5| Tu |0,16|+|1,5|
o
13 gamoTvale monakveTis sigrZe, Tu misi boloebis koordinatebia:
a) 7 da 9; b) -5 da 6; g) -2,5 da -3; d) -4,7 da 0.
C
14 amoxseni gantoleba:
a) x + 27=15; b) x -13=-26; g) 2,5x - 7,5 =-5;
t
d) -3,4 + 2x =-1,2; e) -8+x=0; v) x+(-3,8)= -5;
z) x+(-3,4)= -15; T) -1+x =-11,1; 18-(32+x)=13;
’
i)
k) 7,8 - (x- 4,2)=36; l) 7,8+(x-18)=31; m) 2x+(x-2)= -18.
n
a) meti iyos saklebze? b) meti iyos maklebze?
o
g) naklebi iyos saklebze? d) naklebi iyos maklebze?
D
17 `*“ Secvale `+“ an `-“ niSniT ise, rom swori toloba miiRo:
y
a) - 3,7 * (- 6,3) -11,4= - 8,8; b) -(- 20,5)- (+5,4)*7,6=22,7.
p
18 ipove:
o
a) -100-dan 100-mde (CaTvliT) yvela mTeli ricxvis jami;
b) -399-dan 401-mde (CaTvliT) yvela mTeli ricxvis jami.
C
19 3 sm sigrZis erTeulis mqone ricxviT wrfeze mdebare AB monakveTis sig
t
rZe 7,2 sm-ia. A wertilis koordinatia 1,2. gamoTvale B wertilis koor
’
dinati (ganixile ori SemTxveva).
n
20 ricxvTa RerZze mocemulia dadebiTi koordinatebis mqone A, B da C wer
o
tilebi. A wertilis koordinati 3-jer metia B wertilis koor dinatze
da 4-jer meti C wertilis koordinatze. ramdenjer metia AC monakveTis
sigrZe BC monakveTis sigrZeze?
C
A B O C D
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6
t
a) ra koordinatebi eqneba gadatanis Semdeg A, B, C, D wertilebs?
’
b)
aris Tu ara wrfeze moniSnuli wertili, romelsac koordinatis mo
n
y
duli Seumcirda?
g) ipove koordinati, romlis moduli gadataniT ar Seicvala.
o
p
22 Seasrule gamravleba:
D
a) 2,15 × 0,3; b) 3,5 × 2,1; g) 4,4 × 1,5; d) 1,9 × 1,1;
o
e) 7,7 × 10,1; v) 0,175 × 1,01; z) 0,15 × 0,15; T) 8 × 0,125.
23 Seasrule gayofa:
a) 1,2 : 0,4; b) 3,6 : 1,8; g) 4,41 : 0,9 ; d) 5,5 : 0,11;
C
e) 4,83 : 0,3; v) 25,6 : 0,16; z) 3,24 : 7,2; T) 0,01 : 0,1.
t
a) 3 m qsovili? b) 2,8 m qsovili?
’
25 erTi kilogrami kanfeti 4,4 lari Rirs. ra eRireba 2,5 kg kanfeti?
n
26 kateri erT saaTSi 20,4 kilometrs gadis. ramden kilometrs gaivlis ka
teri:
a) 3 sT-Si? b) 4,5 sT-Si? g) 20 wT-Si?
o
27 giam vakis parkis centridan kus tbaze asvlas
0,75 saaTi moandoma. ra manZilia parkis cen
D
tridan tbamde, Tu gia 2,4 km/sT siCqariT
y
moZraobda?
p
28 marTkuTxedis sigrZea 1,25 sm, sigane – 1,2 sm.
gamoTvale marTkuTxedis:
o
a) perimetri; b) farTobi.
C
29 erTi litri mzesumziras zeTis masa 0,92 kilogramia. ra masis iqneba 0,75
litri zeTi?
’ t
30 cxenis gamosakvebad erTi kviris ganmavloba
Si 2,8 kg qeri da 63,7 kg Tiva daixarja. saSua
n
lod ramdeni kilogrami qeri da Tiva ixarjebo
o
da yoveldRiurad?
46
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
1.9 ricxvebis gamravleba da gayofa
C
mizani SevZloT dadebiTi da uaryofiTi ricxvebis gamravleba
t
da gayofa, maTi gamoyeneba gamoTvlebSi.
n ’
y
amocana 1. mdinareSi wylis done yovel erT saaTSi m santimetriT icvle
o
ba. rogor icvleba wylis done mdinareSi mocemuli momentidan t saaTis gan
p
mavlobaSi?
D
amoxsna. Tu erT saaTSi wylis done m sm-iT icvleba, maSin t saaTis gan
mavlobaSi wylis done t × m sm-iT Seicvleba. ganvixiloT ramdenime kerZo Sem
o
Txveva:
a) m
=3, t=4. am SemTxvevaSi wylis done yovel saaTSi 3 santimetriT imatebs.
4 saaTis Semdeg wylis done 4×3 = 12 santimetriT moimatebs.
C
b) m
= - 3, t = 4. am SemTxvevaSi wylis done yovel saaTSi 3 santimetriT iklebs.
4 saaTis Semdeg wylis done 4×3 = 12 sm-iT moiklebs, anu wylis donis
cvlileba iqneba (-12) santimetri. miviReT, rom 4×(- 3) = - 12.
t
g) m
= 3, t = -4. am SemTxvevaSi unda gamovTvaloT wylis donis cvlileba 4
’
saaTis ganmavlobaSi drois mocemul momentamde. Tu wylis done yovel
saaTSi 3 santimetriT matulobda, 4 saaTis win wylis done 4 × 3 = 12 san
timetriT naklebi iqneboda. miviReT, rom - 4 × 3 = - 12.
n
d) m = - 3, t = -4. am SemTxvevaSi unda gamovTvaloT wylis donis cvlileba 4
saaTis ganmavlobaSi drois mocemul momentamde. Tu yovel saaTSi wylis
done 3 santimetriT iklebda, 4 saaTis win wylis done 4 × 3 = 12 santi
o
metriT meti iqneboda. miviReT, rom (-4 ) × (-3) = 12.
ganxiluli SemTxvevebi warmovadginoT cxrilis saxiT:
mdinareSi wylis donis cvlileba
D
m (sm-Si) t (sT-Si)
sityvierad ricxvebiT
y
3 4 moimata 12 sm-iT 3× 4 = 12
p
- 3 4 daiklo 12 sm-iT (-3) × 4 = - 12
o
3 - 4 iyo 12 sm-iT naklebi 3 × (- 4) = - 12
- 3 - 4 iyo 12 sm-iT meti (- 3) × (- 4) = 12
C
miRebuli Sedegebidan vaskvniT:
’ t
1. ori sxvadasxvaniSniani ricxvis gamravlebiT miiReba uaryofiTi ricxvi,
n
romlis moduli TanamamravlTa modulebis namravlis tolia.
o
moduli TanamamravlTa modulebis namravlis tolia.
C
amoxsna.
b) b- 1 2 l # ]- 6g = 9 .
1
a) (- 5) × 0,6 = - (5 × 0,6) = -3;
t
magaliTi 2. gamovTvaloT namravli:
a) 1,2 × (- 0,5) × (-1) × (-10) ; b) 4 × 5 × 9 × (-2) × (-1).
’
amoxsna.
n
y
a) 1,2 × (- 0,5) × (-1) × (-10) = - 6 (uaryofiTi Tanamamravlebis raodenoba kentia);
b) 4 × 5 × 9 × (-2) × (-1) = 360 (uaryofiTi Tanamamravlebis raodenoba luwia).
o
p
ricxvebis gayofis wesi gamravlebis wesis analogiuria. ganayofis niSani
D
zustad iseve dgindeba, rogorc gamravlebisas. kerZod:
o
ricxvis ricxvze gayofis dros gasayofis moduli unda gavyoT
gamyofis modulze. miRebuli ganayofi:
a) dadebiTia, Tu gasayofi da gamyofi erTnairniSniania.
C
b) uaryofiTia, Tu gasayofi da gamyofi sxvadasxvaniSniania.
t
amoxsna.
(- 15) : 3 = -5; -300 : (-10) = 30; 5,2 : (- 4) = - 1,3; 0 : (-8) = 0.
’
upasuxe SekiTxvebs:
n
1. dadebiTia Tu uaryofiTi ricxvis Tavis Tavze namravli? ganayofi?
2. dadebiTia Tu uaryofiTi mopirdapire ricxvebis namravli? ganayofi?
o
3. dadebiTia Tu uaryofiTi sami uaryofiTi ricxvis namravli?
4. Tu sami ricxvis namravli uaryofiTia, maSin maT Soris ramdeni Tanamam
D
ravli SeiZleba iyos dadebiTi?
y
5. Tu oTxi ricxvis namravli dadebiTia, maSin maT Soris ramdeni Tanamam
ravli SeiZleba iyos uaryofiTi?
p
6. Tu oTxi ricxvis namravli uaryofiTia, maSin maT Soris ramdeni Tana
o
mamravli SeiZleba iyos dadebiTi?
C
savarjiSoebi
t
1 ricxviTi gamoTvlebis gareSe Seadare nuls namravli:
’
a) (-9)×8; b) (- 4) × (-95);
g) 3×(- 25)×(- 58); d) 102 × (-8) × (-1) × (-100);
n
e) 121:(-1,1); v) - 0,025:(- 0,4).
daimaxsovre!
o
2 gansazRvre a-s niSani, Tu: 1. nebismieri a–sTvis
a) a×(- 9) = 54; a×0=0;
D
b) -a×12 = 1,5; 2. a×(-1)=a:(-1)=-a;
g) a× (- 14)×(- 8) = 48,5.
3. Tu a≠0, 0:a=0.
C
a) - 4 × 500, × (-5),
b) -5,4 × 12,5,
g) -6 d) - 0,025 × (-8),
- 40 × (-15), -2,04 × 5000, -5,4 × 5, 0,025 × (- 8),
t
- 2,8 × 0,05, -1,402 × (-15), -18 × (-0,2), - 0,025 × 85,
’
- 0,4 × (-3,8), - 0,4 × (-2,28), 18 × (-0,2), 0,025 × 85,
-12 × 50,01, - 2,8 × 12,25, - 0,05 × (-100), - 0,25 × (-85),
n
y
12 × (-50,01); - 2,8 × (-12,25); - 0,004 × (- 600); -18 × (-0,25).
o
4 Seasrule gayofa:
p
a) 0,035 :0,7, b) -0,035 :0,7, g) 0,035 : (-0,7), d) -0,035 :(-0,7),
D
100 : (- 0,25), -100 : 0,25, -100 : (-0,25), 0,1 :(-0,25) : (-1),
o
18 : (-2,4), -18 : (-2,4), -18 : 2,4, 20 : (-1) : (-20),
-20 : (-0,2), -3,6 : (-9), - 40,05 : (-0,09), 3,24 : (-18):(-9),
- b-
4 l b 7 l;
3 24 : b -1 48 l; -16: b - 4 l;
5 29 21
5 : - 10 5
- 5, 061: 25 : (- 1).
C
5 amoxseni gantoleba:
a) 50 : x = -5;, b) x : (-3) =1,2, g) - 72 × x =144, d) -90 × x = -10,
t
x : 7= -7, x: ]- 18g =- 18 , - 53 # x =- 22 , x # b- 4 l = 0, 06 ,
5 44 3
’
1
x : 2=-9; x:(-7)=0,23; -15,6 × x=-39; - 6 2 # x =- 13 .
n
6 romelia meti:
a) -12 × 4 Tu -12 × (- 4)? b) -12 × 4 Tu 12 × (- 4)?
g) -6 × (-9) Tu - 45 × (40)? d) 100 × 4 Tu -6 × (-100)?
o
e) 100 : (-25) Tu 0? v) 11 Tu - 63 : (-7)?
D
5: b- 2 l = 10 ;
1
40 : (- 0,8)= - 0,5; -24 × 0,6=-84;
y
2
16: (- 7) = 2 7 ; -0,25 × (-8)=-2; (- 90) : (- 18) = - 5.
p
8 Seasrule moqmedebebi:
o
a) (14,5-25,15) × 4; d) 14,5-(-25,15) × 4; z) 14,5-(-25,15 × 4);
b) -0,8 × 11,7-9 × 2; e) - 0,8 × (11,7-9 × 2); T) (-0,8 × 11,7-9) × 2;
C
g) 20 : (-10+1,2 × 0,5); v) (20 : (-10)+1,2) × 0,5; i) 20 : (-10)+1,2 × 0,5.
t
9 gadaixaze da Seavse cxrili.
’
a -1 -2 6 -6 2 -4 -8
n
b 2 -5 3 1,5 1 9 7
a × b
o
a : b
-a × b
D
-a × (-b)
-a : (-b)
C
11 haeris temperaturis yoveli 1º-iT momatebisas TermometrSi vercxlis
t
wylis done 3 mm-iT maRla iwevs. rogor Seicvleba vercxliswylis svetis
’
simaRle, Tu haeris temperatura Seicvleba: a) +12º-iT? b) (-15º)-iT?
n
y
12 3-dan 6 ianvris CaTvliT temperatura yovel
dRiurad 2º-iT mcirdeboda.
o
ramdeni gradusiT Seicvala temperatura am dReebis ganmavlobaSi?
D p
13 ricxvi (-36) warmoadgine:
o
a) ori ricxvis sxvaobis saxiT;
b) ori ricxvis jamis saxiT;
g) ori ricxvis namravlis saxiT;
d) ori ricxvis ganayofis saxiT.
C
14 gamoTvale wiladis mniSvneloba:
b 1 - 3 l # ]- 5g
t
5, 4 # (- 1, 9)
a) ; b) 2 4 .
- 5, 7 # 0, 9 0, 5
’
15 Seasrule moqmedebebi da gaakeTe daskvna:
a) 25 × 1; 25 × (-1); -25 × 1; -25 × (-1); 56
× 0;
n
b) 40:1; 40:(-1); -40:1; -40:(-1); 0×(-1000).
o
biT t saaTis ganmavlobaSi a sm-iT icvleba.
a) ra iqneba wylis donis cvlileba 5 saaTis Semdeg, Tu a = -3?
b) ra iqneboda wylis donis cvlileba 3 saaTis win, Tu a =7?
D
17 amoxseni gantoleba:
y
a) 5 # b- 3 l = x: b- 7 l ; b) - 1 2 # x = 11 2 : b- 2 2 l ;
p
6 14 15 5 3 9
o
x - 2, 3 - 2, 8 35
- 5, 8 = - 4, 6 - 4, 2 = x
g) ; d) .
C
18 cnobilia, rom ori ricxvis sxvaobisa da 6-is namravli:
a) dadebiTi ricxvia; b) uaryofiTi ricxvia.
t
romelia meti saklebi Tu maklebi?
’
19 ori ricxvis sxvaobis -20-ze namravli:
n
a) uaryofiTi ricxvia; b) dadebiTi ricxvia.
o
romelia meti saklebi Tu maklebi?
D
saklebi da maklebi.
C
gadaixaze da Seavse cxrilis Tavisufali ujrebi:
temperaturis cvlileba n sT-Si
t
tº n sT
’
Sedegis gamoTvla aRwera
2 3
n
y
3 12º-iT naklebi iyo
o
-4×(-2) = 8
p
1 4ºC-iT dabalia
D
o
22 nika da TamTa erTdroulad gamovidnen erTi da imave adgilidan da sa
winaaRmdego mimarTulebiT gaemarTnen. ra manZili iqneba maT Soris 1,5
saaTis Semdeg, Tu nika 5,2 km/sT siCqariT, xolo TamTa 3,4 km/sT siCqa
riT moZraobs?
C
23 duta da gigi erTdroulad gamovidnen saxlidan da erTi da imave mimar
TulebiT gaemarTnen. ra manZili iqneba maT Soris 2 saaTis Semdeg, Tu
t
duta 4,5 km/sT siCqariT, xolo gigi 3,5 km/sT siCqariT moZraobs?
’
24 rodesac turistma 4,2 kilometri gaiara, Suagzamde misasvlelad gav
lilze 2-jer meti gza darCa gasavleli. ramden kilometrs Seadgens mTe
n
li gzis sigrZe?
25
o
ori sxvadasxva punqtidan erTmaneTis
Sesaxvedrad velosipedisti da moto
ciklisti gamovidnen. velosi pedistis
siCqare iyo 16,5 km/sT, motociklistisa
D
ki – masze 4-jer meti. ra manZilia pun
y
qtebs Soris, Tu velosipedisti da moto
ciklisti erTmaneTs gamosvlidan 2 saaTi
p
sa da 20 wuTis Semdeg Sexvdnen?
o
26 gadaixaze figura ujrian furcelze da Seasrule paraleluri gadatana
mocemuli isris Sesabamisad.
t C
n ’
o
27 moiZie informacia kavkasionis mwvervalebis
Sesaxeb, Seadgine maTi simaRleebis cxrili
D
da daurTe Sesabamisi fotoebi, aage Sesa
bamisi diagrama.
svaneTi
C
mizani 1. gamovTvaloT oTxive ariTmetikuli moqmedebis Semcveli
t
ricxviTi gamosaxulebis mniSvneloba;
’
2. gamoviyenoT ariTmetikul moqmedebaTa Tvisebebi
gamoTvlebis gasamartiveblad.
n
o y
Tu ricxviTi gamosaxuleba Seicavs erTze met ariTmetikul moqmedebas,
p
saWiroa davicvaT moqmedebaTa Sesrulebis Tanmimdevrobis Semdegi wesebi:
D
I. Tu gamosaxuleba Seicavs mxolod Sekreba-gamoklebis an mxolod gam
o
ravleba-gayofis moqmedebebs, maSin moqmedebebi Sesruldeba Tanmim
devrobiT, marcxnidan marjvniv.
II. ufrCxilebo gamosaxulebaSi jer sruldeba gamravleba-gayofis, xolo
Semdeg Sekreba-gamoklebis moqmedebebi.
C
III. frCxilebis Semcvel gamosaxulebaSi jer sruldeba frCxilebSi moce
muli moqmedebebi.
magaliTi 1. 2,5×(3,2+0,8)-12,86:2=?
t
amoxsna. 1) SevasruloT frCxilebSi mocemuli moqmedeba: 3,2 + 0,8 = 4
2) SevasruloT gamravleba: 2,5×4=10;
’
3) SevasruloT gayofa: 12,86:2=6,43;
4) SevasruloT gamokleba: 10-6,43=3,57.
n
pasuxi: 3,57.
o
gadanacvlebadobis Tviseba:
1. SesakrebTa gadanacvlebiT jami ar icvleba: a + b = b + a
2. TanamamravlTa gadanacvlebiT namr
avli ar icvleba: a × b = b × a
D
ganrigebadobis Tviseba:
y
jamis ricxvze namravli TiTo eu
li
Sesakrebis am ricxv
ze nam
ravlTa jamis
tolia: (a + b) × c= a × c + b× c
p
ricxvis nulze namravli nulis tolia: a × 0 = 0
o
Tu gamosaTvlel ricxviT gamsaxulebaSi Sedis ricxviTi gamosaxulebis
C
rogorc wiladis, ise aTwiladis saxiT Cawerili gamoTvlisas mniSvnelovania
ricxvebi, maSin sasurvelia, gamosaxulebaSi Sema
t
swori strategiis SemuSaveba:
vali yvela ricxvi an aTwiladis, an wiladis sa
’
rac ufro racionalur
xiT CavweroT. xerxs airCev, miT ufro met
n
dros dazogav!
magaliTi 2.
b) b1 1 - 0, 5 l # 2 - 0, 1 = ?
a) b 3 + 0, 5 l # b0, 7 - 1 1 l = ?
o
4 5 3 7
amoxsna. a) 1) CavweroT 4 da 1 5 aTwiladis saxiT: 34 = 0, 75 ; 1 15 = 1, 2 .
3 1
D
2) SevasruloT moqmedebebi aTwiladebze:
(0,75+0,5) × (0,7-1,2) = 1,25 × (-0,5) = - 0,625
pasuxi: -0,625.
t C
2) SevasruloT moqmedebebi wiladebze:
’
b1 1 - 1 l # 2 - 1 = 5 # 2 - 1 = 5 - 1 = 29 .
3 2 7 10 6 7 10 21 10 210
n
y
29 .
pasuxi: 210
o
p
zogjer, gamoTvlebis gamartivebis mizniT, mizanSewonilia moqmedebaTa Tan
D
mimdevrobis Secvla.
magaliTi 3. a) b 14 + 0, 125 l # ^7, 46 + 0, 54h = ?
o
amoxsna.
1) umjobesia, jer SevasruloT meore frCxilebSi mocemuli moqmedeba:
7,46 + 0,54 = 8;
C
2) pirvel frCxilebSi mocemuli Sesakrebebi cal-calke gavamravloT 8‑ze:
1 #
4 8 = 2 ; 0,125×8=1
t
3) miRebuli namravlebi SevkriboT: 2+1=3.
’
pasuxi: 3.
o n
am magaliTis pirdapiri gziT gamoTvlas bevri dro sWirdeba. magram Tu
SevniSnavT, rom meore frCxilSi moTavsebuli gamosaxuleba 0-is tolia, gamoT
vlebis gareSe viRebT pasuxs.
pasuxi: 0.
D
(0, 25 - 0, 75) # 7 + 2 # 7
magaliTi 4. =?
y
14 # 0, 9 - 21 # 0, 4
p
amoxsna. mocemuli ricxviTi gamosaxuleba wiladis saxiTaa Cawerili. misi
mniSvnelobis gamosaTvlelad calke viTvliT mricxvels, calke – mniSvnels da
o
bolos vasrulebT wiladis xaziT aRniSnul gayofis moqmedebas:
(0,25-0,75)×7+2×7=(-0,5)×7+14=-3,5+14=10,5
C
14×0,9-21×0,4=12,6-8,4=4,2
10,5:4,2=105:42=2,5
t
am magaliTis ufro racionaluri gziT gamosaTvlelad SevniSnoT, rom
’
mricxvelidan da mniSvnelidan SegviZlia saerTo mamravlis, 7-is, frCxilebis
gareT gatana da Sekveca:
n
^0, 25 - 0, 75h # 7 + 2 # 7 7 # (0, 25 - 0, 75 + 2) 1, 5 5
o
14 # 0, 9 - 21 # 0, 4 = 7 # (2 # 0, 9 - 3 # 0, 4 ) = 0, 6 = 2 = 2 , 5
pasuxi: 2,5.
C
1. romel moqmedebas Caatareb pirvelad im ufrCxilebo ricxviTi gamosaxu
lebis gamosaTvlelad, romelic mxolod gamravlebisa da gayofis moqmede
t
bebs Seicavs?
’
2. romel moqmedebas Caatareb pirvelad im ufrCxilebo ricxviTi gamosaxu
n
y
lebis gamosaTvlelad, romelic mxolod Sekrebisa da gamravlebis moqmede
bebs Seicavs?
o
3. SeiZleba Tu ara, rom teqstis 1-l magaliTSi SevasruloT jer gayofis
p
moqmedeba, Semdeg ki danarCeni moqmedebebi?
D
4. miviRebdiT Tu ara teqstis me-2 magaliTis a)-Si imave pasuxs, Tu ricxviT
o
gamosaxulebaSi Semaval aTwiladebs CavwerdiT wiladis saxiT?
5. ratom vamjobineT teqstis me-2 magaliTis b)-Si aTwiladebis Cawera wila
dis saxiT?
6. ariTmetikul moqmedebaTa ra Tvisebebi gamoviyeneT teqstis me-3 magali
C
Tis a)-Si ricxviTi gamosaxulebis mniSvnelobis gamosaTvlelad?
savarjiSoebi
’ t
1 gamoTvale ricxviTi gamosaxulebis mniSvneloba (zepirad):
1 2# 1;
n
a) 2,5 +1,6:2; b) 2 # 4 # 0, 5 ; g) 1,7+0,3-2; d) 9 3: 3
e) 6 # b 4 - 4 5 l; v) 12+8×(-0,25); z) 10 - (7,5 - 8); T) 1 # 2 - 1;
6 2
i) b1, 5 - 1 2 l # 28, 35 ; k)
o
1 1
32, 7 # 2 - 32, 7: 2 ; l) 7,7×9,8-9,8×7,7;
m) 8 # b 8 - 4 l ; n) 1,2×7-12×0,7; o) ^3, 36 - 2, 567h # b 4 - 0, 25 l .
1 1 1
D
2 gamoTvale ricxviTi gamosaxulebis mniSvneloba:
y
a) 2 + 0, 125 + 0, 2 ; b) (45,5-44,3):0,2; g) b 2 1 + 0, 75 l # 4 ;
3 2 13
p
d) b1 + 2 l: + 8, 4 # ; e) b18, 4 # 0, 1 + 12, 3 # l # 10 + 0, 006 # 100 ;
5 1 1 1 1
9 3 9 4 3
o
3#
2.5 # 1, 8 b2 1 + 3 l # 4
4 ; z) 2 4 11 ; T) 2 1 - b 1 + 0, 5 + 0, 25 l: b 2 + 5 l ;
C
v)
b 45 - 44 l: 1
9 1 3 4 3 3 12
0, 75 # 4, 5 # 5
2 10 5
t
i) 32: b^7, 5 - 6, 2h #
5 1l 7, 23 # 2, 1 - 2, 1 # 1, 23
13 + 31: 2 ;
’
k) ;
4, 2 - 1, 6 # 2 , 1
b9 1 + 48, 75 l # 5
n
3 4 29 ;
l) (2,37+3,03) : 0,9 - 12 : 2,1; m)
5
b13, 3 - 11 l: 1, 8
1
o
2
D
p) b5, 853 # 3, 257 - 13 : 27 lb l
5 15 1
6 23 1, 2 - 1 5 ;
J) ^1, 125 # 8 - 0, 8 # 11, 25 h: b12 l
32
33 : 0, 45 - 11, 3 .
C
3 saxatavi rveuli 0,6 lari Rirs, xolo feradi fanqrebis nakrebi 1,4
’ t
lari. ra Tanxa gadaixada ekam or saxatav rveulsa da fanqrebis sam nak
rebSi?
n
y
4 marTkuTxedis formis nakveTis farTobia 1 200 kv.m.
o
meore aseTive formis nakveTis sigrZe am nakveTis sig
p
rZeze 2,5‑jer meti, xolo sigane am nakveTis siganeze
D
2
1 3 ‑jer naklebia. ra farTobi aqvs meore nakveTs?
o
5 erT qvevrSi 2 3 tona Rvinoa, meoreSi – masze 1,3-jer
5
naklebi. ramdeni tona Rvinoa orive qvevrSi erTad?
C
6 Casvi saWiro cifrebi `?“ simbolos nacvlad:
t
4?, 67 ? 2, 74?1
a) − b)
8, 7 ?9 +8,??35
’
36,?89 3,532?
??, 2998
7 Seadgine amocana ricxviTi gamosaxulebis mixedviT:
n
a) 2 # 1, 5 + 4 # 1 ; b) 3, 6: 2 # 1 4 ; g) 2,4+2,4:2.
2 5
o
8 354*5 * ricxvis CanawerSi `*“-ebis nacvlad Casvi cifrebi ise, rom miiRo
9-is jeradi: a) umciresi; b) udidesi ricxvi.
D y
miiRo swori toloba.
p
10 warmoadgine Tanrigobriv SesakrebTa jamis saxiT:
a) 243243; b) 12,12; g) 0,1010; d) 3,0107.
o
11 daamrgvale measedamde:
C
a) 0,3424; b) 2,126; g) 0,6052; d) 19,0987.
t
12 daalage zrdis mixedviT ricxvebi: 0,21; 1,01; - 3,5; - 0,7.
’
13 gamoTvale x2 da y2 gamosaxulebaTa mniSvnelobebi da daadgine romelia
n
meti, Tu:
o
a) x=0,5, y=1,2; b) x=2,1, y=-3; g) x=-4; y=-5.
D
aba, scade!
m naturaluri ricxvis 4-ze gayofiT miiReba naSTi 3. daadgine
m wiladis aTwiladi Canaweris a) meaTedebis b) measedebis cifri.
4
C
1. v
iswavloT gamoTvlebis warmoeba kalkulatoris
mizani daxmarebiT;
t
2. S
evZloT kalkulatoris gamoyeneba gamoTvlebis
’
Sesamowmeblad da ricxviTi eqsperimentebis
Casatareblad.
n
y
kalkulatori gamoTvlebis sawarmoeblad gamoiyeneba. ganvixiloT mcire
o
SesaZleblobebis kalkulatori, romelic farTodaa gavrcelebuli da sruli
p
ad sakmarisia Cveni miznebisaTvis.
D
kalkulatoris ZiriTad nawilebs ekrani da klaviatura warmoadgens.
o
roca kalkulatori gamorTulia, ekranze araferi weria. CarTuli kalku
latoris ekranze iwereba Cven mier akrefili ricxvebi da gamoTvlis Sedegi.
CamovTvaloT klaviSebis daniSnuleba:
C
ON _ CarTva
OFF _ gamorTva
t
M+ _ kalkulatoris mexsierebaSi arsebul
’
ricxvs emateba ekranze Cawerili ricxvi
(Sedegi rCeba mexsierebaSi)
n
M- _ kalkulatoris mexsierebaSi arsebul
ricxvs akldeba ekranze Cawerili
ricxvi (Sedegi rCeba mexsierebaSi)
o
C _ nuldeba ricxvi ekranze da mexsierebaSi
D
kalkulatorze
MR
y
_ ekranze iwereba mexsierebaSi Cawerili ricxvi muSaobisas
unda davicvaT
• _ mTelisa da wiladi nawilebis gamyofi
p
moqmedebaTa
= Tanmimdevrobis
o
_ moqmedebis Sedegis ekranze gamotana
wesebi
garda zemoCamoTvlilisa, klaviaturaze aris cifrebis
C
asakrefi da ariTmetikul moqmedebaTa klaviSebi.
magaliTi 1. gamovTvaloT 2,1+3,7-0,7 ricxviTi gamosaxulebis mniSvneloba.
t
2,1 + 3,7 - 0,7 =
n ’
o
4,2 x 3,5 + 25 =
D
pasuxi: 39,7.
am magaliTSi kalkulators jer gamravleba SevasrulebineT, xolo Semdeg
C
moiTxovs. usasrulo aTwiladis
magaliTi 3. gamovTvaloT 25 - 4,2×3,5. miRebis SemTxvevaSi
t
am SemTxvevaSi moxerxebulia mexsierebis gamoyene pasuxi sasurvel
’
ba. jer SevasruloT gamravleba da Sedegi SevinaxoT Tanrigamde unda
mexsierebaSi, xolo Semdeg avkrifoT 25 da gamovak davamrgvaloT.
n
y
loT Senaxuli namravli:
o
4,2 x 3,5 = M+ 25 - MR =
p
pasuxi: 10,3.
D
kalkulatoriT SegviZlia vawarmooT wiladebze moqmedebebic.
o
3 7 5
magaliTi 4. gamovTvaloT: 4 # 25 : 11 .
daviTvaloT gamosaTvleli wiladis mniSvneli, SevinaxoT mexsierebaSi, Sem
deg daviTvaloT mricxveli da gavyoT damaxsovrebul mniSvnelze:
C
4 x 25 x 5 = M+ miviReT 500
t
3 x 7 x 11 = ÷ MR =
’
ekranze gamoCndeba Sedegi: 0,462
n
pasuxi: 0,462
o
upasuxe SekiTxvebs:
D
2. ra daniSnuleba aqvs cifrebian klaviSebs?
y
3. ra daniSnuleba aqvs M - klaviSs?
