Maturalni 1

PRIMJENA NC STROJEVA Perinić
Mladen Perinić
Projektiranje tehnološških procesa
Projektiranje tehnolo kih procesa
Primjena NC strojeva i specifič

specifičnosti tehnološ
tehnološke pripreme za
NC – alatne strojeve
Osnovni cilj kod postavljanja TP → stvaranje uvjeta za što već veću produktivnost i
ekonomič
ekonomičnost kod postizanja traž
tražene kvalitete → važvažan element pri tome je stalnost
/pouzdanost kvalitete kao posljedica stabilnosti u nač
načinu i uvjetima vođenja procesa.
procesa.
Takve uvjete najlakš
najlakše postiž
postižemo pri automatiziranoj proizvodnji → zato danas
govorimo o sve već
većem udjelu automatizirane proizvodnje - tendencija.
danas → Dva karakteristič
karakteristična područ
područja automatizacije proizvodnje:
1. Automatizacija pri proizvodnji velikih količ
količina (velika i masovna proizvodnja)
ostvaruje se danas (i već
već dulje vrijeme) primjenom konvencionalnih automata i
konvencionalnih automatskih linija.
Karakteristike su pri tome: Alat
- vrlo visoka proizvodnost
- visoka toč
točnost
- uzak asortiman dijelova/proizvoda 1 okr → 1 ciklus
- velike količ
količine u duljem vremenskom periodu
programima, → fizič
Ova automatizacija zasnovana je na analognim programima, fizičke komponente
fiksnim u već
većoj ili manjoj mjeri (krivulje, šablone, programske mehanič
mehanički elementi
letve...).

Mladen Perinić
2. Automatizacija pri proizvodnji manjih količ

količina (srednjeserijska, maloserijska i
pojedinač
pojedinačna proizvodnja) – danas se uspješ
uspješno izvodi NC strojevima koji se u radu
odlikuju:
- toč
točnoš
nošću konvencionalnih automata
- proizvodnoš
proizvodnošću blizu onoj na konvencionalnim automatima (ovo je razlog
zbog čega i dalje koristimo konvencionalne automate)
- fleksibilnoš
fleksibilnošću konvencionalnih univerzalnih strojeva
Prije NC strojeva nije postojalo ekonomsko opravdanje automatizacije
automatizacije kod manjih
količ
količina.
Buduć
Budući da su manje količ dominirajuće po zastupljenosti kaž
količine dominirajuć kažemo da su NC
strojevi omoguć
omogućili podizanje metaloprerade na viš
viši nivo.
Ne znač
znači da NC strojeve neć
nećemo koristiti i pri već
većim količ
količinama - ↑količ
količine, češća
izmjena
A B C N ili A B A B
Mladen Perinić
Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. strojeva:

strojeva:
1. Prema konvenc. neatomatiziranim univerzalnim strojevima
- znatno već
veća proizvodnost
- već
veći udio strojnog vremena ts u vremenu operacije, bolje efektivno iskoriš
iskorištenje
- visoka toč
točnost (stalnost
(stalnost parametara i precizno vođenje alata)
alata)
2. Prema automatskim konvencionalnim strojevima
- nepotrebna izrada fiksnih skupih nosioca programa (š
(šablone)
- velika fleksibilnost → brza promjena programa uz širi spektar moguć
mogućnosti
strojeva (ako npr. ↑količ
količine ili česte izmjene)
Prisutni i nedostaci:
- obavezno planiranje rada (TP) do u detalje bez obzira na količ
količinu
troškovi (već
- veliki investicijski troš (veća cijena radnog sata – prema
neautom.konv.opremi posebno)
veći zahtjevi prema osoblju u pripremi i održ
- već održavanju
Prednosti izraž
izraženije – zato stalan i sve brž
brži razvoj i zastupljenost NC-
NC-opreme

Mladen Perinić
Kapaciteti fleksibilne automatizacije:

automatizacije:
- NC-
NC-strojevi → 1 postupak
- NC obradni centri → viš
više postupaka
- fleks. proizvodne ćelije → samostalne ili u sklopu linija
- FPS
- fleksibilne proizvodne linije
kolicina
TL
Danas široko područ
područje NC strojeva temeljeno je
FL
na NC sustavima upravljanja koji daje bitna
FPS obiljež
obilježja NC stroja → moguć
mogućnosti pri koriš
korištenju.
FC Mnogo NC strojeva s različrazličitim sustavima
NC AS upravljanja
vrste
Mladen Perinić
Klasifikacija NC sustava (kod različ

različitih kapaciteta temelj na NC upravljanju)
Prema raznim kriterijima – ukazuju na određene specifič

specifičnosti sa stanoviš
stanovišta
pripreme i koriš
korištenja.
Klasifikacija prema slijedeć

slijedećim kriterijima:
a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata)

b) prema metodi programiranja geometrije (apsolutno ili inkrementalno)
inkrementalno)
c) prema strukturi upravljač
upravljača (upravljač
(upravljačke jedinice NC ili CNC)
ad a) – važ
važna karakteristika NC – sustava:
sustava: automatsko
automatsko vođenje alata u
radnoj ravnini ili prostoru (2D, 2½
2½D, 3D)
Vrste upravljanja Perinić

Mladen Perinić
Projektiranje tehnološ
tehnoloških procesa
VRSTE UPRAVLJANJA
Vrste upravljanja govore o moguć

mogućnostima numerič
numerički upravljanog
obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada.
Postoje tri vrste upravljanja:
• upravljanje toč
točka-
ka-po-
po-toč
točka ili pozicioniranje,
• upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) i
• konturno upravljanje,
Vrste upravljanja Perinić
Mladen Perinić
Shematski prikaz
Vrsta Primjeri
brzo Rad alata
upravljanja u radnom posmaku korištenja
y
CT Bušenje,
y2 Samo u poziciji -
Poziciono - točkasto
bez interpolacije ne tokom
točkasto PT zavarivanje,
y1 promjene polož.
x zakivanje
x1 x2
y // staze
Paralelno
sporo kretanje - Rezanje u toku
u posmaku tokarenje,
Linijsko kretanja // sa
ili brzo glodanje,pla
stazama
x meno rezanje
y
CT Složeno tok.,
Rezanje u toku
Konturno kružna int. glodanje, aut.
PT kretanja
rezanje
x
Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale ostale
dvije vrste upravljanja viš
viš e ne znač
zna č e gotovo nikakve uš
u š tede u cijeni
upravljač
upravlja č kog rač
rač unala, a nose vrlo velika ogranič
ogranič enja.
Poziciono upravljanje Perinić

