gospodarenja

40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052

drustvirna postalo je jasno da hoce Ii osiguranja kvalitetne materijalne egzistencije, mora zakonlrna i zakonima svemira. Iz takve se svijesti razvila znanost 0 suzivotu svih zivih organizama u prirodi, njihovom II~j ckollnu u kojoj zive te 0 djelovanju okoline na njih. U skladu s vsllk broj Ijudi koji se bave proizvodnjom hrane nastoji proizvesti sto hranu, a da njihova djelatnost pritom ne narusava prirodnu ravnotezu. spontano nastao citav niz ekoloskih metoda u poljoprivredi.

Najrazvijenija od njih je biolosko-dinarnicka metoda, ito stoga sto ona nije samo metoda uzgoja zdrave hrane usmjerena ka postizanju harmonije u prirodi nego Llzimajuei u obzir vodecu ulogu covjeka kao najsvjesnijeg bica naseqa planeta ornoqucuje mu da radeci i privreduiucl istodobno razvija svoju osobnost. Ova metoda zahtijeva od covjeka da sve svoje snage i sposobnosti stavi u sluzbu napretka coviecanstva. Pored toga ona, prema dosadasnirn pokazateljima, osim sto odrzava ekolosku ravnotezu djeluje iscjeljujuei tamo gdje je coviek svojim neodgovornim postupcima ovu ravnotezu narusio.

Osnovu blolosko-dinamickcq nacina gospodarenja cine smjernice koje svaki pojedinac moze provesti u djelo u skladu sa svojom vlastitom osobnoscu. Rezultat takvog nacina rada je zdravlje pojedinca, njegovih bliznjih te zdravlje cijele planete Zemlje.

Vodena ovim idejama Bernarda Orehovec je na Ivanje, 24. lipnja 2005., u Cakovcu osnovala Drustvo za razvoj biolosko-dinamckoq gospodarenja Duga plus, sa ciljem da ovaj nacin gospodarenja priblizi ekoloski osviiestenim poljoprivrednim proizvodacima diljem Hrvatske.

Uzirnaiuci u obzir covleka kao cjelovito bice, osim popularizacije bioloskodinamickoq poljodjelstva, vrtlarstva, vocarstva, vinogradarstva i pcelarstva, djelatnostima drustva Duga plus poticu se i podrzavaju biolosko-dinarnicka nacela i znanja na svim podruqima zivota.

SJETVENIKALENDAR 2011

S VREMENIMA SADNJE, OKOPAVANJA, SJETVE I ZETVE TE DANIMA POVOLJNIM ZA RAD PCELARA 2011.

TEMELJEM ISTRAZIVANJA ZVJEZDANIH KONSTELACIJA SASTAVILI Maria Thun i Matthias K. Thun

2

NASLOV IZVORNIKA Aussaattage Verlag Thun & Thun 0-35216 Biedenkopf/Lahn, Rainfeldstr. 16 Jahrgang 49

ZAIZOAVACA Bernarda Orehovec

UREDNICA Bernarda Orehovec

TISAK LETIS Pretetinec

Cakovec 2010.

Sva prava pridrzana, Prepisivanje, fotokopiranje, elektronska obrada

u cjelini ni dielornicno NIJE DOPUSTENO.

Kupnjom svog primjerka Kalendara pornazete rad Drustva i izdavanje prijeko potrebne literature 0 biodinamici

na hrvatskom jeziku.

IZOAVAC "Ouga plus"

Drustvo za razvoj blolosko-dinamickoq gospodarenja Cakovec

SADRZAJ:

Predgovor

Proizvodnja sjemena ..

Glavnate i druge vrste salata . Matovilac ..

Cikla.

Spinat .

Rotkvica ..

Mrkva

Krumpir

Luk ..

Krastavci ..

Dinje ..

Paprika ..

Steens repa ..

Zodijak

Mjeseeevi ritmovi .. Mjeseeevi Nasa podjela biljki .. Sto su opozicije, trigoni i konjukcije .

Raspored - nacrt proizvodnje za 2011. godinu . Sijeeanj 2011 ...

Kako razumjeti upute u kalendaru?.

Veljaea 2011 .... OZujak 2011 ..

Ugodni dani za sjetvu drveca i grmova u 2011. godini .. Pcelarenje ..

Travanj 2011 ..

Branje billaka za pripravke .

Svibanj 2011 ... Lipanj 2011 ..

Srpanj 2011 .

Kolovoz 2011 .

Mjeseeeve Rujan 2011 ..

Razeni kruh za zdravlje Listopad 2011 ...

Preporuceni dani za sjecu drveca posebne kvalitete ..

Studeni 2011 ..

Peele se roje ..

Prosinac 2011. "Duga plus"

o radu Drustva "Duga plus" .. Nacrt plodoreda, biljeske .. Pristupnica Drustvu "Duga plus" ..

5 6 6 7 7 8 9 9

10 11 12 12 13 13 14 15 16 17 18 19 20 23 24 28 30 31 32 35 36 40 44 48 51 52 55 56 59 60 63 64 68 69 70 75

3

Walter Thun, Suneokret, akvarel1949, 55x83 em

Suncokret. Kada je Walter Thun zelio naslikati neku biljku, promatrao ju je tako dugo dok nije u njoj prepoznao i njenu duhovnost, koju je zatim prikazao i u naslikanom. Tako suncokret koji je blizu zemlje, mijenja svoju teiinu u gotovo prozracnu lakocu i u vrijeme cvatnje prelazi u vatreno svjetlo. Taj svjetlosni topli karakter suncokreta je autor u slici iz godine 1949. prikazao na poseban naCin. Oko trideset godina kasnije je nastala jos slika Zreli suncokret.

4

Postovanl citatelji

Prije priblizno 9.000 godina nasi su davni preci stvarali temelje nase prehrane, i to tako da su iz divljih biljaka kultivirali danasn]e biljke i udomacili zlvotln]e.

Kultivirane biljke ne rastu u surni iii na livadama. Za njih moramo neprekidno brinuti. Moramo znati kada se siju, kada ubiru, kako proizvodimo sjeme, da rnozerno sijati i slienece godine i s time kultiviranu biljku cuvatt za nasu djecu i djecu nase djece ... Od pocetka kultiviranja biljaka do danas vise od 300 generacija nasih predaka brinulo je iz roda u rod i cuvalo to najvece blago.

Danas se poljoprivredom bavi priblizno 10 % Ijudi. Zalosno je da niti tih deset posto ne razmislja da su cuvari vrlo dragocjenog nasljedstva prijeko potrebnog za nasu djecu. Blago nitko vise ne cuva pa smo vise od 80 % nasih kultiviranih biljaka zanemarili iii izgubili. Nasa danasnja znanost to sto su nauclli nasi priprosti preci ne zna ponoviti. Kultiviranih biljaka ne znamo ponovno stvoriti, a bez njih ne rnozerno zivjeti.

Kako je sa znanjem u vezi predenja, tkanja, rada s dornaclm zivotinjama koja su ispunjavala sva dvorista? Kako je sa znanjem koje su stariji prenosili mladima? Poljoprivreda je uvijek bila nositelj kulture.

Covjek se udaljio u udobnost grada, time je izgubio vezu s tom tradicijom koju su Ijudi stvarali u svojem odnosu do prirode, coviekotiublia, do duhovnog svijeta i to je nadomjestio s televizijom i racunallrna. Oranice su zapustene, zivotinje degradirane na stvar za proizvodnju mesa i jaja; djeca gube rasudivanje ispred televizora i racunala, bjeze u agresiju i uzivanje droge i alkohola jer u tome kako zlve stariji ne prepoznaju vrijednosti. Covjek vise ne zna prenositi kulturu iz proslosti u buducnost te smo vee druga generacija koja je izgubila vezu sa svojim kcirijenima te je za sebe i buduce generacije mnogo vise izgubila nego sto je novim tehnologijama za njih priskrbila.

Mi smo nasljednici kulture nasih predaka. Do sad a to povjerenje nismo opravdali, cak smo zanemarili proizvodnju svoje hrane i jos se nitko ne pita kada cerno svoju hranu proizvoditi doma. Tko jos danas uopce zna proizvesti sve sto mu treba? Medu specijaliziranim poljoprivrednicima su rijetki. Sad a je zadnji trenutak da prijeko potrebno znanje prenesemo mladima. Umjesto da stariji samuju u domovima za stare, tuznl sto je ostalo od imanja, moramo nacinltl most izmedu njih i mladih. Ucenje kako proizvesti hranu, hraniti kokosi i kunice, kako se muzu koze i krave, sada u ovo vrijeme treba uvesti u svaki djecji vrtlc i svaku skolu. Takvo znanje, koje mozerno posredovati mladima i najmladima, danas je vise nego potrebno.+

Hvala Mariji Thun i hvala naso] Meti Vrhunc.

Vasa Bernarda

5

Proizvodnja sjemenja za svoje potrebe kao crvena nit provtac' se kroz sadrze] svih naslh Sjetvenih prirucnika. Utemeljena je na nasem 58-godisnjem lstrafivackorn radu, pa smo tu temu u ovoqodisnjem prirucniku odabrali kao sredisnlu Izabrali smo primjere proizvodnje sjemenja svih onih kultiviranih biljaka koje su naicesce u nasim vrtovima i na poljima.

Nase temeljno pravilo kod proizvodnje sjemenja je: ako zelirno proizvesti dobro sjeme neke biljke potrebno je da biljka najprije sama postane takva, da bi mogla oblikovati sjeme za sljede6e generacije kultiviranih biljaka. Tako na primjer pustimo da glavnata salata najprije dobro oblikuje okruglu cvrstu glavicu, a nakon toga promijenimo nas rad s njom. Svu njegu radenu do sad a na dane lista, promijenimo na dan za plod i sjeme. Kod rotkvice, na primjer, rad s usjevom i njegom na dan za korijen postigli bismo da rotkvica najprije nacini lijepo oblikovani gomolj. Sada opet sav rad i njegu provodimo na dan za plod i sjeme. Ubiranje sjemena ucinlrno na tipican dan za biljku: sjeme sal ate na dan za list, sjeme rotkvice na dan za korijen. Tako ce iz proizvedenih sjemena izrasti takav tip biljke kojeg si zelimo.

Oa bismo pospremili zrelo sjeme, biljka mora imati dovoljno vremena za zorenje sjemena. Zato preporucamo da usjeve za proizvodnju sjemena, na primjer mrkve, cikle, luka, radimo cim prije u proliece jer biljke iz kasnih usjeva (obicno zbog loseg vremena u listopadu i studenom) ne mogu oblikovati dobro i zrelo sjemenje. Za one biljke koje pospremimo prije potpune zrelosti sjemenja posebno je dobro da ih iskopamo s korijenjem jer takva sjemena bolje zore kao biljke kojima smo odrezali nadzemni dio. Ako cemo pritom pravilno poprskati biljke u pogodnom vremenu, potom bude proizvedeno sjeme bez sumnje dobro, a kasnije zdravije i hranjivije.

Neka nas na tom putu prati ova misao: veselie i dobro raspolozenle kod rada su prije svega vaznl za biljni svijet i za njegovo ocuvanle, Covjekova Ijubav se tka izmedu svemira i zemlje, a biljci sluzi kao hrana.

PROIZVODNJA SJEMENJA

Glavnate i druge vrste salata

Glavnata salata je lisnata biljka. Sijemo je na dan za list, a prepikiramo i presadimo je na otvoreno na dan za list u vremenu za presadnju. Okopavanje i sav rad oko njege radimo u dane za list. Kada salata oblikuje cvrstu glavicu dolazi kod izabranih biljaka za sjeme sav rad i njega u dane za plod. Salata ce prepoznati impuls plod-sjeme te ce u tome poceti tjerati cvjetove. Oblikovani cvjetici ce prljeci u oblikovanje sjemena. Malo prije nego je sjeme zrelo, iskopamo na dan za list cijelu biljku zajedno s korijenjem da bi salata iz proizvedenih sjemenki dobro oblikovala listove. Izvadene biljke objesimo da se dobro osuse. Kod rada kojeg jos moramo uciniti, zvjezdana konstelacija nije vise tako vazna, ali izbjegavamo dane koji su nepovolini. Kada osuseno sjemenje pospremamo, ispod cvjetova podlozlmo papir da se sjeme koje ispada ne gubi. Ako su proizvedene kolicine sjemena male, ocistimo sjeme tako da glavice sa sjemenjem najprije porezemo, a nakon toga smrvimo izmedu dlanova i ocistirno na situ s razlicitirn qustocarna rnreze.

Blndlnarnicarl poprskaju zemlju pred sjetvom, takoder i prije pikiranja i presadnje, tri puta gnojem iz roga. Kada salata na odredenom mjestu oblikuje prve nove lisne parove, poprskamo tri puta u razmaku

Sjeme salate

M/ade biljCice su cvjetovi - nosioc! sjemena

6

priblizno 9 dana na dan za list rano ujutra pripravkom kremen iz raga. Pripravak kremen iz raga nikako vise ne prskamo kada je salata presla u cvijet i oblikovanje sjemena. U tom vremenu bi kremen iz roga vise stetio nego koristio. Upotrebom pripravaka kremen iz raga ne rnozemo skratiti proces zriobe sjemena.

Matovilac

Matovilac je lisnata biljka: spada u biljke koje mozemo sijati kasno u Ijeto, u jesen iii u proliece.

Sijemo ga neposredno na mjesto gdje ce rasti. Pravo vrijeme za sjetvu, okopavanje i ubiranje su dani lista. Iz jesenske sjetve oblikuju se lijepe pojedlnacne biljke. U proliece od tih usjeva ne rnozerno ocekivati veliki prinos. Taj matovilac ide brzo u cvijet i oblikovanje sjemena.

Prinos proljetne sjetve mnogo je veci, Takoder, biljke izgledaju drugacije od onih koje smo posijali u jesen. Umjesto da brzo otidu u cvijet, jako se busaju i oblikuju prave salatne busene. Za praizvodnju sjemena matovilac prorijedimo. Dio biljaka potrosimo za salate, u redovima pak ostavimo dovoljno biljaka za sjeme. Kada pocinju odabrane biljke rasti u visinu, do sakupljanja sjemena okopavamo ih jos samo na dan ploda-sjeme. Poticaj iz svemira za oblikovanje sjemena nadomjesti otprije prisutan impuls oblikovanja listne mase. Biljke brzo rastu i postaju busnate i oblikuju mnogo cvjetova koje brzo po oprasivanlu oblikuje sjeme.

Biljke je potrebno u tom vremenu dobra paziti. Kada se nosioci sjemena oboje u svjetlo zelenu boju do zuckaste, sjemena ce poceti uskora ispadati. Ako smo to opazili prekasno, vee veliki dio sjemena bude na tlu. Zato je potrebno brzo na dan za list otkopati matovilac s korijenjem. Da sjeme kod toga ne izgubimo, stavimo papir iii plahte i na njih ga slozlrno da se na sun can om i zracnorn mjestu dobra osusi, Nakon toga biljke, na slican nacln kao salatu, istucerno i oclstirno sjeme.

Biodmamlcarl ce uz sjetvu, zemlju tri puta poprskati pripravkom gnoj iz raga; nakon toga kada rnatovilac oblikuje prve vece listove poprskamo pripravkom kremen iz roga tri puta u razmaku od pribliznc 9 dana na dan za list rano ujutro.

Sjeme matovilca

Mlade bi/jke

Matovilac je zreo za upotrebu

Cikla

Cikla spada u biljke korijena. Suprotno ratkvicama, ne oblikuje sjeme u prvoj godini. U tome je slicna mrkvi, pasternjaku, repi, a takoder i drugim biljkama. Ciklu sijemo na dan za korijen izravno na mjesto rasta. Tu je okopavamo i njegujemo i takoder pospremamo na dan za korijen. Kod bertie je vazno da je biljka zavrsila svoj rast, sto opazimo ako listovi venu. Kod spremanja listove otrgnemo, korijenje pak ostavimo na gomolju. Gomolje spremimo na tamno i hladno mjesto, gdje nema smrzavice, rnoquce u klijet i u trap. Mozemo cuvati ciklu i druge biljke korijena iii voce u debelom sloju dobre slame, koji praizvode stite od smrzavanja. Slama je bolja od sjena.

Sljedece godine odabrane gomolje na dan za plod-sjeme presadimo na otvoreno. Pritom neka iz zemlje gleda samo vrh gomolja. Okopavanje i njegu radimo na dan za plod-sjeme, da se biljka potpuno usredotocl na oblikovanje sjemena. Prije nego sjeme ispadne, iskopamo na dan za korijen cijelu biljku s korijenjem jer tako ce iz sjemena sliedece godine izrasti dobre biljke korijena. Kada se cijela biljka dobra osusi, rnozerno je izmlatiti.