4. romeli klaviSiT gamodis ekranze mexsierebaSi Cawerili ricxvi?
p
5. romeli klaviSiT ganuldeba ricxvi ekranze?
o
6. ratomaa saWiro moqmedebaTa Sesrulebis Tanmimdevrobis dacva?
t C
’
savarjiSoebi
n
1 gamoTvale kalkulatoris gamoyenebiT:
o
a) 3,5 + 6,9 + 0,25; b) 6,24 : 4×5,8;
g) 2,8+3,1×4,7; d) 0,28×4,5 : 100;
e) 25,6+7,3 - 2,16; v) 32,8×33,3 :1,11;
D
z) 37,45 - 35,88 - 0,987; T) (5,55 - 2,3)×4,4;
i) 40×(6,5 + 7,3); k) (33,36 - 12,3) : 0,9.
C
g) (12-5,5)×(12+5,5); d) (36,15+5,64)×(5,3-4,5);
e) (15,9-6,81) : (6,2-3,4); v) 11 # 15 ;
t
12 46
’
z) 3 # 13 # 7 ; T) 17 : 5 # 3 .
25 28 26 18 6 20
n
y
3 Seadgine sqema da gamoTvale:
o
a) 13+28-15; b) (3,2-2,3)×4,5; g) 15+(13-9):8;
p
d) (12,17+10,27)×(6,6-1,8); e) 35,25-6,3:0,9.
D
4 Tinikom kalkulatoriT ori ricxvis Sekrebisas erT-erT Sesakrebad
o
1357,32-is nacvlad 1367,42 akrifa. ra umoklesi gziT SeiZleba Tinikos
am Secdomis gamosworeba?
C
5 laSam kalkulatoriT gamoTvlisas bolo moqmedebaSi dauSva Secdoma:
12,35-ze gamravlebis nacvlad man akrifa 1,235-ze gamravleba.
a) ra umoklesi gziT SeiZleba laSas am Secdomis gamosworeba?
t
b) rogor unda moiqces laSa, Tu man 12,35-ze gayofis nacvlad 1,235-ze
’
gayofa Seasrula?
n
vlad akrifa 532,51. ra umo
klesi gziT SeiZleba ekas am Secdo
mis ga
mosworeba?
o
7 ra Secdomaa daSvebuli 2,5+3,5×4,2 gamosaxulebis mniSvnelobis kalkula
toriT gamosaTvlel Semdeg sqemaSi?
D
2,5 + 3,5 x 4,2 =
y
8 ricxviTi gamosaxulebis ra mniSvneloba dai
p
Tvleba kalkulatoriT Sem
degi sqemis mixedviT?
a) 3,2
o
x 1,5 = M+ 0,5 - MR =
b)
7 + 2,4 x 4 = M+ 3,5
t
- MR
C =
’
9 Seamowme kalkulatoriT Semdegi winadade
n
kalkulatoriT
bebis marTebuloba:
SeiZleba ricxviTi
o
a) 119 martivi ricxvia;
eqsperimentebis
b) 2405 jeradia 37-is;
Catareba da
g) 2919-is 23-ze gayofisas miiReba naSTi 21;
D
maTematikuri
d) udidesi oTxniSna ricxvi, romelic 29-ze
hipoTezebis
gayofisas naSTSi gvaZlevs 23‑s, aris 9999.
Semowmeba.
C
waxnagebis raodenoba:
’ t
n
D o
ramdeni wvero, wibo da waxnagi aqvs: a) oTxkuTxa piramidas? b) eqvskuTxa
p y
o
prizmas?
C
12 ra ricxvs unda mivuweroT marjvnidan 36, rom es ricxvi 103-jer gai
zardos?
t
13 n-is ra mniSvnelobebisTvis iyofa 9-ze unaSTod:
’
a) 10n+71? b) 10n+17? g) 10n+35?
n
aba, scade!
o
daxaze kvadrati da dayavi gadamkveTi wrfeebiT 20 tol marTkuTxedad
ise, rom wrfeebis umciresi raodenoba gamoiyeno.
D
kalkulatoris istoriidan
y
kalkulatorebis istoria saTaves daaxloebiT 40
p
saukunis win, Zvel babilonSi iRebs. babilonelebis
mier Seqmnili gamomTvleli xelsawyo – `abaki“, dRemde
o
SemorCenili saangariSos principiT iyo agebuli.
abaki
pirveli meqanikuri kalkulatori, romelic oT xi
C
ve ariTmetikul moqmedebas asrulebda, XVII saukune
Si didma frangma mecnierma, blez paskalma, gamoigona.
t
meqanikuri kalkulatorebi farTod gamoiyeneboda
’
gasul saukuneSi, eleqtrokalkulatoris Seqmnamde.
paragrafSi aRweril standartul kalkulatorze
n
saangariSo
meti SesaZleblobebi aqvs kalkulatorebs, romlebic
o
yvela mobilur telefonSia CatvirTuli. interneti
mravali funqciisa da SesaZleblobis mqone Taname d
rove kalkulatoris aplikaciis moZiebisa da gadmo
D
weris saSualebas iZleva.
meqanikuri kalkulatori
(1913 w.)
p y
ra viswavleT am TavSi?
1. ra aris simravle;
C o
t
2. ra aris ori simravlis gaerTianeba da TanakveTa;
’
3. raSi viyenebT venis diagramas;
n
y
4. ra aris ricxviTi RerZi;
o
5. rogor SevadaroT erTmaneTs ricxvebi;
p
6. ras gviCvenebs ricxvis moduli;
D
7. rogor SevkriboT erTnairniSniani da sxvadasxvaniSniani ricxvebi;
o
8. rogor daiyvaneba gamoklebis moqmedeba Sekrebis moqmedebaze;
9. rogor SevasruloT erTnairniSniani da sxvadasxvaniSniani ricxvebis gamravleba
da gayofa;
C
10. ra daniSnuleba aqvs kalkulators.
t
upasuxe SekiTxvebs:
’
• ra daniSnuleba aqvs simboloebs: ∈, ⊂ , ∅ ?
• ramdeni elementisagan Sedgeba cifrebis simravle?qarTuli anbanis asoe
n
bis simravle?
• ramdeni mTeli ricxvia moTavsebuli (-5)-sa da 5-s Soris?
o
• ra ricxvia (-7)-is mopirdapire?
• ra ricxvis modulia 0-is toli?
• rogori ricxvis moduli udris mis mopirdapire ricxvs?
D
• rogor daadgen sxvadasxvaniSniani ricxvebis jamis niSans?
y
• ra niSani aqvs erTnairniSniani ricxvebis namravls?
o p
SeurCie marcxena svetSi mocemul winadadebas sityva marjvena svetidan
1. ori sxvadasxvaniSniani ricxvis namravli ––––––. tolia
C
2. mopirdapire ricxvebis modulebi –––––––––. uaryofiTia
t
3. mopirdapire ricxvebis jami ––––––– tolia. dadebiTia
’
4. uaryofiTi ricxvi nulze ––––––––––. nulis
n
5. ori uaryofiTi ricxvis fardoba ––––––––. dadebiTia
6. Tu saklebi dadebiTia, xolo maklebi naklebia
o
uaryofiTi, maSin sxvaoba –––––––.
7. Tu ori ricxvis namravli erTis tolia, mopirdapire
D
maSin isini –––––––––– ricxvebia.
8. Tu ori ricxvis jami nulis tolia, urTierTSebrunebuli
maSin isini –––––– ricxvebia.
60
p y
o
savarjiSoebi
C
1 mocemulia A={0, -1, 2, -3, 4}, B={0, -2, 2, -4, 4}. Cawere A,B da A+B simravleebi.
t
2 daadgine, diagramis mixedviT romeli
’
Canaweria mcdari: B
n
D C
y
a) B f A ; b) A , B = A ; A
g) B + C = D ; d) C , B =D
o
p
3 D samniSna naturaluri ricxvebis sim
D
ravlea. Seadgine D-s iseTi qvesimravle, romelic mxolod 100-is jerad
o
ricxvebs Seicavs.
C
mixedviT Seavse cxrilis carieli ujrebi:
5 6 30 25
t
A 5 ∉ A
B 5 ∈ B
’
D 5 ∉ D
n
5 dRis 11 saaTidan 19 saaTamde haeris temperaturas yovel erT saaTSi
zomavdnen. cxrilSi mocemulia haeris temperaturis gazomvis Sedegebi.
o
dro (sT) 11 12 13 14 15 16 17 18 19
temperatura 7,5 8,3 8,6 8,8 9,3 9,6 9,3 8,5 6,7
D y
a)
gadaixaze Semdegi cxrili da Seavse zemoT mocemuli cxrilis sa
SualebiT gamoTvlili temperaturis cvlileba drois mocemul mo
p
nakveTebSi.
o
drois monakveTi 11-12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19
(sT)
C
temperaturis
+0,8
cvlileba
’ t
b) g
ansazRvre, drois romel SualedSi izrdeboda temperatura da ro
melSi klebulobda.
n
6 Seadare ricxvebi:
o
a) +14 da +17; b) 3,8 da -8,3; g) -14 da +0,5; d) -5 da -2.
D
7 daxaze ricxviTi wrfe da moniSne wertilebi: E (+5), D (-2), A (-0,5), B(3).
C
wertils da
t
a) A da B wertilebi erTmaneTs emTxveva, maSin ............. .
b) A wertili mdebareobs B wertilis marjvniv, maSin ............. .
’
g) B wertili mdebareobs A wertilis marjvniv, maSin ............. .
n
y
9 gamoTvale zepirad:
o
1
p
a) 2,5 - 1,6:2; b) 4 # 4 # 2 ; g) 1,5+0,5-2;
D
d) 8 # 16: 3 ; e) 6 # b5 - 4 6 l ; v) 12-8×0,25;
1 1 5
o
1 1
z) 10 - (7,5 - 2); T) 2 # 2 - 1; i) (3, 5 - 3 2 ) # 47, 38 ;
1
k) 12, 7 # 3 - 12, 7: 3 ; l) 6,7×15,8-15,8×6,7.
C
10 gamoTvale:
2
t
a)
3 - 0, 125 + 0, 24 ; b) (5,6 - 4,8) : 0,2;
g) b + 0, 75 l # ; d) b1 7 + 2
1 l1
’
1 2 3 #1
2 5 14 : 2 + 4, 4 4 ;
3#
5 1, 5 1, 6 ;
#
e) b8, 4 # 0, 1 + 12, 3 # l # 10 ;
1
n
v)
3 5
0, 25 # 4, 8 # 6
b2 1 + 3 l # 7
T) b + 0, 5 + 0, 25 l: b 2 +
4 4 12 1 1 5 l
o
z) ; ;
b5 - 4 l: 1
1 3 3 6 12
2 10 5
i) 25: b^4, 5 - 3, 2h #
5 1l 4 3# 2
13 + 31: 2 ; k) 8:
25 - 3 4 6 5 ;
D y
7 # 3 5
5: 7
l) b3 l # b7 - 6 l ; m)
1 5 3 18 14
14 - 2 7 1 1 + 1 1
.
p
5
+
18 6 +
4 3
o
11 gamoTvale gamosaxulebis mniSvneloba:
C
3 5 1 1 4 3, 6 0
a) 4 - 8 - 8 + 4 5 - 0, 2 ; b) - 5 + 6 - 0, 8 + 5 - 0, 6 + 7 ;
’ t
7 3 2 6 22
g) - 15 + 5 - 15 + 2 11 # 35 - 0, 6 ; d) 9+(-9-11+4,8)-12,2 ;
n
e) b- 2 + 3 + 3 - 6 l + b 2 + 3 - 2 l ;
1 2 5 1 1
v) 12-(25-64+96-145);
o
z) 3×(15:(-5)-10:|-2|)+12×|-3|; T) 4×(-6)+|3×(-2)|×|-8|:4.
62
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
12 Seadare A da B svetebSi mocemuli raodenobebi erTmaneTs da Sedegis
C
aRsawerad isargeble Semdegi aRniSvnebiT:
Tu A>B, airCie pasuxi (a);
t
Tu A<B, airCie pasuxi (b);
Tu A=B, airCie pasuxi (g);
’
Tu Sedareba SeuZlebelia, airCie pasuxi (d).
n
y
A B pasuxebi
o
1 |5| |-21| a) b) g) d)
p
2 3+|8| |-11|
D
a) b) g) d)
3 |-5x9| -5x(-9) a) b) g) d)
o
4 |-10|x2 10x2 a) b) g) d)
5 |a| |-a| a) b) g) d)
C
6 -a a a) b) g) d)
7 a+1 a-1 a) b) g) d)
t
8 1+a 1-a a) b) g) d)
9 a+b a-b a) b) g) d)
’
10 ab a:b a) b) g) d)
n
13 marketSi mTeli kviris ganmavlobaSi Saqris maragi jer 420 kilogramiT,
Semdeg ki 385 kilogramiT Seicvala. cxrilis mo
nacemebis mixedviT, Ti
o
Toeuli SemTxvevisaTvis gamoTvale marketSi Saqris maragis saboloo
cvlileba kviris bolosaTvis:
I cvlileba II cvlileba cvlileba mTel
D
kviraSi
y
Semozides 420 kg Semozides 385 kg
Semozides 420 kg gayides 385 kg
p
gayides 420 kg Semozides 385 kg
o
gayides 420 kg gayides 385 kg
C
14 cxrilSi mocemulia haeris temperaturaze dakvirvebis Sedegebi 3 ianvris
12 saaTidan 4 ianvris 12 saaTamde:
’ t
dro 3 ianvars temperatura dro 4 ianvars temperatura
dRis 12 saaTi 0º Ramis 3 saaTi -2º
n
dRis 3 saaTi 1,5º dilis 6 saaTi -3º
o
saRamos 6 saaTi 0º dilis 9 saaTi -1,5º
saRamos 9 saaTi -0,5º dRis 12 saaTi 0º
D
Ramis 12 saaTi -1º
C
ravlis saxiT.
t
a) (+9)×(-210)×(-31); b) (+57)×(+154)×(-91); g ) (-5)×(-1)×(-3).
’
17 gadaixaze da Seavse cxrili:
n
y
-1,5 1 1 -3
o
a 2
2
p
b -5 2 2 0,8 3
D
5
o
a+b
a-b
C
ab
a:b
t
18 vTqvaT, A im orniSna naturaluri ricxvebis simravlea, romelTa 5-ze
gayofiT miiReba naSTi 1, xolo B im orniSna naturaluri ricxvebis sim
’
ravle, romelTa 9-ze gayofiT miiReba naSTi 1.
a) ipove A+B simravlis umciresi elementi;
n
b) gamoTvale n(A), n(B), n(A+B) da n(A,B).
o
a) Tu A,B=A, maSin BfA;
b) Tu A+B=A, maSin AfB.
D
20 gamoTvale -15-sa da 16-s Soris moTavsebuli yvela mTeli ricxvis jami
y
da namravli.
p
21 daxaze ricxviTi wrfe da moniSne a da b ricxvebis Sesabamisi wertilebi,
Tu: a) a×b>0 da a>|b|; b) a×b<0 da a - b<0.
o
22 universitetis 100 studentis 3 -ma icis inglisuri an germanuli ena.
4
C
studentTa ra nawilma icis:
a) orive ena, Tu germanuli 25-ma studentma, inglisuri ki - 60‑ma stu
t
dentma icis?
’
b) inglisuri ena, Tu yvela im studentma, romelmac icis germanuli, icis
inglisuric.
n
23 daasabuTe Semdegi tolobebis marTebuloba:
o
a) a+(-b)=a-b:
b) a-(-b)=a+b.
64
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
praqtikuli samuSao (wyvilebSi)
C
1 daxazeT ori samkuTxedi, romelTa gaerTianeba iqneba:
a) samkuTxedi; b) oTxkuTxedi.
2
’ t
daxazeT ori samkuTxedi, romelTa TanakveTa iqneba:
n
y
a) samkuTxedi; b) oTxkuTxedi.
o
3
p
daxazeT ori samkuTxedi, romelTa rogorc gaerTianeba, ise TanakveTa
D
iqneba samkuTxedi.
o
4 daxazeT ori kuTxe, romelTa gaerTianebac da TanakveTac iqneba
kuTxe.
C
5 daxazeT ori kuTxe, romelTa TanakveTa iqneba:
a) marTi kuTxe; b) marTkuTxedi.
t
6 daxazeT ori marTi kuTxe, romelTa gaerTianeba iqneba 120º‑iani
’
kuTxe. ra sididis kuTxe miiReba am marTi kuTxeebis TanakveTiT?
n
7 daxazeT ori wre, romelTa gaerTianebac da TanakveTac iqneba wre.
o
8 daxazeT sami kvadrati, romelTa gaerTianeba isev iqneba kvadrati.
D testi #1
C o p y
t
a) {0,2,4,8}; b) {-2,0,2,4,6,8}; g) {0,6,8}; d) {0,6}.
’
2 mocemulia ori simravle: A = {-1, 1, -2, 2}, B={-3, -1, 0, 1}.
n
A +B=
o
a) {0,-2,2,-1,1,-3}; b) {-1,1}; g) {0,-1,1}; d) {0,1,6}.
D
romelia marTebuli?
a) b∈A; b) u∈A; g) d∉A; d) u∈A.
o
4 qvemoT mocemuli diagramis mixedviT gaarkvie, romeli
C
B
C
t
a) A fB ; b) A f C ;
’
g) A + B= ∅ ; d) A + C= ∅.
A
n
y
5 Tu |x|=5, maSin:
a) -5=x; b) x<5; g) x=+5 an x=-5; d) x>0.
o
p
6 romeli mTeli ricxvebi mdebareobs ricxviT wrfeze - 2 1 -sa da 1 2 -s
2 3
D
Soris?
a) -1 da -3; b) -1, -2, 2 da 0; g) -1, +1 da 0; d) -1, +1, -2 da 0.
o
7 ramdeni mTeli ricxvia ricxviT wrfeze moTavsebuli -5-sa da +7-s So
ris?
C
a) 6; b) 5; g) 12; d) 11.
8 Tu a>3a, maSin:
t
a) a ≤ 0; b) a > 0; g) a ≥ 0; d) a < 0.
’
9 Tu |y| = y, maSin:
a) y=-y; b) y<-1; g) y=-1; d) y ≥ 0.
n
10 Tu |z|=-z, maSin:
a) z=1; b) z > 1; g) z ≤ 0; d) z ≥ 0.
o
11 - 4 - 4 - 4 - 4 - 4 =
5 5 5 5 5
20 20
D
a) - 25 ; b) 25 ; g) -4; d) 5.
y
12 ricxvis (-1)-ze gamravlebiT miiReba:
p
a) am ricxvis Sebrunebuli ricxvi;
b) am ricxvis mopirdapire ricxvi;
o
g) -1;
d) am ricxvis moduli.
C
13 Tu m - n = 54, maSin n-m=
t
a) 54; b) - 54; g) 45; d) - 45.
’
14 Tu a - b= -8 maSin b-a=
n
a) -8; b) 2; g) 8; d) -14.
o
15 Tu c=10, maSin 8-c=
a) 2; b) -10; g) 10; d) -2.
66
D
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi
p y
o
16 (- 4)-dan (+6)-mde yvela mTeli ricxvis namravlia:
C
a) 24; b) -24; g) 0; d) - 240.
t
17 - 8-dan +8-mde (CaTvliT) yvela mTeli ricxvis jamia:
’
a) 16; b) -16; g) 0; d) - 64.
n
y
18 - 2,4 + 3,6 =
o
a) 6; b) - 6; g) 1,2; d) -1,2.
D p
19 - 4,78 - 2,22 =
a) 7; b) -7; g) 2,56; d) -2,56.
o
20 - 8 # b- 1 1 l =
4
1 1
C
a) - 8 2 ; b) 8 2 ; g) 10; d) -10.
21 1,1:(-0,1)=
t
a) 0,11; b) - 0,11; g) 11; d) -11.
’
22
12 # b5 - 5 6 l =
5
n
a) -5; b) 5; g) -10; d) 10.
23 (- 0,2+0,25):0,01=
o
a) -5; b) 5; g) - 0,23; d) 0,23.
D
a) dadebiTia; b) uaryofiTia;
y
g) erTnairniSniania; d) sxvadasxvaniSniania.
p
vebis simravle. Tu a∈A+B, maSin a aucileblad jeradia:
o
a) 12-is; b) 10-is; g) 24-is; d) 46-is.
t C
n ’
D o
Tavi 1 • dadebiTi da uaryofiTi ricxvebi 67
Tavi 2 mravalkuTxedebi
p y
am TavSi iswavli:
C o
t
umartives geometriul figurebs: wrfes,
’
sxivs, monakveTs, texils;
n
y
mosazRvre da vertikaluri kuTxeebis
Tvisebebs;
o
p
ori wrfis mesame wrfiT gadakveTiT
D
miRebuli kuTxeebis Tvisebebs;
o
samkuTxedis saxeebs, Tvisebebsa da tolobis
niSnebs;
agebis amocanebs.
C
Tavis Seswavlis Semdeg SeZleb: `amqveynad mxolod erTi
sikeTe arsebobs “ codna
t
umartivesi geometriuli figurebis amocno-
da mxolod erTi borote-
bas da maTi Tvisebebis gamoyenebas;
’
ba “ uvicoba“
vertikaluri, mosazRvre, Sesabamisi, jvare- platoni (Zv.w. 427-347 ww.)
dina da sxva kuTxeebis amocnobas da maTi
n
Tvisebebis gamoyenebas;
amozneqili mravalkuTxedebis amocnobas, Zveli saberZneTis erT-
o
misi kuTxeebis jamis daTvlas, diagonalebis erTi udidesi filoso
raodenobis dadgenas; fosisa da maTematiko
sis, platonis, mier
toli samkuTxedebis amocnobas da samkuTxe- daarsebuli akademiis ka
dis TvisebaTa gamoyenebas praqtikuli amo-
D
canebis amosaxsnelad; rebze amotvifruli iyo
y
warwera:
monakveTis SuamarTobis da kuTxis biseq-
p
trisis TvisebaTa praqtikuli miznebisaTvis
gamoyenebas;
o
agebis sxvadasxva amocanis gadawyvetas far-
glisa da saxazavis saSualebiT. `geometriis armcod
C
ne nu Semova am karSi!“
t
proeqti
’
geometria qarTul arqiteqturaSi
n
1. moipove qarTuli arqiteqturis ZeglTa suraTebi;
o
2. gaarkvie, ra geometriuli formebia maTSi gamoye
nebuli;
D
3. Seadare erTmaneTs sxvadasxva nageboba, ra aqvT
saerTo da riT gansxvavdebian;
4. moamzade Seni proeqti saprezentaciod.
p y
mizani gavecnoT:
C o
t
1. ras Seiswavlis geometria;
’
2. ra aris geometriuli figura;
3. geometriis sawyis cnebebs (wertili, wrfe, sibrtye).
n
o y
erTi da imave sagnis sxvadasxva Tvisebas sxvadasxva mecniereba Seiswavlis.
p
qimias ainteresebs, ra nivTierebebisagan Sedgeba mocemuli sagani, rogor ur
D
TierTqmedeben es nivTierebebi erTmaneTTan. fizika sagnis fizikur Tvisebebs
o
ganixilavs, magaliTad, ra siCqariT moZraobs sagani an ra temperatura aqvs
mas. geometrias mxolod saganTa geometriuli Tvisebebi ainteresebs.
yovel sagans Tavisi forma da zomebi aqvs. sivrceSi sagnebi garkveuli
wesiT aris ganlagebuli. isini erTmaneTisgan sxvadasxva manZiliTaa daSore
C
buli. xSirad am Tvisebebzea damokidebuli, ramdenad kargad asrulebs esa Tu
is sagani Tavis daniSnulebas. saganTa swored aseT Tvisebebs Seiswavlis ge
ometria.
t
geometria maTematikis nawilia, romelic saganTa formebs,
’
zomebsa da sivrceSi maTs urTierTganlagebas Seiswavlis.
n
realur sagans sxvadasxva Sinaarsis Tvisebebi gaaCnia. ar arsebobs sagani,
romelsac mxolod erTi romelime Tviseba, magaliTad, masa an temperatura,
o
eqneba. aseve ar arsebobs mxolod geometriuli Tvisebebis mqone sagani. aseTi
sagani mxolod Cvens warmosaxvaSi SeiZleba arsebobdes.
imisaTvis, rom realurad arsebuli sagnebis geometriuli Tvisebebi Seiswav
los, geometria Seiswavlis warmosaxvaSi arsebul sagnebs, romelTac mxolod
D
geometriuli Tvisebebi gaaCniaT. am sagnebs geometriuli figurebi ewodeba.
y
fotosuraTze gamosaxul burTebs sxvadasxva Seferiloba, magram erTnairi
forma aqvT. warmosaxviT sagans, romelsac aseTi forma aqvs, birTvi ewodeba.
p
geometria Seiswavlis birTvis Tvisebebs, raTa daadginos realurad arsebuli
birTvis formis mqone sagnebis Tvisebebi.
o
yvelaze martivi geometriuli figuraa wertili, romel
sac mxolod erTi Tviseba aqvs - sivrceSi garkveul adgi
C
las mdebareoba. miiCneven, rom yvela geometriuli figura
wertilebisgan Sedgeba.
t
umartivesi geometriuli figuris magaliTia wrfe.
’
wrfe SegviZlia warmovidginoT, rogorc swori xazi,
romelic orive mxares usasrulod grZeldeba. wrfis Tvisebebze warmodgenas
n
gvaZlevs sinaTlis sxivi an or wertils Soris daWimu li Zafi. rogorc wesi,
o
wrfeebs patara laTinuri asoebiT aRvniSnavT, xolo wertilebs - didi laTi
nuri asoebiT. pirvel naxazze a da d wrfeebia, xolo P
da Q wertilebi. d
D
a
Tu b wrfe A wertils Seicavs, vityviT, rom `A werti P
Q
li b wrfeze mdebareobs“, an `A wertili b wrfes ekuT
vnis“, an `b wrfe gavlebulia A wertilze“. am faqts
nax.1
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 69
p y
C o
ase CavwerT: Adb. pirvel naxazze P wertili mdebareobs d wrfeze: Pdd. amave
naxazze Q wertili ar ekuTvnis a wrfes. am SemTxvevaSi vwerT: Q∉a.
t
Tu wrfeebs erTi saerTo wertili aqvT, vityviT, rom wrfeebi am wer til
Si ikveTeba. magaliTad, pirvel naxazze a da d wrfeebi P wertilSi ikveTeba.
’
movniSnoT qaRaldis furcelze ori wertili da saxazavis daxmarebiT ga
n
y
vavloT am wertilebze swori xazi. vcadoT amave wertilebze meore swori
xazis gavleba. davrwmundebiT, rom es xazi daemTxveva Tavdapirvelad gavle
o
bul xazs. amrigad, or gansxvavebul wertilze erTaderTi swori xazis gavle
p
ba movaxerxeT. es wrfis erT-erTi ZiriTadi Tvisebaa:
D
yovel or gansxvavebul wertilze SeiZleba wrfis
o
gavleba da amasTan, mxolod erTis.
geometriuli figuris sxva magaliTia sibrtye. igi
usasrulod ganfenili brtyeli zedapiria. brtyeli
zedapiris magaliTs dafis zedapiri warmoadgens.
C
sibrtyes patara berZnuli asoebiT aRniSnaven. is faq
ti, rom a wrfe a sibrtyeze mdebareobs, ase iwereba afa.
or sxvadasxva wrfes erT saerTo wertilze meti ver eqneba. marTlac, Tu
t
maT ori gansxvavebuli wertili aqvT saerTo, maSin es wrfeebi erTmaneTs da
’
emTxveva, radgan or wertilze mxolod erTi wrfis gavleba SeiZleba.
erT sibrtyeSi mdebare ori gansxvavebuli wrfe an ar ikveTeba, an erT
wertilSi ikveTeba.
n
Tu erT sibrtyeSi mdebare ori gansxva vebuli
wrfe ar ikveTeba, maT paralelur wrfeebs uwodeben. A B
me-2 naxazze gamosaxuli AB da CD wrfeebi urTierT
o
paraleluria, aseve paraleluria AC da BD wrfeebi, C D
AB da AC wrfeebi ki ar aris paraleluri.
wrfeTa paralelurobis Casawerad gamoiyeneba spe
D
cialuri simbolo `||“. is faqti, rom AB wrfe CD
wrfis paraleluria, ase Caiwereba: AB||CD. nax. 2
y
davxazoT dafis brtyel zedapirze raime figura, magaliTad, samkuTxedi.
p
mis mier Semo sazRvruli dafis nawili warmoadgens brtyeli figuris gamosa
xulebas.
o
brtyeli figura sibrtyis nawils warmoadgens.
samkuTxedi, oTxkuTxedi da wrewiri, romelTac wina klasebSi gaecani, brtyeli
C
figurebis magaliTebia. birTvi, prizma da piramida ki ar warmoadgenen sibrtyis
nawils. isini sivrciTi geometriuli figurebi, anu geometriuli sxeulebia.
t
geometriis nawils, romelic erT sibrtyeze moTavsebul brtyel fig
’
urebs Seiswavlis, planimetria ewodeba, xolo sivrciTi figurebis Semswav
lel nawils - stereometria.
n
brtyeli figurebi sivrciTi figurebi
wre eqvskuTxedi
D o
samkuTxedi cilindri prizma piramida
70 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
upasuxe SekiTxvebs:
C
1. sagnebis romeli Tvisebebia geometriuli Tvisebebi?
t
2. ra aris geometriuli figura?
’
3. ra geometriuli Tviseba aqvs wertils? wrfes? sibrtyes?
n
y
4. ramdeni wrfe SeiZleba gavataroT erT wertilze? or wertilze?
5. ramdeni saerTo wertili SeiZleba hqondes or gansxvavebul wrfes?
o
p
6. ra Tviseba aqvT paralelur wrfeebs?
D
7. riT gansxvavdeba brtyeli da sivrciTi figurebi erTmaneTisgan?
o
8. ra aris planimetria? stereometria?
9. Seni azriT, raSi gamoadgeba geometriis codna mxatvars, mSenebels, eqims?
C
savarjiSoebi
t
1 daukvirdi suraTze gamosaxul sahaero burTebs. daasaxele,
’
maTi Tvisebebidan romelia geometriuli da romeli ara.
n
2 im sagnebidan romelsac yoveldRiur cxovrebaSi xvdebi,
romeli mogagonebs SenTvis cnobil geometriul figu
o
rebs?
D
4 suraTze mocemul sagans geometriuli sxeulis - kubis –
y
forma aqvs. ramdeni mcire kubisagan aris Sedgenili es kubi?
o p
6 daxaze wrewiri da masze TanmimdevrobiT moniSne A, B, C
da D wertilebi. gaavle am wertilebis SemaerTebeli yvela wrfe. gaarkvie, ro
C
meli wrfeebi gadaikveTa wris SigniT, wrewirze, wris gareT.
t
7 moniSne sami wertili da yovel or maTganze gaatare wrfe. ramdeni wrfe miiRe?
’
ganixile yvela SesaZlo SemTxveva.
n
8 gaavle sami a, b da c wrfe da aRniSne P, Q da R wertilebi ise, rom erTdrou
o
lad Sesruldes pirobebi:
• P da R wertilebi ekuTvnodes a wrfes;
• b wrfe gadiodes R wertilze;
D
• b da c wrfeebi ikveTebodes Q wertilSi;
• P wertili mdebareobdes c wrfeze.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 71
p y
o
9 isargeble wina savarjiSoSi agebuli naxaziT da miuTiTe, qvemoT
C
CamoTvlilTagan romeli wrfeebi emTxveva erTmaneTs:
a) a da RQ; b) b da PQ; g) c da QP; d) RP da b.
t
10 imis Sesamowmeblad, sworia Tu ara saxazavis
’
kide, aseT xerxs mimarTaven: qaRaldze moniS
n
y
naven or wertils da maTze saxazavis daxmare
biT gaavleben xazs. Semdeg saxazavs gadmoab
o
runeben, imave kidiT SeuTavseben moniSnul
nax. 3
p
wertilebs da xelmeored gaavleben xazs. Tu
D
es xazi pirvelad gavlebuls SeuTavsda, maSin
o
saxazavis kide sworia (zeda figura me-3 naxatze), winaaRmdeg SemTxvevaSi
saxazavis kide arasworia (qveda figura imave naxatze). axseni, wrfis ra
Tvisebas eyrdnoba es meTodi.