Mladen Perinić
Upravljanje toč
točka-
ka-po-
po-toč
točka ili pozicioniranje
Osnovna značznačajka: ova vrsta upravljanja omoguć omogućuje

samo toč toč no postizanje zadane pozicije. Ne postoji
moguć
mogu ć nost upravljanja posmič
posmi č nim gibanjem. Zadano
gibanje se ostvaruje najveć najvećom moguć
mogućom posmičposmičnom
brzinom i za vrijeme gibanja ne smije se dozvoliti dodir alata
i izratka.
izratka. Gibanje se izvodi pravocrtno iz trenutnog u zadani
polož
položaj. U počpočecima NC upravljanja to gibanje se izvodiizvodilo u
smjeru jedne, pa naknadno u smjeru druge osi (na skici
označ
označeno kao a), ili pak tako da se prvi dio gibanja odvija
istodobno u obje osi (pod kutem od ∼45° 45°), pa kad se
postigne traž
tražena vrijednost u smjeru jedne osi, gibanje se
nastavi u smjeru druge osi (na skici označ
ozna č eno kao b).
Poziciono upravljanje Perinić
Mladen Perinić
T2
a
a
b
b
T3
T1
X
Obzirom da se ovim upravljanjem ne mož može ostvariti upravljanje posmič

posmičnim
gibanjem, primjena mu je ogranič
ograničena na postupke kod kojih je radno gibanje
upravljano nekim drugim nač načinom (električ
(električnim, hidraulič
hidrauličkim ili pneumatskim
elementima). Upravljanje ima primjenu u velikoserijskoj ili masovnoj
masovnoj proizvodnji, a
mož
može se nać
naći na strojevima za buš
bušenje, zakivanje, toč
točkasto zavarivanje, probijanje i
sl. Kod novih strojeva se uglavnom ne primjenjuje.
Linijsko upravljanje Perinić

Mladen Perinić
Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Osnovna znač
značajka: postoji moguć
mogućnost upravljanja posmič
posmičnim gibanjem, ali
pod uvjetom da se posmič
posmično gibanje obavlja usporedno s jednom od osi. To
znač
znači da je rezultirajuć
rezultirajuća brzina posmič
posmičnog gibanja jednaka ili brzini posmič
posmičnog
gibanja u smjeru osi X, ili brzini posmič
posmičnog gibanja u smjeru osi Y, vidi skicu.
Ne postoji moguć
mogućnost istodobnog, sinkroniziranog, radnog gibanja izmedju
dvije osi, ali postoji moguć
mogućnost istodobnog, sinkroniziranog, pozicijskog
gibanja izmedju dvije osi.
Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod buš

bušilica, jednostavnih buš
bušilica glodalica,
jednostavnih strojeva za plameno rezanje, zavarivanje i sl. Danas
Danas se uglavnom
ne primjenjuje, ili pak samo za NC strojeve posebne namjene.
Linijsko upravljanje Perinić
Mladen Perinić
Y vf = vfx
vf = vfy
vf = vfx
vf = vfy
vf = vfy
vf = vfx
vf = vfx ili vf = vfy
Nije moguće realizirati vf = f(vfx, vfy).
Konturno upravljanje Perinić

Mladen Perinić
Konturno (krivuljno) upravljanje

Y
vfx
vfy vf
v v v
v f = v fx + v fy
Ova vrsta upravljanja omoguć

omogućuje kontrolirano posmič
posmično gibanje, istodobno i sinkronizirano
izmedju dvije ili viš
više numerič
numerički upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja
upravljanja u
ravnini, tj kad je rezultirajuć
rezultirajuća brzina posmič
posmičnog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina
posmič
posmičnih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uoč uočava da je
bit numerič
numeričkog upravljanja, upravljanje posmič posmičnom brzinom. Stoga se “pravom” pravom”
numerič
numeričkom (NC) osi smatra ona os kod koje je moguć moguće upravljanje posmič
posmičnom
brzinom.
brzinom. Ako je u nekoj osi moguć moguće samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska
os. Ako se nekim gibanjem ne mož može upravljati ni posmič
posmično, ni pozicijski, onda takvo
gibanje ne predstavlja numerič
numeričku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod
tokarilica, glodalica i sl.
sl. Premda se za takvo gibanje mož
može programirati bilo koji broj okretaja
(često i decimalnim brojevima), takva
takva rotacija ne predstavlja numerič
numeričku os, sve dok se ista ne
mož
može upravljati pozicijski (zaustavljanje pod odredjenim kutem) ili odredjenom posmič posmičnom
brzinom.
Mladen Perinić
Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono,

sinkrono, konturno upravljanje
se dijeli i označ
označava kao u tablici.
tablici. Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno
upravljanje, premda su danas vrlo česti tokarski obradni centri (TOC) s već većim brojem
osi (X, Z, C, ...) i sa slož
složenijim konturnim upravljanjem. Kod glodalica i OC se koriste
3D i slož
složenija konturna upravljanja. Sve višviše su zastupljeni strojevi s 5D konturnim
upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s viš
više od 5D konturnim upravljanjem
su vrlo rijetki.