7

Blonlnarnlcan prskaju zemlju prilikom sjetve pripravkom gnoj iz roga tri puta na dan za korijen.

Kada su biljciee visoke pnblizno 10 em te su oblikovale rozetu listova, na dan za korijen prskamo ih pripravkom kremen iz roga tri puta ujutro u razmaku priblifno 9 dana. Kada u proliece odabrane gomolje za proizvodnju sjemena presadimo na otvoreno na dan za plod, takoder prskamo zemlju tri puta pripravkom gnoj iz roga: jedanput kod obrade tla, jedanput prije presadnje i jedanput nakon sadnje. Takoder biljke namijenjene za proizvodnju sjemena prskamo pripravkom kremen iz roga, dakle na dan za plod u razmaku od priblizno 9 dana. Prskanje zapocinjerno kada su listovi, koje gomolj potjera, visoki 10-15 em. Kada gomolji potjeraju evijet, pripravak kremen iz roga vise ne smijemo koristiti. Takoder s radovima njege moramo biti pazljivi, tako da proeese evjetanja i oblikovanja sjemena ne bismo ometali. Spremanje biljaka s korijenom radimo na dan za korijen.

Spin at

Spinat je biljka lista. Sijemo, okopavamo i ubiremo na dan za list. Sijemo ga na mjestu rasta. Ako bismo htjeli proizvesti sjeme kao kod matovilea, manje dobre biljke upotrebljavamo za prehranu, a odabrane najbolje da ostavimo na grediei. Prije nego sto spinat potjera evijet, kod odabranih biljaka zapoclnlerno s njegom na dan za plod-sjeme. Spinat postane drvenast i oblikuje vitke nosioee sjemena. Pritom pokaze svoju posebnost. Dio biljke ima rnuska, a dio pak samo zenska suevjetove. Zenski suevjetovi oblikuju sjemena i u pravilu su tamnije boje, takoder i malo visi. Muski suevjetovi su svjetliji i na dan za list, eijelu biljku iskopamo te je polozmo na plahtu iii papir, ostavimo da se stabljika potpuno osust

Mlada bi/jCica

Mlada bi/jCica

Sjeme spinafa

Kod te vetiiine prvi put prskamo pripravkom kremen iz raga

Stupanj razvoja, prvo prskanje

Nosioci sjemena cikle

Lijevo je muski, a desno zenski sucvijel

Biodinamican kod sjetve spinata prskaju zemlju pripravkom gnoj iz roga na dan za list tri puta, dakle kod obrade tla, prije i nakon sjetve. Pripravak kremen iz roga prskamo tri puta u razmaku od 9 dana u dane za list rano, prvi put kada je spinat oblikovao vise velikih listova.

Rotkvica

Rotkvica spada u biljke korijena. Sijemo neposredno na stalno mjesto na dan za korijen. Okopavamo i njegujemo u dane korijena. U razvojnom stadiju za spremanje primjerenih rotkvica, dio biljaka izvadimo i upotrijebimo; rupice koie su nastale zapunimo zemljom i time garantiramo ostalim rotkvicam a dobar kontakt sa zemljom. Sada cerno kod tih lijepih rotkvica priieci iz njege na dan za korijen na dan za plod-sjeme. Rotkvice se pripremaju za cvjetanje i oblikovanje sucvjetova koji su veliki kao grmlje. To "grmlje" cvietaluclh ratkvica dobra je pokriti mrezorn jer se ptice, posebno sjenice, s tim sjemenom rado posluze, takoder kada je jOs zeleno. Kada se mahunice sa sjemenom pocinju susitl, na dan za korijen iskopamo sve biljke te ih s korijenom prema gore objesimo za susenie u prozracnu prostoriju. Blodinamicari uz sjetvu poprskaju zemlju tri puta pripravkom gnoj iz roga. Kada imaju ratkvice vee lijepe listove, a gomolja jos nema, pocinlerno s prskanjem pripravkom kremen iz roga. Poprskamo ga tri puta na dan za korijen rano ujutra.

Mrkva

Takoder mrkvu, kao i ciklu, sijemo na konacno mjesto rasta na dan za korijen. Takoder ju okopavamo i njegujemo na dan za korijen. Ako tlo nije duboko, mrkva rado izraste iznad razine zemlje. To za kvalitetu nije dobra. Korijen iznadrazinezemljeobojise.u zeleno te ie gorak, a privlaci i mrkvinu muhu. Zato mrkvu uzgajamo na grebenilllailije u pravovrijellle osipamo tako da je cijeli korijen pokriven zemljom. Mrkva u pravilu pokazuje svojuzrelpstsazaokruzivanjem konice korijena. Zrelu mrkvu vadimo na dan za korijen; spremalllo je sl.icno kao)cikIW.

U proliece odabranu mrkvu za dobiv~nje sjemenapreselilllo na otvoreno na dan za plod-sjeme i radimo sve u tom impulsu, takoder i njegu. Cijeli korijen neka bude u zemlji, ako je potrebno ogrnemo. Mrkva treba zrelo tlo. Veliki proizvodaci siju je u pravilu na mjestu u 4. godini od gnojenja. Tada je kvaliteta najbolja. Kada mrkva oblikuje sucvjetove, sjeme je zrelo, a iskopamo ju iz zemlje na dan za korijen. Biljka se do kraja osusi, nakon toga je oc.istimo.

Biorlmarnicart prskaju zemlju prije sjetve na dan za korijen, svakako tri puta pripravkom gnoj iz raga. Biljke pocinlemo prskati kremenom kada je mrkva visoka 20 em. Biljke ko]e imaju tako jako zarezane i niezne listove kao mrkva pripravak iz kremena prije ne podnose.

Rotkvice su zrele

Sjeme rotkvice

Mlada biljCica

Nosioci sjemena

9

Kada u proliece izabranu mrkvu za dobivanje sjemena preselimo na otvoreno na dan za plod-sjerne poprskamo zemlju opet tri puta pripravkom gnoj iz roga. Korijen potjera i kada su listovi visoki priblizno 20 em. Prskamo ga pripravkom kremen iz roga tri puta ujutro u razmaku pribliino 9 dana na dan za plod-sierne. Zrela sjemena pospremimo na dan za korijen.

Sjeme mrkve

Stadij za prvo prskanje kremenom iz roga Sucvjetovi i nosioci sjemena

Usjev

Krumpir

Krumpir nije prava biljka korijena. Bez obzira na to, najbolje uspijeva ako ga sadimo, okopavamo i spremamo na dan za korijen. Tako radimo s krumpirom za razmnozavanle, odnosno hranu. Ako proizvodimo sjemenski krumpir moramo raditi drugacije. U tom slucalu ga sadimo i okopavamo na dan za plod-sjeme, iskopavamo ga na dan za korijen.

Za razmnozavanie i takoder za oplemenjivanje krumpira imamo vise moqucnosti. Za razrnnozavan]e oblcno uzmemo male gomolje, ako takvih nemamo dovoljno, uzmemo takoder i vece koje prerezerno po dufini na polovieu. Ako tako prerezan krumpir sadimo, dobro je da je prerezana strana dolje. Tako biljka oblikuje vise eime.

Za dobivanje sjemenskog krumpira rnozemo izrezati iz srednjeg dijela velikih gomolja okea koja poloflmo u zemlju u razmaku 10 em s okeima gore na dan za plod-sjerne. Iskopani na dan za korijen proizvedeni krurnplrlci su mali. To je nas regenerirani sjemenski krumpir za sljedecu godinu.

Gomolji nisu sjeme krumpira. Sjeme su zelene kugliee velike 2-3 em, koje nas podsjecaiu na malu zelenu rajclcu, Oblikuju se kada krumpir odevjeta. Kada su sasvim zreli lagano pozute i otpadnu. U tim plodovima je vrlo puna malih sjemenki, koje mozemo upotrijebiti za oplemenjivanje, dakle takoder za mijenjanje sorti.

Sjeme krumpira

U plodovima je puna malih sjemenki

Krumpir cvjeta

10

Krumpir prereiemo po dutini

Izreiemo okca

Krumpir je postao osjetljiv i cuvanie zdravog krumpira nije jednostavno. Oni koji bi rado odredenu sortu krumpira trajno sacuval' i razrnnozavali, neka odaberu sortu koja jos evijeta i kojoj eima u jesen dozori i uvene. One sorte krumpira kod kojih treba eimu u jesen pokositi, posto ne dozore za razrnnozavanie i ocuvanje nisu primjerene; gomolji ne dodu do harrnonicke zrelosti i sorte su osjetljive na bolesti.

Za zdravlje krumpira vazan je nacin gnojenja. U vezi toga cujemo najrazlicitija rnislienia. Neki smatraju da zemlju treba u prolieee dobro pognojiti gnojem iii gnojnieom. Drugi, a takoder i mi mislimo tako, da je za zdrav i ukusan krumpir potrebno povrsine, gdje zelirno proizvesti krurnpir, dobra pognojiti u jesen zrelim kompostom.

Krumpir koji raste na njivi, pognojen u proljece gnojem iii gnojnieom, imat ce jaku eimu i debele gomolje. Krumpir koji raste na njivi, u jesen pognojen kompostom, po nasirn je iskustvima boljeg okusa, vise je zdrav i bolje se drzi u skladistu.

Blooinarnicarl ce kod sadnje krumpira za razmnozavanje. zemlju poprskati pripravkom gnoj iz roga tri puta na dan za korijen. Kada je krumpir visok prlbllzno 10 em poprskamo ga pripravkom kremen iz raga tri puta na dan za korijen rano ujutro u razmaku priblizno 9 dana.

Ako praizvodimo sjemenski krumpir, prskamo gnoj iz raga kao i kremen iz raga na dan za plod-sjeme.

U te dane radimo i svu njegu, medutim spremamo ga na dan korijena. S krumpiram ne radimo u dane za list. Ne samo da je prinos manji, nego se u skladistu takav krumpir slabije drzi i nema dobar okus.

Kod sadnje krumpira nije potrebno paziti na vrijeme presadnje.

luk

Luk je biljka koju, s obziram na nacln upotrebe, proizvodimo na razlicite nacine. Ako bismo htjeli praizvesti i upotrijebiti cim vise listova, sadimo je u dane za list u vrijeme presadnje. Takoder okopavamo u tom slucalu u dane lista i u dane za list rezemo listove ko] nakon toga dalje rastu. Tako njegovani luk potpuno se usredotoci na oblikovanje listova, a gomolji koje napravi ne drze se dobra.

Ako bismo htjeli praizvesti luk, dakle gomolj, koji spada k biljkama korijena, sadimo luclcu na dan za korijen u vremenu za presadnju i tako ga takoder okopavamo na dan za korijen. Spremanje luka napravimo na dan za korijen u vremenu za presadnju. Tako njegovani luk kod sklacistenla nece brzo tjerati.

Sjeme luka

Posijano sjeme klije

LuCica klije

Sada je vrijeme za prvo prskanje kremenom iz raga

Vrijeme za spremanje sjemena

11

Za proizvodnju sjemena odaberemo luk s kOjim smo radili u dane korijena; u proliece ga posadimo na dan za plod u vremenu presadnje. Iz zemlje neka gleda samo vrh luka. Okopavanje i njegu radimo u dane ploda. Luk brzo potjera evjetove. Izrastu visoko i ponosno nose svoje sjemenske kugle iz kojih proizvedemo vrlo puna sjemena. Skupljanje nacinlrno kad se nosioei sjemena pocinlu susiti, na dan za korijen iskopamo eijelu biljku te je jos dodatno posusimo. Kada su stabljike kugle suhe, kugle odrezerno do ciseenja, a na plahti iii papiru jos dosusimo.

Sjeme upotrebljavamo u proliece za dobivanje lucice. Da bi lucica ostala mala, sijemo ga gusto, dakle na dan za korijen. Njegu radimo na dan za korijen.

Ako bismo zeljeli cvrsti luk, koji se u skladistu dobra drzi, moramo znati da luk takoder ne podnosi svieze pognojeno tlo. Rado ima plodno ali devitalizirano tlo.

Bloolnamicari ce kod sadnje lucice kod presadnje za dobivanje sjemena i kod sijanja sjemena za dobivanje lucice prskati zemlju svakako tri puta pripravkom gnoj iz raga. Pripravak kremen iz raga prskamo u razmaku pribllzno 9 dana i dakle kod praizvodnje listova na dan za list, kod praizvodnje gomolja na dan za korijen, kod praizvodnje sjemena u dane za plod-sjeme, za dobivanje lucice na dan za korijen. Kod prskanja pripravkom kremen iz roga moraju listovi biti visoki priblizno 20 em.

Ako luk vee kod 2. prskanja s kremenom oblikuje nosioee sjemena, ne prskamo ga vise.

Krastavci

Krastavei spadaju u biljke ploda. U rasadnik iii otvoreno sijemo ih na dan za plod. Takoder okopavamo i spremamo na dan za plod. Ako zellmo za slieoeeu godinu dobiti sjeme, neka Iijepi primjerei na vitieama jos dobro sazriju. U pravilu se pritom oboje u zuto-narancasto. Kada takoder biljka dozrijeva, otrgnemo prezrele krastavee na dan za plod-sjeme te ih polozlrno na prozor iii po lieu u rasadniku. Neka cekalu dok ne postanu mekani. Kada su na pritisak njihove unutrasniosti kao puding, po duzmi ih prerezerno, Sjemena leze u prezrelom mesu. Istrgamo ih iz ostatka mesa, operemo na situ pod vodom i polozirno na papir koji dobra upija. Za dan iii dva okrenemo ih da se ne slijepe.

Biodlnamicar] kod sjetve te takoder kod presadnje prskaju zemlju tri puta pripravkom gnoj iz raga na dan za plod u vremenu za presadnju. Kada je biljka duga 10-15 em prvi je put prskarno pripravkom kremen iz roga ujutro na dan za plod i prskanje ponovimo jos dva puta u razmaku prlblizno od 9 dana.

Sjeme krastavaca

Sjeme dinje

Dinje u Dexbachu

Dinje

Kada prijateljima prlcamo da takoder praizvodimo i dinje, te im ponudimo dinju, iznenadeni su da dinje uopce rastu na takvom podrucju kao sto je nase i da imaju take dobar okus. Dinja je, kao i krastavae, biljka ploda. Posijemo je, okopavamo i ubiremo na dan ploda. Ali u vremenu mladog rasta, priblizno do evjetanja, treba malo vise tople vlage da se rnoze dobra razviti. Ako bismo htjeli dobiti dinjino sjeme, ostavimo da bude plod prezreo te ga otrgnemo i radimo priblizno kao s krastaveima.

Biodlnarnlcarl kod sjetve iii presadnje prskaju pripravkom gnoj iz roga tri puta. Kada je biljkavelika 10-15 em radimo na dan za plod u ranim jutarnjim satima prvo prskanje pripravkom kremen iz roga. To ponovimo u razmaku od priblifno 9 dana.

12

stocna repa

Stocnu repu je skoro sasvim istisnuo kukuruz, iako je ta biljka za dobro krava mnogo bolja nego kukuruzna silaza. Stocna repa je clsta biljka korijena. Sijemo, okopavamo i spremamo je na dan za korijen. Seljaei sadniee uzgajaju u rasadniku te ih zatim strojem sade na otvoreno i za to odabiru dane za korijen u vremenu presadnje.

Zrelu, ubranu stocnu repu cuvarno u trapu iii skladistirna, sigurnima od smrzavanja. Repu koju cerno sliedece godine upotrijebiti za dobivanje sjemena, pospremimo rucno, a ne sa strojevima. Listove otrgnemo, a korijen ostavimo na gomolju. Repu odabranu za proizvodnju sjemena cuvarno preko zime na posebnom mjestu. U proliece preselimo odabrane gomolje na otvoreno na dan za plod-sjeme. Gledajuei na dubinu plodne zemlje, zakopamo je barem dvije trecine. Tako repa brzo potjera listove i nosioee sjemena. Postoje godine kada repa potjera nosioee sjemena vee u prvoj godini, to je u godini kada smo je posijali. Takvo sjeme ne upotrebljavamo jer je manje vrijedno. Kratko vrijeme prije zrelosti sjemena, na dan za korijen iskopamo eijelu biljku te je do ciscenia najprije osusimo.