C
11 naxazze aRniSne A da B wertilebi da maTze gaatare d wrfe. am wrfeze
moniSne A da B wertilebisagan gansxvavebuli C wertili. emTxveva Tu ara
erTmaneTs AC da BC wrfeebi? pasuxi daasabuTe.
t
12 fotosuraTze gamosaxulia var
’
skvlavebiani ca. xaziT SeerTebuli
Svidi kaSkaSa var skvlavi qmnis
n
didi daTvis Tanavarskvlaveds. Tu
am Tanavarskvlavedis marjvena or
o
varskvlavze gavavlebT swor xazs,
gavagrZelebT isriT miTiTebuli
mi
marTulebiT da masze Tana var
skvlavedis kidura varskvlavidan
D
gadavzomavT am or varskvlavs So
y
ris manZilze, daaxloebiT, xuT
jer met manZils, movZebniT po
p
larul varskvlavs. igi CrdiloeTis mimarTulebas gviCvenebs.
isargeble am miTiTebebiT da monaxe polaruli varskvlavi realur
o
pirobebSi.
C
13 sibrtyeze mocemulia oTxi wertili. yovel or wertilze gavlebulia
wrfe. sul ramdeni gansxvavebuli wrfe SeiZleba miviRoT? ganixile yve
t
la SesaZlo SemTxveva.
’
14 daxaze wrewiri da masze moniSne xuTi wertili. yovel or maTganze gaav
n
le wrfe. sul ramdeni wrfe miiRe? SeiZleba Tu ara am wrfeebidan rome
o
lime ori erTmaneTs daemTxves?
15 yvelaze meti, ramden nawilad SeiZleba gaiyos wre sami wrfiT? Seasrule
D
Sesabamisi naxazi.
72 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
16 me-4 naxazze mocemulia ABCD A B C D kubi. AA D1
1 1 1 1 1 C1
da BB1 paraleluri wrfeebia, xolo AA1 da AB
C
gadamkveTi wrfeebi. AA1 da BC wrfeebi arc A1 B1
t
paraleluria da arc gadamkveTi. aseT wrfe
’
ebs acdenili wrfeebi ewodeba. naxazis mixedviT
amowere paraleluri, gadamkveTi da acdenili D C
n
y
wrfeebis sxva wyvilebi. SeiZleba Tu ara, acde
nili wrfeebi erT sibrtyeze movaTavsoT?
o
A B
nax. 4
p
17 Cawere mocemuli sidideebi milimetrebSi:
D
a) 11 sm; b) 2,3 sm; g) 0,4 dm; d) 1,125 m.
o
18 Cawere mocemuli sidideebi santimetrebSi:
a) 130 mm; b) 3,7 dm; g) 0,23 m; d) 0,35275 km.
C
19 romelia meti:
a) 14 sm Tu 35 mm? b) 32 dm Tu 4 m? g) 9 sm Tu 0,9 m? d) 13 sm Tu 0,13 m?
t
20 SeiZleba Tu ara samkuTxedis gverdebis sigrZeebi iyos:
a) 3 sm, 4 sm, 8 sm? b) 3 m, 4 m, 5 m? g) 3 dm, 4 dm, 7 dm?
’
21 mocemulia ricxviTi simravle: A={3; 4; 6; 10; 11}. vTqvaT, am simravlis ele
n
mentebia monakveTebis sigrZeebi santimetrebSi. Seadgine A simravlis yve
la samelementiani qvesimravle, romelTa elementebi samkuTxedis gver
o
debis sigrZeebad gamodgeba.
proeqti
D
`geometriuli figurebi Cven garSemo‘
(vada: ori kvira)
y
1. daakvirdi Sen garSemo arsebul sagnebs. daajgufe isini:
p
a) g
eometriuli formebis mixedviT (brtyeli, sivrciTi, waxnagovani,
o
ovaluri da sxv.)
C
b) fizikuri Tvisebebis mixedviT (myari, Txevadi, mZime, msubuqi da a.S.)
’ t
2. proeqts daurTe Sesabamisi fotomasala da moamzade saprezentaciod.
o n
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 73
p y
o
2.2 sxivi, monakveTi, texili
C
mizani gavimeoroT:
t
1. sxivis, monakveTisa da texilis aRniSvna da gamosaxva naxazze;
’
2. monakveTisa da texilis sigrZis gazomva;
3. samkuTxedis utoloba;
n
y
4. sxivisa da monakveTis Tvisebebi.
o
D p
gavavloT sibrtyeze a wrfe da avirCioT masze
nebismieri O wertili (nax.1). es wertili a wrfes
o
or nawilad yofs, romlebic O wertilis sxvada sxva O
mxares mdebareobs da erTmaneTs O wertilSi esa a
zRvreba. wrfis am nawilebs sxivebi ewodeba, xolo O
C
wertils - maTi saTave. 1-l naxazze erTi sxivi wiTe nax. 1
lia, meore - Savi.
sxivis misaTiTeblad asaxeleben mis saTaves da Sem
t
deg kidev erT wertils, romelic am sxivs ekuTvnis. C
magaliTad, me-2 naxazze O saTavis mqone ori sxivi Sei B
’
Zleba davasaxeloT, rogorc OA da OB sxivebi. amave O
naxazze OB da OC erTsa da imave sxivs aRniSnavs. sxi A
n
vis aRniSvna erTi asoTic SeiZleba. amisTvis patara
laTinur asos iyeneben da mas sxivis axlos weren. nax. 2
o
monakveTi wrfis nawilia, romelic wrfis romelime
or wertils Soris aris moTavsebuli. am wertilebs
A a B
monakveTis boloebi ewodeba. monakveTis aRsaniSna
vad SeiZleba gamoviyenoT patara laTinuri aso an
D
davasaxeloT misi boloebi nebismieri Tanamimdevro nax. 3
biT. magaliTad, me-3 naxazze wrfis gaferadebuli nawili aris a monakveTi, anu
y
AB monakveTi.
p
monakveTis sigrZe SegviZlia danayofebiani saxazaviT gavzomoT. monakveTis
sigrZe aris ricxvi, romelic gviCvenebs, ramdenjer Tavsdeba mocemul monakveT
o
Si saxazavze datanebuli danayofi - sigrZis erTeuli (magaliTad, santimetri
an milimetri).
C
or monakveTs, romlebsac toli sigrZeebi aqvT,
t
toli monakveTebi ewodeba.
’
mocemuli monakveTis toli monakveTi mocemul wrfeze SegviZlia farglis
n
saSualebiT avagoT. amisaTvis farglis erTi fexi davayenoT monakveTis boloze,
o
gavSaloT fargali ise, rom misi meore fexi SeuTavsdes monakveTis meore bo
los. Semdeg farglis gaSlilobis Seucvlelad gadavitanoT farglis fexi moce
muli wrfis CvenTvis sasurvel wertilze da meore fexiT wrfeze aRvniSnoT mo
D
nakveTis meore bolo.
74 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
movniSnoT brtyel zedapirze ori A da B wertili da
A B
C
SevaerToT isini ramdenime sxvadasxva wiriT, maT Soris,
monakveTiTac (nax. 4). gavzomoT TiToeuli wiris sigrZe.
t
amisaTvis gavayoloT wirs wvrili Zafi A-dan B werti
’
lamde, Semdeg Zafi gavWimoT da saxazaviT gavzomoT misi
nax. 4 sigrZe. gazomvebis Sedegad davrwmundebiT, rom gavle
n
y
bul wirebs Soris yvelaze naklebi sigrZe AB monakveTs aqvs. es monakveTis erT-er
Ti ZiriTadi Tvisebaa:
o
p
ori wertilis SemaerTebel wirebs Soris umoklesi
D
am wertilebis SemaerTebeli monakveTia.
o
A monakveTi mravali figuris Semadgeneli nawi lia.
E erT-erTi aseTi figuraa texili. igi monakveTebisa
gan Semdgari wiria, romlis mezobeli monakveTebi erT
C
D wrfeze ar mdebareobs. texilis Semadgeneli monakveTis
B
boloebs texilis wveroebs uwodeben. texilis misaTiTe
C blad mimdevrobiT asaxeleben mis wveroebs. wveroe
t
bis dasaxelebas iwyeben texilis erT-erTi bolodan.
magaliTad me-5 naxazze gamosaxulia ABCDE texili.
’
nax.5 misi Semadgeneli monakveTebia AB, BC, CD da DE mo
nakveTebi, xolo wveroebi A, B, C, D da E wertilebi.
n
P Tu texilis bolo wvero sawyis wveros emTxveva, maSin
Q aseT texils Sekrul texils uwodeben. Sekruli texili
gamosaxulia me-6 naxazze. misi wveroebia P, Q, R, S da T
o
R wertilebi, xolo mdgenebi PQ, QR, RS, ST da TP. Sekru
li texilis aRniSvnisas wveroebis dasaxeleba SegviZlia
T nebismieri wverodan daviwyoT.
D
me-6 naxazze gamosaxuli texili Tavis Tavs kveTs, rad
S gan misi PT da QR mdgenebi ikveTebian. Seecade, damouki
y
deblad daxazo Sekruli texili, romelic Tavis Tavs ar
nax. 6
p
gadakveTs. texils, romelic Tavis Tavs ar kveTs, marti
B C vi texili ewodeba. me-8 naxazze mocemulia sami mdgeniT
o
Sedgenili martivi Sekruli texili.
texilis sigrZis sapovnelad sakmarisia SevkriboT misi
C
A Semadgeneli monakveTebis sigrZeebi.
D
me-7 naxazze mocemulia ABCDE texili. misi boloebi AE
t
monakveTiTaa SeerTebuli. AE monakveTis sigrZe naklebia
’
E A da E wertilebis SemaerTebeli nebismieri sxva wiris sig
nax. 7 rZeze, amitom is naklebi unda iyos ABCDE texilis sig
n
rZezec: AE<AB+BC+CD+DE.
o
texilis boloebs Soris manZili naklebia texilis
D
Semadgeneli monakveTebis sigrZeTa jamze.
kerZod, Tu ABC texili ori AB da BC monakveTisagan Sedgeba (nax. 8), maSin mi
viRebT utolobas: AC<AB+BC. am utolobas samkuTxedis utolobas uwodeben.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 75
p y
o
samkuTxedis yoveli gverdis sigrZe danar- B
C
Ceni ori gverdis sigrZeTa jamze naklebia.
sazogadod, yoveli sami A, B da C wertili
t
saTvis sruldeba utoloba:
AC≤AB+BC.
’
A
am utolobaSi toloba mxolod im SemTxveva C
n
y
Si xorcieldeba, roca B wertili AC monakveTs
nax.8
ekuTvnis (nax.9).
o
A B C
D p
nax.9
o
upasuxe SekiTxvebs:
C
SemTxveva.
2. ra figura miiReba ori monakveTis TanakveTiT? CamoTvale yvela SesaZlo
t
SemTxveva.
3. ra SemTxvevaSia ori monakveTi toli?
’
4. rogor avagoT mocemuli monakveTis toli monakveTi?
5. mocemuli ori wertilis SemaerTebel wirebs Soris romelia yvelaze mokle?
n
6. rogor gavzomoT texilis sigrZe?
7. ra damokidebulebaa texilis boloebs Soris manZilsa da am texilis sig
o
rZes Soris?
8. SeiZleba Tu ara, texilis sigrZe mis boloebs Soris manZils gautoldes?
9. raSi mdgomareobs samkuTxedis utoloba?
D
10. r
a SeiZleba iTqvas A, B da C wertilebis Sesaxeb, roca sruldeba tolo
y
ba: AC=AB+BC?
o p
savarjiSoebi
C
1 gaavle a wrfe da moniSne masze A, B, C da D wertilebi ise, rom:
a) AB da CD sxivebis gaerTianebac da TanakveTac isev sxivi iyos;
t
b) AB da CD sxivebis gaerTianeba wrfe, xolo TanakveTa monakveTi iyos.
’
2 AB monakveTi a wrfeze mdebareobs. aage Sesabamisi naxazi da miuTiTe,
n
romeli ori sxivis TanakveTas warmoadgens es monakveTi.
o
3 gaavle a wrfe da moniSne masze A, B, C da D wertilebi ise, rom:
a) A
B da CD monakveTebis gaerTianeba AB monakveTi, xolo TanakveTa CD
D
monakveTi iyos;
b) AB da CD monakveTebis gaerTianeba AD monakveTi, xolo TanakveTa BC
monakveTi iyos.
76 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
4 daxaze texili, romelic Sedgeba: a) 4 wverosa da 3 monakveTisagan;
C
b) 4 wverosa da 4 monakveTisagan.
t
5 daxaze oTxi monakveTisagan Sedgenili texili ise, rom ori monakve
’
Ti
erT wfeze mdebareobdes.
n
y
6 gaavle wrfe da farglis saSualebiT masze aage naxazze mocemuli AB
o
monakveTis toli monakveTi. imave wrfeze aage AB monakveTze 2‑jer grZe
p
li monakveTi.
D
B
o
A
C
8 AB monakveTze aRebulia C da D wertilebi ise, rom AC:CD:DB=2:3:5. ga
moTvale CD monakveTis sigrZe, Tu AB = 12 sm-s.
t
9 A, B da C wertilebi erT wrfeze mdebareobs. AB, BC da AC monakve
’
Tebidan AC yvelaze grZelia. aage naxazi da ipove AC monakveTis sigrZe,
Tu AB=4 sm da BC=5 sm.
n
10 amoxseni wina amocana im SemTxvevisTvis, rodesac AB, BC da AC mona
kveTebidan AC yvelaze moklea.
o
11 AB monakveTis SigniT aRebulia C da D wertilebi. AC=6,2 sm, BD=2,3 sm,
AB = 9,5 m. ras udris CD?
D
12 AB monakveTis SigniT aRebulia M da N wertilebi. AM = 5,3 sm, BN = 12,5 sm,
y
AB = 20 sm. ras udris MN monakveTis sigrZe?
p
13 mocemulia ABCD texili. AB= 1,5 dm, BC = 0.2 m, CD = 24 sm. risi tolia texi
o
lis sigrZe? pasuxi gamosaxe metrebSi.
C
kveTis sigrZe udrides: a) 28 sm-s? b) 0,2 m-s? g) 20 mm-s?
’ t
15 daadgine, ekuTvnis Tu ara C wertili AB monakveTs, Tu:
a) AB=7 sm; BC=3 sm; AC=4 sm;
n
b) AB=1,2 m; BC=1,3 m; AC=2,5 m;
o
g) AB =7 dm; BC=4,1 dm; AC=3,9 dm.
D
a) AB = 16 sm; BC = 13 sm; AC = 22 sm;
b) AB = 2,2 m; BC = 1,4 m; AC = 0,8 m;
g) AB = 11 mm; BC = 0,8 sm; AC = 19 mm.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 77
p y
o
17 SeiZleba Tu ara A, B da C wertilebze wrfis gavleba, Tu:
C
a) AB = 1,6 sm, BC = 1,3 sm, AC = 1,2 sm:
t
b) AB = 2 m, BC = 4 m, AC = 2 m?
g) AB = 13 mm, BC = 0,6 sm, AC = 0,7 sm?
’
18 erT wrfeze mdebare AB da CD monakveTebis TanakveTa 2,4 sm sigrZis mona
n
y
kveTia. aage naxazi da daadgine AD, AC da BD monakveTebis sigrZeebi, Tu
o
AB = 7,3 sm da CD = 5,8 sm. ganixile A, B, C da D wertilebis wrfeze ganlage
p
bis yvela SesaZlo SemTxveva.
D
A
19 moniSne sibrtyeze 5 wertili ise, rogorc es
o
D
C
me‑11 naxazzea. aage A da B boloebis mqone texi
li ise rom, man danarCen sam wertilze gaiaros.
sul ramdeni aseTi texili arsebobs? B E
C
nax.11
t
20 ABC samkuTxedSi AB = 25 sm, BC = 23 sm. SeiZleba Tu ara, rom am samkuTxedis
’
perimetri udrides:
a) 30 sm-s? b) 1 m-s? g) 50 sm-s? d) 51 sm-s?
n
21 ipove ABC texilis sigrZe, Tu AB monakveTis sigrZe texilis sigrZis
1 -ia, xolo BC = 1,5 m.
4
o
22 ramdeni gradusis tolia gaSlili kuTxis sidide?
D
O
y
B
p
23 AOB kuTxes OC sxivi AOC da COB kuTxeebad yofs. ∠AOC = 40º, ∠COB = 30º.
ras udris AOB kuTxis sidide?
o
A
C
C
t
40°
’
30° B
n
O
o
24 ra sididis kuTxeebad dayofs biseqtrisa:
a) marT kuTxes? b) 120-gradusian kuTxes; g) 60-gradusian kuTxes?
D
25 ra sididis kuTxea saaTis isrebs Soris:
a) 6 saaTze? b) 9 saaTze? g) 13 saaTze?
78 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
wyvilebSi samuSao
C
1. monakveTis sigrZis povna TvalzomiT
t
daxazeT qaRaldis furcelze monakveTi da SeecadeT, gazomvis gareSe
’
daadginoT misi sigrZe. daasaxeleT monakveTis savaraudo sigrZe, xolo
Semdeg gazomeT monakveTi. gamarjvebulia is, visi varaudic yvelaze ax
n
y
los iqneba monakveTis namdvil sigrZesTan. am TamaSSi monakveTis magivrad
SegiZliaT texilis sigrZe gazomoT.
o
p
2. kuTxis sididis povna TvalzomiT
D
winaswar daasaxeleT raime sididis kuTxe, magaliTad 50º. rigrigobiT
a)
o
TvalzomiT daxazeT furcelze dasaxelebuli sididis kuTxe. Tval
zoma SeamowmeT daxazuli kuTxeebis gazomviT. gamarjvebuli iqneba is,
vis mier daxazuli kuTxis sididec yvelaze axlos iqneba dasaxelebul
C
sididesTan.
b) d
axazeT raime kuTxe da TvalzomiT daasxeleT misi sidide. Tqveni
varaudi SeamowmeT transportiriT. gamarjvebulia is, visi varaudic
t
yvelaze axlos iqneba gazomvis SedegTan.
’
SesaZlebelia Tu ara
n
ori wrfis gadakveTiT miRebuli oTxive kuTxe iyos:
o
a) maxvili? b) blagvi? g) marTi?
aba, scade!
D y
sworxazovani gzis gaswvriv TanmimdevrobiT
sami A, B da C Tavlaa ganlagebuli. A TavlaSi 3
p
cxeni hyavT, B TavlaSi - 2 cxeni, xolo C TavlaSi
- 1 cxeni. ra adgili unda SeirCes Wis gasakeTeb
o
lad, raTa wylis dasalevad Tavlidan gayvanil
ma yvela cxenma jamSi umciresi manZili gaiaros?
t C
n ’
D o
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 79
p y
o
2.3 mosazRvre da vertikaluri kuTxeebi
C
mizani
SevZloT mosazRvre da vertikaluri
t
kuTxeebis Tvisebebis gamoyeneba.
n ’
y
vTqvaT, ori AC da BD wrfe O wertilSi ikveTeba (nax. 1). isini srul kuT
xes oTx kuTxed yofen. es kuTxeebia: ∠AOB, ∠BOC, ∠COD da ∠AOD.
o
am kuTxeebidan avirCioT ori iseTi kuTxe, romel A B
p
Tac erTi saerTo gverdi aqvT. aseTi kuTxeebis wyvili
D
oTxia: ∠AOB da ∠BOC, ∠BOC da ∠COD, ∠COD da ∠AOD, O
∠AOD da ∠AOB. kuTxeebis aseT wyvilebs mosazRvre
o
kuTxeebs uwodeben. magaliTad, ∠AOB-s ori mosazRvre D C
kuTxe aqvs: ∠BOC da ∠AOD. nax. 1
SevniSnoT, rom mosazRvre kuTxeebis TiToeul
C
wyvilSi danarCeni ori gverdi wrfes Seadgens. magaliTad ∠AOD da ∠COD
mosazRvre kuTxeebSi aseTi gverdebia OA da OC sxivebi, romlebic AC wrfeze
mdebareobs. maT urTierTdamatebiT sxivebs uwodeben.
’ t
mosazRvrea kuTxeebi, romelTac erTi gverdi saerTo aqvT,
xolo danarCeni ori gverdi urTierTdamatebiTi sxivebia.
n
nax. 2-ze ∠AOB da ∠BOC, mosazRvre kuTxeebia, xolo ∠BOC da ∠COD ara. AOB
da BOC kuTxeebis sidideTa jami ∠AOC sididis tolia. magram ∠AOC gaSlili
xea da misi sidide 180º-is tolia. amrigad, mosazRvre kuTxeebis sidideTa
o
kuT
jami 180º-is tolia.
imisaTvis, rom ukanaskneli winadadebis WeSmari
tebaSi davrwmunebuliyaviT, Cven igi msjelobis A
B
D
gamoyenebiT davasabuTeT, anu davamtkiceT. O
y
maTematikaSi winadadebas, romlis WeSmarite
basac msjelobiT asabuTeben, Teorema ewodeba,
C
xolo misi WeSmaritebis dasadgenad Catarebul D
p
msjelobas Teoremis damtkiceba. zogjer Teore
o
nax. 2
mebs nomraven, raTa saWiroebis SemTxvevaSi zustad
miuTiTon Sesabamisi Teorema. zemoT moyvanili msjelobiT Cven davamtkiceT
C
Semdegi Teorema:
Teorema 1. mosazRvre kuTxeebis sidideTa jami 180º-is tolia.
t
amocana. ori mosazRvre kuTxidan erT-erTis sididea
B
’
110º (nax. 3). ras udris meore kuTxis sidide?
amoxsna. radgan mosazRvre kuTxeebis sidideTa jami
n
180º-is tolia, amitom ucnobi BOC kuTxis sididis da C 110°
A
o
sadgenad saWiroa, 180º-s gamovakloT cnobili kuTxis O
sidide: ∠BOC = 180º - 110º = 70º.
nax. 3
pasuxi. 70º.
D
davubrundeT 1-l naxazs. ganvixiloT saerTo saTavis mqone iseT kuTxeTa
wyvili, romelTa gverdebi meore kuTxis Sesabamisi gverdebis damatebiTi sxi
vebia. am naxazze aseTi kuTxeebia ∠AOB da ∠COD . kuTxeTa aseT wyvils ver-
tikaluri kuTxeebi ewodeba.
80 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
saerTo saTavis mqone kuTxeebs, romelTa gverdebi
C
urTierTdamatebiTi sxivebia, vertikaluri kuTxeebi ewodeba.
t
Teorema 2. vertikaluri kuTxeebi tolia.
damtkiceba. me-4 naxazze ∠1 da ∠2 vertikaluri kuTxeebia. davamtkicoT,
’
rom ∠1 = ∠2. ganvixiloT kuTxeebi: ∠1 da ∠3. isini mosaz
A
n
B
y
3 Rvre kuTxeebia. mosazRvre kuTxeebis Tvisebis gamo ∠1
+ ∠3 = 180º, saidanac ∠1 = 180º-∠3 .
o
1 2
O axla ganvixiloT kuTxeebi: ∠2 da ∠3. es kuTxeebic
p
D C mosazRvrea, amitom ∠2+∠3 = 180º da ∠2= 180º-∠3 .
D
nax. 4
damtkicebuli tolobebis gamo ∠1= 180º-∠3 = ∠2.
me-4 naxazze AC da BD wrfeebis gadakveTiT miRebu
o
li kuTxeebdan ∠1 (iseve, rogorc ∠2) umciresi kuTxea. AC da BD wrfeebs So
ris kuTxis sidided ∠1-is sidide (anu, rac igivea, ∠2-is sidide) miiCneva.
sazogadod,
C
or gadamkveT wrfes Soris kuTxe ewodeba
gadakveTiT miRebul kuTxeTagan umciress.
t
C
’
im SemTxvevaSi, roca ori wrfis gadakveTiT mi
Rebuli erT-erTi kuTxe marTia (nax. 5), misi mo
sazRvre da vertikaluri kuTxeebic marTi kuTxeebi A B
n
iqneba. aseT wrfeebs urTierTmarTobuli, anu ur Ti
erTperpendikularuli wrfe ebi ewodeba. urTierT O
o
perpendikularul wrfeebs Soris kuTxis sidide
90º-is tolia. im faqts, rom AB wrfe CD wrfis mar
D
Tobulia, ase aRniSnaven: AB ⊥ CD.
nax.5
Dupasuxe SekiTxvebs:
C o
1. ra SemTxvevaSia ori kuTxis gaerTianebiT miRebuli kuTxis sidide am
p y
t
3. rogor gamoTvli kuTxis sidides, Tu misi mosazRvre kuTxis sidide cno
’
bilia?
n
4. rogori kuTxeebia vertikaluri?
o
5. ra Tviseba aqvs vertikalur kuTxeebs?
6. romeli kuTxis zomiT ganisazRvreba or gadamkveT wrfes Soris kuTxis
D
sidide?
7. rogor wrfeebs ewodeba urTierTperpendikularuli?
8. ra aris Teorema? ras niSnavs Teoremis damtkiceba?
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 81
p y
o
savarjiSoebi
C
S
1 ipove me-6 naxazze:
t
a) ∠POQ, Tu ∠QOS = 60º da ∠POS= 85º;
R
b) ∠QOR , Tu ∠POQ = 28º, ∠SOR = 32º da ∠POS = 80º;
’
g) ∠QOR , Tu ∠POR = 45º, ∠QOS = 48º da ∠POS = 75º. Q
n
y
O
2 ∠ABC = 28º, ∠CBD= 52º. daxaze es kuTxeebi da ga
o
P
moTvale, ∠ABD-s sidide (ganixile ori SemTxveva).
p
nax. 6
D
3 AB wrfis M wertilidan gavlebulia MC sxivi.
B
∠AMC = 120º. ipove BMC kuTxis sidide.
o
C
C
5 ipove kuTxis sidide, Tu: D
nax. 7
a) misi mosazRvre kuTxis sidide 100º-ia;
t
b) is Tavisi mosazRvre kuTxis tolia;
g) ipove kuTxe, Tu is Tavis mosazRvre kuTxeze 40º-iT metia;
’
d) ipove kuTxe, Tu is Tavis mosazRvre kuTxeze 3-jer metia;
e) ipove kuTxe, Tu is Tavisi mosazRvre kuTxis vertikalur kuTxeze
n
2-jer naklebia.
o
7 ABC kuTxis mosazRvre kuTxis sididea 120º. aage ABC kuTxis vertikalu
ri kuTxe da gaige misi sidide.
D
8 α kuTxis mosazRvre da vertikaluri kuTxis sidideebi tolia. ras udris
y
α kuTxis sidide?
p
9 ris tolia am fotosuraTze gamosaxuli saaTebis
o
isrebiT Seqmnili kuTxis sidide?
C
10 ra kuTxiT mobrundeba wuTebis isari 30 wuTSi?
5 wuTSi? erT saaTSi?
’ t
11 ra kuTxiT mobrundeba saaTebis isari erT saaTSi?
naxevar saaTSi? 1 wuTSi?
n
12 ra dro sWirdeba wuTebis isars, rom is 60º-iani kuTxiT Semobrundes?
o
13 ra dro sWirdeba saaTebis isars, rom is 30º-iani kuTxiT Semobrundes?
82 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
D
p y
o
14 SeiZleba Tu ara, rom ori mosazRvre kuTxidan:
C
a) orive maxvili iyos?
b) orive blagvi iyos?
t
g) erTi maxvili iyos, xolo meore blagvi?
’
d) erTi maxvili iyos, xolo meore marTi?
e) erTi blagvi iyos, xolo meore marTi?
n
y
v) orive marTi iyos?
o
15 SeiZleba Tu ara, rom or wrfes Soris kuTxis sidide iyos:
p
a) 120º? b) 60º? g) 90º?
D
16 ori wrfis gadakveTiT Seqmnili kuTxeebidan erT-erTis sididea 112º.
o
ipove danarCeni kuTxeebis sidide.
C
ve kuTxis sidide am wrfeebs Soris.
t
a) 150º. ipove kuTxis sidide am wrfeebs Soris;
b) 240º. ipove kuTxis sidide am wrfeebs Soris.
’
19 ra sididis kuTxes adgenen mosazRvre kuTxeebis biseqtrisebi?
n
20 ra kuTxes adgenen erTmaneTTan wuTisa da saaTis maCvenebeli isrebi
oris naxevarze? samis 15 wuTze?
o
21 drois romeliRac momentSi saaTisa da wuTis isrebi erTmaneTs emTxveo
da. ra kuTxes Seadgenen isini erTmaneTTan
D
a) 1 saaTis; b) 2 saaTis; g) naxevari saaTis Semdeg?
y
22
naxazze gamosaxuli TiToeuli samkuTxedis farTo
bia
p
48 sm2, xolo am samkuTxedebis TanakveTiT miRebuli eqvs
kuTxedis farTobi – 36 sm2. gamoTvale am ori samkuTxedis
o
gaerTianebiT miRebuli figuris farTobi.
C
23 ramdeni simetriis RerZi aqvs kuTxes? Seasrule Sesabamisi naxazebi si
metriis RerZebis miTiTebiT.
’ t
24 gamoTvale:
n
3 2 1 3 2
a) 12 - 14 + 16 - 12 + 14; b) 7,2 - 9,4 + 6,7 - 7,2 + 9,4; g) 1 7 - 3 9 - 2 5 - 1 7 + 3 9 ;
o
d) 0,3 × (-11) - (-3) × 1,1; e) 15:0,1- 1,5:0,01; v) - 3 2 # 4, 5 - ^- 3, 5h: 9 ;
1 2
D
1 1 1
3 4 # 16 - 2, 75 # 24 1 3 # 6 + 1, 2 # 12 1 6 # 9 - 18 # 0, 55
z) ; T) ; i) .
8 # b1, 5 - 11 2 l 24 # b 2, 25 - 11 4 l
1 1 1
36 # 2, 25 - 1 2 : 18
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 83
2.4 mravalkuTxedi
p y
mizani
C o
gavecnoT mravalkuTxedebs, maT saxeebs da elementebs.
t
SevZloT maTi amocnoba da ageba.
n ’
o y
avagoT sibrtyeze martivi Sekruli texili (nax. 1). igi sibrtyes or nawilad
p
gayofs. sibrtyis is nawili, romelic texilis SigniT aris moTavsebuli (naxazze
D
is gaferadebulia), texilTan erTad Seadgens mravalkuTxeds.
o
mravalkuTxedi sibrtyis nawilia, romelic martivi
Sekruli texiliT aris SemosazRvruli.
C
B texilis Semadgenel monakveTebs mravalkuTxedis
gverdebi ewodeba, xolo texilis wveroebs mraval
C
kuTxedis wveroebi. pirvel naxazze mocemuli mraval
t
β kuTxedi SemosazRvrulia ABCDEA texiliT. misi wveroe
A α bia: A, B, C, D da E, xolo gverdebi: AB, BC, CD, DE da
’
γ
EA. texilis sigrZes mravalkuTxedis perimetri ewodeba.
D SemdegSi Cven amozneqil mravalkuTxedebs Seviswav
n
E liT. amozneqilia mravalkuTxedi, romelic yovel or
nax. 1 wertilTan erTad maT SemaerTebel monakveTsac Seicavs.
o
marcxena mravalkuTxedi me-2 naxazze
A amozneqilia. rogorc naxazidan Cans, Tu
am mravalkuTxedSi nebismier or A da
N B wertils monakveTiT SevaerTebT, ma
D
B Sin es monakveTi mravalkuTxedSi iqne
M
y
ba moTavsebuli. amave naxazze marjvniv
gamosaxuli mravalkuTxedi ar aris
p
amozneqili, radgan arsebobs misi iseTi
amozneqili araamozneqili ori M da N wertili, romelTa SemaerTe
o
mravalkuTxedi mravalkuTxedi beli mNM onakveTi mTlianad ar aris moT
nax. 2 avsebuli mravalkuTxedSi.