Mladen Perinić
Oznaka Broj istodobnih, sinkronih osi Napomena
2D 2
kod strojeva (najč

(najčešće glodalica) koji imaju
21/2 D 2 (izbor ravnine obrade) viš
više NC osi, ali se samo po dvije mogu
upravljati istodobno i sinkrono
3D 3
4D 4 najč
najčešće tri translacijske i jednu rotacijsku
najč
najčešće tri translacijske i dvije rotacijske osi.
Rotacijske osi mogu biti realizirane na glavi za
5D 5 prihvat alata, na stolu za stezanje izradaka
izradaka ili
jedna os na glavi, a jedna na stolu
kod svih strojeva s viš

više od 5 istodobnih,
sinkronih osi, prisutan je problem
6D i viš
više 6 i viš
više programiranja, jer standardni programski
sustavi za NC strojeve ne podrž
podržavaju
programiranja za viš
više od 5D
5D k.u.
Mladen Perinić
Vertikalna glodalica

Mladen Perinić
4-osni TOC
3-osni TOC
5-osni TOC
Mladen Perinić
Tokarski obradni centar

Mladen Perinić
Vertikalni obradni centar

Mladen Perinić
Horizontalni obradni centar

Mladen Perinić
Čeono,
eono, indeksirano
ndeksirano i
Tokarenje simultano
imultano glodanje na
3-osnom TOC-
TOC-u
Mladen Perinić
Čeono,
eono, indeksirano
ndeksirano i Čeono,
eono, indeksirano
ndeksirano i
simultano
imultano glodanje na simultano
imultano glodanje na
4-osnom TOC-
TOC-u 5-osnom TOC-
TOC-u
Metode programiranja geometrije Perinić

Mladen Perinić
ad b) – Kod apsolutnog NC- NC-sustava sve naredbe kretanja odnose se na

jednu referentnu toč
točku, koja je poč
početak koord. sustava stroja, a naziva se
nul-
nul-toč
točkom (stroja)
y
1
2
0
y1 x0
y2 x1
y0
x2
x
Kod inkrementalnog sustava referentna toč
točka svakog novog kretanja je
završ
završna toč
točka prethodnog kretanja y
3
y2
- geom.velič
geom.veličina – putanja alata CT1 1
- nač
način def. ciljne toč
točke određenog y1 2
kretanja PT1 0
CT2
- metodi programiranja geometrijskih y0 x0 x1 x2
velič
veličina prilagođen je i upravljač
upravljački
x
sustav NC stroja - lancano kotiranje
Metode programiranja geometrije Projektiranje tehnološ Perinić
Mladen Perinić
Iz nač
načina upravljanja kretanjem:
Prednosti apsolutnog sustava (kod ruč
ručnog programiranja):
y
- moguć
mogućnost nastavljanja rada u
programskom bloku u kojem je 2
doš
došlo do prekida rada (lom alata, ...) 2' 3
- lakš
lakša izmjena puta alata u 1
programu y
y' x'
x
x
S druge strane kod inkrementalnog sustava:
- alat nije moguć
moguće vratiti ruč
ručno na y 4
sekvencu u kojoj je doš
došlo do 2
prekida → program treba startati
2' 3
od poč
početka
- obimnije izmjene u geometrijskom y 2' 1 y 3'
dijelu programa kod korekcija x2' x3'
programa x
Metode programiranja geometrije Projektiranje tehnološ Perinić

Mladen Perinić
Prednosti inkrementalnog sustava:

- kod ruč
ručnog programiranja lakš
lakša kontrola programa (∑
(∑xi i ∑yi = 0 jer
PT=KT) → zatvorena putanja
PT
KT
- lakš
lakše programiranje kod forma koje se ponavljaju
Već
Većina modernih sustava ima moguć mogućnost programiranja apsolutno i
inkrementalno
= koriste se prednosti oba sustava
NC i CNC sustav Perinić
Mladen Perinić
ad c) – Susreć
Susrećemo dva sustava NC upravljanja
- NC – sustavi (stroj+upravljač
(stroj+upravljačka jedinica sa dijelom za obradu podataka i
upravljač
upravljačkim krugovima - ožičenja)
- CNC – sustavi (stroj+upravljač
(stroj+upravljačka jedinica na bazi rač
računala). Manje
hardvera,već
hardvera,veća fleksibilnost
- Nač
Načini i tehnika izrade programa u osnovi isti. Koncepcijske razlike
razlike u NC
programu nema.
- Najč
Najčešće se NC-
NC-program prenosi na nosilac programa – koji služ
služi za unos u
upravljač
upravljačku jedinicu stroja (buš
(bušene trake, magnetne trake). Nač
Načini unosa
različ
različiti!
Kod NC-
NC-strojeva → učitavanje blok po blok uz sukcesivno obavljanje aktivnosti kod
svakog komada! Program iz blokova informacija → jedan blok jedna aktivnost
Nosilac programa → Blokovi informacija

učitavanje
izvršenje
Kod CNC – strojeva → učitavanje se vrš
vrši samo 1x i to cijeli program odjednom –
program se memorira.
Greš
Greške uč
učitavanja se svode na najmanju moguć
moguću mjeru
Koordinatni sustav Perinić

Mladen Perinić
Jedna od bitnih karakteristika vođenja procesa na NC-

NC-stroju je automatsko vođenje
alata koje mora biti toč
točno određeno i opisano u NC programu – opis putanje alata
Osnovni preduvjet za opis kretanja i vođenje na NC stroju je postojanje

postojanje
koordinatnog sustava i karakteristič
karakterističnih toč
točaka u okviru stroja i radnog
prostora.
prostora.
U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav

sustav sa osima X, Y, Z
i poklapa se sa glavnim klizač
klizačima stroja.
Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu),

adresu), a konstrukcije
strojeva često zahtjevaju da u jednom smjeru ima viš
više moguć
mogućih gibanja, u smjeru
pravocrtnih osi postoje osi kojima se označ
označavaju dopunska gibanja.
Mladen Perinić
glavne pravocrtne osi su obiljež