Blcdtnamicarl kod sjetve iii presadnje prskaju zemlju tri puta pripravkom gnoj iz roga. Kada su listovi stocne repe pribllfno 15-20 em, poclnlerno u dane korijena prskati pripravak kremen iz roga.

Prskamo ga tri putau prlblizno 9 dana. Kod biljaka koje smo u proliece posadili na otvoreno

za dobivanje kremen iz raga tri puta na dan za plod-sjeme. Ako se vee

oblikuju evjetovi i

Paprika

Paprika je takoder biljka, koju praizvode u toplijim krajevima. Ako je posijemo u rasadnik iii u castce na prazorskoj poliei, rnozerno je praizvesti takoder i kod nas, prije svega kod lijepog prolieca.

Papriku sijemo na dan za plod, pikiramo i presadujemo na dan za plod. U vrijeme presadnje okopavamo i ubiremo je isto tako na dan za plod. Plodove za prehranu ubiremo takoder na dan za evijet. Posto ubiranje takoder utiece na maticnu biljku, papriku ne ubiremo na dan za list, ni na dan za korijen.

Odabrane plodove ostavimo na biljei za oblikovanje sjemena. Ubiremo ih na dan za plod onda kada izgledaju prezreli i postaju mekani. Pustimo ih jos nekoliko dana da leze, nakon toga ih prerezerno, uzmemo iz njih sjemena te ih pazljivo posusirno.

Blodinamican prskaju kod sjetve i presadnje tri puta pripravkom gnoj iz raga. Prskanje s kremenom iz roga preporucuierno tada kada biljka oblikuje nakon presadnje jos dva iii bolje cetiri lista. Prskamo na dan za plod rano ujutro, nakon toga jos dva puta u razmaku priblizno 9 dana.

13

ZODIJAK

Slika prikazuje dva zodijacka kruga. Vanjski krug prikazuje stvarne, znanstveno utvraene sirine djelovanja na nebu vidljivih zvijezaa zodijaka s datumima Suncevog pornaka pred drugo zvijezae. Prijelazi su ponekad, zbog prijestupne godine, pomaknuti za jedan dan. Unutarnji krug prikazuje staru astrolosku podjelu na 12 jednakih, po 30' sirokih, dijelova. Prikaz pomsi» citaocu da razumije razlike naseg, na stvarnosti utemeljenog prikaza, koji predstavlja vanjski krug te astroloskih kalendara, koji nisu utemeljeni na stvarnosti, a kOje predstavlja unutarnji krug.

Zodijak cine podrucja 12 zvijezda. Gledano sa Zemlje, pred njima dozlvllavarno Sunce, Mjesec, kao i ostale planete Suncevoq sustava koji se premjestaju pred tim zviiezdima. Kad se Mjesec i planeti gibaju ispred zviiezda zodijaka, posreduju na Zemlju snage tipicne za podrueje djelovanja zodijakalne slike pred kojom se prerniestajr, i na Zemlji opazarno jace djelovanje tih sila.

Biljka ima sposobnost da snage koje pritjecu iz ovih zvijezda izrazi kroz svoj stas. Na tvorbu hranjivih tvari, kao primjerice bjelancevina, rnasnoca, ugljikohidrata i soli, biljku takoder poficu kozrnick] ritmovi, odnosno snage koje ih posreduju. Granice, odnosno prijelaze od jednog zviiezda ka drugome odredili smo tako da smo mnoge biljke sijali svakog sata. To je bio vrlo opsezan posao, ali su nam biljke bas na taj nacin jasno pokazale put pojedinacnih impulsa. Pri ovim smo isfrazivanjirna, u vrijeme kada je MjesecZemlji nejblizi (Pg) i kada je od nje najudaljeniji (Ag), prirrjeciva! pomake.

Zodijakalne slike i vrijeme u kojem pred njima dozlvliavarno Sunce:

Medusobni poloze] planeta iii Mjeseca pod kutom od 120' oznacavarno pojmom trigon. Mjesec priblizno svakih 9 dana dolazi pred trigon iste snage, tako da okopavanjem iii skroplienjem pripravkom 501 (kremen iz roga) u trigonskom ritmu, iznova prosljedujemo impuls sjetvenog dana.

• Ribe od 12. ozujka do 18. travnja

• Ovan od 18. travnja do 14. svibnja

• Bik od 14. svibnja do 21. lipnja

• Blizanci od 21. lipnja do 20. srpnja

• Rak od 20. srpnja do 11. kolovoza

• Lav od 11. kolovoza do 16. rujna

Trigoni

..

zemlja·korijen

svjetlo-cvijet

14

• Djevica od 16. rujna do 1. studenoga

• Vaga od 1. studenoga do 20. studenoga

• Skorpion od 20. studenoga do 19. prosinca

• Strijelac od 19. prosinca do 20. sijecnja

• Jarac od 20. sijecnja do 15. veliace

• Vodenjak od 15. veljace do 12. ozuika

Q(J)

l' topllna-plod, sjeme

MJESECEVI RITMOVI

Mjesec ima vise ritmova. Medu njima je najbolje znani ritam Mjeseeevih mijena; mladak, silazni, ustap, uzlazni. Jednaka Mjeseeeva mijena se ponovi svakih 29,531 dana. Drugi ritam je t.zv. anornalisticni mjesec koji traje 27,555 dana i nastaje kada se Mjesec priblizno pola mjeseca udaljuje od Zemlje, a u drugoj polovici joj se priblizava, Kada je Mjesec najvise udaljen je u apogeju, a kada je Zemlji najblize je u perigeju. Obadva znaqano utjeeu na biljke. Tre6i ritam je t.zv. tropicni mjesec koji traje 27,32158 dana. Povezujemo ga s einjenicom da se Mjeseeevi lukovi u vremenu kada Mjesec putuje od zvijezda Blizanaca do zviiezda Strijelca nad horizontom spusteju, a u vremenu kada putuje od zvijezda Strijelca do zvijezda Blizanaca pak dizu, To je vrijeme za presadnju i vrijeme za ubiranje plodova. Cetvrti ritam je sidericni ritam Mjeseca koji traje 27,32166 dana i predstavlja vrijema kada Mjesec putuje oko Zemlje pred svih 12 zvijezda zodijaka i dolazi pred ishodisnu tocku pred zodijakom. Peti ritam Mjeseca je t.zv. crakonlcni mjesec koji traje 27,212 dana i to je vrijeme u kojem Mjesec ponovno dode u jednak polozs] svojeg dizu6eg i padaju6eg cvora. U 50 godisnjim pokusima i prakticnorn radu temeljito smo istrazi] utjecaj Mjeseeevih ritmova na biljke i utvrdili da imaju svi ritmovi svoje ucinke na Zemlji.

Slderlcki put Mjeseca. Mjesec tijekom svog 27 -dnevnog puta ispred zviiezda zodijaka posreduje na Zemlju sile zivota, koje preko klaslcnih elemenata zemlje, vode, svjetla i topline oblikuju korijen, stabljike i listove, cvijetove te takoder plodove biljke. Ako se rukovodimo po uputama Sjetvenog prirucnika radimo u skladu s kozmickirn ritmovima i tako biljkama mnogo pornazerno. Bit ce zdrave i snazne, prije svega u onom dijelu kojeg zelirno proizvesti.

Na slican nacln djeluju snage, koje pristizu izzodijaka, takoderu peelinjoj zajednici. Peele u kosnici pred vanjskim utjecajima kosnicu dobro zatvore voskom. Ako kosnicu otvorimo zbog njege nastane u pcelinjoj obitelji neke vrste rneteza. U taj nemir sa svojim ucincima poseze kozrnicki impuls onog trenutka i usmjerava pcele sve do sljede6eg otvaranja kosnice radi njege.

Zakonitosti do kojih smo dosli pri nasirn pokusima s biljkama, u pcelarstvu i pri opazaniu vremena, prikazali smo u slledecc] tablici:

Zvijezde Znak Element Mikroklima Biljka Peele
Riba voda prerada meda
Ovan y toplina toplo plod skupljanje nektara
Bik 'd zemlja prohladno/hladno korijen gradnja saca
Blizanci skupljanje peluda
Rak prerada meda
Lav Q toplo skupljanje nektara
Djevica n:p zemlja prohladno/hladno korijen gradnja saca
Vaga skupljanje peluda
Skorpion prerada meda
Strijelac 1 toplina toplo plod skupljanje nektara
Jarac ::D zemlja prohladno/hladno korijen gradnja saca
Vodenjak skupljanje peluda
Pojedinacni impulsi traju od 2 do 4 dana. Ove se temeljne zakonitosti ponekad mijenjaju. Opozicije
planeta (kad planeti stoje jedan nasuprot drugome, odnosno pod kutom od 180°) mogu drugaeije obojiti
impulse, a trigoni mogu potaknuti na djelovanje jos neki element, uz onaj koji toga dana posreduje Mjesec.
Dani kada Mjesec sijeee ekliptiku (zamislieni put Sunca oko Zemlje) uz dizu6e i padaju6e lukove (uzlazni i
silazni ever) uglavnom donose negativne utjecaje. Ti negativni utjecaji se dodatno pojaeavaju ako se dva
planeta susretnu na zarnisllenom krizanju svojih putova, koje zovemo ever. Tada nastaju pomrclne iii
prekrivanja, pri cernu planet, koji je blizi Zemlji, prekida iii mijenja utjecaj onoga udaljenijeg od Zemlje. Takvi
dani nisu pogodni za sjetvu i berbu. 15

Kada Mjesec na svom putu ispred podrucja Strijelca dode u najnizi polozaj, njegovi se lukovi podoju dizati. Svaki dan Mjesec na nebu zacrta sve visi luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi pomice se prema sjeveroistoku, a mjesto gdje zalazi prema sjeverozapadu. Vrijeme dizuclh Mjesecevih lukova ne smijemo pobrkati s punjenjem (rastom) Mjeseca.

Za vrijeme dizuCih Mjesecevih lukova vise se dizu i, sokovi u biljci. To vrijeme u kalendaru zovemo vremenom za berbu. Biljke su u gornjim dijelovima pune sokova i snaga. Voce ubrano u to vrijeme u skladistu duze ostaje svjeze i socno. To je takoder pogodno vrijeme za rezanje cijepova, cijepljenje vocki te skupljanje lisca i cvjetova za cajeve itd. Ucinak rnozerno pojacati ako za berbu plodonosnih biljki izaberemo dane ploda, a za rezanje cviieca dane cvijeta. Vrijeme dizucih Mjesecevih lukova pogodno je za sjecu Bozicnoq drvca, stoga sto ce se iglice duze zadrzati na granama. Bozicno ce drvce najugodnije mirisati ako ga posjecemo na dan cvijeta, za vrijeme dizucih Mjesecevih lukova.

Kada Mjesec dostigne najvisu tocku svog mjesecevoq puta ispred podruqa Blizanaca, pocinje se spustati Njegovi lukovi, iznad juznog neba, su svakim danom sve nizi. To vrijeme zovemo i vremenom za presadivanje. 0 presadivanju govorimo kad biljke prernjestarno s jednog rasista na drugo. Presadujemo, primjerice, mlade biljke sa zasticene tople gredice na krajnje rasiste. Vrtlar u to vrijeme presaduje biljke i vise puta kako bi ucvrstile svoje korijenje. U vrijeme za presadivanje biljke se dobro ukorijenjuju i brzo se povezuju s novim rasistern. Za presadivanja !isnatih biljki biramo dane !ista (Rak iii Skorpion), za presadivanje korijenskih plodova dane korijena (Ojevica), a za presadivanje plodonosnih biljki dane ploda (Lav). Time smo, osim impulsa za duboko ukorijenjivanje, takoder potaknuli razvoj ploda karakteristicnoq za odredenu biljku, koji hocemo uzgojiti. U vrijeme za presadivanje u gornji se dio biljke dize vrlo malo sokova, pa je zato ono pogodno za obrezivanje drveca i zivice, rusenje drva za gradu te gnojenje livada, pasnjaka i vocniaka: jer tada sve nastoji ucl u zemlju. Vrijeme padalucih Mjesecevih lukova ne smijemo pobrkati s vremenom praznjenja Mjeseca.

U prlrucriku upotrebljavamo pojam sjetva. Njime oznacavamo trenutak u kojem sjeme ulazi u zemlju. Za uspiesan rast biljki najvaznija je kvaliteta energija sto pritiecu iz Svemira u trenutku u kojem sjeme polozimo u zemlju jer tada dolazi do tzv. kaosa sjemena. To je nesto poput trenutka rodenja biljke. Bas zato posebno pazimo da !isnate bijke sijemo u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta, plodonosne biljke u dane ploda, a korijenske plodove u dane korijena. Pri sjetvi vrijeme za presadivanje iii vrijeme za berbu ne igra posebnu ulogu, osim kod sadnje luka iii lukovica cvijeca, stoga sto je vrijeme za presadivanje pogodnije za njihovu sadnju kako lukovice ne bi izlazile iz zemlje.

MJESECEVI LUKOVI

Dizuci Mjesecevi lukovi

Padajuci Mjesecevi lukovi

Vrijeme za berbu

16

SI n

JI

JZ

J

Z

SZ

A

Vrijeme za presadnju

NASA PODJELA BILJKI

Obiliezje kultiviranih biljki jest da pojedine organe razvijaju u plod. Temeljem nasih pokusa kultivirane biljke rnozerno podijeliti u 4 sku pine:

Korijenski plodovi u dane korijena

U korijenske plodove ubrajamo sve biljke koje razvijaju plod u podrucju korijena. To su: mrkva, pasternjak, rotkvica, repa, cikla, crni korijen, celer, persin. Krumpir, cesnjak i luk spadaju, takoder, u korijenske plodove i pozitivno reagiraju u dane korijena. Za sjetvu, sadenje, presadivanje, okopavanje, gnojenje, branje i konzerviranje ovih biljki biramo dane korijena.

U lisnate biljke ubrajamo sve one koje oblikuju plod u podrucju listova i stabljike. To su, uglavnom, zeljarice, kao koraba i cvjetaca, lisnati persin i druga zelen, radic, endivija, matovilac, salata, blitva i spinat. Lisnate biljke, u koje takoder ubrajamo sparoqe i slatki komorac, u pravilu sijemo, presadujemo, okopavamo i njegujemo u dane lista. No, dani lista nisu pogodni za branje lisnatih biljki namijenjenih skladisteniu, kao ni za skupljanje bilja za caleve. Za to, kao i za spremanje i ribanje repe te zelja za kiseljenje, preporucuierno dane cvijeta i ploda.

U cvjetnice ubrajamo sve biljke koje bogato i dugo cvatu. To su cvilece, biljke iz kojih izradujemo biolosko-dinarnicke pripravke, a od povrca npr. brokula. Cvjetnice sijemo iii sadimo, presadujemo, njegujemo i spremamo, u pravilu, u dane cvijeta. Uberemo Ii cviiece u dane cvijeta i to, po rnoqucnosti, ujutro, cvjetni ce buketici dugo ostati svjezi i intenzivnog mirisa. Suho ce cviiece ubrano u te dane takoderdugo zadrzati svjezu boju.

U plodonosne biljke ubrajamo sve biljke koje stvaraju plod u podrucjrna sjemena. To su: grah, qrasak, krastavci, tikve, leca, kukuruz, paprika, rajcica i tikvice, sve zitarice, jagode, sve vocke i bobicasto voce. Ove biljke pozitivno reagiraju na sjetvu, presadivanje, njegu i spremanje u dane ploda. Sijanjem uljarica u te dane posfizerno najveci prinos sjemena, a najvise ulja dobivamo ako tako posijane uljarice obradujemo i skropirno kremenom u dane cvijeta. Za proizvodnju sjemena posebno su pogodni dani kada je Mjesec ispred zviiezda Lava.

Nepovoljno razdoblje

Neprimjereno vrijeme za rad u vrtu je vrijeme pornrcina te cvornih polozaja Mjeseca iii planeta, kao i ostalih negativnih konstelacija. To je vrijeme u kalendaru oznaceno crticama (- - - - -). Ako zbog oqranicenosf vremenom moramo, unatoc tomu, obaviti sjetvu, los utjecaj dana sjetve popravit cemo okopavanjem i ostalim poljodjelskim radovima u, za biljku, povoljno vrijeme.

17

Sto SU opoziclle, triqoni i konjukci]e

Opozicije c?