C
ganvixiloT 1-l naxazze gamosaxuli mraval kuTxedis romelime ori mezo
beli gverdi, magaliTad AB da AE. AB da AE sxivebiT Seqmnil α kuTxes
t
mravalkuTxedis A wverosTan mdebare Sida kuTxe, an ubralod, mravalkuTxe
’
dis kuTxe ewodeba. nax. 1-ze gamosaxul mravalkuTxeds xuTi aseTi kuTxe
aqvs (wveroebis ricxvis mixedviT), amitom mas xuTkuTxeds
n
B
uwodeben. sazogadod, mravalkuTxedis saxeli wveroebis
o
ricxviT ganisazRvreba. magaliTad, oTxi wveros mqone C
A
mravalkuTxedi oTxkuTxedia, eqvsi wveros mqone eqvs
kuTxedi da a.S.
D
mravalkuTxedis TiToeul kuTxes ori mosazRvre kuTxe
aqvs. 1-l naxazze miTiTebulia ∠A-s mosazRvre kuTxeebi, D
romlebic β da γ asoebiT aris aRniSnuli. maT mraval
E nax. 3
C
ori toli gare kuTxe mdebareobs.
Tu amozneqili mravalkuTxedis or aramezobel
t
wveros monakveTiT SevaerTebT, maSin es monakveTi
’
mraval kuTxedSi iqneba moTavsebuli. am monakveTs
mravalkuTxedis diagonali ewodeba. nax. 3-ze gamo
n
y
saxul ABCDE mravalkuTxedSi gavle bulia BD diago
nax. 4 nali. am mravalkuTxeds xuTi diagonali aqvs.
o
mravalkuTxeds, romelsac rogorc yvela Sida
p
kuTxe, ise yvela gverdi toli aqvs, wesieri mraval-
D
kuTxedi ewodeba. me-4 naxazze gamosaxulia wesieri
o
xuTkuTxedi. kvadrati aris wesieri oTxkuTxedi.
geometruli formebidan praqtikaSi yvelaze xSi
rad mravalkuTxedebi gvxv deba.
mravali teqnikuri mowyobilo
C
bis detalisa da sayofacxovre
bo daniSnulebis sagnis zedapi
ri mravalkuTxedebisagan Sedgeba.
t
mravalkuTxedebs vxvdebiT arqite
’
qturisa da xelovnebis nimuSebSic.
meoce saukunis dasawyisis
mxatvruli mimdinareoba kubiz
n
pikaso suraTi 2
mi – cdilobda, sagnebi mraval
`qali mandoliniT“
kuTxedebisa da wris nawilebis saSualebiT gamoesaxa
suraTi 1
(suraTi 1).
o
mravalkuTxedebs farTod `iyeneben“ cocxali organizmebic. magaliTad,
futkris fiWis ujras wesieri eqvskuTxedis forma aqvs (suraTi 2).
D
upasuxe SekiTxvebs:
y
1. rogori texili yofs sibrtyes or nawilad?
p
2. rodis SeiZleba texilma sibrtye orze met nawilad dayos? aage Sesabamisi
o
naxazi.
3. TqvenTvis nacnobi geometriuli figurebidan romeli warmoadgens mraval
C
kuTxeds? romeli ar warmoadgens?
4. rogori mravalkuTxedia amozneqili?
t
5. ra ewodeba mravalkuTxeds, romelsac sami wvero aqvs? 7 gverdi aqvs?
’
6. ramdeni gare kuTxe aqvs aTkuTxeds?
n
7. ras ewodeba diagonali?
o
8. ramdeni diagonali aqvs oTxkuTxeds?
9. romel mravalkuTxeds ar gaaCnia arc erTi diagonali?
D
10. rogor figuras ewodeba wesieri mravalkuTxedi?
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 85
p y
o
savarjiSoebi
C
1 amozneqilia Tu ara me-5 naxazze gamosaxuli oTx
t
kuTxedi? pasuxi daasabuTe.
’
2 daxaze araamozneqili eqvskuTxedi. uCvene, ratom
n
y
ar aris is amozneqili.
o
3 oTxkuTxedis perimetri 18,3
sm-is tolia. misi
p
sami gverdis sigrZeebia 4,2 sm, 5,2 sm da 6,5 sm. ipo
D
ve meoTxe gverdis sigrZe.
nax. 5
o
4 eqvskuTxedis yvela gverdi tolia. ipove TiToeuli gverdis sigrZe, Tu
eqvskuTxedis perimetria 2,7 dm. pasuxi gamosaxe santimetrebSi.
C
5 samkuTxedis Sida kuTxeebia 38º, 74º da 68º. ipove am samkuTxedis gare
kuTxeebis sidideebi.
t
6 mravalkuTxedSi erT-erTi gare kuTxe 130º-ia. ras udris misi mosazRvre
’
Sida kuTxe?
n
Seadare am marTkuTxedis diagonalebis sigrZeebi. gamoitane daskvna.
o
– 12 sm. ipove AC diagonalis sigrZe.
D
kuTxedis diagonalebis sigrZeebi. gamoitane daskvna.
y
10 daxaze amozneqili eqvskuTxedi. ramdeni diagonalis gavleba SeiZleba
p
misi erTi wverodan? sul ramdeni diagonali aqvs Sen mier daxazul eqvs
kuTxeds?
o
11 ramden samkuTxedad daiyofa erTi wverodan gamosuli diagonalebiT
C
amozneqili: a) xuTkuTxedi? b) eqvskuTxedi?
t
12 ramdeni simetriis RerZi aqvs wesier: a) xuT
kuTxeds? b) eqvskuTxeds?
’
Seasrule Sesabamisi naxazi. B
n
13 me-6 naxazze ABD samkuTxedis perimetria 12 dm,
xolo BCD samkuTxedis perimetri - 16 dm. ipove A
o
ABCD oTxkuTxedis perimetri, Tu BD=4 dm.
D
C
D
nax. 6
86 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
14 transportiris gamoyenebiT daxaze mravalkuTxedi, romlis yvela Sida
kuTxis sidide 60 gradusis tolia. ra figura miiRe?
C
15 ABCD oTxkuTxedis perimetri 13 sm-ia. ipove BD diagonalis sigrZe, Tu
t
ABD samkuTxedis perimetria 8,2 sm, xolo BCD samkuTxedis perimetri -
’
7,3 sm.
n
y
16 SeiZleba Tu ara, avagoT iseTi ABCD oTxkuTxedi, rom AB = 3 BC, BC = 2 CD,
o
AD = CD. pasuxi daasabuTe.
D p
17 sul ramdeni diagonalis gavleba SeiZleba amozneqili n-kuTxedis erTi
o
wverodan?
C
2
n = 5 da n= 6.
t
19 msaxiobTa jgufi Tbilisidan baTumSi koncertis Casatareblad dilis 900
saaTze matarebliT gaemgzavra. koncerti saRamos 800 saaTzea daniSnuli.
’
Tbilisidan baTumamde manZili 400 kilometria, matarebeli ki saSualod
saaTSi 54 kilometrs gadis. daagvianebs Tu ara jgufi koncertze?
o n
D C o
20 gias saxlidan skolamde 2 kilometria. skolaSi swavla 900 saaTze iwyeba.
p y
t
daagvianebs Tu ara saxlidan 830 saaTze gamosuli gia gakveTilze, Tu is
’
yovel 4 wuTSi 300 metriT uaxlovdeba skolas?
aba, scade!
o n
D
daasabuTe me-18 savarjiSoSi mocemuli formulis marTebuloba nebismieri
n-Tvis.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 87
p y
o
2.5 samkuTxedi
C
mizani
SevZloT samkuTxedis medianis, biseqtrisisa da simaRlis
t
amocnoba da ageba.
n ’
y
umartivesi saxis mravalkuTxedia samkuTxedi (nax. 1). samkuTxedi amozneqili
o
mravalkuTxedia. mas sami wvero da sami gverdi aqvs. rogorc sxva saxis mraval
p
B kuTxedebSi, samkuTxedis wve
D
roebis aRsaniSnavad SegviZ
a
o
c lia didi laTi nuri asoebi
gamoviyenoT, xolo gverdeb
is aRsaniSnavad am gverdis
A C
b boloebis aRmniSvnel aso
C
nax. 1 Ta wyvili. 1-l naxazze ga
mosaxuli samkuTxedis wveroebia A, B da C, xolo
gverdebi AB, BC da AC. xSirad samkuTxedis
t
gverdebs patara asoebiT aRniSnaven. am SemTxvevaSi gverdis aRsaniSnavad imave
asos iyeneben, romliTac mopirdapire wveroa aRniSnuli. 1-l naxazze B wveros
’
mopirdapire gverdi aRniSnulia b asoTi. TviTon samkuTxedi ∆ niSnakiT aRiniS
neba. magaliTad, `samkuTxedi ABC“ mokled Caiwereba ∆ ABC.
n
samkuTxedTan dakavSirebulia ramdenime monakveTi, romlebic mniSvne lovan
rols asruleben samkuTxedebis Seswavlisas. esenia: medi-
B
o
ana, biseqtrisa da simaRle.
movniSnoT samkuTxedis romelime gverdze Suawerti-
R P li. es is wertilia, romelic gverdis boloebidan Tan
abrad aris daSorebuli. SevaerToT igi monakveTiT
D
mopirdapire wverosTan. am monakveTs samkuTxedis medi-
A C
Q ana ewodeba (`mediana“ laTinurad Suas, SuaTanas niSnavs).
y
nax. 2 samkuTxedis mediana monakveTia, romelic samkuTxedis
p
wveros mopirdapire gverdis SuawertilTan aerTebs.
me-2 naxazze P, Q da R, Sesabamisad, samkuTxedis BC, AC da AB gverdebis
o
Suawertilebia, xolo AP, BQ da CR medianebi. samkuTxeds sami mediana
aqvs. naxazze isini erT wertilSi ikveTeba. es SemTxveviTi ar aris: momavalSi
C
Cven davamtkicebT, rom nebismieri samkuTxedis samive mediana erT wertil-
B Si ikveTeba.
t
me-3 naxazze gamosaxuli ABC samkuTxedis A wverodan
’
P gavlebulia BAC kuTxis biseqtrisa. es sxi vi samkuTxe
R dis mopirdapire BC gverds P wertilSi gadakveTs. AP mo
n
C nakveTs samkuTxedis biseqtrisa ewodeba. sayuradReboa,
o
rom kuTxis biseqtrisa sxivia, xolo samkuTxedis biseq
Q trisa monakveTi.
A
nax. 3 samkuTxedSi sami biseqtrisa SegviZlia gavavloT, yove
D
li wverodan TiTo. me-5 naxazze biseqtrisebia AP, BQ da
CR. rogorc naxazidan Cans, samkuTxedis samive biseqtrisa, iseve, rogorc me
dianebi, erT wertilSi ikveTeba.
88 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
SevniSnoT, rom sazogadod, samkuTxedis romelime wverodan gavlebuli
C
biseqtrisa SeiZleba ar daemTxves amave wverodan gavlebul medianas.
samkuTxedis simaRle ewodeba marTobs, romelic samkuTxedis romelime
t
wverodan mopirdapire gverdis Semcvel wrfezea daSvebuli. ganvixiloT
nax. 4-ze gamosaxuli ABC samkuTxedi.
’
K
n
y
B P
o
p
Q
D
A C M L
D S R
o
nax. 4
C
gverdze daSvebul simaRles. samkuTxeds sami simaRle aqvs.
samkuTxedis wverodan daSvebuli simaRlis fuZe SeiZleba mopirdapire gverdze
ar mdebareobdes. me-4 naxazze MKL samkuTxedSi ∠KML marTia, amitom K wverodan
t
daSvebuli marTobi ML gverdis M boloze daecema. amave naxazze PQR samkuTxedis
P wverodan daSvebuli simaRlis S fuZe QR gverdis gagrZelebaze mdebareobs.
’
gavavloT samkuTxedSi samive simaRle. am dros SeiZleba gvqondes ori
SemTxveva:
n
1) samkuTxedis samive simaRle erT wertilSi ikveT
eba. es SemTxveva mocemulia me-5 K
B
naxazze, sadac AD, BE da CF sima
o
N
Rleebi G wertilSi ikveTeba.
D
F 2) simaRleebs saerTo wertili P
G ara aqvT me-6 naxazze. am SemTx M
L
D
vevaSi erT wer tilSi gaivlis
A C Q
y
E simaRleebis Semcveli wrfe ebi. R
nax. 5 simaRleebiK,P LQ da MN ar ikveTe nax. 6
p
ba, magram maTi Semcveli wrfeebi
ikveTeba R wertilSi.
o
upasuxe SekiTxvebs:
C
1. arsebobs Tu ara araamozneqili samkuTxedi?
t
2. samkuTxedis gverdebi aRniSnulia m, n da k asoebiT. rogor aRniSnavdi
’
am samkuTxedis wveroebs?
n
3. rogor avagoT mediana? ramdeni mediana aqvs samkuTxeds?
4. ras ewodeba kuTxis biseqtrisa? romeli xelsawyoTi SegviZlia visargeb
o
loT mocemuli kuTxis biseqtrisis asagebad?
5. ra figuraa samkuTxedis biseqtrisa? ramdeni biseqtrisa aqvs samkuTxeds?
D
6. ra figuraa samkuTxedis simaRle? rogor SegviZlia misi ageba?
7. ra saerTo Tviseba aqvT samkuTxedis biseqtrisebsa da medianebs? aqvT Tu
ara es Tviseba simaRleebs?
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 89
p y
o
savarjiSoebi
C
1 ABC samkuTxedis B wverodan AC gverdze daSvebulia BD mediana. aage
t
naxazi da ipove AC gverdis sigrZe, Tu CD= 6,4 sm.
’
2 ABC samkuTxedSi BD medianaa, xolo E wertili - ABD samkuTxedis BE me
n
y
dianis fuZe. aage naxazi da ipove ED monakveTis sigrZe, Tu AC gverdis
sigrZea 16 sm.
o
p
3 KLM samkuTxedis KN biseqtrisa KM gverdTan 30º-ian kuTxes adgens. ipove
D
MKL kuTxis sidide.
A
o
4 ra kuTxes adgens me-7 naxazze gamosaxuli samkuTxe
dis C kuTxis biseqtrisa BC gverdTan?
C
5 DEF samkuTxedSi DN biseqtrisaa. ipove ∠NDF‑is mo
C B
sazRvre kuTxis sidide, Tu EDF kuTxis mosazRvre
kuTxis sididea 48º.
t
nax. 7
’
saxuli samkuTxedis simaR
leebi?
n
7 ujrian qaRaldze daxaze samkuTxedi, romlis erT-erTi wverodan daSve
buli simaRle medianas emTxveva. imave wverodan
o
gaavle biseqtrisa.
D
kveTis wertili. nax. 8
y
9 ABC samkuTxedSi gavlebulia AK, CM da BN medianebi. AM+BK+CN=28 dm.
p
ipove ABC samkuTxedis perimetri.
o
10 PQR samkuTxedis P wverodan QR gverdze daSvebulia PS mediana. PQS da
PRS samkuTxedebis perimetrebi tolia. daamtkice, rom PQ=PR.
C
11 ABC samkuTxedis perimetri 30 sm-is tolia. AK medianaa. K wertili BC
t
gverdzea aRebuli. ABK samkuTxedis perimetri 18 sm-is tolia, xolo ACK
’
samkuTxedis perimetri 24 sm-is. gamoTvale AK medianis sigrZe.
n
12 ABC samkuTxedSi A wverodan BC gverdze daSvebuli simaRle AB da AC
o
gverdebTan, Sesabamisad, 30º-ian da 40º-ian kuTxeebs adgens. ra kuTxes ad
gens is A kuTxis biseqtrisasTan?
D
13 qaRaldisagan gamoWeri samkuTxedi. gaWeri medianis gaswvriv da miRebuli
samkuTxedebis midgmiT miiRe Tavdapirveli samkuTxedisagan gansxvavebu
li samkuTxedi.
90 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
14 sinaTlis sxivis brtyeli zedapiridan, magaliTad, sarkidan arekvlisas,
(nax. 9) zedapirze dacemuli sxivis mier dacemis wertilSi aRmarTul MC
C
marTobTan Seqmnili kuTxe, anu dacemis kuTxe (a), tolia arekvlis kuTxisa
t
(b), anu areklili sxivis mier marTobTan Seqmnili kuTxisa (nax. 9-ze a=b).
’
isargeble am kanoniT da pasuxi gaeci kiTxvebs:
a)
ras udris areklili sxivis mier
n
y
zedapirTan Seqmnili kuTxe, Tu
sxivis dacemis kuTxe 30º-is to
o
lia?
p
b) ras udris kuTxe dacemul da
α β
D
areklil sxivebs Soris, Tu arek
lili sxivi zedapirTan 15º‑ian
o
kuTxes qmnis?
g) ra kuTxes qmnis dacemuli s xivi
zedapirTan, Tu dacemuli da
C
areklili sxivebi urTierTmarTo nax. 9
bulia?
t
15 gadaixaze mocemuli figurebi da gaavle simetriis RerZebi:
n ’
o
16 gadaixaze naxazi da aage mocemuli eqvskuTxedis simetriuli figura a RerZis
D
mimarT.
y
a
o p
t C
’
aba, scade!
o n
gadaixaze naxazi da masze gamosaxuli cxra wre
oTxi monakveTisagan Semdgari texiliT SeaerTe.
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 91
p y
o
2.6 agebis amocanebi. praqtikuli samuSao
C
mizani
SevZloT monakveTis SuamarTobis, wrfisadmi marTobuli
t
wrfis, kuTxis biseqtrisisa da mocemuli kuTxis toli
’
kuTxis ageba.
n
y
agebis amocanebs miekuTvneba amocana, romelSic mocemuli elementebiT
o
unda avagoT saZiebeli figura. agebis amocanebis amoxsna ZiriTadad farglisa
p
da saxazavis saSualebiT xdeba. Cven aqamdec vxsnidiT agebis martiv amocanebs.
D
magaliTad, or wertilze wrfis gavleba, mocemul wertilze, rogorc centr
o
ze, mocemuli radiusiT wrewiris ageba, mocemuli RerZis mimarT wertilis si
metriuli wertilis ageba da a. S.
amocana 1. mocemulia XY monakveTi. avagoT XY monakveTis SuamarTobi.
amoxsna.
C
I etapi. X wertilze, rogorc centrze, fargliT Se
movxazoT XY monakveTis naxevarze meti sigrZis radiu
t
sis mqone rkali.
n ’
II etapi. Y wertilze, rogorc centrze, Se
mov
xazoT
imave radiusis rkali.
D o
III etapi. miRebuli ori rkalis gadakveTis wertilebze
saxazaviT gavavloT wrfe.
miRebuli wrfisa da XY monakveTis gadakveTis wer
tili iqneba XY monakveTis Suawertili, xolo agebuli
wrfe - XY monakveTis SuamarTobi.
p y
C o
Semowmeba: farglisa da transportiris gamoyenebiT Seamowme, rom Sen mier
agebuli wrfe XY monakveTis SuamarTobia.
t
farglis gamoyenebiT Seamowme monakveTis SuamarTobis Semdegi Tviseba:
’
`monakveTis SuamarTobis yoveli wertili Tanabradaa daSorebuli mo
nakveTis boloebidan“.
o n
amocana 2. m wrfeze mdebare P wertilze gavavloT m wrfis marTobuli
wrfe.
amoxsna.
D
I etapi. m wrfeze, P wertilis orive mxa
res far
gliT gadavzomoT PQ da PR toli monakveTebi.
92 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
C o
II etapi. Q wertilze, rogorc centrze, PQ-ze
meti radiusiT SemovxazoT rkali.
’ t
n
o y
III etapi. R wertilze, rogorc centrze, imave ra
p
diusiT SemovxazoT rkali.
D
C o
IV etapi. miRebul kveTis wertilsa da P wertilze
gavavloT wrfe. es wrfe iqneba m wrfis marTobuli
t
(Seamowme transportiriT).
n ’
amocana 3. m wrfis gareT mdebare P wertilze gavavloT m wrfis marTo
buli wrfe.
o
amoxsna.
I etapi. P wertilidan, rogorc centridan, Semovxa
zoT m wrfis gadamkveTi rkali. kveTis wertilebi
D
aRvniSnoT Q da R asoebiT.
p y
o
bidan, SemovxazoT toli radiusis gadamkveTi rkale
bi.
t C
’
III etapi. rkalebis gadakveTis wertilsa da P
n
O wertilze gavavloT wrfe.
o
miRebuli wrfe iqneba m wrfis marTobuli wrfe
(Seamowme transportiriT). O asoTi naxazze aRniS
nulia am wrfis m wrfesTan gadakveTis wertili.
D
SeniSvna: PO monakveTis sigrZes P wertilidan m wrfemde manZili ewodeba.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 93
p y
o
maSasadame, imisaTvis rom mocemuli wertilidan mocemul wrfemde manZili
C
gavigoT, saWiroa:
a) am wertilidan gavavloT wrfis perpendikularuli monakveTi.
t
b) gavzomoT miRebuli monakveTis sigrZe.
’
farglis gamoyenebiT Seamowme Sem degi winadade C
n
y
bis marTebuloba:
`wrfis gareT mdebare wertilis wrfis werti
o
lebTan SemaerTebel monakveTebs Soris umcire-
p
si sigrZisaa am wrfis marTobuli monakveTi“.
D
A B
o
M O
C
I etapi. kuTxis P wverodan, rogorc centridan, Se
movxazoT rkali ise, rom man gadakveTos kuTxis gver
t
debi. gadakveTis wertilebi aRvniSnoT Q da R asoebiT.
n ’
II etapi. Q da R wertilebidan, rogorc centrebidan,
o
kuTxis Sig niT SemovxazoT toli ra diu
sebis mqone
gadamkveTi rkalebi. gadakveTis wertili aRv niSnoT
K‑Ti.
D p y
III etapi. gavavloT PK sxivi. miRebuli sxivi warmoadgens
QPR kuTxis biseqtrisas (Seamowme transportiriT).
C o
t
mocemuli naxazis mixedviT Seamowme kuTxis biseq
’
trisis Semdegi Tviseba:
n
kuTxis biseqtrisis yoveli wertili Tanabradaa
o
daSorebuli kuTxis gverdebidan.
94 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
D
p y
o
amocana 5. avagoT mocemuli kuTxis toli kuTxe.
C
amoxsna.
I etapi. A wertilidan, rogorc centridan, Semovxa
t
zoT rkali ise, rom man gadakveTos kuTxis gverdebi.
’
gadakveTis wertilebi aRvniSnoT B da C asoebiT.
n
y
II etapi. gavavloT sxivi. sxvis D saTavidan, rogorc
o
centridan, SemovxazoT AB monakveTis toli radiusis
p
mqone rkali ise, rom man gadakveTos sxivi. gadakveTis
D
wertili aRvniSnoT K asoTi.
o
III etapi. K wertilidan, rogorc centridan, Semovxa
zoT BC monakveTis toli radiusis mqone rkali ise,
C
rom man gadakveTos II etapze agebuli rkali. rkalebis
gadakveTis wertili aRvniSnoT M asoTi.
’ t
IV etapi. D da M wertilebze gavavloT DM sxivi.
miRebuli MDK kuTxe iqneba mocemuli BAC kuTxis
toli (Seamowme transportiriT).
o n
upasuxe SekiTxvebs:
D
3. rogor vipovoT mocemuli monakveTis Suawertili farglisa da saxazavis
y
saSualebiT?
p
4. rogor avagoT wrfeze mdebare wertilidan wrfisadmi marTobi?
5. rogor avagoT wrfis gareT mdebare wertilidan wrfisadmi marTobi?
o
6. ra monakveTis sigrZiT ganisazRvreba manZili wertilidan wrfemde?
C
7. rogor avagoT kuTxis biseqtrisa?
8. ra Tviseba aqvs kuTxis biseqtrisaze mdebare wertils?
t
9. rogor avagoT mocemuli kuTxis toli kuTxe?
n ’
savarjiSoebi
o
1 daxaze monakveTi da ipove misi Suawertili farglisa da saxazavis sa
SualebiT.
D
2 farglisa da saxazavis saSualebiT AB wrfeze mdebare E wertilidan
aRmarTe am wrfisadmi marTobuli wrfe.
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 95
p y
o
3 daxaze monakveTi da farglisa da saxazavis saSualebiT aage masze orjer
C
meti sigrZis monakveTi.
’ t
nawilad.
n
y
5 daxaze kuTxe da farglisa da saxazavis saSualebiT gayavi oTx tol na
wilad.
o
p
6 daxaze maxvili kuTxe da farglisa da saxazavis saSualebiT aage masze
D
orjer meti sididis kuTxe
o
7 mocemulia AB monakveTi da a wrfe. AB monakveTis boloebze farglisa
da saxazavis saSualebiT gaavle a wrfis marTobuli wrfeebi, Tu:
a) AB monakveTi a wrfeze mdebareobs;
C
b) AB monakveTi kveTs a wrfes;
g) AB monakveTi ar kveTs a wrfes.
t
8 M wertili AB monakveTis SuamarTobze mdebareobs. MB= 9 sm. ra sigrZe
aqvs MA monakveTs?
’
9 ABC kuTxis BK biseqtrisis K wertilidan BC gverdamde manZili 7,2 dm-is
n
tolia. ras udris manZili K wertilidan BA gverdamde?
o
da BN medianebi. aRniSne medianebis gadakveTis wertili K asoTi. gazome
miRebuli AK, KM, BK da KN monakveTebi da gamoTvale AK:KM da BK : KN Se
fardebebi. gamoitane daskvna.
D
11 daxaze samkuTxedi da farglisa da saxazavis saSualebiT gaavle misi
y
samive gverdis SuamarTobi. gamoitane daskvna.
p
12 daxaze AB monakveTi. farglisa da saxazavis saSualebiT aage AB monakve
o
Tis toli gverdebis mqone: a) samkuTxedi, b) kvadrati.
C
13 naxazi gadaitane rveulSi da aage ABC sam
kuTxedis isriT naCvenebi paraleluri ga B
t
dataniT miRebuli figura.
’
A
C
aba, scade!
o n
D
xis masalisagan Seadgine samkuTxedisa da oTxkuTxedis ConCxebi. scade
rogorc samkuTxedis, ise oTxkuTxedis formis Secvla. ganicdis Tu ara
deformacias samkuTxedi? oTxkuTxedi?
96 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
2.7 paralelur wrfeTa Tvisebebi
C
mizani
SevZloT ori paraleluri wrfis mesame wrfiT miRebuli
t
kuTxeebis amocnoba, dasaxeleba da maTi Tvisebebis
’
gamoyeneba.
n
y
1-l naxazze a da b paraleluri wrfeebi c wrfiTaa gadakveTili. miRebuli
kuTxeebi gadanomrilia. wiTeli isriT aRniSnuli paraleluri gadataniT ∠1
o
da ∠5, ∠2 da ∠6, ∠3 da ∠7, ∠4 da ∠8 erTmaneTs SeuTavsdeba, amitom es kuTxe
p
ebi tolia. am wyvilebs Sesabamisi kuTxeebi ewodeba.
D
ori paraleluri wrfis mesame
o
wrfiT gadakveTisas miRebuli c
Sesabamisi kuTxeebi tolia. a 2 1
∠3-sa da ∠5-s, iseve, rogorc ∠4-sa da ∠6-s 3 4
C
Sidajvaredini kuTxeebi ewodeba. iqidan,
rom ∠3=∠1 (rogorc vertikaluri kuTxeebi),
xolo ∠1=∠5 (rogorc Sesabamisi kuTxeebi), b 6 5
t
vRebulobT ∠3=∠5 to lobas. analogiurad, 7 8
iqidan, rom ∠4=∠2 (rogorc vertikaluri
’
nax.1
kuTxeebi), xolo ∠6=∠2 (rogorc Sesabamisi
kuTxeebi), vRebulobT ∠4=∠6 tolobas. ase, rom:
n
ori paraleluri wrfis mesame wrfiT gadakveTisas
miRebuli Sidajvaredini kuTxeebi tolia.
o
∠3 da ∠4 mosazRvre kuTxeebia. amitom, ∠3+∠4=180º. Tu am tolobaSi ∠3-s
misi toli ∠5-iT SevcvliT, miviRebT tolobas: ∠5+∠4=180º, xolo Tu ∠4-s misi
D
toli ∠6-iT SevcvliT, miviRebT tolobas: ∠3+∠6 =180º. mi Rebul tolobebSi
y
Semaval kuTxeTa wyvilebs Sidacalmxrivi kuTxeebi ewodeba. maSasadame,
ori paraleluri wrfis mesame wrfiT gadakveTisas miRebuli
p
Sidacalmxrivi kuTxeebis sidideTa jami 180º-is tolia.
upasuxe SekiTxvebs:
C o
1. Sesabamis kuTxeTa ramdeni wyvili miiReba ori paraleluri wrfis mesamiT
’ t
gadakveTisas?
2. ra Tviseba aqvs Sesabamis kuTxeebs?
n
3. Sidajvaredini kuTxeebis ramdeni wyvili miiReba ori paraleluri wrfis
o
mesamiT gadakveTisas?
4. ra Tviseba aqvs Sidajvaredinad mdebare kuTxeebs?
D
5. ra Tviseba aqvs Sidacalmxriv kuTxeebs?
6. ra SegiZlia Tqva 1-l naxazze mocemul me-2 da me-7 kuTxeebis Sesaxeb?
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 97
p y
o
savarjiSoebi
C
1 daasaxele 1-l naxazze mocemuli oTxi toli kuTxe.
t
2 daasaxele 1-l naxazze ∠6-is toli yvela kuTxe.
n ’
3 daasaxele 1-l naxazze mocemuli kuTxeebis yvela iseTi wyvili, romel
y
Ta sidideebis jami 180º-is tolia.
o
p
4 ori paraleluri wrfis mesamiT gadakveTisas miRebuli erT-erTi kuTxe
D
marTia. gamoTvale danarCeni kuTxeebis zomebi.
o
5 ori paraleluri wrfis mesameTi gadakveTisas miRebuli erTi kuTxis si
didea 37º. gamoTvale danarCeni kuTxeebis zomebi.
C
6 ori paraleluri wrfis mesamiT gadakveTisas miRebuli ori kuTxis jamia
130º. gamoTvale TiToeuli am kuTxis zoma.
t
7 ori paraleluri wrfis mesamiT gadakveTisas miRebuli ori kuTxis sxva
obaa 70º. gamoTvale TiToeuli am kuTxis zoma.
’
8 SeiZleba Tu ara, ori paraleluri wrfis mesamiT gadakveTisas miRebuli
n
kuTxeebidan erTis sidide iyos 40º, meoris - 60º? pasuxi axseni.
o
14 15 10 11
dakveTilia ori paraleluri wrfiT.
erT-erTi kuTxis sidide 130 gradusis
tolia. gamoTvale danarCeni kuTxeebis 1 4 5
2
D
sidideebi. 3 6 7
130º
y
nax. 2
10 gamoTvale ABCD oTxkuTxedis yvela kuTxe,
p
Tu AB||CD, ∠ABC=127º da ∠CDA=45º.
o
11 ∆ABC-Si, sadac ∠A = 67º, ∠B = 76º, gavlebulia AB gverdis paraleluri
wrfe, romelic AC da BC gverdebs D da E wertilebSi kveTs. ipove am
C
wrfis mier samkuTxedis gverdebTan Seqmnili kuTxeebis zomebi.
a
12 me-3 naxazze mocemuli α kuTxis sididea
t
β
’
150º, β kuTxis sidide - 50º. paraleluria
Tu ara a da b wrfeebi?
n
b α
o
13 daxaze figurebi: monakveTi, kuTxe, marT
kuTxedi, kvadrati da gaavle maTi simet nax. 3
riis RerZebi.