obilježene slovima
X, Y i Z
glavne
glavne rotacijske osi su obiljež
obilježene slovima
A, B i C
dopunske pravocrtne osi su obilježobilježene
slovima:
slovima:
o U (dopunska os u smjeru osi X);
X);
o V (dopunska os u smjeru osi Y);
Y);
o W (dopunska os u smjeru osi Z)
V
Y
Orjentacija koordinatnog sustava započ
započinje od
Z - osi.
B
Z – os je paralelna s osi glavnog vretena ili u osi
vretena. Pozitivan smjer ide od radnog komada
prema alatu (kod tokarskog stroja od glavnog
U
vretena prema konjić
konjiću).
X X – os je glavna os i koriš
korištena je kad god je to
A
moguć
moguće → u ravnini kretanja predmeta /nosač
/nosača
C alata
W
Polož
Položaj osi Y proizlazi iz koodrdinatnog sustava i
Z polož
položaja osi Z i X.
Koordinatni sustav kod NC strojeva Smjerovi rotacijskih osi A, B i C odredjuju se
pravilom desne ruke.
Perinić
Mladen Perinić
Mladen Perinić
U toku obrade zavisno od vrste stroja kretanje izvodi alat ili radni komad.
Ako se kreć
kreće alat tada se pozitivan smjer poklapa sa pozitivnim smjerom
odgovarajuć
odgovarajuće osi (+X, +Y, +Z)
Ukoliko se kreć
kreće radni komad pozitivan smjer je suprotan od smjera osi i označ
označava
se (+X’
(+X’, +Y’
+Y’, +Z’
+Z’)
Program uvijek pretpostavlja da će se alat kretati prema radnom komadu

Mladen Perinić
+X
-Z
+Z
-X
Tokarilica
Mladen Perinić
Y+
Z+
X+ X-
Z-
Y-
Horizontalni obradni centar

Mladen Perinić
Z+
Y+
X- X+
Y-
Z-
Vertikalni obradni centar

Mladen Perinić
Z+
Y+
X- X+
Y-
Z-
Vertikalna glodalica “Gentry”

Gentry” izvedbe
Karakteristič
Karakteristične toč
točke Perinić
Mladen Perinić
Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke

nul-
nul-toč
točke ili referentne toč
točke. Slijede
Slijede grafič
grafički simboli
simboli i slovne oznake nul-
nul-toč
točaka, od kojih
su najč
najčešće u primjeni prve tri: nul-
nul-toč
točka stroja, referentna toč
točka i nul-
nul-toč
točka izratka.
izratka.
M nul-
nul-toč
točka stroja; ishodiš
ishodište koordinatnog sustava stroja; polož
položaj je utvrđen
utvrđen
u fazi projektiranja stroja,
stroja, stalan i nepromjenjiv i to izvan radnog prostora
(nedostupna je);
(sva interna prerač
preračunavanja u UR rade se u odnosu na nul- nul-toč
točku stroja)
R referentna toč
točka stroja; ishodiš
ishodište mjernog sustava stroja; polož
položaj joj je
odredjen u fazi konstrukcije, stalan i nepromjenjiv, ali u radnom
radnom prostoru
(dostupna je);
obavezna je kod svih strojeva s inkrementalnim mjernim sustavima
služ
služi da bi se svaki put prije poč
početka rada provjerila ispravnost mjernog
sustava stroja navođenjem toč točke T u referentnu toč
točku R ruč
ručnim komandama
ili atumatski sam stroj
W nul-
nul-toč
točka izratka
izratka (programska nul-
nul-toč
točka);
ka); ishodiš
ishodište koordinatnog sustava
izratka; njen polož
izratka; položaj odredjuje programer-
programer-tehnolog; isti izradak
izradak mož
može
imati viš
više nul-
nul-toč
točaka
Karakteristič
točke Perinić
Mladen Perinić
T referentna toč
točka nosač
nosača alata
P nul-
nul-toč
točka alata
(vrh oštrice alata)
N referentna toč
točka gnijezda
alata
Kod postavljenog alata N=E
E referentna toč
točka na drž
držaču
alata
A toč
točka pozicioniranja izratka
izratka
Karakteristič
točke Perinić
Mladen Perinić
R
L, D – karakteristič
karakteristične velič
veličine
T alata
XNT
N XMT = XWP + L + XNT
L E XMR
9 ZMT = ZWP + D + ZNT
x P XMT
8
1 D ZNT Na temelju podataka u
7 6 XWP NC – programu,
5 4
M A W upravljač
upravljačka jedinica
2 3 z sama kreira
korespodentne pozicije
ZMW ZWP toč
točke T, čijim
ZMT kretanjem upravlja
ZMR
XMR, ZMR
XNT, ZNT } konstante stroja
– u memoriji rač
računala
XWP, ZWP – programirane velič

veličine prema putanji alata
XMW, ZMW – polož
položaj 0 – toč
točke izratka prema 0 – toč
točki
stroja
Karakteristič
točke Perinić
Mladen Perinić
Karakteristič
točke Perinić
Mladen Perinić
Primjer rasporeda nul-

nul-toč
točke i referentnih toč
točaka kod glodanja
NC - program i njegova struktura Perinić
Mladen Perinić
Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoć

pomoću pripremljenog programa na
osnovi brojeva poznato je kao numerič
numeričko upravljanje.
Treba istaknuti da za svaki dio (svaku
(svaku operaciju na određenom dijelu)
dijelu) izrađuje
izrađuje se
poseban NC – program primjenjiv na određenom stroju.
stroju.
Što je NC – program?
To je u stvari formaliziran plan izvedbe operacije (tehnološ
(tehnološki proces jedne
operacije – TP izraž
izražen u određenom obliku).
obliku). U njemu su date sve informacije
(naredbe) za rad stroja pri obradi određenog dijela u redosljedu izvođenja pojedinih
aktivnosti. One su pripremljene u alfanumerič
alfanumeričkom obliku prema određenim
pravilima.
Pri tom se koristi određen sistem kodiranja informacija (geometrijskih i tehnološ
tehnoloških)
potrebnih za obradu nekog dijela na NC stroju.
Pravila su najč
najčešće bazirana na ISO kodu ili EIA kodu a preciznije su data u
uputama za programiranje – uz stroj. → u pravilu ima puno zajednič
zajedničkog, ali ima i
specifič
specifičnosti.
Ustvari program će biti razumljiv za određeni stroj – njegovu upravljač
upravljačku jedinicu,
buduć
budući postoje česte (redovite razlike) iako su osnovni principi programiranja
zajednič
zajednički. → pojedine informacije će biti krivo proč
pročitane!