Kod geocentricne opozicije predstavljamo Zemlju u sredistu Promatrac stoji na Zemlji, u svemirskom okolisu stoje dva planeta jedan nasuprot drugome pod kutem 180°. lako imamo utisak da se gledaju i da ih njihov pogled prozirna. Zracenje planeta je pojaceno i kada dode na Zemlju, police sjemenje, koje je ovaj put posijano za bolji rast. Pokusi su pokazali kod usjeva u tom vremenu utjecaj na posebno visoke prinose i najbolju kvalitetu.

Kod heliocentricne opozicije predstavljamo da u sredlstu stoji Sunce, prornatrac pak je na njemu. U svemirskom okolisu Sunca su dva planeta koja stoje nasuprot u kutu 180°. Oni se gledaju i njihovi se pogledi prozirnliu. Zemlja osjeca njihovo poiacano zracenje i biljke razumiju to zracenie koje potice bolji rast.

Kod opozicija uvijek pozitivno sudjeluju dvije slike zodijaka. Kada stoji jedan planet ispred toplinskog zvijezda, drugi planet stoji ispred svjetlosnog zviiezda iii obrnuto. Ako stoji jedan ispred vodenog zvilezda, drugi stoji ispred zvijezda koji djeluje s elementom Zemlja. Kod vremena registriramo opozicije planeta kao "visok pritisak" koji ugodno djeluje takoder ina Ijude.

Trigon ,6"

Kod trigona imamo obaviti s pozicijom dva planeta pod kutem 120°. To znaci da dva planeta stoje pred razlicitrn zvijezdima, koji djeluju s jednakim elementom, na primjer ispred zvijezda Ovna i Lava. Oba zvijezda djeluju s toplinom, dakle imat cerno toplinski trigon koji donosi stupnjevanje elemenata topline koji kod biljaka, koje sijemo u to vrijeme police obilje plodova i sjemenja.

Ako stoje dva planeta u trigonu ispred vodenog zvijezda pojacava se vodeni element, sto obicno donosi vise padalina. Biljke, koje sijemo tada, oblikuju vise lisca.

Ojelovanje trigona rast biljaka rnoze takoder promijeniti.

Konjukcije i visestruke konjukcije cf

Kod konjukcija i vlseslruklh konjukcija stoje dva planeta iii vise planeta jedan za drugim, ako gledamo prema dubinama svemira. Uobicaieno svojim energijama djeluje samo onaj planet koji je Zemlji najblizi. Ako je taj kod svojeg djelovanja jaci, kao sto je toga dana sidericki Mjesec, dolazi do svemirske nesloge, sto biljke smeta i zaustavlja njihov rast. Negativno djelovanje je jos jace kada jedan planet drugoga prekrije i tada govorimo 0 pomrcinama (znak). Sjetva u tom vremenu zaustavlja normalni rast biljka i steti regenerativnim sposobnostima biljke.

18

Baspored - nacrt prolzvodnle za 2010. qodlnu

Plodored je za zdravlje biljaka i koliclnu prinosa vazan. Zato vodimo dobre zapise 0 tome sto nam u vrtu u pojedinoj godini raste. Vrt prvo podijelimo na priblizno cetiri jednaka dijela. Dio u smedoj boji predstavlja povrsine za biljke korijena, zuti dio povrsme za cvjetnice, pravo obojeni dio su povrsine za lisnate biljke i crveni dio za biljke ploda. Na pojedina polja upisujemo kulture koje pripadaju to] skupini i rastu na tOj povrslm u jednoj kalendarskoj godini. Sljedece cerno godine nasu vletreniacu pomaknuti (zarotirati). Korjenasto slijedi cvjetnicama, cvjetnice lisnatim biljkama ploda, a plodovke dolaze tamo gdje su biljke korijena.

I

19

SIJECANJ 2011.

Datum (( pred zvijezdem

Konstelacija

Element II

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

1. su TI1.

0-/

~ 2~~nll _ __111._ __ 5

5.sr :0

14

§v~e!Cltrilsr~ji3 _

20

........ _~()J11irlCl!z~I11Ua z.~I11IJa z.ell1ljtll§\,jl)tl()~

plod go .. 13; od Hkorijen .

PO VI NE OP

6.ce

16. ne

J".?~,~e,~ _ ]: __ ._~_.!~ ~,"_~_"~g_~_,, .. zemJl~~~j!!,!"2 ,_. __ ._._~Q!_!j_~!!._Q~J,,~;,,,9 (j --j C, ;;::\'-

_1~~lJL~lL __ . ~ _ _.Q_2 C:>~=CQ._ svj_etlo _

~11_§I'_ ~ __ J~ _ .~_ ,¥.'_2.~ __ ~ ~s~le~~~o.~~

1.~:l§.~ .~~_~~.~ __ ~_. .~_.~ _.

It.J!§.~_R~~ _ ~._ 22. su Q

PO

23. ne TIP .___:_14.:____

NE OP

29. su TTl.

1:.::118

30. ne

12 Q 20

plod

VI VU

20

I

Jupiter X

Saturn n:p

Uran X

Neptun

Pluton I

Merkur TIl, 11, I

Venera

Mars

4, TIl,

13, ;0

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 2. i od 18. do 29. sijecnja

Zapisujmo nas rad . prijedlozi

_r\ __ ~V~ri~iem~e~od~1~.~do~6,~1~,i~e~vr~ije~m~e~s~v~et~ih~n~oc~'i!~n~ie~g~ui~m~o~vi~zr~IU~d~ob~re~bu~d~uc~'n~os~ti~ _

uz sliecan] 2011.

Izdvajamo iz promatranja u Dexbachu!

Saturn, koji nam je od prosinca 2009. do oiujka 2010. donio trajnu hladnocu, jOs je uvijek ispred zemljano hladnog zvijeicJa Djevice. Dd 13. 1. podupire ga jos Mars, koji putuje ispred zvijeicJa Jarca. Jupiter i Uran koji putuju ispred zvijeicJa Riba, takocJer Merkur i Venera, koji na pocetku putuju ispred Skorpiona, najavljuju padaline: moiemo ocekivati mnogo snijega. U prvoj polovici mjeseca docekujemo sile topline Marsa ispred Strijelca, u drugoj polovici je Merkur. Podupire ga Pluton. Svjetlosti je malo. Hoce Ii bill padaline u obliku kise iii u obl!ku snijega, to je prije svega ovisno ad mijenjanja sila izmecJu planeta, koji donose toplinu i anima koje donose rnraz.

Vrijerne izmeau godina, tzv. Svete noc', traje izmecJu 24. prosinca do 6. sijecnja, to je do Sveta tri kralja. Tim danima vladaju pojedinacna zvijeicJa zodijaka i u prvim danima sijecnja to su sljedeca zvijeicJa:

1. 1. danom s elementom vode vlada zvijeicJe Skorpiona

2.1. danom s elementom topline vlada zvijeicJe Strijelca

3.1. danom s elementom zemlje vlada zvijeicJe Jarca

4.1. danom s elementom svjetla vlada zvijeicJe Vodenjaka 5.1. danom s elementom vade vlada zvijeicJe Riba

Pokusajmo se u svojoj unutrasnjosti povezati s energijama toga posebnog vremena.

Preporueamo:

Prskanje u sijecnju

e Vrijeme prskanja pripravaka gnoj iz roga je izmedu studenog i kraja veljate poslije podne na dan kada zemlja nece biti smrznuta i nece biti snijega. Poprskamo svu zemlju: vrtove, oranice, livade, travnjake, vocnlake, grane vocaka i grmove voca. Za 40 I skropiva trebamo 12,5 dkg pripravaka gnoj iz roga; po novim istrafivaniirna dovoljna je i polovica te kolicine. Skropivo pripremamo na homeopatski nacin tako da pripravak na mlakoj kisnici iii izvorskoj vodi, koja je bila stavljena na sunce, neposredno jedan sat rniiesarno na propisan nacin. To skroplvo ima izuzetnu gnojidbenu moe i vrlo dobro djeluje na sve proizvode i povecava prinose (pogledaj kniizicu 0 pripravcima).

stetoelne

.. 15.1. oo 22 sata do 8 sati sljedeceg dana, tj. do 16. 1. ujutro, kada mora biti posao zavrsen, spaljujemo perle i kozice stetnika s crvenom krvlju. Do tog sata, ako je rnoquce, sivi pepeo dinamiziramo, tj. jedan sat neprestano rnilesamn Morat cemo pozuritl, mozda zrtvovati dio spavanja. Neka se barem isplati!

" U vremenu od 15. 1. do 15. 2. su duse skupina zivotinja - govorimo 0 instinktu (koji formira i vodi pticie jato, te vodi ptice selice u tople kraleve ... ) - jos posebno otvorene. Zato se u tom vremenu meditativno bez neprijateljstva bavimo zivotinjama koje nam rade stetu i zelimo da se njihov broj i steta smanje. Nasi tlanovi javljaju 0 izuzetnom uspjehu takvih meditacija. Iskoristimo to vrijeme takoder za popunjavanje naseg znanja 0 zivotu i potrebama tih zivotinja. Moramo shvatiti da su stetocme oruda prirode i pornazu uspostaviti narusenu ravnotezu. To je vrijeme da razmislimo sto je u nasem vrtu nepravilno, pa su te zivotinje potrebne. Mozda moramo kod izbora biljaka vise paziti 0 raznovrsnosti, da bi umjesto jedne vrste zivjelo puno razlititih zivotinja pa ih vise ne bismo tretirali kao stetoclne. Mozda je zemlja jako zbijena pa je potrebno bolje rahliti iii smo je preduboko orali..

Njega vocnlh stabala

• Ovaj mjesec je, prije svega, vrijeme za presadnju u dane za plod i dane cvijeta, ako zemlja nije smrznuta, a vrijeme [e pogodno i za obrezivanje vinove loze, vocaka i zivice,

Sjemenje i biljke

• 6.1. iz zemlje izvadimo sjeme koje smo u vrijeme svetih noCi prepustili djelovanju sila Zemlje i svemira, a koje je tako dobilo nove impulse vazne za buducnost.

22

KAKO RAZUMJETI UPUTE U KAlENDARU?

Citatelji nam cesto pisu da imaju teskoce pri citanj, oznaka u kalendaru. Najvise pitaju sto znace brojke, posebno one koje oznacavaju sate u danu. Pozorno citajte ovo poglavlje i naci cete sve odgovore.

Pokraj datuma i dana u tjednu naveden je znak zvijezda u Zodijaku ispred kojega putuje Mjesec toga dana, uz dodatni podatak 0 vremenu kad Mjesec dolazi pred to zvijezde; u tom je slucaju naveden i sat kada se to dogada. U sliedecem stupcu su prikazane konstelacije koje su dielornicno vazne za rast biljki. Slijedi stu pac koji je, prije svega, namijenjen pcelarlrna. U njemu je prikazano koji element odredenog dana posreduje Mjesec. Kod sklonosti olujama uvijek djeluje i element topline; bud uti da to ne navodimo u stupcu element, neka se pcelari ravnaju po stupcu primjedba (u tablicama za svaki mjesec).

U slledecem stupcu naveden je dio biljke ciji razvoj poipomazemo ako u to vrijeme sijemo iii obavljamo neke poljoprivredne radove.

Krajnje desno, kao primjedba, navedene su ocekivane prirodne pojave iii vremenska dogadanja koja remete iii prekidaju vremensku sliku. Ako su za isti dan navedeni elementi koji nisu u skladu s polozaiem Mjeseca tada to nisu poqreske, vee je rijec 0 ostalim kozmickirn konstelacijama koje prekrivaju i mijenjaju impuls sto ga Mjesec prosljeduje iz Zodijaka te time poficu razvoj nekog drugog dijela biljke.

Vi vjerojatnost vihora Po vjerojatnost potresa Op opasnost u prometu

Vu opas. vulkanske erupeije Ne vjerojatnost nevremena

Pa pad aline, opasnost od tuce

Tamnije obojeni dani oznacavalu vrijeme u kojem se Mjesecevi lukovi nad ilorizontom spustaju. To je vrijeme za presadivanje. Svijetlije obojeni dani oznacavaiu vrijeme kada se Mjesecevi lukovi nad horizontom dizu. To je vrijeme za berbu.

Sati su navedeni po srednjoeuropskom vremenu (Basel). Sjetveni kalendar uzima u obzir Ijetno vrijeme.

Upotrebljeni astronomski znakovi i simboli

Zvijezda Planeti i drugi simboli
X Riba 0 Zemlja
y Ovan ¥ Venera ustap
'd Bik C;! Merkur :~, mladak
n Blizanci d' Mars 15 silazni ever
§ Rak 2j. Jupiter r.l uzlazni ever
Q Lav tl Saturn A silazni Mjesee
11)J Ojeviea ill Uran ~ uzlazni Mjesee
.r-.. '(aga Lj! Neptun Pg blizu Zemlje
nl, Skorpion ~ Pluton Ag daleko od Zemlje
I Strijelae r? opozieija <f pornrcina
;0 Jarae cr konjukeija .... pomrcina
::z:; Vodenjak o Sunee D. trigon Za citaoee, koji zele upotpuniti svoje znanje 0 razlicitim kozmickim energijama i djelovanju zodijaka i planeta na biljke, pripremljen je zidni Sjetveni kalendar u boji na jednom listu. Preporucarno 9a kao nadopunu nasern Sjetvenom prirucniku. Mozete 9a naruciti na telefon 040 384 052 (Bernarda).

23

Datum ([ pred zvllezdern

Konstelacija

Element ([

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

VELJACA 2011.

24

Merkur I

2. ;0 19. ;:;;;

Venera TIl. 2. I 28.;0

Mars

;0 18. ;:;;;

Jupiter X

Saturn n:p

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 14. do 25. veljace

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

Do 15. 2. meditativno se bavimo sa stetnicima Do

§ijernorajcicu,Pilpriku, .. g rasak .i .. bob;rezelllocjepi¢§ i gran cicezara2:lTlnO~il\filJlj§

25

Saturn je na povratnom putu ispred zvijezda Djevice i djeluje s hladnim elementom Zemija. Do kraja dekade podupiru ga Merkur i Mars, koji putuju ispred Jarca; mraz koji donose planeti podupiru takoder tri zemijana trigona. Venera je ad 2. do 27. 2. ispred toplinskog zvijezda Strijelca i pitanje je noce Ii moe! posredovati toplinu iako je podupire Pluton. Vise je vjerojatno za ocekivati mraz. Jupitera i Marsa ispred zvijezda Vodenjaka uz potporu Neptuna moiemo ocekivati tek u treco! dekadi.

Preporuearno:

Prskanja u veljaci

e Do kraja veljace - ako nema snijega - zadnje je vrijeme da sve povrsine, a takoder vocke i grmolike biljke, poprskamo pripravkom iz roga. Izaberemo dan kada nema smrzavice.

e ko je vrijeme lijepo poprskamo sve povrslne jedanput poslije podne takoder cajem iz njivske preslice, ako je zemlja kisela jedanput cajem od cvjetova rnaslacka. Zdravlje biljaka ovisno je od zdravIja zemlje. Za njih se u ovom trenutku moramo potruditi.

e Prije sjetve bilo koje biljke zemlju prorahlimo do 20 cm duboko i poprskamo pripravkom iz raga.

Tko zeli dobiti rabnu oznaku "Demeter" za svoje proizvode, taj je duzan prskati jed an put kod sjetve. Pokusi govore da je bolje prskati tri puta, dod use tako da izrnedu jednog i drugog prskanja zemlju okrecerno, odnosno razgibavamo. Izmijesan preparat ucinkovit je samo 4 sata. Rad moramo organizirati tako da sve dobra tece.

Njega voenih stabala

.. 1., 10., 27. iii 28. 2. prijepodne rezat cerno grancice za pikiranje i cjepice za cjepljenje voca i vi nove loze. Zavijemo ih u vlazan papir te ih do upotrebe spremimo na hladno i tam no mjesto.

" Sunce je od 14. 2. do 11. 3. ispred svjetlosnog zvijezda Vodenjaka. Ako nam upravo u tom vremenu uspije obrezati vocke, vinovu lozu, jaqodlcasto voce, to jaca zdravlje tih biljaka. Dani za plod i cvijet u vremenu presadnje su idealni. To je takoder pravo vrijeme obrezivanja zivica .

.. Kada pupovi potjeraju zeleni siljak vrijeme je za zimsko prskanje vocaka sumporasto-vapnenom juhom. U vocniacirna s mijesanlm drvecern neka bude koncentracija 18 %. Za jabuke mozemo upotrijebiti 25 %. Za sumporastu-vapnenu juhu (mozerno pripremiti sami) trebamo 10 kg zivog vapna clstoce 90 %, 20 kg sumpora u prahu i 100 I vode. Vapno pogasimo s 20 do 25 I vode, dodamo sumpor i to uz rnllesanle zavrijemo. Dodamo ostatak vode i rniiesarno kod vrenja 40 do 60 minuta, dok rniesavina ne postane smede crvene boje i potom prestanemo loziti.