98 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
D
p y
o
2.8 samkuTxedis kuTxeTa Tvisebebi
C
mizani
SevZloT samkuTxedis Sida da gare kuTxeebis Tvisebebis
t
gamoyeneba.
n ’
y
mocemulia ABC samkuTxedi, romlis Sida kuTxeebis sidideebia α, β da
o
C γ. C wveroze gavlebulia AB gverdis parale
p
1 2 luri wrfe. ∠1, ∠2 da γ kuTxeebi gaSlil kuTx
D
γ
es adgenen. amitom maTi sidideebis jami 180º-is
o
tolia:
∠1 + γ + ∠2 = 180º.
C
α β jvaredini kuTxeebi. ∠1 + γ + ∠2 = 180º tolobaSi
A B ∠1 da ∠2-s Tu SevcvliT α da β kuTxeebiT, mi
viRebT:
t
α + γ + β = 180º.
’
amiT Cven davamtkiceT Teorema:
n
amocana: ABC samkuTxedSi A da B Sida kuTxeebis gradusuli zomebi, Sesa
bamisad α da β-s tolia. gamovTvaloT C wverosTan
o
B
b mdebare gare kuTxis sidide.
D
u.g. ∠BCD .
y
α
A C D
amoxsna.
p
∠BCD = 180º - ∠C = 180º - (180º - (∠A + ∠B)) = ∠A + ∠B = α + β
o
pasuxi: ∠BCD = α + β.
ganxiluli amocanidan vaskvniT:
C
samkuTxedis gare kuTxis sidide Sida aramosazRvre
t
kuTxeebis sidideTa jamis tolia.
’
kuTxeTa sidideebis mixedviT samkuTxedebis simravle sam TanaukveT qvesim
n
ravled iyofa. esenia: maxvilLkuTxa, marTkuTxa da blagvkuTxa samkuTxedebi.
maxviLl
OPL kuTxa samkuTxedi
D o
blagvkuTxa samkuTxedi marTkuTxa samkuTxedi
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 99
p y
o
marTkuTxa samkuTxedis marTi kuTxis mopir hip
ot
kaTeti
dapire gverds - hipotenuza, xolo danarCen or enu
C
za
gverds - kaTetebi ewodeba.
’ t
kaTeti
upasuxe SekiTxvebs:
n
y
1. SeiZleba Tu ara, samkuTxeds hqondes ori marTi kuTxe? ratom?
o
2. SeiZleba Tu ara, samkuTxeds hqondes ori blagvi kuTxe? ratom?
p
3. SeiZleba Tu ara, samkuTxeds hqondes 60º, 50º, 68º-is toli kuTxeebi? ra
D
tom?
o
4. ramdeni maxvili kuTxe aqvs marTkuTxa samkuTxeds?
5. ra Tviseba aqvs samkuTxedis gare kuTxes?
6. ra sididis gare kuTxeebi aqvs tolgverda samkuTxeds?
C
7. ra simravlea marTkuTxa da blagvkuTxa samkuTxedebis simravleTa
TanakveTa?
t
savarjiSoebi
’
1 samkuTxedis ori kuTxis sidideebia: a) 32º da 65º; b) 25º da 78º; g) 69º
n
da 28º. ipove samkuTxedis mesame kuTxis sidide.
o
3 marTkuTxa samkuTxedis erTi maxvili kuTxis sididea 30º. ras udris meo
re maxvili kuTxis sidide?
D
4 markuTxa samkuTxedis maxvili kuTxeebis sidideTa Sefardebaa 4:5.
y
gamoTvale am samkuTxedis umciresi kuTxis sidide.
p
5 gamoTvale samkuTxedis kuTxeebi, Tu maTi sidideebi ise Seefardeba
o
erTmaneTs, rogorc: a) 1:2:3; b) 2:3:5.
C
6 mocemul naxazze ∠DOB = 90º, ∠OB N = 110º. gamoTvale ∆AOB-s kuTxeebi.
t
D
’
O
n
N
o
B
A
D
7 ∆ABC-Si ∠A = 60º, ∠B = 30º. O wertili aris A da B kuTxeebis biseqtrisebis
gadakveTis wertili. gamoTvale ∠AOB-s sidide.
C
xis sidide, Tu:
a) ∠A = 40º, ∠B = 70º; b) ∠A = 38º, ∠B = 72º.
t
9 marTkuTxa samkuTxedis erT-erTi gare kuTxe 135º-is tolia. gamoTvale
’
samkuTxedis maxvili kuTxeebis sidideebi.
n
y
10 samkuTxedis ori kuTxe 80º-is da 35º-is tolia. gamoTvale samkuT
xedis
o
gare kuTxeebi.
D p
11 samkuTxedis TiToeul wverosTan daxaze TiTo gare kuTxe. gamoTvale am
o
kuTxeebis sidideTa jami.
C
13 gamoTvale marTkuTxa samkuTxedis marT kuTxesTan mdebare gare kuTxis
biseqtrisis mier kaTetebTan Seqmnili kuTxeebis zomebi.
t
14 ABCD marTkuTxedis B wverodan AC diagonalze daSvebuli marTobi BC
’
gverdTan 50-gradusian kuTxes adgens. gamoTvale AC diagonalis mier
marTkuTxedis gverdebTan Sedgenili kuTxeebi.
n
M
15 M wertili urTierTparaleluri a da b wrfe a A
30º
ebis A da B wertilebTan aris SeerTebuli. C
o
naxazze miTi
Te
buli zomebis mixedviT ipo
ve
MAC kuTxis sidide. 130º
b
B
D
16 gamoTvale ∆ABC-s A da B kuTxeebis biseqtrisebis mier Sedgenili kuT
y
xis sidide, Tu: a) ∠C = 40º; b) ∠C = 150º; g) ∠C = α.
B
p
17 naxazze mocemul ABC samkuTxedSi AD da BK si
o
maRleebs Soris kuTxis sididea 50º. gamoTvale C D
kuTxis sidide. 50º
C
18 daasabuTe, rom Tu or kuTxes gverdebi wyvil-
t
wyvilad paraleluri aqvs, maSin es kuTxeebi an A K C
’
tolia, an maTi sidideTa jami 180 graduss udris.
n
B
19 ABC samkuTxedSi BK simaRle, xolo BD biseqtri
o
saa. naxazze miTiTebuli zo
mebis mixedviT gamoT
vale DBK kuTxis sidide.
D
60º 40º
A K D C
C
3
a) ∠1 = ∠3 ; b) ∠1 + ∠2 = ∠4;
t
g) ∠1 + ∠2 =∠3 + ∠4 ; d) ∠1 = ∠4. 1 2
’
M B
n
y
21 naxazze naCvenebia A punqtidan B punqtSi
o
misasvleli ori alternatiuli gza. romeli
p
gzaa mokle? A N
D
O
o
22 A punqtidan B punqtSi Casasvlelad erTdrou D
lad, erTnairi siCqariT gavida ori mgzavri. C
C
erTma maTganma isargebla AOB gziT, meorem ki
– ACDB gziT. romeli mgzavri Cavida adre B
A B
punqtSi?
’ t
23 mocemul samkuTxedSi daasaxele: B
n
a) A kuTxis mopirdapire gverdi;
b) ABC kuTxis mopirdapire gverdi;
o
g) AB gverdis mopirdapire kuTxe;
A
d) BC gverdis mimdebare kuTxeebi. C
D y
aba, scade!
p
daamtkice, rom amozneqili n-kuTxedis Sida kuTxeebis sidideTa jami
180º(n-2)‑is tolia.
SesaZlebelia Tu ara
C o
’ t
a) ABC samkuTxedis perimetri ABCD oTxkuTxedis perimetrze meti iyos?
b) ABC samkuTxedis farTobi ABCD oTxkuTxedis farTobze meti iyos?
o n
102 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
D
p y
o
2.9 tolferda samkuTxedi
C
mizani
t
SevZloT tolferda samkuTxedis Tvisebebis gamoyeneba.
n ’
y
gverdebis sigrZeebis mixedviT ganasxvaveben tolgverda, tolferda da sxva
dasxvagverda samkuTxedebs. tolgverda samkuTxeds yvela gverdi toli aqvs,
o
xolo tolferda samkuTxeds ori gverdi aqvs toli. tolferda samkuTxedis
p
tol gverdebs ferdebi, xolo mesame gverds fuZe ewodeba.
D
ganvixiloT tolferda ∆ ABC, sadac AB = BC, xolo BK biseqtrisaa (nax. 1).
o
kuTxis biseqtrisis Semcveli wrfe misi simetriis RerZs B
warmoadgens. amitom BK biseqtrisa warmoadgens ∠B-s si
metriis RerZs. maSasadame, masze gadakecvisas BC gver
di gahyveba BA gverds. radgan AB = BC, amitom A da C
C
wertilebi erTmaneTs SeuTavsdeba. erTmaneTs SeuTav
sdeba AK da KC monakveTebic, rac imas niSnavs, rom K
wertili aris AC gverdis Suawertili. e.i. BK biseqtri
t di
fer
sa imavdroulad ∆ ABC-s medianacaa. ∠A = ∠C, radgan erT
fer
di
’
maneTs SeuTavsdeba maTi Semadgeneli gverdebi.
maSasadame, tolferda samkuTxedSi fuZesTan mdebare
kuTxeebi tolia.
n
samkuTxedis biseqtrisaze gadakecvis Sedegad mi A K C
viReT, rom ∠AKB = ∠CKB. es kuTxeebi mosazRvre kuTxe fuZe
ebia, amitom TiToeuli maTgani marTia, anu BK⊥AC. e.i.
o
nax. 1
BK biseqtrisa ∆ ABC-s simaRlecaa.
SevajamoT miRebuli Sedegebi:
D
tolferda samkuTxedis fuZis mopirdapire wverodan gavlebuli
biseqtrisa samkuTxedis simetriis RerZs warmoadgens.
y
tolferda samkuTxedSi fuZis mopirdapire wverodan gavlebuli
p
biseqtrisa am samkuTxedis medianacaa da simaRlec.
o
tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare kuTxeebi tolia.
C
B
amocana 1. davamtkicoT, rom samkuTxedSi didi gverdis
t
pirdapir didi kuTxe mdebareobs.
’
moc.: ∆ ABC, BC > AB
n
u.d. ∠A > ∠C
o
damtkiceba: BC gverdze B wverodan gadavzomoT AB-s
toli BD monakveTi (nax.2). miRebuli ABD samkuTxedi tol
ferdaa, amitom ∠BAD = ∠ADB. meore mxriv, ∠ BAC > ∠ BAD,
D
D xolo ∠ADB > ∠C, radgan ADB kuTxe ADC samkuTxedis gare
A
kuTxea. amitom ∠ A > ∠ C. ris damtkicebac gvindoda.
nax.2 C
C
Tis sigrZe.
t
B moc.: ∆ ABC, AB = BC = 10sm, P∆ABC = 32sm, BK ⊥ AC.
’
u.v. AK
n
y
amoxsna. I etapi. gavigoT AC fuZis sigrZe. mocemulo
bis Tanaxmad, AB + BC + AC = 32 sm‑s, xolo AB = BC = 10 sm.
o
aqedan AC = (32 - 20) sm=12 sm.
p
II etapi. gamovTvaloT AK monakveTis sigrZe. radgan
D
BK tolferda samkuTxedSi fuZeze daSvebuli simaR
o
lea, amitom igi medianac iqneba, anu AK = KC, saidanac
AC
AK = 2 = 6 (sm).
C
A K C
pasuxi: AK= 6 sm.
nax. 3
’ t
upasuxe SekiTxvebs:
n
1. simetriis ramdeni RerZi aqvs kuTxes?
2. simetriis ramdeni RerZi aqvs: a) tolferda; b) tolgverda samkuTxeds?
o
3. SeiZleba Tu ara samkuTxedSi toli gverdebis mopirdapire kuTxeebi ara
toli iyos?
4. SeiZleba Tu ara tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare kuTxe iyos
D
marTi? blagvi?
y
5. aris Tu ara tolgverda samkuTxedi wesieri mravalkuTxedi?
p
6. iqneba Tu ara marTkuTxa samkuTxedi tolferda, Tu misi erT-erTi kuT
xis sididea a) 45º? b) 60º?
savarjiSoebi
C o
’ t
1 SeiZleba Tu ara, tolferda samkuTxedis fuZis sigrZe iyos 5 m, xolo
ferdis sigrZe - 2 m?
n
2 arsebobs Tu ara samkuTxedi, romlis gverdebis sigrZeebia:
o
a) 4 sm, 8 sm, 8 sm? b) 3 dm, 3 dm, 7 dm?
g) 9 sm, 9 sm, 1 dm? d) 5 sm, 1 dm, 5 sm.
D
3 SeiZleba Tu ara, tolferda samkuTxedis fuZis sigrZe iyos 2 m, xolo
ferdis sigrZe - 2km?
C
5 daamtkice, rom: a) samkuTxedSi toli gverdebis pirdapir toli kuTxee
’ t
bi Zevs; b) samkuTxedSi toli kuTxeebis pirdapir toli gverdebi Zevs.
n
6 gamoTvale tolgverda samkuTxedis kuTxeebi.
o y
7 tolferda samkuTxedis erTi kuTxis sidide 60 gradusia. gamoTvale da
p
narCeni kuTxeebis sidideebi.
D
8 gamoTvale tolferda marTkuTxa samkuTxedis maxvili kuTxeebis sidi
o
deebi.
C
10 naxazze AB = BC, CD = DE. B
daamtkice, rom ∠BAC = ∠CED.
t
C E
A
’
D
11 daasabuTe, rom tolgverda samkuTxedis TiToeuli kuTxis biseq
trisa
n
misi medianacaa da simaRlec.
o
samkuTxedis perimetri (ganixile ori SemTxveva).
D
samkuTxedis perimetri.
y
14 tolferda samkuTxedis erT-erTma medianam am samkuTxedis pe
rimetri
p
18 sm‑isa da 12 sm-is tol nawilebad dayo. ipove samkuTxedis ferdis sig
rZe (ganixile yvela SesaZlo SemTxveva).
o
15 tolferda samkuTxedis erT-erTma medianam am samkuTxedis perimetri
C
21 sm‑isa da 18 sm-is tol nawilebad dayo. ipove samkuTxedis fuZis sigrZe
(ganixile yvela SesaZlo SemTxveva).
’ t
16 NT monakveTi tolferda MNK samkuTxedis fuZeze daSvebuli simaRlea.
MNT samkuTxedis perimetri 18 santimetria, xolo MNK samkuTxedis peri
n
metri - 30 santimetri. gamoTvale NT monakveTis sigrZe.
o
17 gamoTvale tolferda samkuTxedis ferdebs Soris kuTxe, Tu fuZesTan
mdebare kuTxis zomaa: a) 30º; b) 65º; g) 52º; d) 80º.
D
18 gamoTvale tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare kuTxe, Tu ferdebs
Soris kuTxis zomaa: a) 30º; b) 120º; g) 152º; d) 90º.
C
20 gamoTvale tolferda samkuTxedis kuTxeebi, Tu fuZesTan mdebare kuTxe
t
wverosTan mdebare kuTxeze 30º-iT naklebia.
n ’
21 gamoTvale tolferda samkuTxedis kuTxeebi, Tu fuZesTan mdebare kuTxe
y
15º-iT metia wverosTan mdebare kuTxeze.
o
p
22 marTkuTxa samkuTxedis erTi maxvili kuTxe meoreze orjer didia. gamo
D
Tvale TiToeuli maTganis sidide.
o
23 ramdeni gradusis tolia tolferda marTkuTxa samkuTxedis gare kuTxee
bis sidideebi?
C
24 gamoTvale tolferda samkuTxedis kuTxeebi, Tu misi erTi kuTxe tolia:
a) 30º-is; b) 44º-is; g) 100º-is; d) 110º.
ramdeni amoxsna aqvs amocanas?
t
25 gamoTvale kuTxe marTkuTxa samkuTxedis maxvili kuTxeebis biseqtrisebs
’
Soris.
n
26 gamoTvale tolferda samkuTxedis kuTxeebi, Tu misi erT-erTi gare
kuTxis sididea:
a) 120º; b) 40º; g) 90º.
D
28 ANC samkuTxedSi ∠A = 42º, ∠N = 106º. AC gverdze aRebulia K da E wertile
y
bi ise, rom AK = KN , NE = EC . gamoTvale ∠ KNE-s sidide.
p
29 naxazis mixedviT gamoTvale: B
o
a) ∠ BAD, Tu cnobilia, rom ∠ BKC = 70º;
C
b) ∠ ABC;
C
g) CD-s sigrZe, Tu AB=10 sm da AB||CK;
SeiZleba Tu ara, rom ∠ A-s zoma iyos
d)
t
A D
30º? axseni, ratom? K
’
30 tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare kuTxis biseqtrisa fuZis to
n
lia. ipove samkuTxedis kuTxeebi.
o
31 tolferda samkuTxedis erT-erTi biseqtrisa ferdis tolia. ipove sam
kuTxedis kuTxeebi.
D
32 daamtkice, rom marTkuTxa samkuTxedSi 30-gradusiani kuTxis mopirda
pire kaTeti hipotenuzis naxevaria.
C
t
34 cnobilia, rom 1 l sufTa wyali 1 kg-s iwonis. ra masa eqneba:
a) 1 m3 sufTa wyals? b) 1 sm3 sufTa wyals?
n ’
y
35 aguris zomebia: sigrZe 25 sm, sigane 12,5 sm, sisqe 10
sm. ramdeni aguri
Caeteva 1m3 moculobis mqone kubis formis avzSi?
o
p
36 normis mixedviT, im qalaqSi, romlis mo
D
saxleoba 0,5 milionze metia, erT sul
mosaxleze 15 kv.m-ze aranaklebi farTo
o
bis gamwvaneba unda iyos. 2001 wlis mo
nacemebiT, Tbilisis mosaxleoba, daax
loebiT, 1080000 iyo, xolo mwvane
C
safari 605 ha-s Seadgenda. akmayofi
lebda Tu ara Tbilisis mwvane safaris
farTobi normativs? Tbilisis botanikuri baRi
t
37 avtomobilis importis aqcizis ganakve
’
Ti im avtomobilebze, romelTa ga
moSvebis asaki 14 wels aRemateba, Zra
n
vis moculobis 1sm3-ze 0,8 laris tolia.
kobam 2018 wels 1,8 l moculobis Zra
o
vis mqone avtomobili SeiZina, romelic
2003 welsaa gamoSvebuli. ra Tanxis
gadaxda mouwia kobas aqcizis ganakve
Tis mixedviT?
D aba, scade!
o
gare kuTxes aviRebT da maTs sidideebs SevkrebT, jamSi 360º–s miviRebT.
C
p y
’ t
o n
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 107
p y
o
2.10 samkuTxedebis toloba. tolobis pirveli niSani
C
mizani SevZloT toli samkuTxedebis amocnoba ori
t
gverdiTa da maT Soris mdebare kuTxiT.
’
B
ori brtyeli figuris toloba niSnavs, rom zedde
n
y
biT maTi erTmaneTTan SeTavsebaa SesaZlebeli. 1-l naxaz
ze ABC da KMN toli samkuTxedebia mocemuli. am sam A
o
kuTxedebis zeddebiT ABC samkuTxedis A wvero KMN
p
samkuTxedis M wveros, B wvero - N wveros, xolo C wvero N
C
D
- K wveros uTavsdeba. Sesabamisad, erTmaneTs SeuTavsde
ba AB da MN, BC da NK, AC da MK gverdebi, A da M, B da N, C
o
M
da K kuTxeebi.
figuraTa tolobis dasadgenad maTi zeddeba sulac nax. 1
araa aucilebeli. magaliTad, monakveTebis tolobis dasa K
C
dgenad sakmarisia gavzomoT da SevadaroT maTi sigrZeebi, wrewirebis tolobis
dasadgenad - gavzomoT da SevadaroT maTi radiusebi, xolo kuTxeebis tolo
bis dasadgenad - gavzomoT da SevadaroT maTi gradusuli zomebi. samkuTxede
t
bis SemTxvevaSi maTi romelime erTi elementis gazomviT da SedarebiT tolobas
ver davadgenT. saqme isaa, rom samkuTxedis sidides misi eqvsi elementi – sami
’
gverdi da sami kuTxe gansazRvravs. cxadia, rom tol samkuTxedebs gverdebic
da kuTxe ebic, anu eqvsive elementi, toli eqnebaT. magram ori samkuTxedis
n
Sesadareblad TiToeuli maTganis eqvsi elementis gazomva da Sedareba sak
maod Sromatevadi saqmea. sinamdvileSi aRmoCnda, rom ori samkuTxedis tolo
o
bis dasa
dgenad sakmarisia, TiToeul samkuTxedSi gavzomoT da SevadaroT sami
elementi, oRond es sami elementi nebismierad ki ara, garkveuli wesebis mixed
viT unda SevarCioT. am wesebs samkuTxedebis tolobis niSnebi ewodeba. sul sami
ZiriTadi niSani arsebobs. am paragrafSi pirvel niSans viswavliT.
D
samkuTxedebis tolobis pirveli niSani SemdegSi mdgomareobs:
y
Tu erTi samkuTxedis ori gverdi da maT Soris mdebare
kuTxe tolia meore samkuTxedis ori gverdisa da maT
p
Soris mdebare kuTxisa, maSin es samkuTxedebi tolia.
o
damtkiceba: sakmarisia vaCvenoT, rom zeddebiT mocemuli samkuTxedebis erT
C
maneTTan SeTavseba SeiZleba. A A1
moc.: AB =A1B1, AC =A1C1, ∠A = ∠A1.
t
u.d.: ∆ ABC = ∆ A1B1C1.
’
samkuTxedi A1B1C1 davadoT samkuTxed ABC-s ise, rom
B B1
A1 wvero SeuTavsdes A wveros, A1B1 sxi vi gauyves AB
n
sxivs, xolo A1C1 sxivi - AC sxivs (es SesaZlebelia, rad
o
gan ∠A = ∠A1). maSin AB = A1B1 tolobis gamo B1 werti
C C1
li daemTxveva B wertils, xolo AC = A1C1 tolobis gamo
C1 wertili - C wertils. radgan wveroebi erTmaneTs SeuTavsda, erTmaneTs
D
SeuTavsdeba samkuTxedebic, ris damtkicebac gvindoda.
ABC da A1B1C1 samkuTxedebis tolobis ∆ABC=∆A1B1C1 CanawerSi wveroebisa
da gverdebis Tanmimdevroba gviCvenebs, Tu romeli kuTxeebi da romeli gver
debia toli.
C
1. SeiZleba Tu ara samkuTxedi oTxkuTxedis toli iyos?
2. sakmarisia Tu ara ori samkuTxedis tolobisTvis maTi kuTxeebis toloba?
’ t
3. sakmarisia Tu ara ori tolgverda samkuTxedis tolobisTvis maTi TiTo
gverdis toloba?
n
y
4. sakmarisia Tu ara ori marTkuTxedis tolobisTvis maTi farTobebis
o
toloba?
p
5. sakmarisia Tu ara ori kvadratis tolobisTvis maTi farTobebis toloba?
D
6. sakmarisia Tu ara marTkuTxa samkuTxedebis tolobisTvis kaTetebis toloba?
o
7. SeiZleba Tu ara, samkuTxedebis tolobis pirvel niSanSi tol gverdebs
Soris mdebare kuTxeebis tolobis nacvlad moviTxovoT sxva romelime
kuTxis toloba?
C
savarjiSoebi
t
1 mocemulia toli samkuTxedebi - ABC da MNK. cnobilia, rom AB=MN,
’
AC=MK. daasaxele ABC da MNK samkuTxedebis toli kuTxeebi.
n
2 mocemulia toli samkuTxedebi - ABC da MNK. cnobilia, rom ∠A=∠M,
∠B=∠N. daasaxele ABC da MNK da samkuTxedebis toli gverdebi.
o
3 naxazze mocemuli samkuTxedebi tolia. ABC samkuTxedis romeli kuTxea
DEF samkuTxedis F kuTxis toli?
A B
F 550
D
550 D
y
E
p
C
4 naxazze mocemuli monakveTebidan: AB=AD, AC=AK, xolo ∠BAK=∠CAD. Cawe
o
re toli samkuTxedebis is wyvilebi, romelTa wveroebis sameulebi A, B,
C, K, D wertilebSia.
C
B
K
t
A
C
’
D
5 naxazis mixedviT daamtkice, rom:
n
a) ∆ADB=∆CDB; b) ∆FKE=∆FKL; g) ∆SMN=∆NDS.
o
B E
M N
D
F K
A C S D
D
C
7 AB da CD monakveTebi gadakveTis wertiliT Suaze iyofa. ∠ CAB = 45º. ipove
t
∠ ABD-s sidide.
’
8 toli sigrZis MN da KT monakveTebi O wertilSi ise ikveTeba, rom MO = OT.
n
y
ipove NT monakveTis sigrZe, Tu MK = 9 dm-s.
o
p
9 ABC samkuTxedSi gavlebulia BD mediana. BD sxivze aRebulia E wertili
D
ise, rom BD=DE. AE=8 sm. ras udris BC monakveTis sigrZe?
o
10 or urTierTmarTobul wrfeze maTi gadakveTis O wertilidan gadadebu
lia toli OA, OB, OC da OD monakveTebi. BC=12 sm. ipove AB monakveTis
sigrZe, ∠ADO-s da ∠BCD-s zomebi.
C
11 A kuTxis gverdebze gadazomilia AM da AN toli monakveTebi. am kuTxis
biseqtrisis D wertili SeerTebulia M da N wertilebTan. DM = 12 sm. gamo
t
Tvale DN.
’
12 tolferda ∆ ABC-Si BC fuZeze gadazomilia BM da NC toli monakveTe
bi. AN =11 sm. gamoTvale AM.
n
13 tolferda ∆ ABC-Si BC fuZeze gadazomilia BM da NC toli monakveTe
bi. ∠ AMN = 56º. gamoTvale ∠MNANM.
o
14 ABCD oTxkuTxedSi BC=AD=12 sm. ∠ACB= ∠CAD, AB=10 sm. ipove ABCD oTx
kuTxedis perimetri.
D
15 AK da BD monakveTebis gadakveTis C wertili TiToeul maTgans Suaze
y
yofs. CDK samkuTxedis perimetri 12 santimetris tolia. cnobilia,
p
agreTve, rom ∆ ABC-s gverdebis sigrZeebi naturaluri ricxvebiT gamoisa
xeba. gamoTvale CDK samkuTxedis gverdebis sigrZeebi (ganixile yvela
o
SesaZlo SemTxveva).
C
da simaRle erTmaneTs emTxveva, maSin es samkuTxedi tolferdaa.
t
B C
’
17 naxazze mocemulia ABCD oTxkuTxedi. BO = OD, O
AO =OC. daasaxele naxazze arsebuli toli sam
n
kuTxedebi. daasabuTe maTi toloba.
A D
o
18 ori mgzavri gzaze erTi da imave mimarTulebiT midis. wina mgzavri 4 km/sT
siCqariT moZraobs, xolo ukana - 6 km/sT-iT. erT-erT mgzavrs ZaRli ax
D
lavs, romelmac swored maSin, roca mgzavrebs Soris manZili 8 km iyo,
15 km/sT siCqariT daiwyo mgzavrebs Soris sirbili da ase manam irbina, sa
nam ukana mgzavri winas ar daewia. ra manZili gairbina ZaRlma sul?
C
mizani SevZloT toli samkuTxedebis amocnoba gverdiTa da
t
mimdebare ori kuTxiT.
n ’
y
samkuTxedebis tolobis meore niSani SemdegSi mdgomareobs:
o
Tu erTi samkuTxedis gverdi da am gverdTan
mdebare ori kuTxe, meore samkuTxedis gverdisa da
p
am gverdTan mdebare ori kuTxis tolia, maSin es
D
samkuTxedebi tolia.
o
damtkiceba:
B B1
moc.: AC = A1C1,
C
∠A = ∠A 1, ∠C = ∠C 1.
u.d.: ∆ A BC = ∆ A1B1C1.
t
A C A1 C1
samkuTxedi A1B1C1 davadoT
samkuTxed ABC-s ise, rom A1C1 gverdi SeuTavsdes AC gverds (es SesaZlebe
’
lia, radgan AC = A1C1), A1B1 sxivi gauyves AB sxivs, xolo A1C1 sxivi AC sxivs
(es SesaZlebelia, radgan ∠A = ∠A 1, xolo ∠C = ∠C 1). maSin B1 wertili daemTxveva
n
B wertils da mocemuli samkuTxedebi erTmaneTs SeuTavsdeba, radgan SeuTav
sdeba maTi samive wvero, ris damtkicebac gvindoda.
o
upasuxe SekiTxvebs:
D
2. SeiZleba Tu ara, samkuTxedebis tolobis me-2 niSanSi sityvebi: `am gverd
y
Tan mdebare ori kuTxe“ SevcvaloT sityvebiT: `ori kuTxe“?
3. sakmarisia Tu ara tolferda samkuTxedebis tolobisTvis fuZeebisa da
p
maTi mopirdapire kuTxeebis toloba?
o
savarjiSoebi
C
1 tolia Tu ara ori samkuTxedi, romelTac toli aqvT:
a) ori gverdi da erTi kuTxe?
t
b) sami kuTxe da erTi gverdi?
’
g) gverdi da misi mopirdapire kuTxe?
n
2 aRadgine naxazze mocemuli ABC samkuTxedis romelime elementis mona
o
cemi ise, rom miiRo ABC da EFD toli samkuTxedebi.
B F
D
380
430 D
A 430
38 0
10 sm
C E
C
E C
B N
t
A
’
C O
n
y
D M K L
F D
o
∆ABC=∆ADC ∆EOF=∆COD ∆ MNK=∆ LNK
D p
4 aRadgine naxazze mocemuli DEF samkuTxedis romelime elementis monacemi
o
ise, rom miiRo ABC da DEF toli samkuTxedebi.
F
B
15 sm 470 D
C
410
A 470
15 sm
C E
t
5 ∆ ABC-Si AB= BC. AC gverdze aRebulia D da M wertilebi ise, rom
’
∠ ABD = ∠ CBM. daasaxele naxazze miRebuli toli samkuTxedebi.
n
6 naxazis mixedviT daasabuTe, rom ∆AMD=∆CND.
B
o
M N
D
A D C
y
7 mocemulia ABCD oTxkuTxedi, ∆ABD-s farTobi 20 sm2-is tolia, ∠ADB=∠CBD,
p
∠ABD=∠CDB. gamoTvale ABCD oTxkuTxedis farTobi.
o
8 AD monakveTis mimarT erT naxevarsibrtyeSi Zevs B da C wertilebi ise, rom
∠BAD=∠CDA, ∠BAC=∠CDB, ipove AC da CD monakveTebis sigrZe, Tu AB=10 sm
C
da BD=12 sm.
t
9 AD da BC monakveTebi erTmaneTs O wertilSi kveTs. ACO da BDO kuTxeebi
’
tolia, OC=OD. daamtkice, rom ∆ CAD = ∆ CBD.
n
10 mocemulia toli ferdebis mqone ori tolferda samkuTxedi. sakmarisia Tu
o
ara am samkuTxedebis tolobis dasadgenad:
a) TiTo maxvili kuTxis toloba?
b) blagvi kuTxeebis toloba?
C
a) ferdebis medianebi tolia;
t
b) ferdebze (an maT gagrZelebebze) daSvebuli simaRleebi tolia;
’
g) fuZesTan mdebare kuTxeebis biseqtrisebi tolia.
n
o y
A
p
N
D
M
E
o
C
B
C
daasabuTe, rom: a) ∆ ADB = ∆ CDB; b) BD ⊥ AC.