Mladen Perinić
Kad govorimo o strukturi NC programa:

Najopć
Najopćenitije, NC – program je skup programskih riječ
riječi i reč
rečenica (reč
(rečenice =
blokovi informacija – sekvence programa)
PROGRAM %
N5 T1 Programska reč rečenica je skup
N10 G0 X0 Z100. programskih riječ
riječi koji se drž
drži u
. kodiranom obliku (sve informacije
za izvrš
izvršenje neke određene radnje
BLOK (aktivnosti), npr.:
(NAREDBA)
N10 G0 X0 Z100.
- duljina hoda alata
RIJEČ N10 ili G0 ili X0 ili Z100. - brzina rezanja (broj okretaja)
- posmak
- alat
NUMERIČKI - hlađenje
ADRESA
PODATAK
- smjer rotacije vretena
Struktura programa za NC stroj Prema tome, sadrž
sadrži sve potrebne
u riječ
riječ – adresnom formatu tehnološke podatke u
geometrijske i tehnološ
obliku informacija/naredbi (na
temelju detaljne razrade procesa!)
Mladen Perinić
Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrtu,

nacrtu, a definiraju se
na osnovi razrađenog tehnološ
tehnološkog procesa, odakle se uzimaju i ostali tehnološ
tehnološki
podaci.
Zavisno od slič
sličnosti pojedine aktivnosti (zahvat, pokret), reč
rečenica sadrž
sadrži viš
više ili
manje informacija.
Nosilac jedne informacije /naredbe je programska riječ
riječ.
Informacija o
koordinati ciljne toč
točke
pri kretanju u smjeru
osi X
Adresa: znač
značajka predznak brojč
brojčana vrijednost,
vrijednost,
informacije po potrebi različ
različite duž
dužine
slovo
Karakter:
1.Periodi
1.Periodič
čke – važ
važnost samo u reč
rečenici
2.Modalne
2.Modalne – važ
važnost do opoziva – zamijene drugom istovrsnom riječriječi
3.Rezistentne
3.Rezistentne – u okviru modalnih – aktiviraju se u trenutku uključ
uključivanja stroja

Mladen Perinić
Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numerič

(numerički podaci), za gradnju
programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeć
slijedeća znač
značenja:
a) znak “%” - poč

početak programa
Za program se također mož
može reć
reći da se sastoji od:
- znaka za poč
početak programa
- niza blokova
- i kraja programa.
b) znak “: “ - znak za glavni blok (naredbu) programa
c) znakovi “(“ i “ )” - znakovi za poč

početak i kraj komentara
d) znak “ / ” - znak za uvjetno izvođenje bloka
Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjeđe se koriste,

koriste, a jedan broj tih znakova
generira samo upravljač
upravljačko rač
računalo.
Mladen Perinić
Adrese kod programiranja NC strojeva

Adresa Znač
Značenje
A rotacija oko osi X
V, Q B rotacija oko osi Y
Y
C rotacija oko osi Z
B D korekcija alata
E dopunska adresa
F posmak
P, U
G uvjeti puta
X
A H dopunska adresa
I interpolacijski parametar za os X
C
W, R J interpolacijski parametar za os Y
Z
K interpolacijski parametar za os Z
L podprogrami
M pomoć
pomoćne funkcije

Mladen Perinić
Adresa Znač
Značenje
N broj bloka
P dopunsko gibanje u smjeru osi X
Q dopunsko gibanje u smjeru osi Y
R dopunsko gibanje u smjeru osi Z
S broj okretaja ili brzina obrade
T alat
U dopunsko gibanje u smjeru osi X
V dopunsko gibanje u smjeru osi Y
W dopunsko gibanje u smjeru osi Z
X
Y
Z
U geometrijske informacije spadaju uvjeti puta G, koordinate putanje alata X,Y,Z i

U,V,W, rotacije oko osi A,B,C i interpolacijski parametri I,J,K.
tehnološke informacije spadaju posmak F, brzina rezanja odnosno broj okretaja
U tehnološ
vretena S, oznaka alata T, pomoć
pomoćne funkcije M i korekcija alata D.
Perinić
Opć
Opća struktura programske reč
rečenice Mladen Perinić
Reč
Rečenica - Blok Često se ne piš
piše
Broj Uvjeti Interpolacijski Brzina/ Dopunske
Koordinate Posmak Alat Kraj
rečenice puta parametri br. ok. funkcije
N G X,Y,Z I,J,K F S T M,D LF
U,V,W
A,B,C
P,Q,R
Tehnič
Tehničko Tehn.
program. prog.
inform. Geometrijske informacije Tehnološ
Tehnološke informacije inf.
Pretkodirane informacije (š(šifrirane), 8 7 6 5 4 3 2 1

završ
završno kodirane na nosiocu informacija → 0 o o 00001100
(traka) pomoć
pomoću odgovarajuć
odgovarajućeg kodnog 1 o o o o 10001101
sustava
Svaki blok započ
započinje rednim brojem. 2 o o o o 01001101
Pojedine naredbe imaju važ važnost do opoziva (npr. 9 o o o o 10011100
smjer vrtnje kod kompenzacija alata), a pojedine
A o o 10000010
samo u reč
rečenici u kojoj su unesene
Neke se aktiviraju uključ
uključenjem stroja, a druge B o o 01000010
unosom u program. X o o o o 00011011
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Riječ
Riječ s adresom G ili G-
G-funkcije
G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za
koordinatne osi i interpolacione parametre čine geometrijski dio bloka.
Format zadavanja G- G-funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta,
što znač
znači da na rapolaganju stoji 100 G-
G-funkcija.
(današ
(današnja upravljač
upravljačka rač
računala nude 3 dekadska mjesta)
Modalne G-
G-funkcije dijele se u slijedeć
slijedeće skupine:
Skupina a - vrste interpolacije
Skupina c - izbor ravnine obrade
Skupina d - kompenzacija polumjera vrha alata
Skupina f - pomaci nul- nul-toč
točke
Skupina e - radni ciklusi
Skupina j - unoš
unošenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno
Skupina k - definiranje posmaka
Skupina l - definiranje broja okretaja
Skupina m - mjerni sustav
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina a - vrste interpolacije
G0 ili G00 pozicioniranje