.. Po potrebi obnovimo premaz za vocke. U proliece kada pocinju kolati sokovi su kora i qranctce prava poslastica za zeceve i srne. Za vocniake, koji su blizu sume upotrijebimo za tjeranje divljaci premaz kojern smo dodali 5 % svjeze krvi.

.. Umjesto premaza mozemo lzraditi takoder pastu za vocke. To razrijedimo s pripremljenim pripravkom Kravljak po Mariji Thun, to sve pracijedimo i prskamo po granama 3 puta.

Sjemenje i biljke

It Celer raste najljepse ako ga posijemo u vrijeme kada je Sunce ispred Jarca i Mjesec ispred zvijezda Bika, Djevice i Jarca. Preporucuiemo dane za korijen 2., 3., 12. iii 13.2. Odlican dan je takoder 6.2. do 14 sati kada djeluju dva trigona elementa Zemlje .

.. Proizvodimo svoj sjemenski krumpir! Namocimo posusene zelene plodove sa sjemenjem krumpira, sjeme prorniiesarno sa zemljom, te posijemo u zemlju koju smo tri puta poprskali pripravkom gnoj iz raga. 10. 2. je Mjesec ispred Ovna i proizvedena sorta sjemenskog krumpira moze biti vrlo dobra. Biljcice prepikiramo i presadimo na otvoreno kao rajcicu. Do jesenjeg spremanja sve radove radirno na dan za plod (ne na dan za korijen) jer zelirno praizvesti sjeme! Izvadimo ga na dan za korijen.

Uz veljacLI 2011.

26

e 4. 2. rezerno qrancice za ogradu iz rastuce vrbe. Pikiramo je tek 13. 3. iza 16 sati - za vise cvjetnog praha iii 17. i 18.3. - za vise meda .

e Zob je najbolja ako je sijemo u vremenu kada Sunce putuje ispred Vodenjaka. Uz oduovaraluce vrijeme oolicni dani su 18.,27. i 28. 2.

Vrijeme se miienia

Sjetveni prirucnik Marije Thun prvi je put izasao prije 49 godina. U godinama otkako izlazi vrijeme za proizvodnju mnogo se promijenilo. Premda je modernizacija poljoprivrede (zacetn'k Justus von Liebig) s novootkrivenirn moquenosnrna gnojenja zapocela koncern 19. stolieca, rnineralno gnojivo u praksi se zapoceto uvelike upotrebljavati tek nakon 2. svjetskog rata. Istovremeno se tirne u poljoprivredi sve vise povecavala i poljoprivredna rnehanizacija. Desetliecirna nakon rata je poljoprivreda bila obiljezena sa stalnirn novostima i u podsvijesti Ijudi usidreno je uvjerenje da mogu uciniti sve za sto se odluee. U torn uvjerenju je tradicionalno i uobicaieno izgubilo svoju vaznost, kako u poljoprivredi, tako i na drugirn pocruqlma

Istovrerneno stirn razvojern razvijao se takoder i osiece] za globalno dogadanje na Zernlji. Danas narn elektronski rnediji ornoqucuju neprestano izvjestavanje 0 vrernenskim dogadajirna i prirodnirn katastrofarna na svirn kontinentima. Interes covieka za vremenska dogadanja raste i ocito takoder zahtijeva da si ta dogadanja osvijestirno u vanjskom i takoder u vlastitorn zivotnom prostoru.

Vrijerne se promijenilo. Opcenito se zalimc na nedostatak snijegom bogate i hladne zime. Takoder i na vruca proleca. Skoro da vise nema blage kise koja bi kroz vise dana biljkama donijela toplu dostatnu vlagu. Ako vremenske dogadaje redovito zapisujemo i zatim analiziramo, utvrdujemo da za njih nema vise pouzdanih pravila kao u proslosti Cesto dolazi do ekstremnih vrernenskih dogadanja koja zahvacaiu relativno rnala podrueja i vrijerne koje smo mace oeekivali moouce je da se u pojedinim krajevima odrazi sasvim drugaeije.

Godine 2009. i 2010. su se vremensko vrlo razlikovale. Tako bi cijelu 2009. godinu mogli ocijeniti kao previse hladnu. Zima 2008.12009. bila je hladnozvlazna s malo snijega. Takoder proljece 2009. bilo je hladno s puna vlage i s time brzog rasta biljaka. Peele su u ranom proliecu nasle dovoljno cvjetova koji su darovali nektar i prinos meda bio je dobar. Nagon pcela k rojenju bio je vrlo jak i mnoga pcelinla drustva su se rojila. Da je vrijeme bilo prehladno, pokazalo se kod spremanja zitarlra. Takoder je trebalo zurlti sa zervom da bi kvaliteta zitarica bila dobra. Zbog pomanjkanja topline i vi age bilo je ubiranje krumpira i drugih biljaka korijena prava utrka s vremenom. U zadnjoj trecini kolovoza vee su bile prave smrzavice i oranje posvuda nije bilo vise moquce, Uskladistene biljke korijena nisu bile zadovoliavaiuce. Dakle, mozerno prihvatiti misljenje da nemamo vise pravih prolieca, a niti pravih zima.

Sasvim drugaeija bila je 2010. godina, barem u prvih sedam mjeseci. Zima 2009.1201 O. bila je hladna.

Od 18. prosinca do kraja veljaee 2010. imali smo smrzavice. Palo je mnogo snijega. 22. vellace se najavljivalo otopljenje i dva dana zatim s juga su vee doletjeli prvi zdralovi. Oni su bili kao nekakva prva straza, jer ipak je na proliece trebalo pricekati. 6. ozujka se zima jos zadnji put zavitlala. Zdralovi su se stvarno poeeli vracati tek iza 15. ozulka. Kada je snijeg okopnio, bila je na mnogim pocrucitrna opazena steta na ozimim zitaricarna i uljnoj repici. Takoder, ruze, lovorike i zivice zimu na mnogim mjestima nisu preziviele bez ostecenia. Duga zima pustila je svoj trag takoder kod pcela. Jos uvijek niske temperature tek su pocetkorn svibnja dopustile pocetak osmlslienoq rada na poljima. Proliece je kod nas bilo do zavrsetka Ijeta vrlo suho. Prva kosnja bila je zadovollavaiuca, iza nje je izraslo vrlo malo. Bijela djetelina, koja je 2009. dala dobar prinos rneda, zakrzljala je i pcele su jedva nasle medonosno cviiece. 4. lipnja su se temperature prvi put dignule iznad 20° C, te su se do sredine srpnja dizale do 37° C. Tada je nevrijeme prekinulo takvo razdoblje. Na kraju lipnja su pcele skupile tek nesto rojeva. Zetva zitarica je zbog nedostatka vlage i prijevremenog sazrijevanja pocela vrlo rano. 18. srpnja pospremili smo vee 113 zitarica.

Svakako je bilo vrijeme u zadnjih godina vrlo razlictto i vrlo vjerojatno i u sljedeeim godinama ne rnozerno racunaf sa stabilnijim vremenom. Na prizellklvano idealnu godinu morat cerno cekati

27

OZUJAK 2011.

Konstelacija

Element ([

Mogucnost

Datum

28

Merkur

Venera

;0 24, :::;:;:;

Mars

Jupiter X

Saturn l1P

Uran X

Neptun

Pluton l'

5, X

21, X

Vrijeme za presadivanje je od 15. do 25. ozujka

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

Nakon 16 sati sadimo

Pocetak vremena

l~kori~f1lo~po~i~~_~~~ad i rl1()r~~~~u m p i r :zell1lju.p~prs~§f1l~~sg8 .. proti_vkrurl1pirove. zl atice:0~~jepadal ina

Dobro se tek nakon 15, 5 .

•.......................................

29

Uz ozujak 2011.

Ispred svjetlosnog zvijezaa Vodenjaka putuju Merkur do 4. 3.; Mars do 20. 3. i Venera ize 24. 3. Saturn maze zbog svojeg povratnog puta ispred zvijeZlia Djevice posredovati jaki mraz; vjerojatno ce bltl i dalje hladno jer ga do 24. 3. podupire tekode. Venera, ispred zvijezaa Jarca. Jupiter ispred zvijeZlia Riba jOs brine za vtequ. Tamo ga podupiru jos Merkur (ad 5.3.) i Mars (ad 21.3.). Svi posreduju etemenat vodu. Tko ce prevladati? Da Ii slle svjetla, kOje bi mogle donijeti lijepe hlade dane iii site vade s novim padalinama?

Preporueamo:

Prskanja u ozulku

" Ako to jos nismo uradili, prije proljetnih radova dio oranice i vrta poprskarno calern od njivske preslice, i to gdje zelirno ubrzati klijanje sjemena pripravkom od odoljena. Na svaku litru mlake vode dodamo jednu kap pripravaka, rnilesarno 15 minuta, te prskamo. Kod kisele zemlje prskamo calern od maslacka. Povrsine, gdje cerno saditi krumpir, prskamo proslogodisnjim sredstvom protiv krumpirove zlatice, te ako je potrebno takoder sredstvom protiv rovaca (pogledaj poglavlje 0 stetocinarna u knjizi Prakticno vrtlarenje)

Njega vocaka

e Najbolji dani za obrezivanje vocaka i vi nove loze su dani za plod i dani za cvijet u vremenu za presadnju. Preporucuiemo 17. i 18. 3., 22. 3. (iza 11 sati) i 23. 3. (do 16 sati) .

.. Reznice biJjaka ploda i cjepice rezerno 10.3. prije podne. Heznice sadimo kada bude Mjesec ispred zvijezda Lava, to je 17., 18. iii 19. 3. (do 8 sati) .

.. Vocnjak, dakle zemlju, kao i drvece, prskamo u ideal nom primjeru tri puta u danirna za plod (9., 18. i 26. 3.) s pripravkom gnoj iz roga, istovremeno okopamo mlada drvca.

Sjeme i biljke

" Rajcica ce biti najbolja ako je sijemo u vremenu kada Sunce putuje ispred Vodenjaka, to je od 14.2. do 11. 3. U ozujku preporuculerno sjetvu 9.3. (bit ce mesnatija). Dani su primjereni takoder za sjetvu drugih biljaka ploda, npr. paprike i krastavaca .

.. Ako sadimo luk, pokrijemo agril folijom clme sprecavarno napad lukove rnuhe, Agril foliju ostavimo dok luk ne naraste priblizno 10 cm visoko.

.. Ne gledajuci na tip biljke, na dan za plod na otvorenome posadimo odabrane plodove za dobivanje vlastitog sjemena. Cim vise ga proizvodimo sami!

Oani sjetve za drveee i grmolike biljke 2011. g. 18.3. marelica, breskva, sljiva, rnusmula, dunja

28. 3. marun, jabuka, javor, orah

4. 4. jasen, cedar, bor, tuja, klek, Ijesnjak, jela, smreka, glog

18.4. hrast, tisa, kesten, tresnia, marun, tuja, klek, sljiva, rnusmu'a, grab, crvena bukva 1.5. breza, kruska, Iipa, ogrozd, vrba, tuja, klek, sljiva, rnusrnula, grab

19. 6. marelica, breskva

28: 6. jasen, cedar, srnreka, glog, Ijesnjak

30

9.7. breza, kruska, lipa, ogrozd, mirabela, mirabela tisa 29.7. joha, brijest

8. 8. joha, brijest

18. 8. hrast, tisa, tresnia, marun, kesten 21. 8. breza, kruska, lipa, ogrozd, vrba tisa 8.9. joha, brijest

26.9. jasen, jarebika, cedar, jela, smreka, Ijesnjak

15. 10. vrba, ringlo, marun, breza, kruska, lipa, javor, jabuka 17.10. joha, tisa, brijest, javor, jabuka, crvena bukva, marun, orah

29. 10. jasen, jarebika, Ijesnjak, orah, jabuka, mirabela, mirabelana, javor, marun 7. 11. tresnla, marun

Pcelarenje

Pcelinla zajednica u kosu iii kosnici pred vanjskim svijetom zatvori se tako da se sve zabrtvi s voskom.

S vanjskim svijetom povezuju je pcele radilice. Ako pcelar usmjeri pcele, mora njegov rad pcelarenia biti slican radu vrtlara. On ce za uspjesni rast biljke razgibati zemliu uz pornoc svemirskih sila, koje ce tako biljka imati na raspolaganju do sliedece obrade. Nesto slicno dogodi se ako pcelar kosnicu otvori da bi ueinio potrebnu njegu pcela. Time se, naime, prekine sloj propolisa s kojim je kosnica obradena. U peelinjoj zajednici dolazi do nekakvog kaosa, u koji dolazi kvaliteta svemirskog impulsa, te ostane odlueujuca za djelatnost pcela do sljedeceg otvaranja kosnlce. Nije svejedno kakve energije iz okolisa dodu u kosnicu kada je otvorimo. Time da pcelar izabire pravi trenutak za zahvat u zivotu pcela, svjesno vodi njihov zivot za pravi razvoj peelinje zajednice i donosenle hrane, koje su za peelinju zajednicu u tOj fazi razvoja vaznl. Peele su pcelaru zahvalile za takav rad, te mu daruju dio nabranih i dobro preradenih tvari, dio svojeg meda. Njegovanje pcela u dane svjetlo-cvijet je preporucllivo, jer ce peelinja zajednica graditi vise saca. Peelarenje u dane svjetlo-cvijet kod pcela potice brigu za razvoj legla i ugodno utjeee na razvoj peelinje zajednice. Peelarenje u dane toplina-plod potice peele za skupljanje meda. Vodeni dani za list su za pcelarenle, a takoder za uzimanje i tocenle meda neprimjereni. Dani koji su u nasem prirucniku neprimjereni iscrtkani su, pa neka pcelar ne zanvaca u zivot pcela,

Peelinja zajednica bit ce zahvalna za svjesno usmjeravanje do kojega dolazi prilikom otvaranja kod toone odredenih, izabranih poticajnih energija iz svemira.

U 70-tim godinama 20. stolleca po Europi se rasirila grinja varoe, koja ponegdje istinski uqrofava opstanak pcela, Nakon mnogih pokusa unistavanla varoe spaljivanjem, preporurarno da grinje varoe spalimo i pepeo jedan sat neprekidno rniiesamo, to zovemo dinamiziranjem. Takav dinamiziran pep eo stavimo u soljenku i s njom potresemo prostore izmedu satnica. Pravo vrijeme za spaljivanje i dinamiziranje je kada su Sunce i Mjesec ispred zvijezda Bika. Termini su navedeni u Sjetvenom prirueniku. Ako upotrijebimo tako pripremljeno sredstvo protiv varoe i ako radimo s pcelama po pogodnim svemirskim ritmovima i dodajemo zimskoj prehrani eajeve Ijekovitih biljaka, nase peele su zdrave i varoa nece biti problem.

Uzgajivaei matica ove ce godine nacl pogodno vrijeme za slaganje lieinaka tek u srpnju. Ako ce se prihvatiti uzgoja matica ranije, neka za rad svakako odaberu dane cvijeta. Oplodene mlade matice iz srpanjskog uzgoja treba dodati za pomladivanje skupa s uzgojiteljem jer su peelinje zajednice s tako kasnim dodanim maticama u sliedeco] godini vise osjetljive na bolesti.

31

Datum ([ pred zvijezdem

Konstelacija Element ([

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

TRAVANJ 2011.

Merkur X

Venera

Mars

X

Jupiter X

Saturn 1l]J

Uran X

Neptun

Pluton I

19. X

Vrijeme za presadivanje je od 10. do 21. travnja

Zapisujmo nas rad - prijedlozi

33

Uz travani 2011 ,

Merkur, Mars, Jupiter i Uran putuju cijeli mjesec ispred zvijezrJa Riba. Venera pokusava do sredine mjeseca posredovati svoj svjetlosni element ispred zvijezrJa Vodenjaka; zatim se takorJer i ona preseli ispred zvijezrJa Riba. Vjerojatnost je da ce nam taj mjesec donijeti puno padalina. Posto je Pluton jedini planet koji nam ispred zvijezrJa Strijelca posreduje toplinu, ne tnoiemo racunati s puna topline. Mozda ce nam donijeti neito nade toplinski trigon 28. 4.

Preporucamo:

Prskanja u travnju

e Travu za silazu iii sjeno poprskamo dva puta rano ujutro na dan za cvijet pripravkom kremen iz raga.