’ t
B
A C
o n
14 kubis ori mezobeli waxnagi wiTladaa SeRebili. mocemuli Slilebidan ro
meli araa am kubis Slili?
D a b g
C o
d
p y
’ t
o n
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 113
p y
o
2.12 samkuTxedebis tolobis mesame niSani
C
mizani viswavloT samkuTxedebis tolobis mesame niSani da SevZloT
t
misi gamoyeneba amocanebis amoxsnisas.
n ’
y
samkuTxedebis tolobis mesame niSani SemdegSi mdgomareobs:
o
Tu erTi samkuTxedis sami gverdi
p
meore samkuTxedis sami gverdis tolia,
D
maSin es samkuTxedebi tolia.
o
damtkiceba:
B B1
moc.: ∆ A BC da ∆ A1B1C1,
C
AB = A1B1, AC = A1C1, BC = B1C1.
u.d.: ∆ A BC = ∆ A1B1C1.
A
t
C A1 C1
’
sdes A wertils, C1 wertili - C wertils. sakmarisia vaCvenoT, rom B1 wer
tili SeuTavsdeba B wertils. marTlac, Tu davuSvebT, rom B1 wertili ar
n
SeuTavsda B wertils da ABB1 da BCB1 tolferda
B K B1 samkuTxedebSi gavavlebT AK da CK medianebs, isini am
o
samkuTxedebis simaRleebic aRmoCndeba. gamova, rom
BB1 monakveTis erTi da imave K wertilidan ori sxva
dasxva marTobia aRmarTuli, rac SeuZlebelia. e.i. B1
A C
wertili B wertils SeuTavsda, anu ∆ A BC=∆ A1B1C1. ris
D
damtkicebac gvindoda.
y
upasuxe SekiTxvebs:
p
1. raSi mdgomareobs samkuTxedebis tolobis me-3 niSani?
o
2. sakmarisia Tu ara tolferda samkuTxedebis tolobisTvis ori gverdis
toloba?
C
savarjiSoebi
’ t
1 naxazis mixedviT daadgine, DEF samkuTxedis romeli kuTxea ABC sam
kuTxedis C kuTxis toli.
n
C
o
4 F
4
B
E 3
D
5
3 5 D
A
C
C
t
C
C g)
’
b)
a)
n
o y
B D
p
A
D
B D B D
A
A
o
3 daasabuTe naxazis mixedviT, rom ∆ABC=∆DSE.
C
B
A C
D
t
E
’
S
n
4 ABCD oTxkuTxedSi AB=CD, BC=AD. ∠B=130º. ipove ∠D-s sidide.
o
6 ABCD oTxkuTxedSi AB=AD, BC=DC, ∠B=37º. ipove ∠D.
D
7 ABCD oTxkuTxedSi AB=CD, BC=AD, ∠BAD+∠BCD=170º. ipove ∠BCD.
y
8 ABC da A1B1C1 samkuTxedebs toli aqvT or-ori gverdi da am gver
p
debidan TiTo Sesabamis gverdze daSvebuli mediana. daamtkice, rom
∆ABC=∆A1B1C1.
o
9 naxazze mocemuli AB, BC da CD monakveTebi tolia. ∠BOC=52º. ras udris
C
∠AOD?
B C
’ t
A D
O
o n
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 115
p y
o
10 mocemulia: MO=ON, AM=DN, AB=CD, ∠BMO=∠CNO. daamtkice, rom
∆ABM=∆DCN
C
A B C D
’ t
O
n
o y
M N
p
D
D
11 naxazze mocemulia samkuTxa piramida A, B, C, D
o
wveroebiT. daamtkice, rom piramidis yvela wax
nagi tolia, Tu sruldeba Semdegi pirobebi:
a) AB=CD, AC=BD, AD=BC; A B
C
b) AB=CD, AC=BD, ∠ABD=∠BDC;
g) AB=CD, ∠ABD=∠CAD, ∠DAB=∠ABC.
C
t
12 mocemulia ABC da A1B1C1. AB=A1B1, BC=B1C1 da AM mediana tolia A1M1
medianis. daamtkice, rom ABC=A1B1C1.
’
13 mocemulia ABCD oTxkuTxedi. cnobilia, rom AB=AD, BC=DC. daamtkice,
n
rom AC aris BAD kuTxis biseqtrisa.
A
14 naxazze AB=AC, AE=AD. daamtkice, rom BD=CE.
o
E D
O
D
B С
15 mocemulia: AB = CD, AN = MD,
y
N M
NC = BM.
p
daasabuTe, rom ∠ 1 = ∠ 2.
o
1 2
A B C D
C
16 daamtkice, rom Tu samkuTxedis romelime wverodan gavlebuli biseqtri
sa da simaRle erTmaneTs emTxveva, maSin es samkuTxedi tolferdaa.
’ t
o n
proeqti (kvleviTi xasiaTis)
D
samkuTxedebis tolobis niSnebi
kiTxva: samkuTxedebis tolobis sami ZiriTadi niSnis garda kidev ra ni
SnebiT SegiZliaT daadginoT samkuTxedebis toloba?
C
mizani viswavloT marTkuTxa samkuTxedebis tolobis niSnebi da
t
SevZloT maTi gamoyeneba amocanebis amoxsnisas.
n ’
y
rogorc vxedavT, ori samkuTxedis tolobisTvis sakmarisi aRmoCnda maTi gar
kveuli sam-sami elementis toloba. Tu es ori samkuTxedi marT kuTxaa, maSin maT
o
marTi kuTxeebi isedac toli aqvT, amitom TiTo maxvili kuTxis tolobidan da
p
narCeni kuTxeebis tolobasac davaskvniT. amis gamo, samkuTxedebis tolobis me
D
ore niSnis Tanaxmad, vRebulobT marTkuTxa samkuTxedebis tolobis Semdeg niSans:
o
Tu erTi marTkuTxa samkuTxedis hipotenuza da maxvili
kuTxe an kaTeti da mopirdapire maxvili kuTxe, an kaTeti
da mimdebare maxvili kuTxe meore marTkuTxa samkuTxedis
C
Sesabamisi elementebis tolia, maSin es samkuTxedebi tolia.
t
tolobac sakmarisia, kerZod:
’
Tu erTi marTkuTxa samkuTxedis hipotenuza da
kaTeti meore marTkuTxa samkuTxedis hipotenuzisa da
n
kaTetis tolia, maSin es samkuTxedebi tolia.
B B1
moc.: ∠C = ∠C 1 = 90º,
o
AB =A1B1, BC =B1C1.
u.d.: ∆ A BC = ∆ A1B1C1.
A C C1 A1
D
damtkiceba:
y
B (B1) samkuTxedebis tolobis me
sa
me niSnis Tanaxmad, sakmari
p
sia vaCvenoT, rom AC = A1C1.
SevuTavsoT BC da B1C1 ka
o
A A1 Tetebi erTmaneTs ise, rogorc
C (C1) naxazzea naCvenebi. miRebuli
C
ABA1 sam kuTxedi tolferdaa.
am samkuTxedSi BC monakveTi AA1 fuZeze daSvebuli simaRlea, amitom is amave
t
dros medianacaa. e.i. A C =A1C1, ris damtkicebac gvindoda.
upasuxe SekiTxvebs:
n ’
o
1. samkuTxedebis tolobis romeli niSania gamoyenebuli paragrafSi mocemul
damtkicebaSi?
D
2. sakmarisia Tu ara marTkuTxa samkuTxedebis tolobisTvis kaTetebis toloba?
3. sakmarisia Tu ara marTkuTxa samkuTxedebis tolobisTvis hipotenuzebis
toloba?
C
1 qaRaldis ABCD kvadrati gadakeces AC diagonalze. axseni, ratom daemTxva
t
erTmaneTs B da D wveroebi.
’
2 naxazis mixedviT daamtkice, rom ∆ABD=∆CDB
n
y
C
o
p
B D
D
A
o
3 naxazis mixedviT daamtkice, rom ∆ABD=∆ACD
C
B
’ t
A C
n
4 naxazis mixedviT daamtkice, rom AB=CD.
B C
o
O
A D
D
5 naxazis mixedviT daamtkice, rom ∆ABC=∆ADC.
y
B C
A D
o p
C
6 naxazis mixedviT daamtkice, rom: a) ∆ABD=∆CBD; b) ∆EFL=∆KFL.
t
B F
n ’
o
A C E K
D L
D
7 daamtkice, rom Tu samkuTxedis ori simaRle tolia, maSin es samkuTxedi tol
ferdaa.
C
AC=5 dm. gamoTvale ABC samkuTxedis perimetri.
t
9 daamtkice, rom monakveTis SuamarTobis yoveli wertili Tanabradaa daSorebu
’
li monakveTis boloebidan.
n
y
10 daamtkice, rom kuTxis biseqtrisis yoveli wertili Tanabradaa daSorebuli
o
kuTxis gverdebidan.
D p
11 ABC kuTxis biseqtrisaze aRebuli M wertili BA gverdidan 1 sm-iTaa daSore
o
buli. ra manZiliTaa daSorebuli M wertili BC gverdidan?
C
B
t
14 ipove naxazze toli samkuTxedebi.
’
C
A C
B D
n
A
o
F E
D
O
p y
M K N
o
16 naxazis mixedviT ipove CD, Tu AB=24 sm.
C
B C
’ t
1 2
A D
n
17 daamtkice, rom samkuTxedSi toli kuTxeebis mopirdapire gverdebi tolia.
o
miTiTeba: mesame kuTxis wverodan gaavle samkuTxedis simaRle.
D
18 daamtkice, rom Tu samkuTxedis romelime wverodan gavlebuli biseqtrisa me
dianas daemTxva, maSin es samkuTxedi tolferdaa.
C
20 naxazis mixedviT daasabuTe, rom:
t
M
’
a) ∆ MOO1 = ∆ NOO1;
b) ∠ OMO1 = ∠ ONO1; O1 O
n
y
g) OO1 ⊥ MN;
d) daasaxele simetriis saerTo RerZi O da O1
o
N
wrewirebisaTvis.
D p
21 daamtkice, rom marTkuTxa samkuTxedSi hipotenuzis mediana hipotenuzis naxev
o
ris tolia.
C
ipove ABF samkuTxedis perimetri.
B
23 qvemoT mocemulTagan SearCie swori pasuxi naxa
t
zis mixedviT: ∆AOB= ∆COD samkuTxedebis tolo
O
’
bis D
A
a) 1-li niSnis mixedviT;
b) me-2 niSnis mixedviT;
n
g) me-3 niSnis mixedviT.
C
o
kuTxedis kuTxeebi.
D
CF marTobi. ipove ∠FCB.
y
26 ABC samkuTxedis wveroebi wrewirze mdebareoben. AC wrewiris diametria.
p
AB=12 dm, ∠ACB=30º. ra manZilia B wertilidan wrewiris centramde?
aba, scade!
C
ABC samkuTxedis A wveroze gavlebuli wrfe CM medianis marTobia da
o
t
mas or tol nawilad yofs. ipove AC:AB
n ’
D o
120 Tavi 2 • mravalkuTxedebi
p y
o
2.14 samkuTxedis ageba
C
mizani SevZloT samkuTxedebis ageba mocemuli sami elementis
t
mixedviT.
n ’
y
samkuTxeds sami kuTxe da sami gverdi aqvs. am eqvsi elementidan zogierTi
sami elementi sakmarisia imisaTvis, rom mTeli samkuTxedi aRvadginoT. es ele
o
mentebia:
p
1. ori gverdi da maT Soris mdebare kuTxe;
D
2. gverdi da masTan mdebare ori kuTxe;
3. sami gverdi.
o
amocana 1. mocemulia a da b sigrZis ori monakveTi da a sididis kuTxe (nax.1).
farglisa da saxazavis saSualebiT avagoT samkuTxedi, romlis ori gverdi sig
rZiT a-sa da b-s toli, xolo maT Soris mdebare kuTxis sidide a-s toli iqneba.
t
b
C α
’
nax. 1
amoxsna.
n
I etapi. avagoT mocemuli kuTxis toli MCN kuTxe (2.6 paragrafis amocana 5).
o
M
D
α
C
N
y
II etapi. CM sxivze avagoT a sigrZis CB monakveTi.
p
M
o
B
C
α
C
N
’ t
III etapi. CN sxivze avagoT b sigrZis CA monakveTi.
n
M
o
B
D
α
C b A N
C
Ziebeli samkuTxedi. M
B
t
a
’
α
C
n
y
b A N
amocana 2. mocemulia a sigrZis monakveTi da α da β sididis ori kuTxe
o
(nax. 2). farglisa da saxazavis saSualebiT avagoT samkuTxedi, romlis gver
p
dis sigrZe a-s toli, xolo masTan mdebare ori kuTxe α-s da β-s toli iqneba.
D
o
a α β
C
amoxsna.
I etapi. gavavloT wrfe da masze movzomoT a sigrZis BC monakveTi.
t
B a C
’
nax. 2
n
M
o
B α a C
D
III etapi. avagoT β sididis BCN kuTxe. BM da CN sxivebis gadakveTis wertili
y
aRvniSnoT A asoTi.
miRebuli ∆ ABC aris saZiebeli samkuTxedi.
p
N M
o
A
C
B α a β C
t
amocana 3. mocemulia a, b, da c sigrZis sami monakveTi. farglisa da saxazavis
’
saSualebiT avagoT samkuTxedi, romlis gverdebi sigrZiT a-s, b-s da c-s toli iqneba.
n
a
o
b
D
nax. 3
B a C
t C
b
n ’
y
C
B a
o
p
III etapi. SemovxazoT c sigrZis radiusis mqone rkali centriT C wertilSi. rkale
D
bis gadakveTis wertili aRvniSnoT A-Ti.
o
b
C
A c
t
a
B C
’
IV etapi. SevaerToT A, B da C wertilebi. miRebuli ∆ ABC aris saZiebeli samkuTxedi.
o n b
A c
D y
a
B C
upasuxe SekiTxvebs:
o p
C
1. rogor avagoT samkuTxedi mocemuli ori gverdiTa da kuTxiT?
t
2. rogor avagoT samkuTxedi mocemuli gverdiTa da masTan mdebare ori
’
kuTxiT?
n
3. rogor avagoT samkuTxedi mocemuli sami gverdiT?
4. aqvs Tu ara me-2 amocanas amoxsna α-sa da β-s nebismieri mniSvnelobebi
o
saTvis?
5. aqvs Tu ara me-3 amocanas amoxsna a-s, b-s da c-s nebismieri mniSvnelobebi
D
saTvis?
C
1 fargliTa da saxazaviT aage samkuTxedebi mocemuli elementebis mixed
t
viT:
’
a) b) g)
n
D o
2 aigeba Tu ara samkuTxedi gverdiTa da a da b sididis ori kuTxiT, Tu:
p y
o
a) a=80º, b=110º ? b) a=70º, b=80º?
C
a) a=3 sm, b=3 sm, c=5 sm? b) a =7 sm, b =11 sm, c =2 sm?
t
a) AB=5 sm, AC=8 sm, da ∠ BAC=60º;
b) AB=3 sm, BC=4 sm da ∠ ABC=120º.
’
5 aage ABC samkuTxedi, Tu:
n
a) AB=6 sm, ∠ BAC=60º, ∠ ABC=100º;
b) AB=4sm, ∠ BAC=40º, ∠ ABC=80º.
o
6 aage MNQ samkuTxedi, Tu:
a) MN=3 sm, NQ = 4 sm, MQ = 5 sm;
b) MN=4 sm, NQ = 6 sm, MQ = 5 sm.
D
7 aage 6 sm sigrZis gverdis mqone tolgverda samkuTxedi.
p y
8 aage tolferda samkuTxedi, romlis ori gverdis sigrZea:
a) 7 sm da 3 sm; b) 6 sm da 8 sm (ganixile yvela SesaZlo SemTxveva).
o
9 aage tolferda samkuTxedi, romlis ferdebi 10 sm sigrZisaa, xolo
C
erT‑erTi kuTxis sididea: a) 90º b) 30º (ganixile yvela SesaZlo SemTxve
va).
t
10 nikam da laSam erTi da imave monacemebiT paragrafSi ganxiluli sa
’
mi
agebidan erT-erTi Seasrules. maT mier agebuli samkuTxedebi erTmane
n
Tis toli ar aRmoCnda.
o
qvemo CamoTvlilTagan romelia SeuZlebeli:
a) ageba nikam arasworad Seasrula;
b) ageba laSam arasworad Seasrula;
D
g) ageba orivem arasworad Seasrula;
d) ageba orivem sworad Seasrula.
C o
11 naxazze a da b wrfeebi paraleluria. mocemuli kuTxeebis mixedviT gamoTva
M
’ t
n
y
a A 20º C
o
b 50º
p
B
D
12 ramden `gu-gu“-s iZaxis erTi dRe-Ramis ganmavlobaSi gugu
o
liani saaTi? (gaiTvaliswine, rom romeli saaTic sruldeba,
guguli zustad imden `gu-gu“-s iZaxis.)
t C
’
aba, scade!
n
1. gaunawile eqvs bavSvs Tanabrad a) xuTi, b) Svidi xaWapuri ise, rom arc erTi
xaWapuri eqvs nawilad ar gaWra.
o
2. gaunawile aT bavSvs Tanabrad rveulis a) Svidi, b) cxra furceli ise, rom arc
erTi furceli aT nawilad ar gaWra.
D y
es sainteresoa!
p
arsebobs 5-ianiT daboloebuli orniSna ricxvis kvadratSi swrafi axa
risxebis xerxi. amisaTvis am ricxvis aTeulebis cifri masze 1-iT met
o
ricxvze unda gaamravlo da miRebul namravls marjvnidan 25 miuwero.
C
magaliTad,
t
da .
’
a) ratom xdeba ase?
n
b) marTebulia Tu ara aRniSnuli wesi samniSna ricxvebisaTvis?
o
Seni mosazreba daasabuTe magaliTebiT.
C
mizani
t
SevZloT wrewiris qordisa da mxebis Tvisebebis gamoyeneba.
n ’
o y
monakveTs, romlis orive bolo wrewirze mdebareobs, A B
p
qorda ewodeba. 1-l naxazze mo cemulia AB da CD
D
qordebi. CD qorda wrewiris O centrze gadis. is amave
C D
o
dros wrewiris diametrs warmoadgens. O
Teorema 1. qordis perpendikularuli radiusi qor
das Suaze hyofs.
C
moc.: OC⊥ AB nax.1
u.d.: AD = DB
t
O
damtkiceba:
AOB samkuTxedi tolferdaa, radgan AO = OB. OD am sam
’
kuTxedis AB fuZeze daSvebuli simaRlea, amitom is medi
A D B
anacaa, anu AD = DB, ris damtkicebac gvindoda.
n
C
nax.2 analogiurad damtkicdeba Sebrunebuli debulebac:
Teorema 2. Tu radiusi qordas Suaze hyofs, maSin is qordis perpendiku
o
larulia. (isargeble me-2 naxaziT da daamtkice damoukideblad).
D
D moc.: AB = CD
u.d.: AB= CD.
p y
C O damtkiceba:
ganvixiloT AOB da COD samkuTxedebi. ori ve es
o
samkuTxedi tolferdaa, amasTan AO = OB = OC = OD, rad
A B gan oTxive es mo nakveTi mocemuli wrewiris radiusia.
C
AB = CD mocemulobis Tanaxmad. samkuTxedebis tolobis
nax.3 mesame niSnis Tanaxmad ∆ AOB = ∆ COD. aqedan vaskvniT, rom
t
∠ AOB = ∠ COD. magram es kuTxeebi wrewiris centruli
’
kuTxeebia da maTi gradusuli zomebi AB da CD rkalebis gradusuli zomebis
tolia. e.i. AB= CD, ris damtkicebac gvindoda.
n
wrfes, romelsac wrewirTan erTi saerTo wertili aqvs, mxebi wrfe ewodeba.
o
me-4 naxazze mocemuli a wrfe mxebi wrfea, radgan mas wrewirTan erTi sa
erTo A wertili aqvs.
C
dikularulia.
a A B damtkiceba. wrewiris O centridan a wrfemde umokle
t
si manZili OA monakveTis sigrZis tolia, radgan nebismieri
sxva (magaliTad, OB) monakveTis B bolo wris gareTaa. me
’
O ore mxriv, wertilidan wrfemde umoklesi manZili am wer
n
y
tilidan wrfeze daSvebuli perpendikularuli monakveTis
sigrZis tolia. e.i. OA ⊥ a, ris damtkicebac gvindoda.
o
nax. 4
p
Teorema 5. wris gareT aRebuli wertilidan wrewirisadmi gavlebuli mxe
D
bebis is monakveTebi, romelTa boloebi mocemuli wertili da wrewirTan Se
xebis wertilebia, tolia (nax.5).
o
moc: AB da AC mxebebia.
B u.d. AB = AC.
C
damtkiceba. gavavloT wrewiris OB da OC radiuse
A O bi. Teorema 4-is Tanaxmad, ABO da ACO samkuTxedebi
marTkuTxa samkuTxedebia. am samkuTxedebs AO hipote
t
nuza saerTo, xolo OB da OC kaTetebi toli aqvT.
nax. 5 C
’
marTkuTxa samkuTxedebis tolobis niSniT vaskvniT,
rom es samkuTxedebi tolia, amitom tolia maTi danarCeni kaTetebic, anu
AB = AC, ris damtkicebac gvindoda.
n
werwirs, romelic kuTxis orive gverds exeba, kuTxeSi Caxazuli wrewiri
ewodeba. isargeble me-5 naxaziT da damoukideblad daamtkice:
Teorema 6. kuTxeSi Caxazuli wrewiris centri am kuTxis biseqtrisaze mde
o
bareobs.
upasuxe SekiTxvebs:
D
1. ra monakveTs ewodeba wrewiris mxebi?
y
2. ra ewodeba wrewiris udides qordas?
p
3. ra Tviseba aqvs qordis perpendikularul radiuss?
4. ra Tviseba aqvT tol qordebs?
o
5. rogor wrfes ewodeba wrewiris mxebi?
6. ra Tviseba aqvs mxebis Sexebis wertilSi gavlebul radiuss?
C
7. ra Tviseba aqvT erTi wertilidan gavlebul mxebebs?
t
8. sad mdebareobs kuTxeSi Caxazuli wrewiris centri?
’
savarjiSoebi
n
1 wrewiris radiusis sigrZe 4,5 dm-ia. gamoTvale am wrewiris udidesi qor
o
dis sigrZe.
D
2 O1 da O2 centrebis mqone wrewirebis radiusebi, Sesabamisad, 4 sm da 5 sm-ia.
ras udris manZili am wrewirebis O1O2 monakveTTan gadakveTis wertilebs
Soris, Tu O1O2=12 sm?
C
bamde manZilebi.
t
4 A wertili 10 sm radiusis mqone wrewiris O centridan 9 sm manZilze mde
’
bareobs. ipove A wertilidan AO wrfisa da wrewiris gadakveTis wer
n
y
tilebamde manZilebi.
o
5 ras udris kuTxis sidide qordasa da am qordis Suawertilze gavlebul
p
radiuss Soris?
D
6 A da B wertilebi O cenrtis mqone wrewirze mdebareobs. ∠AOB = 30º. ipo
o
ve OAB kuTxis sidide.
C
ve AOB kuTxis sidide.
t
wrewiris centridan AB qordamde.
’
9 qordis boloebze gamavali radiusebi erTma
neTTan 90ºO-ian kuTxes ad
genen. manZili wrewiris centridan am qordamde 10
sm-ia. ipove qordis
n
sigrZe.
o
bis mier Sedgenili samkuTxedis kuTxeebis zomebi.
D
am qordebs Soris kuTxis sidide.
y
12 wrewiris A wertilidan gavlebulia ori urTierTmarTobuli AB da AC
p
qorda. manZili wrewiris centridan AB qordamde 5 sm, xolo AC qordam
de 7 sm‑ia. ipove AB da AC qordebis sigrZeebi.
o
13 O centris mqone wrewiris A wertilidan gavlebulia AB qorda da AC
C
mxebi. ∠AOB = 40º. ipove BAC kuTxis sidide.
t
14 ipove kuTxe wrewiris mxebsa da Sexebis wertilze gavlebuli radiusis
’
tol qordas Soris.
n
15 wrewirs ewodeba samkuTxedSi Caxazuli, Tu is
o
samkuTxedis samive gverds exeba (nax. 6). daam
tkice, rom samkuTxedSi Caxazuli wrewiris cen
tri am samkuTxedis biseqtrisebis gadakveTis
D
wertilia.
nax. 6
C
ri (nax. 7), romelic AB ferds K wertilSi exeba.
t
AK=3,2 sm-s, KB=1,5 sm. gamoTvale ABC samkuTxe
C
’
dis perimetri. A
nax. 7
n
17 wrewirs ewodeba samkuTxedze Semoxazuli, Tu is sam
y
kuTxedis samive wveroze gadis (nax. 8). daamtkice,
o
rom samkuTxedze Semoxazuli wrewiris centri am
p
samkuTxedis gverdebis SuamarTobebis gadakveTis
D
wertilia.
o
18 O centris mqone wreSi AB diametri da AC da BC nax. 8
qordebia gavlebuli (nax. 9). daamtkice, rom ACB C
kuTxe marTia.
C
19 daxaze O1 da O2 centrebisa da R da r radiusebis mqone A B
ori wrewiri, romelTaTvisac sruldeba piroba: O
t
a) O1O2 = R + r; b) O1O2 > R + r;
g) R - r < O1O2< R + r; d) O1O2 = R - r
’
nax. 9
nax. 9
20 AB monakveTze aRebulia C wertili. AC=6 sm. cnobilia, rom AB da CB
n
monakveTebi wrewirebis diametrebia. ipove am wrewirebis centrebs Soris
manZili.
o
aba, scade!
D
1. ori wrewiri C wertilSi exeba erT maneTs. A
A da B am wrewirebis saerTo AB mxebis wre B
y
wirebTan Sexebis wertilebia. gamoTvale ACB
p
kuTxis sidide.
C
o
2. sakvebad 5 qaTams 5 dReSi 5 kg, xolo 4 in
C
daurs 4 dReSi 4 kg simindi sWirdeba. ramden
dRes eyofaT 4 qaTamsa da 3 indaurs 62 kg simindi?
’ t
3. yoveli n naturaluri ricxvisaTvis n!-iT pirveli n naturaluri ricxvis
n
namravls aRniSnaven (n! = 1 • 2 •3 • • •n). arsebobs Tu ara iseTi naturaluri k
ricxvi, romlisTvisac 1!+2!+3!+ •••+ k! jami 5-is jeradia?
D o
Tavi 2 • mravalkuTxedebi 129
p y
o
2.16 praqtikuli amocanebi
C
mizani SevZloT geometriis gamoyeneba praqtikuli amocanebis
t
gadasawyvetad.
n ’
y
am TavSi Seswavlili masalis safuZvelze SegviZ A
o
lia gadavwyvitoT ramdenime saintereso praqtiku b
p
li amocana.
D
amocana 1. sad unda gakeTdes avtobusis gaCere O
o
ba ise, rom saavtomobilo gzis maxloblad mde
bare ori soflidan gaCerebamde manZilebi Tana M a
bari iyos?
amoxsna. am amocanis maTematikur enaze Camosaya
C
libeblad saavtomobilo gza warmovidgi noT a nax. 1 B
wrfis, xolo soflebi – A da B wertilebis saxiT
(nax. 1).
t
amocana mdgomareobs SemdegSi:
mocemul a wrfeze movZebnoT wertili, romelic Tanabradaa daSorebuli
’
mocemuli A da B wertilebidan.
vTqvaT, saZiebeli wertilia M. CamovayaliboT pirobebi, romelTac unda ak
n
mayofilebdes M wertili.
a) M wertili unda ekuTvnodes a wrfes.
b) M wertili Tanabrad unda iyos daSorebuli A da B wertilebidan.
o
A da B wertilebi SevaerToT monakveTiT. AB monakveTis O Suawertilze
gavavloT am monakveTi sadmi marTobuli b wrfe. a da b wrfeebis gadakveTis
wertili aris saZiebeli M wertili. marTlac, samkuTxedebis tolobis I niSnis
D
Tanaxmad ∆ AOM = ∆ BOM, amitom AM = BMM.
amocana 2. samma mezobelma unda amoTxaros Wa iseT adgilze, rom igi Tana
y
brad iyos daSorebuli TiToeulis saxlidan. sad unda ganaTavson Wa?
p
amoxsna. amocana SeiZleba ase warmovadginoT:
movZebnoT wertili, romelic Tanabradaa daSorebuli mocemuli A, B da C
o
wertilebidan (nax. 2). B
gavavloT AB da AC monakveTebi da maTi Suamar
C
Tobebi. am SuamarTobebis gadakveTis O wertili
iqneba saZiebeli wertili.
t
marTlac, AO=OB radgan O wertili AB mo
’
nakveTis SuamarTobze mdebareobs, amasTanave, O
AO=OC, radgan O wertili AC monakveTis Suamar
n
Tobze mdebareobs. miviReT: AO=OB=OC.
o
geometriis gamoyenebiT SegviZlia gamovi A C
TvaloT manZili miudgomel obieqtebs Soris. nax. 2
C
moedani. rogor gavzomoT maT Soris manZili?
B
amoxsna. me-3 naxazze Sekruli wiriT mocemu
t
lia tba. unda gamovTvaloT manZili A da B
’
wertilebs Soris. A
amocanis gadasawyvetad gamoviyenoT RerZuli M a b
N
n
y
simetria.
tbis maxloblad gavavloT wrfe ise, rom SeiZ A1
o
lebodes masze A da B wertilebidan marTobebis
p
nax. 3 B1
daSveba. avagoT A da B wertilebis simetriuli
D
A1 da B1 wertilebi MN RerZis mimarT. A1B1 mo
o
nakveTis sigrZe iqneba saZiebeli manZili.
amocana 4. rogor gavzomoT mdinaris sigane?
amoxsna. mdinaris meore napirze SevarCioT raime sagani, romelic kargad
moCans (B wertili me-4 naxazze) A wertilidan, sadac Cven vimyofebiT da gavav
C
loT marTobi AB wrfis mimarT. am marTob
ze gadavzomoT toli AC da CD monakveTebi. B
D wertilidan gavavloT AD-s marTobuli
t
wrfe da am wrfeze movniSnoT E wertili
ise, rom E, C da B wertilebi aRmoCndes
’
erT wrfeze. maSin miRebuli DE monakveTis A D
C
sigrZe mdinaris siganis toli iqneba.
n
marTlac, samkuTxedebis tolobis II niS nax. 4
nis Tanaxmad, ∆ BAC= ∆ EDC, amitom AB=ED.
E
o
upasuxe SekiTxvebs:
D
2. me-2 naxazis mixedviT, ra wertilebze gaivlis O centrisa da OA radiu
y
sis mqone wrewiri?
p
3. saxlebis rogori ganlagebisTvis ar eqneba amoxsna amocana 2-s?
o
4. RerZuli simetriis ra Tvisebas efuZvneba amocana 3-is amoxsna?
5. SeiZleba Tu ara amocana 3-Si gamoyenebuli xerxiT davadginoT tbis zome
C
bi?
t
savarjiSoebi
’
1 sad unda gaiaros satransporto magistralma ise, rom mis sxvadasxva mxa
n
res mdebare dasaxlebuli ori punqtidan manZilebi magistralamde Tana
o
bari iyos?
D
SemTxvevebi, rodesac:
a) amocanas aqvs amoxsna; b) amocanas ara aqvs amoxsna.
C
leTiT da dasavleTiT Tanabari manZiliTaa daSorebuli. aris Tu ara B
t
da C punqtebi D punqtidan Tanabrad daSorebuli?