(pravocrtno, linearno, gibanje u brzom hodu;
izvodi se najveć
najvećom posmič
posmičnom brzinom; ne smije biti
kontakta alata i izratka)
G1 ili G01 pravocrtno (linearno) gibanje u radom hodu
(izvodi se zadanim, programiranim, posmakom ili
posmič
posmičnom brzinom)
G2 ili G02 kruž
kružno gibanje (u radnom hodu)
u smjeru kazaljke na satu
G3 ili G03 kruž
kružno gibanje (u radnom hodu)
u smjeru obrnutom kazaljki sata
G33 obrada navoja
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Primjer za funkcije G0 i G1
N030 G00 X100 Y070 LF - brzi hod iz 1 u 2

N040 G01 X140 Y040 LF - radni hod 2 u 3
y
2 = CT
70
3
40
1
PT
x
100 140
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Primjer za funkcije G2 i G3
Ukoliko se kretanje vrš

vrši po krivuljnom luku koriste se naredbe sa adresom I, J, K.
Brojč
Brojčana vrijednost označ
označava koordinatu centra krivuljnog luka u odnosu na poč
početnu
toč
točku.
N100 G02 X60 Y30 I30 J-J-10 F200 LF

Cº + I, J, K) → prolazne
(ili R i kut Cº
koordinate G02
y
PT
J-10 O r
Y30 CT
x
X60
I30
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina c - izbor ravnine obrade
Funkcije iz ove skupine ne uz

uzrokuju gibanje alata, već
već samo deklariraju ravninu u
kojoj će se vrš
vršiti obrada. Ovisno o tipu stroju, kod uključ
uključenja stroja je aktivna
jedna od funkcija iz ove skupine. Skupini pripadaju slijedeć
slijedeće funkcije:
G17 izbor radne ravnine XY

G18 izbor radne ravnine XZ
G19 izbor radne ravnine YZ
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina d - kompenzacija polumjera alata
Tokarenje
toč
točka čija putanja se G40 - poniš
poništenje kompenzacije alata
programira kod G41 - kompenzacija alata “lijeva”
lijeva”
ruč
ručnog program. G42 - kompenzacija alata “desna”
desna”
tokarenja
Za koriš
korištenje ovih naredbi potrebna je definicija
polumjera alata i njegova orijentacija u bazi
podataka alata.
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Kod tokarenja vrh alata nije šiljak zato

0
putanja alata nije jednaka konturi dijela. r
L
D
Automatsko ili ruč

ručno → zato definiramo
putanju centra radijusa
5°
5°
c = 17° 1. Grubo tokarenje – bez korekcije
2. Kont. tokarenje – s korekcijom
f = 37°
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina d - kompenzacija polumjera alata

Glodanje
Putanja alata se razlikuje od konture

dijela → putanja simetrale glodala
ekvidistantna linija udaljena za velič
veličinu
radijusa glodala od konture dijela
Naredbama G41 i G42 alat se odmič

odmiče u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje
zadane NC naredbom, za velič
veličinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata),
gledajuć
gledajući u smjeru gibanja alata.
Kod primjene ručručnog programiranja skupina funkcija kojom se definira kompenzacija

kompenzacija
polumjera vrha alata su vrlo značznačajne. Oslobadjaju programera zamornog rač računanja
korigiranih putanja ili ekvidistantnih kontura, ali istovremeno zahtijevaju pozornost kod
primjene. Stoga je preporuč
preporučljivo da se prije primjene, pažpažljivo prouč
prouči (u uputama za
programiranje) nač
način programiranja i djelovanja funkcija kompenzacije.

Mladen Perinić
G43 - kompenzacija sa zaustavljanjem prije

konture (kompenzacija “do”
do”)
G44 - kompenzacija sa zaustavljanjem iza
konture (kompenzacija “preko”
preko”)
alat kratak alat dugaèak
G44 tražena dubina

korekcija (-) G43
korekcija (+)
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina f - memorirani pomaci nul-točke
Ovom skupinom omogućeno je memoriranje više nul-točaka za isti izradak.

Skupinu čine slijedeće
G53 poništenje pomaka nul-točke

G54
.
. memorirani pomaci nul-točke
.
G59
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina e - radni ciklusi
Ciklusi su skupine pojedinač

pojedinačnih naredbi (podprogrami) pohranjene u memoriji
upravljač
upravljačkog račračunala. Obič
Obično se koriste za obradu često ponavljajuć
ponavljajućih dijelova
kontura kod pojedine vrste obrade. Pored ove skupine funkcija, ciklusiciklusi se mogu
programirati i pod slobodnim G funkcijama. Osnovnu skupinu funkcija funkcija kojima se
definiraju ciklusi čine obič
obično ciklusi buš
bušenja i ciklusi glodanja.
Osnovne znač
značajke funkcija kojima se definiraju ciklusi:
- modalnog su karaktera
- aktiviraju se funkcijom G79 (ili nekom drugom, što ovisi o upravljač
upravljačkom
rač
računalu)
- funkcijom G79 definira se i poč točka ciklusa
početna toč
- ako se ciklus ne odvija paralelno s osima, tj. ako je oblik ("dž
("džep", utor)
postavljen pod kutem u odnosu na os X, moguć
moguće je definiranje kuta
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Blok u kojem se definira ciklus ima slijedeć

slijedeće elemente:
- odredjenu G-
G-funkciju
- dopunske geometrijske riječ
riječi
- tehnološ
tehnološke riječ
riječi
Primjeri G funkcija za neke cikluse glodanja:

- glodanje "dž
"džepova" G87
- glodanje utora G88
- glodanje kruž
kružnih utora G89
Perinić
G funkcije Mladen Perinić
- Glodanje “džepova”
epova” G87
G87 X... Y... Z... B... R... I... J... K... F...
F... S... T... M...
B tehnološ
tehnološki podaci
K x dubina obrade
Z
J=1 istosmjerno
J=-
J=-1 protusmjerno
z širina obrade u %
X
promjera glodala
polumjer zaobljenja
sigurnosno odstojanje
R
Y
dubina dž
džepa
dimenzije dž
džepa
J = 1 J = -1 x
Perinić
G funkcije Mladen Perinić
- Glodanje “utora”
utora” G88
B G88 X... Y... Z... B... J... K... F... S... T...
T... M...
K x
Z
tehnološ
tehnološki podaci
dubina obrade
J=1 istosmjerno
z X J=-
J=-1 protusmjerno
sigurnosno odstojanje
dubina utora
Y dimenzije utora
J = 1 J = -1 x
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu “džepova”

epova”
y
0
5 8 x
15
0 12 75 150
0
12
80
5
r1
80
75
138
150
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Plan obrade:
Operacija Opis Broj alata Opis alata
1 Obrada okvira i obrada “džepa” 1 Glodalo za utore 20mm
Podaci o alatu:
Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak
Glodalo za
1 HSS 20 80 1250 300
utore
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Program:
%PM
N900100 - broj programa
N5 G55 - nul-
nul-toč
točka
N10 G18 S1250 T1 M66 - ravnina obrade i poziv alata
N15 G0 X-
X-12 Y-
Y-5 Z-
Z-12 F500 M3 - poč
početna toč
točka za glodanje okvira
N20 G43 - korekcija “do”
do”
N25 G1 Z12 - pravocrtna interpolacija
N30 G41 X138 - kompenzacija polumjera alata
N35 Z138
N40 X12
N45 Z-12
N50 G40 - ukidanje kompenzacija
N55 G0 Y5 - “dizanje”
dizanje” alata iznad obratka
N60 G87 X80 Y80 Z-Z-5 B5 R15 I75 K4 - definicija ciklusa
N65 G79 X75 Z75 F400 M3 - poziv ciklusa i pozicioniranje
N70 Y125 M30
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
- Primjer programa uz primjenu ciklusa za obradu dž

džepova G87, utora G88 i
kruž
kružnih utora G89
y
0
5 x
15
0 50 115 140
150
140
r6 40 117,5
115 30 O 4
6
60
50 25
50
40 40 5
O 4
30° 25
10
0
x
12 70 113,3
Z
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Plan obrade:
Operacija Opis Broj alata Opis alata
1 Obrada okvira i obrada “džepa” 1 Glodalo za utore 20mm
2 Obrada 1 utora i 2 kružna utora 4 Glodalo za utore 10 mm
Podaci o alatu:
Broj Opis Materijal Promjer t. Promjer s. Brzina Br. okr. Posmak
Glodalo za
1 HSS 20 80 1250 300
utore
Glodalo za
2 HSS 10 50 1600 100
utore
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Program:
%PM
N900200 - broj programa
N5 G55 - nul-
nul-toč
točka
N10 G18 S1250 T1 M66 - ravnina obrade i poziv alata
N15 G0 X-
X-15 Y-
Y-5 Z15 F500 M3 - poč
početna toč
točka za glodanje okvira
N20 G43 - korekcija “do”
do”
N25 G1 X10 - pravocrtna interpolacija
N30 G41 Z-
Z-140 - kompenzacija polumjera alata
N35 X140
N40 Z-10
N45 X-15
N50 G40 - ukidanje kompenzacija
N55 G0 Y2 - “dizanje”
dizanje” alata iznad obratka
N60 G88 X75 Y25 Z- Z-5 B2 J1 K5 - definicija ciklusa
N65 G79 X50 Z-Z-25 B1=30 - poziv ciklusa i pozicioniranje
N70 G0 Y125
N75 S1600 T4 M66 - izmjena alata
N80 F100 M3
N85 G87 X60 Y30 Z- Z-6 B2 I75 K3 R6 - definicija ciklusa glodanja “džepa”
epa”
N90 G78 X50 Y0 Z- Z-115 - poziv ciklusa i pozicioniranje
N95 G89 Z-
Z-4 B2 I75 K4 R20 - definicija ciklusa kruž
kružnog utora
N100 G79 X35 Y0 Z- Z-40 - poziv ciklusa i definiranje
N105 G79 X115 Z-Z-117,5 - poziv ciklusa i definiranje
N120 Y125 M30
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
- Ciklusi buš
bušenja G81
Potprogrami → dijelovi programa koji se često ponavljaju → adresa L
Moguć
Mogućnost pisanja programa i potprograma u parametarskom obliku za izvođenje
izvođenje
tipskih obrada → kinematika koja se ponavlja ali s primjenom različ
različitih dimenzija
N100 G81 X120 Y200 R2 200 R3 150 F03 S1000