Preporucuierno da 11. i 27. 4. iza kosnje poprskarno povrsine pripravkom kravljak po Mariji Thun. Taj sadrf kompostne pripravke s energijama nadsuncanih i podsuncanlh planeta, dakle djeluje u duhu tvrdnje dr. Rudolfa Steinera: gnojiti znaci ozivjeti zemlju .

.. Za poticanje pretvorbe u tlu i razvoj mikraorganizama u tlu poprskamo sve povrsine pripravkom iz kravljaka po Mariji Thun. Gdje su biljke vee izrasle, poprskarno na zemlju ispod lisca .

.. Ako u vremenu punog mjeseca puna kisi, prskamo sve biljke preventivno calern od njivske preslice . .. Svaku vecer, kada ocekuierno mraz, poprskamo stabala vocaka i druge biljke koje zelimo zastittti skropivorn od odoljena (vise u knjigama "Prakticno vrtlarenje" i "Pripravci"). Odoljen prlpada planetu Saturnu pa djeluje s toplinom.

" Skropivom odoljenovog pripravka poprskamo na odreden dan za biljku; Zitarice, bobleasto voce i

cvilece tako znaju bolje gospodariti sa fosforam da bolje cvatu i obilno rode.

Stetnici

.. Mjere prativ puzeva preporucamo 12. 4.

Njega vocaka

• Vrijeme je primjereno za presadnju vocaka bobicastoo voca, ruza i trajnog cvileca. Za vocke i bobicasto voce izaberemo dane za plod, za cvllece pak dane za cvijet u vremenu za presadnju.

" Kada drvece razvije prve listove prskamo krosnju prema veceri na dan za list caiern od koprive .

.. 5. 6., takoder i 24. 4., dakle svi dani za plod u vremenu za ubiranje su prije svega u prnepodnevnirn satima najbolji za cjepljenje vocaka i vinove loze. Drugi najbolji dani za taj posao su dani za cvijet u vremenu ubiranja .

.. Brasnenu us na pupovima vocaka mozemo spnieciti ako prskamo vocke s 2-postotnom sumporasto-vapnenastom juhom odmah kada se pocinlu razvijati listovi.

.. Pripravak iz kremena djeluje na biljke preko zelenih dijelova. Kada vocke odcvjetaju prskamo prvi put pripravkom kremen iz roga (pripravak 501) na dan za plod vrlo rano ujutra. Drugi i trecl put prskarno u razmaku od 8-9 dana na dan za plod rano ujutro; prskanje mora biti zavrseno do 8 sati ujutro. Ako prskamo preparat iz kremena u krivo vrijeme dana mozemo uciniti stetu, ako bismo prskali pripravak 501 u podne dolazi na biljkama do ozeqotlna.

" Svemir obecava u tom mjesecu puna padalina. Za zdravlje nasih biljaka, takoder vocaka, moramo se bolje potruditi. Prskanje preparatom kremen iz raga ne smije ostati samo namjera. Pornazerno si takoder i sa sumporasto-vapnenom juhom. Tko ne prati dogadanja oko kolicine padalina i temperatura, neka prska drvece jednom tjedno s 1.5-postotnim koncentratom juhe.

Sjeme i biljke

" Krumpir za prehranu sadimo u dane za korijen.

34

" Ne zaboravimo kod nove sjetve, pikiranja, presadivanja rukovodimo se svemirskim ritmovima, lisnate biljke sijemo na dan lista, korijenaste biljke na dan za korijen, biljke ploda na dan za plod, cviiece na dan za cvijet. Pred sjetvu poprskamo zemlju tri puta pripravkom gnoj iz roga, neposredno pred sjetvu, s time da zemlju okrecemo, grabljamo i prorahlimo. Tako potaknute biljke pustit ce vise korijenja i rast ce dovoljno duboko, tako ce biljke stvoriti odlicne uvjete za svoje prihranjivanje i lakse podnositi susu Kako pripremiti gnoj iz roga i kako ga upotrijebiti, opisano je u knjizici "Pripravci" koju rnozete naruciti telefonom 040/384-052.

Izrada pripravaka

" U dane za cvijet skupljamo cvjetove maslacka za izradu Jupiterovog kompostnog pripravaka te za caj. Sredina cvijeta mora biti stisnuta u mali stozac. Jupiter povezujemo s djelovanjem jetre. Maslacak, Jupiterova Ijekovita biljka, lijek je za jetra; rnaslackov caj pornaze takoder kod koznih bolesti i kod ostecene hrskavice.

Posebni zadatak

.. 24. 4. na Uskrsnu nedjelju ujutro idemo u tisini k izvoru potoka i zagrabimo studenu vodu jos prije nego je obasja Sunce. Uskrsna voda je Ijekovita, a natocena i pospremljena u boci ostaje vise mjeseci izvanredno osviezavaiuca i bez bakterija. Upotrebljavamo je takoder za izradu biokisko-dinarnickih pripravaka, koristimo je za izradu skropiva od odoljana. Ako prskamo Zitarice u vremenu vegetacije tri puta pripravkom od odoljana, prinos ce biti do 20 % veci, a ako rniiesarno pripravak u uskrsnoj vodi povecanie ce biti jos vecel Provjerite!

Branje biljaka za prlpravke

Pogodno vrijeme za nbiranie biljaka iz kojih radimo pripravke

Odoljen. Odoljenove cvjetove ubiremo na dan za cvijet rano ujutro dok je jos rosa. Odoljenov pripravak predstavlja energije nadsuncanoo toplinskog planeta Saturna. Biljci donosi vise zdravlja, sposobnost oblikovanja odlicnih tvari. Djeluje s toplinom tako kao Saturn. Skropivom odoljenovog pripravka zastitimo vocke iii povrce od mraza, a prskanjem zitarica, jagodicastog voca i cviieca povscavamo prinose i cvjetanje. Ureduje procese fosfora.

Hrastova kora. Skupljamo je na dan za korijen. Uptrebljavamo samo grubu vanjsku koru bez lika hrasta luzniaka. Hrastov pripravak predstavlja energije nadsuncanoq planeta Marsa. Biljkama donosi vise zdravlja. Zemlju harmonizira i sprjecava razvoj bolesti i zbog brzog rasta. Ureduje procese kalcija.

Kamilica. Ubiremo u dane za cvijet, najbolja je ona koju naberemo malo ispred Ivanja (24.6.), cvjetovi ne smiju biti stari jer bi se u kosarlci razvilo sjeme. Pripravak iz kamilice donosi energije pousuncanoq toplinskog planeta Merkura. Biljci omoqucava tvorbu dobre klijavosti sjemena. Ureduje procese kalcija.

Koprivu ubiremo kada biljka pokaze prve nastavke cvjetova u dane za cvijet u svibnju i lipnju.

Upotrebljavamo cijelu nadzemnu biljku. Pripravak iz koprive predstavlja energije Sunca. Biljkama donosi vise vitalnosti. Ureduje procese kalcija i kalija.

Njivsku preslicu ubiremo na dan za plod krajem kolovoza, kada je vrijednost kremena naiveca.

Predstavlja energije Mjeseca, te je ne ubrajamo u pripravke.

Maslacak, Cvjetove rnaslacka ubiremo u dane cvijeta ujutro odmah kada procvjetaju. Sredina cvijeta mora biti jos zatvorena. Maslackov pripravak predstavlja nadsunacan svjetlosni planet Jupiter, to su energije vitalnosti i vazne za sposobnost oblikovanja najboljih tvari. Ureduje proces kremena.

Stolisnik. Ubiremo ga u dane ploda, kad je Sunce pred zvijezdem Lava sredinom kolovoza; cvijet neka bude malo prezreo. Pripravak iz stolisnika donosi energije podsuncanoo svjetlosnog planeta Venere i donosi biljkama vise reproduktivnih energija. Dakle garantira dobro oblikovanje klijavosti sjemena. Ureduje procese kalija.

Vise 0 biljnim pripravcima i cajevima u knjizici "Pripravci".

35

Datum C[ pred zvijezdem

Konstelacija

Element C[

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

SVIBANJ 2011.

36

Merkur X 15,Y 30, 'd

Venera

X 15,Y

Mars

X 10,Y

Jupiter X 30,Y

Saturn TIP

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 7. do 18. svibnja

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

I skoristilllot()plinskitrigon;" cijepilllovocke;d()~rc)zarfjdspcelalllfj=skuplja nje visellledfj. Vocke prskamo cajem od stolisnika

Sadilllokruillpir; ,biolOsko=dinalllickipripravci, su zreli

zlatice i varoe

37

Uz sviban] 2011.

U prvoj dekadi mjeseca nastavljaju se veze iz travnja. Merkur, Mars, Jupiter i Uran jOs su uvijek ispred vodenog elementa zvijezda Riba. Sredinom mjeseca se Merkur konacno pomakne ispred toplinskog zvijeZda Ovna, gdje ie u sluzbi svoga najdrazega elements. Pridruzuje se i Venera, Mars je tu jOs od 10. 5. Krajem mjeseca se takoder Jupiter pomice ispred zvijezda Ovna. Uvjeti za tople dane su taka ispunjeni ad sredine mjeseca, daprinose im takoder i toplinski trigoni 20. i 21.5.

Preporucamo:

Prskanja u svibnju

G Sve povrslne prskamo pripravkorn iz kravljaka po Mariji Thun, Na zasadenim povrsinarna prskamo neposredno pod nscern, pripravak pospjesuie tvorbu u tlu i tla postanu bolje rahla, stetocma je manje. Pripravak ima ocito tako jako pozitivno zracen]e da odbija radioaktivno zracenje. S obzirom na sve vecl broj nuklearnih elektrana u svijetu, radioaktivnost se mnogo povecala. U Sioveniji oko njihove nuklearke u krugu od 30 km cesto je prskanie nuzno.

e Ako je u vremenu punog mjeseca puno kise, prskarno sve biljke preventivno calern od njivske preslice. Prskanje tri dana za redom vrlo povecava udnak.

e Zitarice, jagode i maline prskamo na dan za plod pripravkom od odoljena .

.. Biljke, koje se ne razvijaju dobro, prskamo cajevima. Caj neka bude blag, naroctto preporucujemo caj od stolisnika koji potice vegetativni rast i caj od koprive koji jaca zdravlje biljaka.

• Luk jacarno prskanjem cajevima, Kod teskoca s lukovom muhom prskamo mjesavlnorn mlijeka i vode iii caiern od njivske preslice. Opasnost od lukove muhe smanjimo ako lucicu sadimo najkasnije u ovom mjesecu .

.. U slucaju tuce preporucuierno prskanje caievlrna od biljaka od kojih lnace izradujemo pripravke.

Cim prije prskamo cajem od stolisnika, sijedeci dan od koprive, dan iza toga od kamilice ... Biljke se oporave zacuduiuce brzo .

.. U slucaju suse prskamobiljke kasno uvecer skropivom od pripravka gnoj iz roga. Oajte se iznenaditi!

Stetocine

.. 2. i 3. 5. pogodni su za spaljivanje moljaca, stltastih moljaca i izradu skropiva.

.. Konstelacija Sunca ispred zvijezda Bika i Mjeseca ispred Skorpiona pravo je vrijeme za ugnjetavanje rovaca. Oakle, 17. 5. poslijepodne, 18. i 19. 5. (do 18 sati). Rovce spaljujemo i izradujemo pripravak 08 (osma decimalna homeopatska potencijala). Prskamo tri veceri za redom zahvacene povrsine; ako je rovaca puno prskajte time dok ne bude ucinka, recimo sisternatlcno jedanput na tjedan, najbolje istog dana i isti sat. Skropivo je upotrebljivo vise godina .

.. Kada su Sunce i Mjesec ispred zvijezda Bika vrijeme je za izradu sredstva protiv hitinskih insekata kao sto su krumpirova zlatica iii majski hrust, varoa ... Ove godine je to 31. 5. (iza 13 sati), a 1. i 2. 6. stetocne spalimo. Pepeo neka bude sivi. Kada se ohladi zajedno s ostacima drveta dinamiziramo jedan sat, to znac: neprestano mijesati u porculanskoj zdjeli, nakon toga ga posipamo po zahvacenlrn povrsinama. Za vece povrsine pripremimo skropivo u koncentraciji 08. Upozoravamo da mora biti upravo takva potencija 08, ne bilo koja druga jer druge potencije mogu jos potaknuti razvoj stetoclna. Ako skroplva nestane, budemo na dan, kada ce Mjesec biti ispred zvijezda Bika, nacinili iz pepela iii nize potencije novo skroplvo. Nesto skropiva pospremimo te njime u jesen poprskamo sve povrsine na koie cerno sljedece godine saditi krumpir. To se naplati s "kamatama" (vise u knjizi "Prakticno vrtlarenje"). Da bismo nase usjeve zastitili od puzeva, iskoristimo mjere protiv puzeva,

38

U dane kada Mjesec putuje ispred zvijezda Raka (9. i 10. 5.) jedna ad rnoqucnostl je da naberemo puzeve i stavimo ih u kantu s puna vade i dobra zatvorimo. Kada dade Mjesec kroz mjesec dana ispred zvijezda Raka, takvu pripremljenu gnojnicu prskamo po zahvacenirn povrslnarna (pogledati knjigu "Prakticno vrtlarenje").

Njega vocaka

.. 2. i 3. 5. su radi toplotnih trigona, i jos posebno 20. i 21. 5., odlicni dani za cijepljenje vocaka. Prijepodnevno vrijeme izdaha zemlje je uvijek bolje nego poslijepodnevno kada zemlja udise .

.. Na dan za cvijet prskamo ujutra vocke calern ad maslacka i jedanput ad kamilice (7. iii 17.5. iii na koji drugi dan za cvijet), a jedanput na dan za plod caiern ad stolisnika (20. 5. iii koji drugi dan za plod).

Sjemena i biljke

.. 2. i 3. 5. je pravo vrijeme da u razmaku 10 cm sadimo srednja okca krumpira za praizvodnju vlastitog sjemenskog krumpira, Sunce i Mjesec su ispred Ovna. Aka zbog vremena to nije moquce, zamjenski je termin 11. iii 12. 5.

" 13. 5. se Sunce pomakne ispred zvijefda Bika. Sad a je u dane za korijen najbolje vrijeme za sjetvu

kasne mrkve. Oclicnc je 14. 5.

" Biljke korijena okopavamo kada je Mjesec ispred zvijezda Jarca (23. 5.), klijat ce manje novog korava! " 25.5. prijepodne odlicno je za cjepljenje cviieca .

.. Biljke okopavamo na tipican dan za njih. Taka do be novi poticaj za oblikovanje onog dijela biljke kojeg cerno upotrijebiti za hranu. Okopavanje je za biljku blago gnojenje. Okopavanje ujutro pomaze zemlji da preda visak vlage, okopavanje pred vecer pornaze u susi jer prarahljena zemlja s udahom zemlje prima vlagu iz zraka .

.. Uz jag ode naclnimo stelju iz slame iii drvene vune pa plodovi u lipnju nece trunuti.

e Gnojnica naciniena iz kopriva, u vodi narnocenih i raspadnutih, jako je dusicno gnojivo, ali za gnojenje je moramo jako razrijediti. Na 40 litara vade uzmemo tek 1 litru gnojnice. Mijesamo 15 minuta, a kada iz vode zarnirisi kopriva mjesavina je pripremljena za upotrebu. Cesta upotreba iii nerazrijedena gnojnica iz kopriva prouzrokuje truljenje.

Izrada pripravaka

e 22. 5. biolosko-dinarnicki pripravci su zreli. Na jedan od prvih dana za cvijet iii plod, iskopamo rogove u kojima je zrio gnoj iz raga, kao i pripravke iz kamilice, stolisnika, maslacka i hrastove kore. Pripravak gnoj iz roga ostavit cemo da bude vlazan, druge cemo oprezno osusitl i sve spremiti do upotrebe u treset. Taj je - tako je govorio dr. Steiner - najbolja zastita od zracenla i kao zastitni sloj takodernajbnlle zadrf u pripravcima skupljene energije do upotrebe.

It 24. 5. na dan za cvijet napunimo jelenji mjehur vlaznlm stolisnikom te ga objesimo na potkravlje do jeseni, kada budemo napravili Venerin kompostni pripravak. Probajte takoder i vi! Korak po korak. Nije tesko. Vise u knjizici "Pripravci"!