’
4 A, B da C saxlebi ganlagebulia marTkuTxa samkuTxedis wveroebze. am sax
n
y
lebis mobinadreebs surT, saerTo Wa amoTxaron ise, rom Widan saxlebam
de manZilebi Tanabari iyos. sad unda amoTxaron Wa?
o
p
5 A da B soflebi saavtomobilo gzis mimarT sxvadasxva
gvarad aris gan
D
lagebulni. ganixile maTi ganlagebis sxvadasxva varianti da moZebne
o
gzaze is adgili, romlidanac orive soflamde manZilebi tolia. es vari
antebi mocemulia me-5 naxazze. TiToeuli variantisTvis scade amocanis
amoxsna. romel maTgans ara aqvs amoxsna? ratom?
A B B A
C
A B A
a) B
b) g) d)
t
nax. 5
6 mdinaris napirze mdgomma sabam mdinaris siganis gasazomad Tavisi qudi
’
gamoiyena (nax. 6). naxatis mixedviT axseni, rogor SeZlo es?
o n nax. 6
D
7 me-7 naxazis mixedviT aRwere tbis siganis dad A B
y
genis xerxi. am xerxiT scade sxvadasxva obieqtis
p
(magaliTad, skolis Senobis, baRis an skveris ro
melime nawilis, quCis) zomebis dadgena.
o
O
8 samkuTxedis formis skverSi unda gakeTdes Sad
C
revani, romelic Tanab
rad iq
neba daSorebuli B1 A1
skveris gverdebidan. ra adgili unda SeirCes
t
N nax. 7 M
SadrevnisTvis?
’
9 me-8 naxazze mocemul gegmaze a da b saavtomobilo gzebi, xolo A da B
n
am gzebze mdebare avtogasamarTi sadgurebia.
o
ra adgilze unda aSendes sasadilo, romelic
A
Tanabrad iqneba daSorebuli rogorc gze
bidan, ise orive sadguridan?
D
b B
miTiTeba: gamoiyene kuTxis biseqtrisisa da
monakveTis SuamarTobis Tvisebebi. nax. 8
a
C
sTxoves didi piramidis simaRlis gamoT
t
vla. Talesma joxi vertikalurad CaarWo
’
miwaSi da Tqva: `rodesac Crdili joxis
sigrZis gaxdeba, maSin piramidis Crdili
n
y
piramidis simaRlis toli iqneba“." scade
Talesis meTodis gamoyenebiT xis, Senobis
o
an sxva obieqtis simaRlis dadgena.
D p
11 ipove ABC kuTxis AB gverdze wertili, romelic BC gverdidan daSore
buli iqneba m manZiliT, Tu: a) ∠ABC=30º; b) ∠ABC=45º.
o
12
gamosaxe morbenalis siCqare km/sT-Si, Tu man 100 m distancia 10 wamSi
gairbina.
C
13 A punqtidan 60km/sT siCqariT gavida avtobusi. 20 wuTis Semdeg
A punqtidan imave mimarTulebiT 70 km/sT siCqariT gavida avto
mobili.
t
ramden saaTSi daeweva avtomobili avtobuss?
’
rogor gavyoT tolad?
n
(prqtikuli samuSao)
1. dayavi tolferda samkuTxedi or tol samkuTxedad;
o
2. dayavi tolgverda samkuTxedi sam tol samkuTxedad;
3. SeiZleba Tu ara nebismieri saxis samkuTxedis oTx tol nawilad dayofa?
4. rogori samkuTxedis dayofa SeiZleba 12 tol nawilad? 16 tol nawilad?
D p y
SesaZlebelia Tu ara?
o
samkuTxedis sxvadasxva wverosTan mdebare ori gare kuTxis sidideTa jami:
C
a)180 gradusis toli iyos? b) 180 gradusze naklebi iyos?
’ t
o n
D Tavi 2 • mravalkuTxedebi 133
I I Tavis mimoxilva
p y
ra viswavleT am TavSi?
C o
t
1. umartivesi geometriuli figurebi: wertili, wrfe, sibrtye;
’
2. monakveTisa da texilis sigrZe, manZili or wertils Soris;
n
y
3. mosazRvre da vertikaluri kuTxeebi;
o
4. marTobi, marTobis ageba, SuamarTobis Tviseba;
p
5. kuTxis biseqtrisa, biseqtrisis ageba, biseqtrisis Tviseba;
D
o
6. mravalkuTxedi, amozneqili mravalkuTxedis diagonalebi;
7. samkuTxedis biseqtrisa, simaRle, mediana;
8. samkuTxedis saxeebi; damokidebuleba samkuTxedis gverdebsa da
C
kuTxeebs Soris;
9. ori paraleluri wrfis mesamiT gadakveTisas miRebuli kuTxeebi;
t
10. samkuTxedis Sida da gare kuTxeebis Tvisebebi;
’
11. tolferda samkuTxedis Tvisebebi;
12. agebis amocanebi farglisa da saxazavis saSualebiT;
n
13. samkuTxedebis tolobis niSnebi;
o
14. wrewiris qordisa da mxebis Tvisebebi;
15. geometriis gamoyeneba praqtikul amocanebSi.
D
upasuxe SekiTxvebs:
p y
• ras Seiswavlis planimetria?
• SeiZleba Tu ara, ori sxivis saerTo nawili iyos wertili? monakveTi?
o
sxivi? wrfe?
• ramden wertilSi SeuZlia gadakveTos Tavisi Tavi sami monakveTisagan
C
Semdgarma texilma?
t
• mocemulia A, B da C wertilebi, AB + BC = AC. aris Tu ara ABC texili?
’
• rogor avagoT mocemuli monakveTis toli monakveTi?
n
• ra erTeulebSi izomeba kuTxe?
• ra figuras Seadgenen gaSlili kuTxis gverdebi?
o
• maxvilia, marTi Tu blagvi 120º sididis kuTxe?
• ris tolia 100º sididis kuTxis mosazRvre kuTxis sidide?
D
• ra saxis kuTxes qmnis wrfesTan misi marTobi?
• ramdeni marTobi SeiZleba davuSvaT mocemuli wertilidan mocemul w
rfeze?
C
• rogor mravalkuTxeds hqvia amozneqili?
• ras ewodeba kuTxis biseqtrisa? samkuTxedis biseqtrisa?
t
• ra aris samkuTxedis mediana? simaRle?
’
• ra saxis samkuTxeds aqvs simetriis RerZi?
n
y
• ra elementebis mixedviT xdeba samkuTxedebis klasifikacia?
o
• ra Tviseba aqvs ori paraleluri wrfis mesamis gadakveTiT miRebul Sida
p
calmxriv kuTxeebs?
D
• SeiZleba Tu ara, tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare gare kuTxe
o
iyos maxvili? marTi? blagvi?
• SeiZleba Tu ara, tolferda samkuTxedis fuZis sigrZe orjer aRemate
bodes ferdis sigrZes? ferdis sigrZe orjer aRematebodes fuZis sigrZes?
C
• ra niSnebiT amovicnoT toli samkuTxedebi?
• sakmarisia Tu ara ori marTkuTxa samkuTxedis tolobis dasadgenad maTi
hipotenuzebisa da TiTo kaTetis toloba?
t
• sakmarisia Tu ara ori marTkuTxa samkuTxedis tolobis dasadgenad maTi
’
hipotenuzebisa da TiTo maxvili kuTxis toloba?
• sakmarisia Tu ara ori tolferda samkuTxedis tolobis dasadgenad maTi
n
ferdebis toloba?
• ra Tviseba aqvs monakveTis SuamarTobze mdebare wertilebs?
o
• ra Tviseba aqvs kuTxis biseqtrisaze mdebare wertilebs?
• ra Tvisebebi aqvs wrewiris qordas?
• ra Tvisebebi aqvs wrewiris mxebs?
D
• rogor movZebnoT mocemuli obieqtebidan Tanabrad daSorebuli wertili?
y
SeurCie marcxena svetSi mocemul winadadebas sityva marjvena svetidan.
p
1. marTkuTxa samkuTxedSi marTi kuTxis mopirdapire gare
o
gverds ––––––– ewodeba.
2. marTkuTxa samkuTxedSi maxvili kuTxis
C
mopirdapire gverds ––––– ewodeba. hipotenuza
3. samkuTxedis yoveli gverdis sigrZe –––––––
t
metia
’
danarCeni ori gverdis sigrZeTa jamze da –––––––– maT
kuTxeebi
sxvaobaze.
n
4. samkuTxedis Siga kuTxis mosazRvre kuTxes kaTeti
samkuTxedis ––––––– kuTxe ewodeba.
o
5. samkuTxedis wveros mopirdapire gverdis
SuawertilTan SemaerTebel monakveTs samkuTxedis naklebia
D
–––––– ewodeba.
6. tolferda samkuTxedSi fuZesTan mdebare ––––––––
tolia. mediana
C
1. qvemoT moyvanil naxazTagan romelzea gamosaxuli:
t
a) sxivi? b) monakveTi? g) gaxsnili texili? d) Sekruli texili?
e) martivi texili?
n ’
o
p y
1) 2) 3) 4)
D
2. 1-l da me-2 naxazebze gamosaxul kuTxeTagan romelia:
o
a) marTi; b) blagvi; g) maxvili; d) gaSlili;
e) a kuTxis mosazRvre; v) ∠1-is vertikaluri.
A
C
a
2 C
1
t
B D
nax. 1 nax. 2
’
3. naxazze romelia: a) amozneqili xuTkuTxedi? b) oTxkuTxedis dia
gonalebis
gadakveTis wertili? g) araamozneqili mravalkuTxedi? d) mravalkuTxedis
gare kuTxe?
n
B E L
C
1
K M
o
D D H
F 2
A
E G P N
D
4. naxazis mixedviT daasaxele: a) mediana; b) samkuTxedis biseqtrisa; g) sam
y
kuTxedis simaRle; d) simaRleebis an maTi Semcveli wrfeebis gadakveTis
p
wertili.
o
C K Q
B E
C
D S
α
t
A F H L P α R
M
’
5. ra zomisaa naxazze mocemuli kuTxeebi da monakveTebi? (gamoiyene trans
n
portiri da saxazavi).
b
o
d
α 1
g 2 4 5 6
a 3 c
8 7
D
β
d
C
1 AB monakveTis sigrZea 2 sm, xolo BC monakveTisa - 3 sm. ra udidesi da umci
t
resi manZiliT SeiZleba iyos daSorebuli erTmaneTisgan A da C wertilebi?
’
2 ABCD texilSi AB= 8 sm, BC= 1,2 dm, CD= 0,16 m. ras udris texilis sigrZe?
n
y
SeiZleba Tu ara, am texilis boloebs Soris manZili 40 sm-is toli iyos?
o
3 ipove kuTxe, romelic Tavis mosazRvre kuTxeze 10º-iT naklebia.
D p
4 ipove kuTxe, romelic Tavisi mosazRvre kuTxis naxevaria.
o
5 ABC samkuTxedis AC gverdze daSvebuli BD medianis D fuZe C werti
lidan daSorebulia 4 sm-iT. ipove AC gverdis sigrZe.
C
6 ∠AOB = 50º, xolo ∠BOC = 20º. ras udris kuTxe maT biseqtrisebs Soris?
t
8 ABC samkuTxedSi gavlebulia AD da BE medianebi.
’
a) A
E monakveTi 6 sm-iT grZelia CD monakveTze. ramdeni santimetriT me
tia AC gverdis sigrZe BC gverdis sigrZeze?
n
b) AE monakveTis sigrZe orjer metia CD monakveTis sigrZeze. ramdenjer
metia AC gverdis sigrZe BC gverdis sigrZeze?
o
9 ABC samkuTxedSi gavlebulia BD mediana. ABD samkuTxedis perimetri
3 dm‑iT metia BCD samkuTxedis perimetrze. gamoTvale ramdeni santi
metriT grZelia AB gverdi BC gverdze.
D
10 ∆ BCD -Si BD = CD, ∠BDC = 38º, DM medianaa. gamoTvale BMD da BDM kuTxeebi.
y
11 ra saxisaa samkuTxedi, romlis erTi kuTxis sidide danarCeni oris sidi
p
deTa jamis tolia?
o
12 mocemulia saerTo gverdis mqone ori toli samkuTxedi. naxazze mo
C
ce
muli miTiTebebis gaTvaliswinebiT daasaxele am samkuTxedebis toli
kuTxeebi:
t
A A
n
P O
’ P
o
B B
D
13 gamoTvale marTkuTxa samkuTxedis maxvili kuTxeebis biseqtrisebs Soris
kuTxis sidide.
C
15 ipove kuTxis sidide naxazze mocemul b da c wrfeebs Soris.
’ t
a
n
y
36º 98º
o
b c
D p
16 amozneqili oTxkuTxedis kuTxeebis sididebi ise Seefardeba erTmaneTs,
rogorc 3:4:5:6. gamoTvale umciresi kuTxis sidide.
o
17 100 monakveTisagan Semdgari texilis arc erTi monakveTi a wrfeze ar
Zevs. SeiZleba Tu ara texilma a wrfe gadakveTos 2 wertilSi? 100 wer
C
tilSi? 101 wertilSi?
t
Tan 30º-ian kuTxes adgendnen. ra kuTxes Seadgenen isrebi 1 saaTis Semdeg?
’
19 mcire kuTxeebis gasazomad iyeneben gradusze ufro mcire er
Te
ul ebs:
kuTxur wuTs (aRiniSneba (′) niSniT) da kuTxur wams (aRiniSneba (″) niSniT).
n
1 gradusSi 60 kuTxuri wuTia, xolo 1 kuTxur wuTSi 60 kuTxuri wami:
1º = 60'; 1' = 60"".
A
a) ramdeni kuTxuri gradusia 75'?
o
b) ramdeni kuTxuri wamia b 3 l ?
2 0
D
∠AOB = 32º43'27" (32 gradusi, 43 wuTi da 27
wami), xolo ∠BOC = 11º18'33"? O
y
C
d) ras udris BOC kuTxis sidide, Tu ∠AOC = 51º
nax. 1
p
da ∠AOB = 12º25'12"?
o
20 dedamiwa Tavisi RerZis irgvliv erT srul
bruns 24 saaTSi asrulebs.
C
a)
ramdeni gradusiT Semobrundeba dedamiwa
1 saaTSi? 2 saaTsa da 15 wuTSi?
t
b) ra dros moandomebs dedamiwa Tavisi Rer
’
Zis irgvliv 30 gradusiT Semobrunebas?
65 gradusiT Semobrunebas?
n
g) ramdeni kuTxuri wuTiT Semobrundeba
dedamiwis xedi kosmosidan
o
dedamiwa erT wuTSi?
d) ramdeni kuTxuri wamiT Semobrundeba dedamiwa erT wamSi?
D
21 Seadgine tolferda samkuTxedis perimetris gamosaTvleli gamosaxuleba, Tu:
a) a santimetris sigrZis fuZe orjer mcirea ferdze;
b) b santimetris sigrZis ferdi 3 santimetriT mcirea fuZeze.
C
marTobi samkuTxedis fuZes kveTs K wertilSi. K wertili SeerTebulia B
t
wertilTan. ipove AC fuZe, Tu BKC samkuTxedis perimetria 26 sm.
’
23 tolferda ABC samkuTxedSi AB = BC = 20 sm. AB gverdisM Suawertilidan AB
n
y
gverdisadmi gavlebuli marTobi BC gverds N wertilSi gadakveTs. N wer
tili SeerTebulia A wertilTan. ANC samkuTxedis perimetria 28 sm. ipo
o
ve AC gverdis sigrZe.
D p
amoxseni gantolebis SedgeniT
24 ipove samkuTxedis kuTxeTa sidideebi, Tu isini ise Seefardeba erTmaneTs,
o
rogorc 1:2:3.
25 tolferda samkuTxedis fuZesTan mdebare kuTxis sidide wverosTan mde
C
bare kuTxis 3 -s Seadgens. gamoTvale samkuTxedis kuTxeebi.
4
26 ∆ PRS-Si ∠P = 84º, xolo kuTxe R oTxjer mcirea S wverosTan mdebare gare
t
kuTxeze. gamoTvale samkuTxedis danarCeni kuTxeebi.
’
27 M wertili ∆ ABC-s BC gverdze mdebareobs. gamoTvale:
a) ∠ BAM, Tu is ∠ CAM-ze orjer naklebia, xolo ∠ BAC= 84º;
n
b) BM, Tu is MC-ze 5 santimetriT naklebia, xolo BC = 18 sm.
o
x 2x
2a
29 O centris mqone wris gareT aRebuli A wertilidan gavlebulia AB da AC
D
urTierTmarTobuli ori mxebi. radiusi OB =7 sm. gamoTvale ABOC oTx
y
kuTxedis farTobi. O
daamtkice
30 naxazze mocemuli OP sxivi warmoadgens ∠NOL-is biseq
p
trisas. daamtkice, rom ∆ NOP = ∆ LOP, Tu:
o
a) ON=OL; b) ∠NPO=∠LPO.
N P L
C
31 BC da DE monakveTebi A wertilSi kveTen erTmaneTs.
D C
daamtkice, rom ∆ ABD = ∆ ACE, Tu:
t
a) A wertili TiToeuli monakveTis Suawertils
’
warmoadgens; A
b) A wertili aris BC monakveTis Suawertili da B E
n
∠B = ∠C.
P K
o
32 PR da MK monakveTebi S wertilSi kveTen erT
maneTs. daamtkice, rom ∆ SPM = ∆ SKR,
D
S
a) Tu cnobilia, rom MS = SR da ∠M = ∠R;
b) Tu cnobilia, rom ∠M = ∠R da PS = SK.
M R
C
gverdis sigrZis naxevaria, maSin es samkuTxedi marTkuTxaa.
t
34 daamtkice, rom samkuTxedis yoveli gverdis medianis sigrZe danarCeni
’
ori gverdis sigrZeTa saSualo ariTmetikulze naklebia.
n
y
35 daamtkice toloba: r = a + b - c , c
o
2 b
sadac a da b marTkuTxa samkuTxedis kaTetebi, c hi
O
p
potenuza, xolo r - am samkuTxedSi Caxazuli wris r
D
radiusia. a
o
testi #2
C
1 AB monakveTis SigniT aRebulia N da D wertilebi. AN=7 sm, BD=9 sm,
AB=10 sm. ras udris DN-is sigrZe?
a) 5 sm; b) 1 sm; g) 6 sm; d) 2 sm.
t
2 Tu AB=7,5 sm, AC=4,3 sm, xolo BC=11,8 sm, maSin:
’
a) C wertili AB monakveTs ekuTvnis;
b) C wertili AB monakveTis bolo wertilia;
n
g) A wertili BC monakveTs ekuTvnis;
d) B wertili AC monakveTs ekuTvnis.
o
3 Tu MN=8,5 sm-s, NK=4,7 sm-s, xolo KM=12,2 sm-s, maSin:
a) N wertili MK monakveTs ekuTvnis;
b) M, N da K wertilebi erT wrfeze ar mdebareobs;
D
g) K wertili MN monakveTis Sida wertilia;
d) M wertili NK monakveTs ekuTvnis.
y
4 O1 da O2 centrebis mqone wrewirebis radiusebia, Sesabamisad, 7 sm da
p
10 sm. ras udris manZili am wrewirebis O1O2 monakveTTan gadakveTis
o
wertilebs Soris, Tu O1O2 = 20 sm?
a) 17 sm; b) 2 sm; g) 5 sm; d) 3 sm.
C
5 Tu ori wrfis gadakveTisas miRebuli kuTxeebidan erTi kuTxe orjer
t
metia meoreze, maSin am kuTxeebs Soris udidesis zomaa:
’
a) 120º; b) 90º; g) 60º; d) 80º.
n
6 Tu mosazRvre kuTxeebidan erTi 30º-iT metia meoreze, maSin maT Soris
o
udidesis sididea
a) 150º; b) 105º; g) 100º; d) 195º.
D
7 ras udris kuTxe wrewiris erTi wertilidan gavlebuli radiusis tol
or qordas Soris?
a) 30º; b) 120º; g) 90º; d) 60º.
C
sidide naxazis mixedviT?
t
a) 95º; b) 145º; g) 135º; d) 90º. b 45º
’
9 Tu samkuTxedis erTi gverdis sigrZea 3 sm, meore gverdis sigrZe – 4 sm,
n
y
xolo perimetri – 12 sm, maSin mesame gverdis sigrZea:
a) 4 sm; b) 7 sm; g) 15 sm; d) 5 sm. B
o
p
10 ABC samkuTxedSi AB=BC, AD ferdze daSvebuli si
D
maRlea. ras udris ∠B-s sidide? D
a) 30º; b) 60º; g) 40º; d) 45º.
o
A 20º C
11 Tu manZili M wertilidan N werilamde 5 sm-ia, xolo N wertilidan A
wertilamde – 8 sm, maSin romelia SeuZlebeli?
C
a) AM = 13 sm; b) AM = 3 sm; g) AM = 20 sm; d) AM = 0,7 dm.
t
a) AC = 2 sm; b) AC = 12 sm; g) AC = 9 sm; d) AC = 22 sm.
’
13 ra sididis kuTxes adgenen wrewiris mxebi da mxebis Sexebis wertilSi
gavlebuli diametri?
n
a) 90º; b) 60º; g) 120º; d) 180º.
o
a) 40º; b) 30º; g) 92º; d) 150º.
D
maxvili kuTxis sididea:
a) 64º; b) 68º; g) 58º; d) 90º.
y
16 Tu tolferda samkuTxedSi fuZesTan mdebare erTi kuTxe 40º‑iania, ma
p
Sin wverosTan mdebare kuTxis sididea:
o
a) 30º; b) 60º; g) 90º; d) 100º.
17 Tu tolferda samkuTxedSi wverosTan mdebare kuTxe 30º‑iania, maSin
C
fuZesTan mdebare kuTxis sididea:
a) 150º; b) 60º; g) 75º; d) 30º.
t
18 tolgverda samkuTxedis gare kuTxe tolia:
’
a) 60º-is; b) 100º-is; g) 120º-is; d) 30º-is.
n
19 mocemuli naxazis mixedviT y=
o
3y
a) 30º; b) 60º; g) 15º; d) 45º.
4x 2x y
D
20 ra saxis samkuTxedia mocemuli naxazze?
a) blagvkuTxa; b) maxvilkuTxa; 2x
g) marTkuTxa; d) aseTi samkuTxedi ar arsebobs. 4x x
C
bidan oris sidide naxazzea mocemuli. ga
t
moTvale x kuTxis sidide.
a) 130º; b) 150º; g) 105º; d) 145º.
’
22 60º-ian kuTxeSi Caxazuli wrewiris centridan kuTxis
n
y
wveromde manZili 4,2 sm-is tolia. gamoTvale manZili wre
o
wiris centridan kuTxis gverdamde.
p
a) 8,4 sm; b) 6,3 sm; g) 2,1 sm; d) 3,2 sm.
D
23 tolferda marTkuTxa samkuTxedSi hipotenuzisadmi daSvebuli simaR
o
le 8,5 sm-is tolia. gamoTvale hipotenuzis sigrZe.
a) 17sm; b) 12,6 sm; g) 4,2sm; d) 6,4sm.
C
24
mocemulia ABC da MNK samkuTxedebi, amasTan: ∠A=∠M, ∠B=∠N, AB=MN.
mocemuli tolobebidan romeli tolobaa marTebuli?
a) AC=MK; b) BC=NM; g) AC=NK; d) AK=NB.
t
25 mocemulia ABC da MNK samkuTxedebi, amasTan: AB=MN; BC=NK; AC=MK.
’
mocemuli tolobebidan romeli tolobaa marTebuli?
a) ∠A=∠K; b) ∠B=∠M ; g) ∠C =∠N; d) ∠N=∠B.
o n
es sainteresoa!
geometriuli formebi arqiteqturaSi
D
adamianma nagebobaTa mSenebloba uZvelesi droidan daiwyo. igi yovelTvis
y
cdilobda, es nagebobebi ara marto gamZle da moxerxebuli, aramed lama
zic yofiliyo. amitom nagebobaTa daproeqteba da aSeneba xelobasTan erTad
p
xelovnebasac warmoadgens. am xelovnebas xuroTmoZRvreba, anu arqiteqtura,
ewodeba.
o
arqiteqtorebi yovelTvis grZnob
dnen geometriuli formebis silamazes
C
da cdilobdnen nagebobebSi maTs gamoye
nebas. qvemoT Cven moviyvanT arqiteqtu
t
rul SedevrebSi geometriuli formebis
’
gamoyenebis ramdenime magaliTs.
kacobriobis mier Seqmnili nagebobebi
n
dan erT-erTi yvelaze STambeWdavi - egvip
o
tis piramidebi - imeore ben amave saxel egviptis piramidebi
wodebis geometriuli sxeulis formas. es
giganturi nagebobani, romlebic egviptis farao nebis samarxebs warmoadge
D
nen, saocari sizustiTaa Sesrulebuli. maT Soris udidesi piramidis - xufus
(xeofsis) piramidis simaRle 146,7 metria, xolo fuZe warmoadgens kvadrats,
romlis gverdis sigrZe, daaxloebiT, 230,35 metria. amasTan, gverdebis si
C
aRemateba! aseTi sizuste miT ufro
sakvirvelia, Tu gaviTvaliswinebT, rom
t
Zveli egviptelebi mSeneblobisas mx
’
olod umartives sazom xelsawyoebs
iyenebdnen.
n
y
saerTod, piramidis formis nage
bo
bebs xSirad vxvdebiT sxvadasxva xal
o
xis arqiteqturul qmnilebebs Soris.
p
am foto
suraTze gamosaxulia amerike
D
safexurebiani piramida li indielebis maias tomis mier aSen
o
ebuli safexurebiani piramida.
Tanamedrove arqiteqturaSi piramidis gamoyenebis magaliTia minis piramida
parizSi, luvris muzeumis win.
istoriis saxelmZRvaneloSi Sen ukve Segxvedria antikuri xanis erT-erTi
C
umSvenieresi qmnilebis - aTenis taZris - parTenonis gamosaxuleba. Cvens wel
TaRricxvamde 447 wels arqiteqto rebis
iqtinosisa da kalik rates da skulptor
t
fidiasis mier Seqmnili es nageboba Tavi
’
si srulyofilebiT aocebda imdroindel
msoflios. dRes SemorCenili nangrevebi,
rasakvirvelia, srulad ver asaxaven ar
n
qiteqturis am Sedevris mTel silamazes.
Zvel saberZneTSi miaCndaT, rom ge
o
ometria mSvenierebis erT-erTi wya
ro iyo, xolo geometriuli formebi -
mSvenierebis srulyofili nimuSebi. ai,
ras werda im drois erT-erTi udidesi parTenoni
D
filosofosi platoni:
y
`me mSveniereba mesmis ara rogorc mSveniereba cocxali qmnilebebisa, aramed,
rogorc mSveniereba sxeulebisa, romelTa zedapirebi fargliT da saxazaviT aris
p
Seqmnili, radgan pirvelni mxolod zogjer arian mSvenierni, xolo meoreni - yo
velTvis“.
o
parTenonis mSeneblebma TavianT qmnilebaSi srulad ganaxorcieles Zvel
berZen moazrovneTa es Sexeduleba. parTenoni martivi geometriuli formebis
C
gamoyenebiTaa agebuli.
misi fuZe marTkuTxeds war mo
t
adgens. samkuTxa prizmis formis mqone
’
saxuravi, cilindrul svetebzea day
rdnobili. sainteresoa, rom parTeno
n
nis zomebSi garkveuli kanonzomiereba
o
SeimCneva. kerZod, am SenobisTvis Se
fardeba sigrZe : sigane : simaRle tolia
81:36:16.
D
geometriuli formebi xSirad sayofa
cxovrebo daniSnu lebis obieqtebSic
romauli akveduki (50 w. Cv.w.) gamoiyeneba. Tumca, am SemTxvevaSi maTi
C
aris nakarnaxevi, isini mainc aniWeben si
lamazes nage bo
bas. am fotosuraTze aR
t
beWdilia romauli akveduki, rom lis
’
saSualebiTac wyali miewo de
boda dasax
lebul punqtebs. wylis sadinari marT
n
y
kuTxa paralelepipedis formis mqo
ne sve teb
sa da wrewiris rkalis for mis
o
mqone TaRebzea dayrdnobili.
p
geometriuli formebi farTod gamoi pasko–kenevikis xidi. 1980 w.
D
yeneba Tanamedrove xidebis konstruq
ciebSic. momdevno suraTze gamosaxulia pasko-kenevikis xidi. misi sigrZe 2503
o
futia. xidis savali nawili foladis bogirebis meSveobiT sayrden svetebzea
dakidebuli. aseTi tipis xidebs dakidebul xidebs uwodeben.
Senoba, romelic foto suraT zea war
C
modgenili, RirsSe saniS
navia imiT, rom
is mTlianad erTi tipis geomet ri
uli
sxeulebis - rvakuTxa prizmebis saSu
t
alebiT aris Sed genili. es aris me-13
’
saukuneSi aSenebuli cixe kastel del
monte (itali urad `mTis cixe“) samxreT
itali
aSi. rvakuTxedi, romelic am nage
n
bobis gegmis safuZvel Sia Cadebuli, Sua
saukuneebis warmodgenebiT, Sualeduri
simbolo iyo miwis simbolos - kvadrat
o
kastel del monte
sa da cis simbolos - wres Soris.
Tanamedrove aqiteqtorebis gankargulebaSia axali tipis masa lebi da
mSeneblobis meTodebi, rac maT
D
saSualebas aZlevs ganaxorcielon yve
y
laze fantas tikuri proeqtebi. amis
magaliTia 1990 wels parizSi aSene
p
buli la grand arSi (`didi TaRi“).
am gigantur Senobas TiTqmis kubis
o
forma aqvs (sigrZe 112 m, sigane - 108 m,
simaRle 110 m). Senoba specialurad
C
aris daxrili cal mxares 6,33º-iT. am
nagebobiT arqiteqtori iohan oto fon
t
sprekelseni cdilobda gamoesaxa, Tu
’
rogor gamoiyureba fantastikuri geo
metriuli figuris - hiperkubis – geg
n
la grand arSi
mili Cvens samyaroSi.
o
Cven mxolod ze reled SevexeT geometriis gamo yenebas xuroTmoZRvreba
Si da mo vi
yvaneT yvelaze damaxasiaTe beli magaliTebi. sinamdvileSi, TiTqmis
yoveli nageboba Seicavs ama Tu im geometriul formas. Seecade gamoyo da
D
amoicno isini da SenTvis ufro gasagebi gaxdeba xuroTmoZRvris Canafiqri.
C
1. ramdeni heqtari farTobi ukavia xeofsis piramidis fuZes?
t
2. ramdensarTuliani saxlis simaRlea xeofsis piramida, Tu TiToeuli sar
’
Tulis simaRles 3 metrad CavTvliT?
3. safexurebiani piramidis oTxive mxares kibe dauyveba (erT-erT maTgans
n
y
Sen fotosuraTze xedavs, gv. 141). TiToeuli kibe 91 safexurisagan Sedge
o
ba. axseni, ratom iyo kibeebSi safexurebis es ricxvi. gaiTvaliswine, rom
p
maias tomis indielebi piramidis wveroze aRmarTul platformas kidev
D
erT safexurad Tvlidnen.
o
4. ras udris parTenonis sigrZe da sigane, Tu misi simaRlea 13,72 m?
5. ra saerTo Tviseba axasiaTebs ricxvebs, romlebic parTenonis zomebis
Sefardebas aRwers.
C
6. ra geometriuli formebia gamoyenebuli pasko-kenevikis xidis konstruq
ciaSi?