N120 X200 Y300 +z
:
N150 G80 Z300
300 polazna ravnina
200 referentna ravnina R2
150 R3
W
Perinić
Mladen Perinić
Parametarski oblik → R naredbe
R20 – velič
veličina koraka - Narezivanje navoja
R21 – poč
početna vrijednost X
R22 – poč
početna vrijednost Z
R23 – broj praznih prolaza
R24 – dubina korjena zuba
R25 – dodatak završ
završni rez.
R26 – zalet (2 – 3 koraka)
R27 – izlaz
R28 – broj prolaza W
R29 – ½ kut navoja
R31 – završ
završni X
N200 G00 X... Z... S80 T04 D04 M08
završni Z
R32 – završ
N210 R20=6 R21=80 R22=380
R24=-
R24=-2 R26=12 R27=6
R28=14 R29=29 R31=70 R32= RIJEČ
RIJEČ
N220 L97 → potprogram za narez
N220 G00 X... Z..... M09
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina j - zadavanje dimenzija apsolutno ili inkrementalno
G90 apsolutno
G91 inkrementalno
U jednom programu nije ogranič

ograničen broj prelazaka s funkcije G90 na G91 ili obrnuto.
Kad se funkcije G91 prijedje na fu funkciju G90, nul-
nul-toč
točka se uvijek vrać
vraća na isto
mjesto. Prednost primjene funkcije G91 je kod podprograma i kod ulanč
ulančano kotiranih
izradaka.
izradaka. Nedostatak primjene funkcije G91 je što se gledajuć
gledajući koordinate gibanja
alata ne zna apsolutni polož
položaj alata, što je posebno nezgodno kod obrada kod kojih
se alata ne vidi (unutarnje obrade i sl.).
G funkcije Perinić
Mladen Perinić
Skupina k - zadavanje posmaka (interpretacija adrese F)
G94 - posmič
posmična brzina; mm/min; glodalice
G95 - posmak; m/okr; tokarilice
Skupina l - zadavanje broja okretaja

G96 - stalna brzina rezanja; n# /(Dπ); tokarenje
n#konst.; n=vc /(Dπ
G97 - stalan broj okretaja; n=kont.; glodanje, tokarenje navoja
Skupina m - sustav mjera

G70 “inch”
inch”
G71 “mm”
mm”
M funkcije Perinić
Mladen Perinić
Riječ
Riječ s adresom M ili M-funkcije
M funkcijama se definiraju pomoć
pomoćne funkcije.
funkcije. To su prekidač
prekidačke funkcije,
funkcije sa samo dva stanja (0 ili 1) te stoga ne optereć
opterećuju upravljač
upravljačko
rač
računalo (kao G funkcije). Format zadavanja M-funkcija je slovo,
adresa, M i dva dekadska mjesta, što značznači da na rapolaganju stoji 100
M-funkcija.
M funkcije Perinić
Mladen Perinić
M - funkcije
M0 – bezuvjetno zaustavljanje programa

M1 – uvjetno zaustavljanje programa
M2 - naredba završ
završetak glavnog programa i “povratak”
povratak” na poč
početak
M3 – rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satu
M4 – rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu
M5 – zaustavljanje rotacije glavnog vretena
M6 – naredba za izmjenu alata
M8 – uključ
uključivanje SHIP-
SHIP-a (emulzije)
M9 – isključ
isključivanje SHIP-
SHIP-a (emulzije)
M19 - orjentirano (pod određenim kutem)
kutem) zaustavljanje glavnoga vretena
M30 - naredba završ
završetak glavnog programa
M66 – automatska izmjena izradaka

Maturalni 1

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Maturalni 1

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

PRIMJENA NC STROJEVA Perinić

Primjena NC strojeva i specifič

PRIMJENA NC STROJEVA Perinić

2. Automatizacija pri proizvodnji manjih količ

Osnovne prednosti NC opreme u odnosu na dvije skupine konven. strojeva:

PRIMJENA NC STROJEVA Perinić

Kapaciteti fleksibilne automatizacije:

Klasifikacija NC sustava (kod različ

Prema raznim kriterijima – ukazuju na određene specifič

Klasifikacija prema slijedeć

a) prema vrsti upravljanja (kretanja alata)

Vrste upravljanja Perinić

Vrste upravljanja govore o moguć

Poziciono upravljanje Perinić

Osnovna značznačajka: ova vrsta upravljanja omoguć omogućuje

Obzirom da se ovim upravljanjem ne mož može ostvariti upravljanje posmič

Linijsko upravljanje Perinić

Upravljanje po pravcu (pravocrtno, linijsko upravljanje)

Ova vrsta upravljanja ima primjenu kod buš

vf = vfx ili vf = vfy

Nije moguće realizirati vf = f(vfx, vfy).

Konturno upravljanje Perinić

Konturno (krivuljno) upravljanje

Ova vrsta upravljanja omoguć

Obzirom na broj osi koje se mogu upravljati istodobno i sinkrono,

Konturno upravljanje Perinić

Oznaka Broj istodobnih, sinkronih osi Napomena

kod strojeva (najč

kod svih strojeva s viš

Konturno upravljanje Perinić

Tokarski obradni centar

Konturno upravljanje Perinić

Vertikalni obradni centar

Horizontalni obradni centar

Konturno upravljanje Perinić

Metode programiranja geometrije Perinić

ad b) – Kod apsolutnog NC- NC-sustava sve naredbe kretanja odnose se na

Metode programiranja geometrije Projektiranje tehnološ Perinić

Prednosti inkrementalnog sustava:

Nosilac programa → Blokovi informacija

Koordinatni sustav Perinić

Jedna od bitnih karakteristika vođenja procesa na NC-

Osnovni preduvjet za opis kretanja i vođenje na NC stroju je postojanje

U osnovi koristi se desno orjentirani pravokutni koordinatni sustav

Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu),

 glavne pravocrtne osi su obiljež

Program uvijek pretpostavlja da će se alat kretati prema radnom komadu

Koordinatni sustav Perinić

Horizontalni obradni centar

Koordinatni sustav Perinić

Vertikalni obradni centar

Vertikalna glodalica “Gentry”

Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke

XWP, ZWP – programirane velič

Primjer rasporeda nul-

Upravljanje alatnih strojeva koje se izvodi pomoć

NC - program i njegova struktura Perinić

Kad govorimo o strukturi NC programa:

Dimenzionalne informacije imaju porijeklo u konstrukcijskom nacrtu,

NC - program i njegova struktura Perinić

Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numerič

a) znak “%” - poč

b) znak “: “ - znak za glavni blok (naredbu) programa

glavne pravocrtne osi su obiljež