.. U dane za cvijet rnozda je jos vrijeme za branje cvjetova rnaslacka; pazimo da je sredina jos zatvorena! .. U dane za cvijet primjeren dan rnoze biti vee 24. iii 25. 5., kad ubiremo jos rasne cvjetove odoljena i izradujemo Saturnov pripravak. Taj je pravo blago, izrada nije teskal Steta koja bi nastala radi mraza (do - 4 0 C) rnoze se tim pripravkom sprijecitilzradite gal Tocne upute u brosuri "Pripravci"!

.. Za izradu Venerinog vegetabilnog pripravka 1. 5. izmedu 10 i 12 sati iii poslije podne izmedu 17 i 19 sati, oorezemo brezovu granu. Drvo izdvojimo od kore i ovojnicu od kore i kambija napunimo rnaslackom te [u tako kao jelenji mjehur objesimo na potkrovlje.

39

Datum « pred zvijezdem

Konstelacija

Element «

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

llPANJ 2011.

40

Merkur 'l5

16. :rr 30.@

Venera

y

3. 'l5

Mars

y

11. 'l5

Jupiter y

Saturn n:r

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 3. do 15. lipnja

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

1 ... i2.6.josjedanputrnogucnost zaspaliiv~njekrurnpiroyezlatice,.rnajskihhrusteva i va roe

41

U pocetku mjeseca ce toplinsko djelovanje Jupitera ispred zvijeida Ovna poduprti Venera. Mars, takoder i Pluton, koji je na povratnom putu ispred zvijeida Strijelca, imaju zbog toga veliku snagu. Merkur je morao napustiti omiljeno zvijeide Ovna te se mora posvetiti hladnom zvijeidu Bika. Tamo ga slijede Venera 3. 6. i Mars 11. 6. "Bikovi pleneti", prije svega Saturn, na svojem povratnom putu ispred zvijeida Djevice, najavljuju hladne noc: Nadamo se da ce toplinske sile tog mjeseca biti jace nego uaucene sile elementa Zemlje. Za vodu se brine samo Uran koji je ispred zvijeida Riba. Onima koji vole kisu pise se lose. Opozicija 19. 6. donosi dobre poticaje za biljke cvijeta i ploda.

Preporueamo:

Prskanja u lipnju

" Kako brzo biljke pocinju oblikovati svoj karakteristican plod (salata razvije liste, eeler oblikuje gomolj, mrkva lagano oboji korijen ... ), tako na za njih tlpican dan rano ujutra poprskamo prvi put pripravkom kremen iz raga, i to ponovimo uvijek na tipican dan za biljku jos dva puta u razmaku od 8-9 dana ispred razlicitih zvijezda zodijaka. Tako budu prinosi veci, biljke pak puna zdravije. Briga za dobra zdravlje nasih biljaka briga je za nase zdravlje. Biljke koje boluju ne nJ.ogu nam s plodovima dati zdravlje, jednostavno zato jer ga nemaju. Prskanje pripravkom 501 kod razlidtih zodliacklh pozadina oblikuju u biljei, naso] hrani, univerzalne prehrambene kvalitete, vazne za zdravlje, te moe i odvaznost koji su nam potrebni.

e Zitariee, jagode, maline i kupine prskamo pripravkom od odoljena.

" Ako tresnle poprskamo pripravkom kremen iz roga (501) i 20 minuta nakon prskanja ne klsi, plodovi po kisi nece pueati.

" Gdje je moquce, ponovimo prskanje kravljekom po Mariji Thun. Ako pripravak nemate, mozete ga naciniti sami. Upute nadite u knjiziei 'Prtpravci".

" Kada bude trava na pokosenlm livadama opet visoka 10 em, prskamo na dan za list rano ujutro pripravkom 501. Time se pobolisava kvaliteta sjena sliedece kosnje te se rnoze izmjeriti u kolicini pomuzenog mlijeka .

.. U susi pripravak gnoj iz raga spasava Ijetinu. Pripravak izrnijesarno kasno poslije podne, te prskamo biljke kad se pocin]e spustaf mrak. Biljke se oporave kao da je pad ala kisa. Zemlja je od suse ispueana, a biljke ne pokazuju nikakvo pomanjkanje.

e Ako pada kisa oko punog mjeseea, savjetujemo preventivno prskanje protiv gljivicnih bolesti. Vocke prskamo ponovno 1 ,5-postotnom sumporasto-vapnenastom juhom (paznja: kod prskanja na evijet ce 30% evjetova otpasti) iii pripravkom 501 (kremen iz raga) rano ujutra, na tiplcan dan za biljku. Zitarice i druge osjetljive kulture prskamo u poslijepodnevnim satima caiern od njivske presliee. Ne cekarno na tipican dan za biljku .

.. Vocke ne prskamo kada evatu! Toga se pravila kod prskanja povrca ne orzlrno uvijek. Za krastavee i raicice, takoder i buce, vazi da je prskanje pripravaka kremen iz roga tako dragoejeno da ga prskamo jedanput miesecno na dan za plod, s time da svaki plod koji je na biljei barem jedanput dobije dragoejeni ucinak tog pripravka pa makar biljka istodobno i evjetala.

.. Kod presadnje biljaka na otvoreno prskamo novo mjesto pripravkom gnoj iz raga (pogledati knjigu 'Prakticno vrtlarenje"), pripravak je potrebno mijesati jedan sat. Kod mjesanja pripravka preporucujerno da se vrtlari jednog okruzenla povezu i rade skupa. Tako je obica] po svijetu, a takoder i medu clanovlma u Sioveniji. Pritom nije vazno da si podijelimo rad, nego da se povezujemo i gradimo medusobno prijateljstvo.

42

llz lipan] 2011.

stetocme

e 1. i 2. 6., kada su Sunee i Mjesee opet ispred zvijezda Bika, jos je jedna mcqucnost za izradu sredstva protiv varoje, krumpirove zlatiee i majskog hrusta .

.. Za borbu protiv puzeva koristimo dane kad je mjesee ispred zvijezda Raka, dakle 5. i 6. 6. kada je

takoder vrijeme za skupljanje puzeva.

" Mrave spaljujemo kada Mjesee putuje ispred zvijezda Lava, dakle 8. iii 9. 6. do 12 sati.

Sjemena i biljke

" Proizvodnji vlastitog sjemena posvecuiemo svu paznlu. Razvoj biljaka dobro promotrimo i posebno lijepe biljke odaberemo za dobivanje sjemena. Kada su dobro oblikovale svoj plod i kada su zrele za upotrebu, radimo na izabranim biljkama svu njegu na dan plod-sierne.

Izrada pripravaka

" Pripravak kremen iz roga. 4. 6. na dan za evijet, koji je naiblizi, mi blodlnamicari napunimo rogove sitno izmrvljenim kremenim kristalom te ih zakopamo u ozivljenu zemlju od studenog. Tako cerno napraviti pripravak kremen iz roga. Kremen iz roga po maze biljei da bolje jaca sile svjetlosti. Jedno prskanje s njim djeluje slicno kao pet suncanlh dana. Kremen za prepariranje neka bude cim vise cisci: sitno ga izmrvimo i prosijemo, prorniesarno ga s vodom i ulijemo u lijepi rog. Pustimo ga da odstoji priblizno jedan dan. Vodu odlijemo, rog zacepimo ilovacorn i zakopamo 50 em duboko u zemlju. Vise u knjiziei "Pripravei" .

.. Pripravak od koprive. Na dan za cviiet, npr. 21. 6., porezerno iii pokosimo nadzemni dio koprive, takoder ako i vee malo evjetaju. Kada se kopriva malo posusi, stavimo je u jutenu vrecu iii jOs bolje u velik glineni lonae, te zakopamo priblizno 50 em duboko u ozivljenu zemlju. Pripravak je zreo kroz godinu dana: "Kad dozivi sve Db raze Sunea u jednoj godini". Kada ga iskoparno, osusirno ga i spremimo u treset. U istu rupu zakopamo nove koprive. Pripravak iz koprive upotrebljavamo takoder i samostalno za jacanje trajniea iii vocaka koje se slabije razvijaju.

" Dane za evijet iskoristimo za skupljanje evjetova odoljena i kamiliee za izradu kompostnih pripravaka i za caleve. Pazimo da evjetovi kamiliee nisu stari.

Teskoce s gljivicnim bolestima

Kod napada gljiviea govorimo 0 biljnim preparatima. Opcento, zadaca gljiviea je u prirodi da razgrade odumlrajuci zivot. Ako se pojave na kultiviranoj biljei, to je obicno posljediea gnojenja nezrelim kompostom iii nekompostiranim tjelesnim supstaneama zivotinja, kao sto su rozevina i kostano brasno itd. Pojave se takoder ako se spremanje sjemena radi kod neugodnih konstelaeija. U vezi gljiviea, dr. Rudolf Steiner govorio je: "Ako su sile Mjeseea prejake, skuharno caj od njivske presliee i s njim poskroptmo tla na kojima raste napadnuta biljka" - tako se gljiviea vrati u tlo kuda i spada. Zdravlju biljke mozerno pridonijeti tako da listove biljke prskamo cajem od koprive. To potice asimilaciju i dobar protok sokova pa gljivice nestanu.

Prerada mlijeka

Savjetujemo da se pri izradi maslaca i sireva, ako je ikako moquce, klonite dana koji su lspustem u kalendaru >----. Mlijeko namuzeno u dane topline ima najvise masnoce. To vrijedi i za ono namuzeno u dane vjerojatnosti oluje. Dani kada je Mjesec blizu Zemlje (Pg) neprikladni su za preradu mliieka, ne uspijeva cak ni jogurt. Kulture jogurta, koji pripremamo u te dane, rado se raspadaju. Stoga preporucujerno da dan prije toga pripremimo dvostruke kolicine. Mlijeku najvise odgovaraju dani svietlosti i topline. Nepovoljni su vodeni dani lista.

43

Datum ([ pred zvijezdem

SRPANJ 2011.

Konstelacija

Mogu{;nost

Element cc

Pogodan impuls za biljku i sat

J,_~ J:(_~~_~=JJ: __ ~ III \~_lt syjetlo _ § 19

17. ne ~

24

21. ce X X

2!i,J)() 't5 5

't5

'0:'!":::::'~_L\'i\\ Q_()~,pre~,ll_1.L__Qf___ _

:~. od 19 list PO VI

VUVI

VI

NE OP

PO

zelllliClI~lJietlo

korijen

VU PO VI

_.!()plinal:ZElIllHCl korijen

NE VI

---_---------.--_.-""",_"---,,,

44

Merkur

@ 14 Q

Venera

'd

3. n 26.@

Mars

'd

Jupiter y

Saturn n:p

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 12. i od 29. do 31. srpnja

Zapisujmo nas rad . prijedlozi

uz srpan] 2011.

Merkur je u prvoj potovc! mjeseca ispred zvijeilfa Raka. Uran je na svom povratnom putu - te je sada jaci - ispred zvijeilfa Riba mog/o bi kisiti. Od 26. 7. podupire je i Venera, koja do/azi ispred zvijezlfa Raka. Merkur se 14. 7. pomakne ispred zvijeilfa Lava, tu se oeece zaistajak i znao bi posredovati top/inu. Venera je od 3. do 25. 7. ispred svjet/osnog zvijezlfa B/izanaca gdje je i najradije. Veneru i Merkur podupire Jupiter ispred toplinskog zvijezlfe Ovna i Neptun na svojem povratnom putu ispred Vodenjaka. Pluton na povratnom putu ispred zvijeilfa Strije/ca dobiva na jacini sto moie ojacati dje/ovanje top/ine i svjetlosti. Mars ispred zvijezlfa Bika i Saturn ispred zvijezlfa Djevice mogu u drugoj potovic! mjeseca ometati dje/ovanje top/ine. Opozicije 9. i 29. 7. iskoristimo za biljke p/oda i cvijeta.

Preporucarno:

Prskanja U srpnju

" Sredstvo protiv kupusnog belina: 1 eel alkohola i cajnu zlicieu mazivnog sapuna dobro izmijesamo u 10 litara vode; kantom za zalijevanje polijemo napadnute bllike. Takoder pornaze prskanje pelinovim cajem.

e Rani krumpir ima bolju eijenu. Ako prskamo kremen iz roga na krumpir poslijepodne, eima ce se brze osusiti i krumpir ce brze dozrijeti, jer kremen iz roga potice brze i bolje dozrijevanje tvari.

" Lisee krastavaea, buce, krumpira i rajciee jacarno tako da prskamo na dan za list cajem od koprive.

Ako se pokazuju prvi znakovi plijesni, prskamo tri dana za redom prema veceri calern od njivske preslice iii rniesavinorn posnog mlijeka i vode u omjeru 1 :1.

e Ako je u vremenu punog mjeseea kisilo, nakon toga preventivno u poslijepodnevnom vremenu prskamo vrtove i Zitariee calem od njivske presliee .

.. U slucaju tuce prskarno zahvacene biljke caiern od kojih izradujemo pripravke, Najprije je na redu caj od stolisnika, nakon toga caj od koprive.

stetocme

" Kao mjeru protiv puzeva preporucujemo da 26. 7. rano ujutro poprskate sve lisnate biljke, takoder i tratinu, pripravkom kremen iz raga. Prije mijesania dodati u vodu nekoliko puzeva

It Za spaljivanje puzeva primjereni su dani 3. i 30. 7 .

.. 31.7. poslijepodne pogodan je dan za spaljivanje mrava i izradu skropiva u poteneiji 08.

Sjemena i biljke

.. Kada dode Sunee ispred zvijezda Raka, dakle iza 19. 7., na dan za list sijemo matovilae za dobivanje sjemena za sliedece proliece .

.. Za zetvu zitarica, posebno zitariee za sjeme, najbolje je vrijeme kada mjesee putuje ispred zvijezda Lava. U srpnju je to 4. (do 11 sati) i 31. 7. (iza 15 sati), ako zetva tada nije rnoquca izaberemo druge dane za plod. Zapamtimo: u biljku se najbolje utisne kvaliteta trenutka kada je posijano. Trenutak spremanja iii zetvs drugi je najjaci dozivljaj za biljku i utjece na njeno zdravlje u vremenu skladistenia, takoder i na rast, kolicinu prinosa i zdravlja tog sjemenja u sliedecirn godinama.

• Za ubiranje i preradu bobicastoq voca preporucujerno dan za evijet iii dan za plod. Time kod ubranih plodova trebamo 25-30 % manje secera, nego ako ih uberemo na dane lista, marmelade pak su takoder postojanije i bolje.

46

Raz, psenica, [ecam i zob

Prije je bila raz krusna zitanca za lagan a tla. Kada je nakon sirenja rnodernih konvencionalnih metoda gnojenja postalo rnoquce na takvim tlirna proizvoditi i psenicu, tiiekom godina psenica je potisnula raz. To je pekarima bilo bolje, jer je pecen]e kruha iz psenice mnoqo laganije. Danas je raz opet zanlrnliiva. Zbog vaznosti razi za prehranu, proizvodnja razi opet je narasla. lako raz izgleda gruba, ona je osjetljiva na pozitivne i negativne konstelacije. Kod ponovne sjetve razi iz vlastite proizvodnje, dobro vidirno ako joj je konstelacija u zetvi odgovarala iii ne.

Opcenito ubraiamo sve zitarice u biljke ploda. Sijelllo, okopavarno, prorahljulerno i takoder zanlemo ih na dan za plod. Raz je nesto posebno. Sijati je rnozerno na dan za korijen, ali svu njegu i sprernanje moramo svakako obaviti na dan za plod.

Nasi dugogodisnji pokusi pokazuju da je potrebno ucinke konstelacija u zetvi postovati kao kod sjetve. lako su vriieme i raspolozlvost strajeva za zetvu optimalni, zltarice ne smtierno zeti kod neugodnih konstelacija. Raz pozeta u losirn konstelacijarna, oblikuje kod nove sjetve puno razenih roscica, a psenlca pozeta u loso] konstelaciji rado dobije psenicne ozeqotine.

Kao sto su dani za plod optirnalnl za raz, tako su optimalni takoc1er i za psenicu, iecam i zob. Ako je rnoquce, sprernanie prinosa, koje upotrebliavarno za ponovnu sjetvu, uradirno u vrernenu kada Mjesec putuje ispred zvijezc1a Lava iii pak u vremenu pogodnih opozicija kad se mozerno za sjerne, sto se tice konstelacija, najbolje pobrinuti. Za sjeme je dobro ako jednu godinu odlezi do ponovne sjetve. Usjevi odlezanlh zitarica illlaju rnanje poteskoca s gljivicailla.