7. pasko-kenevikis xidis sigrZe mocemulia futebSi. ramdeni metria misi
t
sigrZe?
n ’
qarTuli xuroTmoZRvrebisa da
arqiteqturis nimuSebi
o
yaurmis xidi
Zv. qarTuli xuroTmoZRvre
D
bis erT-erTi SesaniSnavi Zeglia
y
qvis xidi mdinare faravanze. igi
XII-XIV saukuneebiT TariRdeba.
o p
C
wiTelas xeobaSi, 1106 wels mefe
daviT aRmaSenebelma gelaTis
t
monasteri aago da daaarsa aka
’
demia, romelsac Tanamedroveni
`axal ierusalimsa da meore
n
aTens“ uwodebdnen.
o
a) r
omel geometriul figu
rebs xedav nagebobebSi?
D
b)
ramdeni saukunisaa gelaTis
kompleqsi? yaurmis xidi?
p y
Tavi 1
C o pasuxebi
t
1.1 3. {2;3;5;7;11;13;17;19}. 5. a). 6. b), g). 7. sasrulia: a), g), v). 8. sasrulia: g) da v). 12.
’
a), d), e), z), T). 15. g). 16. b). 17. 1) b), 2) d), 3) a). 18. a) 28, b) 10, g) 9, d) 3. 19. g). 20. a).
� � �� �� � � � �
21. g). 23. b) da d). 24. a) 3 ; b) 1 ; g) 1 ; d) 2 ; e) 1 ; v) 1 ; z) 2 ; T) 2 .
n
y
� � �� �� �� � �� �
� � � � � � � � �
26. a) , , ; b) , , , , , . 29. naTiam. 30. gigis. 32. qimia.
o
� � � � � � � � �
1.2 1. � � � � �2; 3; 4; 5; 6; 7; 13�, � � � � �5; 13�. 3. gaerTianeba naturalur ricxvTa N
p
simravle, TanakveTa carieli simravle. 4. 6-is jeradi ricxvebi. 5.15-is
D
jeradi ricxvebi, 6. gaerTianeba 3-is jeradi, TanakveTa 6-is jeradi ricxvebis
o
simravle. 7. erTi. 8. 90, 60. 9. 6. 10. 11. 11. 6. 12. a) gaerTianeba E, TanakveTa F.
b) gaerTianeba F, TanakveTa E. 14. a) me-7 klaselebis simravle, b) warCinebuli
vaJebis simravle, g) warCinebuli gogonebis simravle, d) ∅; 15. a) yvela vaJi
C
warCinebulia, b) yvela warCinebuli vaJia, g) yvela gogona warCinebulia, d)
yvela warCinebuli gogonaa, e) yvela gogona da mxolod gogonebi arian
�� � � ��
warCinebuli. 16. a)� � �; b)� � �; g)� � � � �; d) � � � � ∅. 17. , , 2 , .
t
�� �� � �
� � � � � � � �� �� �
18. , 1 , , . 19. 3. 20. 2. 22. 1 tona. 23. a) 4 m; b) 5 m. 24. . 25. �3�4 .
� � � �� �� � � � � �
’
1.3 1. a) �1� ; b) �4° ; g) �16° ; d) ��° . 2.��sm. 3. a)+10000; b)�300; g)+50; d)��0; e) �1�00;
°
v)��50; z)�3; T)�2. 4.– 2210m, �50�0m. 5.a)�23° ; b) �2° ; g)�35° ; d) ��° . 6. a)���4�m;
n
�
b)�11022m; g)�5120m; d)�5640m. 7. a)�20; �35; b)-15. 8. b) ar miiRo. 11. 5 lari.
�
12. 336 lari. 13. 37,5m. 14. 5,5 lari. 17. 69km/sT. 18. a) 256km; b) 2sT 37wT. 19. eyofa.
o
1.4 9. a) A; b) E. 10. a) -7; b) 3. 11. a)4; b)�3; g) 3,5; d)1,5. 12. a) 0; b) -6; g) 6. 13. a) 4, b)��,
� � � ��
g) 4 ; d) 5 . 14. 1 litriani, 4 laris. 16. a) 65; b) ; g) 81; d) 3; e)1,5; v) 1.
� � � ���
1.5 3. –a=8;-32. 5. a)10; b)22.12. a)18; b)9; g)18; d)0. 13. a)�3, �2, �1, 0; b)�7, �6; g) �2, �1;
D
d) 1, 2, 3, 4, 5. 14. �6 da �5, 6 da 7, 0 da 1, �1 da 0, 0 da 1, 69 da 70. 19. �100, ��, �5,
y
2,6,50. 20.61,12,10,-10,-15,-38,-45. 21.b).22.a)metia, b)metia, g) naklebia; 23.a). 24.
g). 25. g). 26. d) da e). 28.13 da -3. 29. 0 da 2. 32. a) 1,01; b) 3,65; g) 0,25. 34. 5,033km.
p
� � �
1.6 1. a) 23; b) 68; g) 12,58; d) � . 2. a) |104| � | � 61|; b) �� � � 0; g) ��3 � � | � 2|;
�� � �
o
d) �|1200| � | � 6|. 3. a)38; b)729; g)9; d)78. 4. a) |5| � |12| � |5 � 12|; b) |�16 � 0| �
�16 � 0; 5.a) -9,9 da 9,9; b) _0,1 da 0,1; g)-12 da 12. 6. d). 7. a)-25,-34,-42,-84; b) 0,
C
+6, -12, 21, -52. 8. a) -514, -104, -64, -20, -2; b) -102, +94, 85, -63, 0. 9. a) � � ��;
b) � � 0; g) � � 0. 10. a) � � �6; b) ar arsebobs. 11. a), b), g) |�| � |�|, d) |�| � |�|.
t
13. a) 5; b) 9; g) 6. 15. -5. 16. -12 da 2. 17. a) � � 0, b) � � 0. 18. a) ara, b) ki; 19. a) III;
’
b) I; g) IV; d) II. 20. 15,45t. 21. 2kg. 22. 7,5wT. 23. 10,8kg. 24. 52,5g.
1.7 1. a) da g) dadebiTia; b) da d) uaryofiTia. 2. a) 50 + 3000; b) 0 + (-3000); g) -50 +
n
(-4000). 3. a) metia; b) naklebia. 6. a) �6; b) �4; g) �6; d) �4; e) �5; v) �7; z) 4;
o
T)�10; i)�12. 9. a) �55; b)_243; g)3110500. 10. a)�123; b) 123; g)123. 11. a) �45; b) 36;
g) -0,7. 17. 200-s. 18. 0-s. 19. a) 6; b) 8. 21. 0. 22. 7. 23. 2. 24. a) 700, 0, - 50; b) 650
D
lari. 25. a) 130; b) 130; g) 80; d) 130. 26. �� � 7�°. 28. 36wT-s. 29. 1180.
146
p y
o
�� ��
C
1.8 2. a)�2
��
; b)�16
��
. 4. a) Semcirdeba 6-iT; b) gaizrdeba 3-iT; g) gaizrdeba 8-iT;
d)Semcirdeba10-iT. 5.a)8; b)2; g)12. 9. a)sxvaoba metia; b)saklebi metia. 10. a)32-
t
�6°-iT; b)�11°-iT; g)�5°-iT. 11. a)�7 � 8 � 12 � 24; b)25 � 25 � 2 � ��6�; g)32-
’
25>0 � 14; d)-3-18>-45+(-5). 13. a) 2; b) 11; g) 0,5; d) 4,7. 14. a) � � �12; b) � � �13;
g) � � 1; d) � � 1,1. 15. a), b), d) ki; g) ara. 18. a) 0; b) 801. 19. ���1,2�, ��3,6�; 20. 9-
n
y
jer. 21. a) koordinatebi 3-iT mcirdeba; b) 1,5-is marjvniv yvela wertili ase-
o
Tia; g) 1,5. 24. a) 64,2 lari; b) 59,92 lari. 25.11 lari. 26. a) 61,2km.s; b) 91,8km-s;
p
g) 6,8km-s. 27. 1,8km. 28. a) 4,9sm; b) 1,5sm2. 29. 0,69kg. 30. 0,4kg qeri da 9,1kg Tiva.
D
1.9 1. a), d), e) uaryofiTia; b), g), v) dadebiTia. 2. a)-Si da b)-Si uaryofiTia; g)-Si
dadebiTia. 5. a) � � �10, � � �49, � � �18; b) � � �3,6, � � 5, � � �1,61; g) x =-2 � �
o
26,5, � � 2,5; d) x 1 , x =-0,08, x =2. 8. a) �42,6; b) �27,36; g) �2 ; d) 115,1; e)
�
��
9
5,04; v) �0,4; z) 115,1; T)�36,72; i) �1,4. 10. a) +7sm-iT; b) -15sm-iT. 11. a)aiwevs
C
36mm-iT; b) daiwevs 45mm-iT. 12. �8°-iT. 14. a) 2; b) 2,5. 16. a) -15sm; b) -21sm.
� �
17. a)� � ; b) � � 3 ; g) � � �2,9; d) � � 52,5. 18. a) saklebi; b) maklebi. 19. a) sak-
�� �
t
lebi; b) maklebi. 20. tolia. 22. 12,9km. 23. 2km. 24. 25,2km. 25. 192,5km.
���
1.10 1. a) 3,3; b) 0,25; g) 0; d) 2; e) -5; v) 10; z) 10,5; T), i), k), l), n), o) 0; m) -1. 2. a) ���;
’
� �� �
b) 6; g)1; d) 37,1; e) 60; v) ; z) ; T) 1 ; i) 2; k)15; l)0; m) 10; n) 0,1; o)-1; p)0, J) 0.
� �� �
� � �
3. 2 � 0,6 � 3 � 1,4 � 5,4. 4. 2,5: 1 � 1200 � 1800. 5. 2 � 2 : 1,3 � 4,6. 8. a) 354051;
n
� � �
b) 354951. 9. 15 � 29 � 435; 11. a) 0,34; b) 2,13; g) 0,61; d) 19,1. 12. -3,5; -0,7; 0,21;
1,01. 13. a) 0,25 � 1,44; b) 4,41 � 9; g) 16 � 25. aba, scade! a) 7; b) 5.
o
1.11 1. a) 10,65; b) 9,048; g)17,37; d)0,0126; e)30,74; v)984; z)0,583; T)14,3; i) 552; k)23,4.
2. a)146; b)57,242; g)113,75; d)33,432; e) 3,24642857; v) 0,298913; z) 0,015; T) 0,17.
3. a) 26; b) 4,05; g) 15,5; d) 107,712; e) 28,25. 4. gamoaklos 10,1. 5.a) gaamravlos 10-
D
ze; b) gayos 10-ze. 6. 100,08-is gamoklebiT. 7. jer unda Sesruldes gamravleba.
y
8. a) 0,5 � 3,2 � 1,5; b) 3,5 � �7 � 2,4� � 4. 9. a) mcdaria; b), g), d) marTebulia. 11. 4104.
12. 12-s.13. nebismieri naturaluri n-sTvis. aba, scade! gavavloT 3 wrfe erTi
p
gverdis da 4 wrfe meore gverdis paralelurad.
I Tavis mimoxilva
o
1. � � � � �0; �1; 2; �3; 4; �2; �4�, � � ��0; 2; 4�. 2. d). 15. 16 � 4 � 4 � ��4� � ��4�. 16. a)
dadebiTia, b), g)uaryofiTia. 18.a)46; b)���� � 18, ���� � 10, ��� � �� � 2,
C
��� � �� � 26. 20. jami15-s, namravli 0-s. 22. a) 0,1-ma nawilma; b) 0,75-ma nawilma.
t
Tavi 2
’
2.1 4. 27. 9. g). 13. 1, 4 an 6 wrfe. 14. 10, ara. 15. 7. 17. a) 110mm; b) 23mm; g) 40mm;
d) 1125mm. 18. a) 13sm; b) 37sm; g) 23sm; d) 35275sm. 19. a)14sm; b) 4m; g) 0,9m; d) to-
n
lia. 20. a) da g) ara; b) ki. 21. �3; 4; 6�, �3,10,11�, �4,10,11�, �6,10,11�.
o
2.2 7. 12sm, 9sm. 8. 3,6sm. 9. 9sm. 10. 1sm. 11. 1sm. 12. 2,2sm. 13. 0,59m. 14. a) da g) ara;
b) ki. 15. a) ki; b) ara; g) ara. 16. a) ki; b) da g) ara. 17. a) ara; b) da g) ki. 20. a), b)
da g) ara; d) ki. 21. 2m. 22. 180°. 23. 70°. 26. a)180°; b) 90°; g) 30°.
D
SesaZlebelia Tu ara? a) da b) SeuZlebelia; g) SesaZlebelia.
147
p y
2.3
C o
1. a) 25°; b)20°; g)18°. 2. 80° an 24°. 3.60° an 120°. 4. 70° an 5. a) 80°; b) 90°; g) 110°;
d) 135°; e) 60°. 6. 80°, 100°. 7. 60°. 8. 90°. 9. 150°. 10. 180°, 30°, 360°. 11. 300 , 150 ,
t
0,5°. 12. 10wT. 13. 1sT; 14. a), b), d), e) ara; g) da v) ki. 15. a) ara; b) da g) ki;
’
16. 68°, 112°, 68°. 17. 90°; 18. a) 75°; b) 60°. 19. 90°. 20. 135°; 22,5°. 21. a) 30°;
�
n
y
b) 60°; g) 165°. 22. 60sm2; 24. a) 16; b) 6,7; g) �2 ; d) 0; e) 0; v) 0.
�
2.4 1. ara. 3. 2,4sm. 4. 4,5sm. 5. 142°, 106°, 112°. 6. 50°. 8. 5sm. 11. a) 3; b) 4. 12. a) 5;
o
b) 6. 13. 20dm. 15. 1,25sm. 16. ar SeiZleba. 17. � � 3. 19. ara. 20. ara.
p
2.5 1. 12,8sm. 2. 4sm. 3. 60°. 4. 45°. 5. 114°. 6. C wertilSi. 9. 56dm. 11. 6sm. 12. 5°.
D
14. a) 60°; b) 150°; g) 45°.
o
2.6 8. 9sm. 9. 7,2dm.
2.7 5. 37°, 143°; 6.65°, 65°. 7. 125°, 55°. 8. ar SeiZleba. 9. 130°, 50°. 10. A 1350 ,
�� � 127°, �� � 53°, �� � 45°. 11. 76°, 67°. 12. ara.
C
2.8 4. 40°. 5. a) 30°, 60°, 90°; b) 36°, 54°, 90°. 6. 20°, 70°, 90°. 7. 135°. 8. a) 55°; b) 55°.
9. 45°, 45°. 10. 100°, 115°, 145°. 13. 45°, 135°. 14. 40°, 50°. 15. 20°. 16. a) 70°; b) 15°;
���° ��
t
g) . 17. 50°. 19. 10°; 20. g). 21. ANB. 22. meore.
�
2.9 1. ara. 3. SeiZleba. 4. 50°. 12. 19sm an 20sm. 13. 19m. 14. 12sm an 8sm. 15. 11sm an
’
15sm. 16. 3sm. 19. 36°, 72°, 72°. 20. 50°, 50°, 80°; 21. 65°, 65°, 50° . 22. 30°, 60°.
23. 90°, 135°, 135°. 25. 45°. 26. a) 60°, 60°, 60°; b) 140°, 20°, 20°; g) 90°, 45°, 45°. 27. 2.
n
28. 32°. 29. a) 50°; b) 120°; g) 10sm; d) ar SeiZleba. 30. 72°, 72°, 36°.
���° ���° ���
31. , , . 35. 320. 36. ar akmayofilebs. 37. 1440 lari.
� � �
o
2.10 6. 3sm. 7. 45°. 8. 9dm. 9. 8sm. 10. 12sm, 45o, 90o. 11. 12sm. 12. 11sm. 13. 56o. 14. 44sm.
15. 2sm, 5sm, 5sm; 3sm, 4sm, 5sm; 4sm, 4sm, 4sm. 18. 60km.
2.11 1. a), b), g) arcerTi piroba araa sakmarisi. 2. AB =10sm. 4. �� � 41� an �� � 92� .
5. ∆ABD = ∆CBM, ∆ABM =∆ CBD. 7. 40sm2. 8. 10sm, 12sm. 10. a) ara; b) ki.
D
2.12 4. 130°. 6. 37°. 7. 85°. 9. 156°.
y
2.13 8. 21dm. 11. 1sm-iT. 12. 5sm. 13. 7sm. 16. 24sm. 19. 4sm. 22. 90sm. 23. b). 25. 47°.
p
26. 12dm. aba, scade! 1:2.
2.14 2. a) ara; b) ki. 3. a) ki; b) ara. 10. d). 11. 30°. 12. 156.
o
2.15 1.9dm. 2.3sm. 3.9sm, 29sm. 4.1sm,19sm. 5.90°. 6.75°; 7.100°; 8.5sm. 9.20sm. 10.60°.11. 120 0.
12.14sm,10sm. 13.20°. 14.30°. 16.15,8sm. 20.3sm. aba, scade!1. 90°; 2. 40dRe; 3. ara.
C
2.16 3. aris. 4. hipotenuzis Sua wertilSi. 8. Caxazuli wrewiris centri.
t
12. 36km/sT. 13. 2sT-Si.
II Tavis mimoxilva
’
1. 5sm, 1sm. 2. 36sm, ar SeiZleba. 3. 85°. 4. 60°. 5. 8sm. 6. 35° an 15° . 8. a) 12sm-iT,
n
b) 2-jer. 9. 3dm-iT. 10. 90°, 19°. 11. marTkuTxa. 13. 45°. 15. 62°. 16. 60°. 17. 2
o
da 100 wertilSi ki, 101 wertilSi ara. 18. 60° an 0°. 20. d)15 kuTxuri wm.
21. a) 5�, b) 3� � 3. 22. 16sm. 23. 8sm. 24. 30°, 60°, 90°. 25. 54°, 54°, 72°.
26. 28°, 68°. 27. a) 28°; b) 6,5sm. 28. 30°, 60°, 90°. 29. 49sm2.
148
D
p y
o
ganmartebiTi leqsikoni
C
abscisa _ wertilis koordinati, ker- gantoleba _ ucnobi sididis Semcveli
Zod, dekartes pirveli koordinatia toloba.
t
da aRiniSneba x asoTi. (Semoitana germa gantolebis amonaxsni _ ucnobi si-
’
nelma mecnierma _ leibnicma 1665 w.) didis ricxviTi mniSvneloba, romlis
algebris ZiriTadi igiveobebi _ Tvisac gantoleba WeSmarit ricxviT
n
y
xuTi igiveoba, romelic ricxvebis tolobad iqceva.
gare kuTxe _ mravalkuTxedis kuTxis
o
Sekrebisa da gamravlebis Tvisebebs
mosazRvre kuTxe.
aRwers.
p
gaSlili kuTxe _ kuTxe, romlis gver-
1) a+b=b+a;
D
debis gaerTianeba wrfea. gaSlili
2) (a+b)+c=a+(b+c); kuTxis sidide 180º-ia.
o
3) ab=ba; geometria _ maTematikis nawili, ro
4) (ab)c=a(bc); melic saganTa formebs, zomebs da
5) (a+b)c=ac+bc sivrceSi maT urTierTganlagebas
C
algoriTmi _ama Tu im miznis misaR Seiswavlis (`geo” _ `miwis”, `metria” _
wevad saWiro moqmedebaTa mimdev- `mzomeloba”).
roba. geometriuli figura _ geometriuli
t
amozneqili figura _ figura, ro- Tvisebebis (forma, zoma, mdebareoba)
melic yovel or wertilTan erTad mqone wertilTa simravle.
’
maT SemaerTebel monakveTs Seicavs. gradusi _ kuTxis sazomi erTeuli.
grafiki _ sakoordinato sibrtyeze
ariTmetika _ mecniereba, romelic
mocemuli simravle, romelic cvla
n
ricxvebsa da maTze moqmedebebs swav-
debs Soris damokidebulebas gamo-
lobs.
saxavs.
ariTmetikuli progresia _ ricxvTa
o
damtkiceba _ Teoremis WeSmaritebis
mimdevroba, romlis yoveli wevri, daw-
dasadgenad Catarebuli msjeloba.
yebuli meoredan, miiReba wina wevrisa-
dasaSvebi mniSvneloba _ ricxviTi
gan erTi da imave ricxvis- progresiis
mniSvneloba, romelic gamosaxulebaSi
sxvaobis- mimatebiT.
D
monawile cvladma SeiZleba miiRos.
biseqtrisa _ kuTxis wverodan ga-
y
diagonali _ monakveTi, romelic
mosuli sxivi, romelic kuTxes Suaze
mravalkuTxedis erT gverdTan aramde-
yofs.
p
bare or wveros aerTebs.
biseqtrisa (samkuTxedis) _ sam-
vertikaluri kuTxeebi _ saerTo
o
kuTxedis erT-erTi kuTxis biseq- wveros mqone kuTxeTa wyvili, romelTa
trisis monakveTi kuTxis wverodan gverdebi urTierTdamatebiTi sxive-
mopirdapire gverdis gadakveTamde.
C
bia. vertikaluri kuTxeebi tolia.
blagvi kuTxe _ kuTxe, romlis si- Teorema _ maTematikuri winadade-
t
dide 90º-ze metia da 180º-ze naklebi. ba, romlis WeSmaritebas msjelobiT
’
brtyeli figura _ figura, rome asabuTeben (amtkiceben).
lic sibrtyis nawils warnoadgens. igiveoba _ toloba, romelic WeSmari-
n
gabaTileba _ gamosaxulebaSi erTnai- tia masSi monawile cvladebis yvela
ri sididisa da mopirdapire niSnebis dasaSvebi mniSvnelobisaTvis.
o
maqone wevrebis ganuleba. kaTeti _ marTkuTxa samkuTxedSi mar-
gamyofi _ 1. naturaluri ricxvi, ro- Ti kuTxis Semadgeneli gverdi, anu
D
melzec mocemuli mTeli ricxvi unaS- marTkuTxa samkuTxedSi maxvili kuTxis
Tod iyofa; mopirdapire gverdi.
2. gayofis moqmedebis is komponenti kalkulatori _ gamomTvleli xel-
razec gasayofi iyofa. sawyo.
149
p y
o
kenti ricxvi _ naturaluri ricxvi, moTavsebuli wrfis nawili.
romelic 2-ze unaSTod ar iyofa. monakveTis sigrZe _ ricxvi, romelic
C
kvadrati _ toli gverdebisa da toli gviCvenebs ramdenjer Tavsdeba moce-
kuTxeebis mqone oTxkuTxedi. mul monakveTSi sigrZis erTeuli.
t
koeficienti _ ricxviTi Tanamamrav- mopirdapire ricxvi _ ricxvi, romel-
’
li cvladian gamosaxulebaSi. ic mocemulisgan mxolod niSniT gansx-
koordinatebi _ ricxvebi, romelTa vavdeba.
n
y
mocemiT ganisazRvreba wertilis mde- mosazRvre kuTxeebi _ kuTxeebi, ro-
melTac erTi gverdi saerTo aqvT,
o
bareoba ricxviT wrfesa da sakoordi-
nato sibrtyeze. xolo danarCeni ori gverdi wrfes
p
kubi _ wesieri mravalwaxnaga, romel- Seadgens. mosazRvre kuTxeebis jami
D
sac 6 waxnagi, 12 wibo da 8 wvero aqvs. 180º-is tolia.
o
kuTxe _ saerTo saTavis mqone ori sxi mravalkuTxedi _ sibrtyis nawili,
viT SemosazRvruli sibrtyis nawili. romelic martivi Sekruli texiliT
sxivebs kuTxis gverdebi, xolo saerTo aris SemosazRvruli. texilis mdgeni
saTaves kuTxis wvero ewodeba. monakveTebi mravalkuTxedis gverde-
C
luwi ricxvi _ 2-is jeradi ricxvi. bi, xolo gverdebis boloebi mraval-
manZili or wertils Soris _ ori wer- kuTxedis wveroebia.
tilis SemaerTebeli monakveTis sig- msgavsi wevrebi _ cvladiani gamosaxu
t
rZe. lebis Sesakrebebi, romlebic mxolod
marTi kuTxe _ gaSlili kuTxis naxe- ricxviTi
’
vari. kuTxe, romlis zomaa 90º. mamravliT (koeficientiT ) gansxva-
marTobi _ wrfe, sxivi an monakveTi, ro- vdebian.
mudmivi mimdevroba _ mimdevroba,
n
melic mocemul wrfesTan marT kuTxes
adgens. romlis yvela wevri tolia.
marTobuli wrfeebi _ wrfeebi, ro- ordinata _ sakoordinato sibrtyeze
o
melTa Soris kuTxis sididea 90º. mdebare wertilis meore koordinati;
martivi ricxvi _ mxolod ori gamyo kerZod, dekartes meore koordinati.
fis mqone naturaluri ricxvi. aRiniSneba y asoTi.
maxvili kuTxe _ marT kuTxeze naklebi paraleluri gadatana _ mocemuli
D
sididis kuTxe. figuris yoveli wertilis erTi da
y
masStabi _ fardoba, romelic gviCve imave mimarTulebiT erTi da imave man-
nebs ramdenjeraa gazrdili an Semcire- Zilze gadaadgileba. paraleluri ga-
p
buli grZivi zoma obieqtis gamosa dataniT miRebuli figura mocemuli
xulebaze. figuris tolia.
o
maxvili kuTxe _ kuTxe, romlis sidide paraleluri wrfeebi _ erT sibrtyeze
marTi kuTxis sidideze (90º-ze) nak- mdebare TanaukveTi wrfeebi.
C
lebia. perimetri _ mravalkuTxedis yvela
mediana _ monakveTi, romelic sam- gverdis sigrZeTa jami.
t
kuTxedis wveros misi mopirdapire perpendikulari _ igive marTobi.
’
gverdis SuawertilTan aerTebs. pirdapirproporciuli damokidebu
mimdevroba _ garkveuli wesiT dalage- leba _ or sidides Soris iseTi damo
n
buli erTi da igive saxis sagnebi, maga kidebuleba, rodesac erTi sididis
liTad, figurebi, simboloebi, ricxve- ramdenjerme gazrda (Semcireba) iwvevs
o
bi. meore sididis imdenjerve gazrdas
minusi _ 1. ariTmetikuli moqmedebis (Semcirebas). pirdapirproporciuli
D
_ gamoklebis aRmniSvneli niSani (ho sidideebis Sefardeba mudmivi sididea.
rizontaluri xazi `_“). 2. uaryofiTi am Sefardebas pirdapirproporci-
ricxvis aRmniSvneli simbolo. ulobis koeficienti ewodeba.
monakveTi _ or wertils Soris planimetria _ geometriis nawili, ro-
150
p y
o
melic brtyel figurebs Seiswavlis. formula _ maTematikuri simboloe-
plusi _ 1. Sekrebis moqmedebis aRm- biT Cawerili cvladebs Soris damoki
C
niSvneli simbolo; 2. dadebiT ricxvis debuleba.
aRmniSvneli simbolo. fuZe (marTobis) _ wrfisadmi marTobis
t
procenti _ ricxvis measedi nawili, is bolo, romelic wrfeze Zevs.
’
romelic `%” simboloTi aRiniSneba. fuZe (xarisxis) _ ricxvi, romelic axa
radiusi _ monakveTi, romelic wre- risxebulia.
n
y
wiris wertils centrTan aerTebs. qorda _ wrewiris ori wertilis Sema
o
ricxvis aTwiladi Canaweri _ cifrTa erTebeli monakveTi.
sasruli an usasrulo mimdevroba, ro- Sedgenili ricxvi _ orze meti gamyo
p
melic mZimiT (an wertiliT) or _ mTel fis mqone naturaluri ricxvi.
D
da wilad nawiladaa gayofili. SuamarTobi _ monakveTisadmi mis Sua
o
ricxvis martiv mamravlebad daSla _ wertilze aRmarTuli marTobi.
ricxvis warmodgena martivi ricxvebis cvladi _ sidide, romelsac sxvadasxva
namravlis saxiT. mniSvnelobis miReba SeuZlia.
ricxvis moduli _ uaryofiTi ricx- cvladiani gamosaxuleba _ gamosaxu
C
visTvis misi mopirdapire ricxvia, xolo leba, romelic cvlads an cvladebs
arauaryofisTvis _ TviT es ricxvi. Seicavs.
ricxvis procentuli Canaweri _ cvladiani gamosaxulebis mniSvne-
t
mocemuli ricxvis 100-ze gamravlebiT loba _ ricxviTi gamosaxulebis mniS
miRebuli Canaweri, romelic `%” simbo- vneloba, romelic cvladebis maTi da
’
loTia aRniSnuli. saSvebi ricxviTi mniSvnelobiT Canac
simaRle (samkuTxedis) _ samkuTxe- vlebiT miiReba.
dis romelime wverodan mopirdapire wrfivi gantoleba _ gantoleba, rome-
n
gverdis Semcvel wrfeze daSvebuli lic ucnobis mxolod pirvel xarisxs
marTobuli monakveTi. Seicavs.
o
simravle _ raime obieqtebis erTo jeradi _ ricxvi, romelic unaSTod
blioba. iyofa mocemul ricxvze.
stereometria _ geometriis nawili, hipotenuza _ marTkuTxa samkuTxe-
romelic sivrciT figurebs Seiswavlis. dis marTi kuTxis mopirdapire gver-
D
toli figurebi _ figurebi, romelTa di (termini SemoiRo Zvelma berZenma
y
erTmaneTTan SeTavsebaa SesaZlebeli. mecnierma _ evklidem. III s. Cv. welTaR-
transportiri _ kuTxis gasazomi xel- ricxvamde)
p
sawyo.
C o
’ t
o n
D 151
sagnobrivi saZiebeli
p y
o
a p
C
abaki _ 59 paraleluri wrfeebi _ 70
abscisa _ 123 perioduli mimdevroba _104
t
algoriTmi _ 121 pirdapirproporciuli
’
amozneqili mravalkuTxedi _ 84 damokidebuleba _ 136
ariTmetikuli progresia _ 108 proporciulobis koeficienti _ 136
n
y
b procenti _ 11
biseqtrisa (samkuTxedis) _ 88 r
o
g ricxvebis gamokleba _ 42
p
gabnevis diapazoni _ 27 gamravleba _ 47
D
gantoleba _ 90 gayofa _ 48
gantolebis amonaxsni _ 90 Sekreba _36
o
gare kuTxe _ 85 ricxvis moduli _ 33
grafiki _ 130 ricxviTi wrfe _ 23
d s
samkuTxedis simaRle _ 88
C
dadebiTi ricxvi _21
dasaSvebi mniSvneloba _ 39 samkuTxedis utoloba _ 76
simravle _ 9
e simravleTa gaerTianeba,TanakveTa _ 16
erTwevri _ 57
t
simravlis elementi _ 9
erTwevris koeficienti _58
t
’
v tolferda samkuTxedi _ 103
venis diagrama _ 10 toli simravleebi _10
i u
n
igiveoba _ 43 uaryofiTi ricxvebi _21
k f
kaTeti _ 100
o
figura brtyeli _ 70
kalkulatori _ 56 sivrciTi _ 70
koeficienti erTwevris _ 57
koordinatebi _ 123 q
kuTxe vertikaluri _ 80 qvesimravle _10
D
mosazRvre _ 80 qorda _ 126
y
m S
mediana _ 88 Semoklebuli gamravlebis
p
mTeli ricxvebi _ 28 formulebi _ 73, 77
mimdevroba _ 103 SuamarTobi _92
o
moda _ 27 c
mopirdapire ricxvebi _ 28 carieli simravle _10
C
mravalkuTxedi _ 84 cvladiani gamosaxuleba _ 39
mravalwevri _ 58 w
msgavsi wevrebi _ 58
t
wesieri mravalkuTxedi _ 85
mudmivi mimdevroba _ 241 wrfivi gantoleba _ 94
’
mxebi _ 126
x
o
n
xarisxi _ 186
ordinata _ 261 erTwevris _ 196
o
mravalwevris _ 198
h
hipotenuza _ 100
D
SeniSvna: wiTeli feriT mocemulia saZiebeli saxelmZRvanelos I nawilSi,
xolo Savi feriT _ I I nawilSi.
152