Biodinarnicari prskaju kod sjetve zemliu tri puta pripravkorn gnoj iz raga. S prskanjern pripravaka krernen iz roga pocnemo kada je zitarica oblikovala drugi par listova. Prskarno na dan za plod rano ujutro i prskanje ponovirno dva puta u razrnaku prlblizno 9 dana. Ako napravirno prskanje pripravkorn krernen iz raga jos prije zirne, zltarica ce bolje podnijeti zimu

Suncokret, Ian i uljna repica

Suncokret spada u biljke cvijeta. Velik je i lijep te je obicno ukras svih vrtova. Kada ga proizvodirno na polju to je zbog dobivanja suncokretovog ulja. Polja sa suncokretorn u pravilu su u toplirn krajevima gdje suncokret dozori na stabljici te se takoder rnoze posprerniti strojevirna.

Suncokret je, kao Ian i uljna repica, biljka cvijeta. Ako ga proizvodirno za dobivanje ulja, radirno s niirn kao s bilikorn ploda. Suncokret, takoc1er i uljnu repicu, u torn slucaju siierno na dan za plod te ih takoc1er okopavarno i sprernamo.

Za kvalitetu siernena bilo bi dobra radove sjetve uciniti na dan kada Mjesec putuje ispred zvijezc1a Lava. Uljarice su najbolje ako s njirna radimo na biolosko-dinarnkan nacin. samo tako proizvedemo ulje n'ajbolje kvalitete.

Mi biooinarnlcar, prskarno kod sjetve zemliu tri puta pripravkom gnoj iz roga. Pripravak krernen iz roga prskarno tri puta u razrnaku priblizno 9 dana uvijek na dan za cvijet i ne na dan za plod, prvi put kada je biljka visoka 15 em. Tako se kvaliteta, okus i postojanost, ali i izgled tj. svjetlost u ulju znacaino poprave.

Razne vrste kupusa

Premda je kupus rnedu povrcem vrlo vazan, praizvodnja siemena je kod zeljarica komphclrana.

Mislirn da je dobra da to prepustimo oplernenllvaclrna koji su sposobni, lnace se brzo dogodi da u svoiern vrtu irnamo biljke koje s tipom kojeg ocekuiemo nemaiu vise mnoqo veze.

47

KOlOVOZ 2011.

Datum « pred zvijezdem

Konstelacija

Element «

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

48

Merkur Q

Venera

§ 12Q

Mars

d 2. n

Jupiter y

Saturn TIP

Uran X

Neptun

Pluton I'

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 8. i od 24. do 31. kolovoza

Zapisujmo nas rad - prijedlozi

Od 12 do 18 sati sijemo salatu, spinal, kopar, kres salatu, matovilac

Opozicija; radirnovegetabilnipripravak lz hrastovekore;njega biljakaza dobivanjesjemenja

49

Preporucamo:

Prskanja u kolovozu

e 6. i 20. 8. su pravi dani za zadnje poslijepodnevno prskanje cikle i mrkve pripravkom kremen iz roga (Mjesec ispred zvijezda Vage iii Ovna).

" Pripravkom gnoj iz roga prskamo: kod svih novih usjeva, kod presadnje tri puta na zemlju, kod suse kasno navecer - po potrebi vise puta - na zemlju i biljke.

e Jedanput mlesecno nastavljamo s prskanjem pripravka kravljak po Mariji Thun. Ne prskamobiljke nego zemlju ispod listova. Da bismo sacuvali zdravlje naslh biljaka - dakle takoder i nase zdravlje - upotreba preparata kravljaka po Mariji Thun, s obzirom na opcenito povecanu radioaktivnost zbog velikog broja nuklearki u svijetu, postala je nuznost, Uzmimo to za ozbiljno! Nacinirno svoj pripravak iz kravljaka te ga nesebicno dijelimo i susjedima. Cesta upotreba je posebno potrebna na podrucju do 30 km oko Krskog .

.. Nastavljamo s prskanjem pripravaka 501; prskamo 4 tjedna prije ubiranja voca i grozda na dan za plod poslijepodne, to ce povecan sadrze] secera. Povrce (svaku kulturu) prskamo do zrelosti tri puta na za nju tipican dan ujutro i kod razliclte zodliacke pozadine sa svakim prskanjem bit ce proizvodi za jedan stupanj pobollsani iznad pojma hrana i tako ce postati nas lijek. U vrijeme u kojem zivimo upotreba pripravaka je nuznost.

llz kolovoz 2011.

Merkuru, koji je cijeli mjesec ispred zvijeZda Lava, pridruzuje se 12. 8. Venera. Podupire ju jos Jupiter koji putuje ispred zvijezrJa Ovna i Plutona, koji je na svom povratnom putu ispred zvijezrJa Strijelca. To su najbolji uvjeti za toplinu. Mars dakle voli vodu, djeluje od 2. 8. ispred svjetlosnog zvijezrJa Blizanaca. V posredovanju svjetlosti podupire ga Neptun koji je na povratnom putu ispred zvijeZda Vodenjaka. Toplina i svjetlost imaju sada najbolje uvjete za svoje djelovanje. Venera, koja je u prvoj polovici mjeseca ispred zvijezrJa Raka, uz pomoc Vrana, koji je na povratnom putu ispred Riba, mogla bi u prvoj polovici mjeseca donijeti padaline.

Njega vocaka

.. Rano voce ubiremo na dan za cvijet i na dan za plod u vremenu za ubiranje.

" Dani za plod i dani za cvijet u vremenu za presadnju primjereni su za Ijetno obrezivanje vocaka .

.. Po potrebi nastavljamo s prskanjem 1-postotnom sumporasto-vapnenastom juhom, ali ne zadnja tri tjedna pred berbu.

stetoolne

.. Sunce i Mjesec ispred zvijezda Lava najbolja je konstelacija za spaljivanje mrava koji nam rade teskoce u kucama, Dakle 28. i 29. 8.

Sjemenje i biljke

It Ne gledajuci na vrstu biljke, njih smo za dobivanje sjemenja njegovali do zrelosti na dan za plod. Kod spremanja sjemenja bit ce drugacije: sjemenje kod biljaka korijena na dan za korijen, kod lisnatih na dan za list, kod cvueca na dan za cvijet, kod biljaka ploda na dan za plod.

It Spremanje zitarica cinimo na dan za plod, najbolje na dan kada je Mjesec ispred zvijezda Lava, a to je 1. 8. nakon 10 sati, 28. iii 29. 8. Svakako moramo izbjeci dane koji su iscrtkani; posljedica bi bila slabija kvaliteta brasna i slabija klijavost sjemena. Ako smo prskali pripravkom kremen iz roga tri

50

puta u vrijeme mladog rasta u dane ploda, pripravkom od odoljena je prinos bogat po kolicini i pun zdravlja. Odmah po zetvi zasijemo povrsine s medukulturama npr. facelijom ...

.. Za spremanje krumpira i luka najbolje je vrijeme dan za korijen u vremenu za presadnju, dakle dani

kada Mjesec putuje ispred zvijezda Djevice. U kolovozu je to 4. i 5. te 31. 8.

e Za nove nasade jagoda koristimo dane za plod u vremenu presadnje, najbolje 1. iii 29. 8.

e Na dan za cvijet porezerno koprive da bismo za Miholje imali dovoljno novih vrhova primjerenih za caieve, " Na dan za plod ubiremo njivsku preslicu, koju posusimo i koristimo kod poteskoca s gljivicama.

Precesto koristenje iii prejaka koncentracija caja steti strukturi tla. Pet dkg posusene preslice dovoljno je za jedno prskanje 10 ara povrsine. Vise u knjizici "Pripravci".

e Svi proizvodi, proizvedeni po biolosko-dinamicko] metodi, sadrze manje vode i vise suhih tvari te imaju iznimno puna vitalnih energija vezanih na supstance. Kulture koje prskamo prije berbe poslijepodne pripravkom kremen iz roga u skladistu se bolje cuvaiu. Sadrfa] nitrata kod mrkve i cikle je nizi, vise je slatka, bjelancevina je vise i bolje suo

Izrada pripravaka

e Na dan za plod skupljamo cvjetove stolisnika za caj i izradu pripravaka stolisnika.

" Za izradu vegetabilnih kompostnih pripravaka 11. 8. prije podne odrezerno granu hrasta luznjaka.

Uklonimo drvo, koru i kambij napunimo samljevenom vanjskom korom stabla ispod drveta i zakopamo u zemlju.

Mjeseceve faze

suncevo osvjetljenje Mjeseca kako ga vidimo na Zemlji. Citatelji nas cesto pitaju zasto tako malo piserno 0 mlesecevim fazama. Mjeseceve faze rnozemo ocitati po obliku Mjeseca kojeg vidimo na nocnorn nebu. Kada vidimo Mjesec okrugao kao krug, to je pun Mjesec. Ako vidimo tek mali dio Mjeseca, bit ce uskoro mladak. Izmedu punog Mjeseca i mladaka okrugli se oblik Mjeseca istanji i tada govorimo 0 starom Mjesecu. To vrijeme zavrsava s jedva vidljivim Mjesecevim dijelom. Kratko vrijeme nakon toga imamo nevidljivi mladak. On se opet promijeni u tanki Mjesecev dio koji je svaki dan malo deblji tako dugo dok opet otkrije Mjesecevu velicinu, To je vrijeme mladog Mjeseca. Vrijeme starog Mjeseca i vrijeme mladog Mjeseca nisu isti s vremenom za presadnju i vremenom za ubiranje [er Mjeseceve faze predstavljaju drugi Mjesecev ritam. Ucinci tih Mjesecevih faza u humusnim tlima kod normalnog biljnog rasta slabo su izrazeni. Zato ih rijetko kada spominjemo. Ako pak je zemlja previse pognojena tvarima koje nisu raspolozive za biljku iii ako radimo s kulturama koje rastu u vodi, ucincl Mjesecevih faza su jaci, a ucinci odnosa do zvijezda Zodijaka su slabije lzrazeni.

Mladi Mjesec

Stari Mjesec

MlarJak

51

Datum «: pred zvijezdem

Konstelacija

Element ((

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

RUJAN 2011.

52

Merkur Q 22. n:p

Venera

Q gn:p

Mars

n 14.@

Jupiter y

Saturn n:p

Uran }(

Neptun

Pluton 1

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 5. i od 20. do 30. rujna

Zaplsujmo nas rad • prijedlozi

Sijemo zitarice; odlicno za ubiranje voca Ubiranje voca

Iskoristimo djelovanje opozicije; sijemo ozime zitarice; ubiremo voce

UCinaktrigona; do 14 sati ubiranje voca I

53

Merkur jOs tri tjedna putuje ispred svojeg najboljeg zvU'eida Lava. Venera ostaje tu samo osam dana. Jupiter je ispred zvijeida Dvna. Pluton je ispred zvijeida Strijelca. Dba su na povratnom putu ispred toplinskog zvU'eida, od kuda djeluju jace. Sve govori da ce biti toplo prva tri ljedna. Svjetlosni element donose jOs Mars, koji je do 13. 9. ispred zvijeida Blizanaca, i Neptun na povratnom putu ispred zvijeida Vodenjaka. 9. 9. se Venera pomakne ispred hladnog zvijeida Djevice koje pOtice nastanak magle. Merkur 22. 9. prati Veneru te je tako uz Saturn drugi toplotni planet u sluibi hladnog elementa Zemlje. Noci ce biti hladnije. Uran je na povratnom putu ispred zvijeida Riba. Kada bude 14. 9. Mars ispred vodenog zvijeida Raka, pobrinut ce se za padaline.

Preporucamo:

Prskanja u rujnu

" Povrsine, koje smo predvidjeli za proizvodnju krumpira u sljedece] godini, prskamo u vremenu za presadnju poslijepodne skropivorn protiv krumpirove zlatice.

Njega vocaka

.. Pokusi potvrduju da su za ubiranje voca i grozda najbolji dani za plod, dakle vrijeme kada Mjesec putuje ispred zvijezda Strijelca i Ovna. Ove godine to je 6., 7., 8. i 17. s.: zbog toplinskog trigona odlican je dan takoder i 12. g. do 14 sati. Orugi naibolj dani su za cvijet u vremenu za ubiranje.

Sjemenje i biljke

e Kod onih biljaka, od kojih cerno sjeme upotrijebiti za ponovnu sjetvu, posebno pazimo da ubiranje cinirno na tipican dan za biljku Kod biljaka ploda na dan za plod, kod billaka korijena na dan za korijen .

e Do sredine rujna jos je vrijeme da za zelenu gnojidbu na prazne povrsine sijemo uljnu repicu, faceliju, grasak, lupinu i raz. Ako su povrslne zasijane s biljkama, padaline nece isprati zemlju. Tamo gdje budu zimske biljke odumrle zbog zimske srnrzavice, trebat ce u proliece zemlju prorahliti. Biljke koje zima nece unlstiti, u proliece obradimo u tlo.

e Spremanje biljaka korijena obavljamo u dane za korijen u vremenu za presadnju.

e Oko Miholja, rnozda 30. g., ubiremo vrhove pekuce koprive. Posusene ih koristimo za ca], smrvljene pak takoder kao dodatak brasnu za pecenie kruha, Kopriva ureduje procese zeljeza, ito u tom vremenu s procesima posebnog meteornog zeljeza, koji jaca vofju i Mihaelovu hrabrost.

.. Kiseli kupus ce uspjeti najbolje ako smo kupus sijali i njegovali na dan za list, prskali pripravak iz kremena dva puta na dan za list, a zadnji put za boliu aromu na dan za cvijet. Kupus porezemo, uskladistirno i ribamo na dan za cvijet iii dan za plod.

Izrada pripravaka

e U vremenu jesenskog ekvinocija 29. 9. je Miholje. Sa skuplienirn i lijepo posusenlm Ijekovitim biljkama za izradu pripravaka okupimo se u nasirn radim skupinama i predamo pripravke, dakle Ijekovite billke, spremljene u zivotinjske ovojnice na zriobu u zemlju. Vrijeme od Bozica do kraja lipnja za zemlju je vrijeme izdaha. Od kraja lipnia do Bozica je udah. Sile zlvota koje oblikuju biljke od jesenskog do proljetnog .ekvinocija vise su u zemlji. Tamo ce kod zorenja pripravaka silarna vezanim na upotrebljive Ijekovite biljke i zivotinjske ovojnice, jos utisnuti svoj pecat, Nasi pripravci ce tako postati pravo bogatstvo, sastavlieni iz triju komponenata biljnog i zivotinjskoq svijeta, te sila zemlje i svemira. Covjek koji to razumije te iz odgovornosti s Ijubavlju u pravo vrijeme nacini pravu stvar, nastavlja stvaralacki rad, utire put zivotu i zdravlju. S obzirom na teskoce kod opskrbe sa zivotinjskim ovojnicama, istrazili smo moquce nadomjestke. Pokazalo se da dobivamo dobre pripravke takoder ako Ijekovite biljke zore u kambiju grana drveca koji pripadaju planetu iz kojeg pripravak izradujemo.

llz rulan 2011,

54

Za tu rnoqucnost moramo biti zahvalni, ipak moramo biti svjesni da je izrada vegetabilnih pripravaka samo nadomjestak preparatima koji zore u zivotinjskim ovojnicama. Doprinos, koji u pripravak bogatstva daju zivotinje sa svojim ovojnicama, ipak nedostaje.

• Izrada i upotreba biolosko-dlnamlckih pripravaka morala bi biti danas prva zacaca. S njima mozerno lijeciti stetu koju je covjek prouzroclo zemlji i biljkama u zadnjim desetliecirna.

o Zvijezde u tom mjesecu govore 0 borbi arkandela Mihaela sa zlom izmedu Marsa i Jupitera, te nas upozoravaju da je sada zadaca covieka pobijediti zlo na Zemlji. Jos prije kratkog vremena bi se prikazu borbe covleka protiv zla na Zemlji mnogi usprotivili. Realnost koju susrecerno uzima tom prikazu svaku pravednost. Tim vise vazno za svakoga od nas postaje Mihaelov primjer i garancija da nam u nasirn nastojanjima u suocavanju za zlorn uvijek stoji pokraj nas.

Hazenl kruh za zdravlje

Iz finog, ali takoder i grubog psenicnog brasna jecrna, zobi, rize i prosa, mozerno ispec: s kvasom iii fermentom dobar kruh. Ako hocsrno iskoristiti dragocjeni sastav razi u probavi, moramo razeru kruh peel drugacije, a to je kiselim kvascem kod pripreme tijesta, a kvascem ide raz kroz neku vrst fermentacije, koja otvori sastojke razi, te ih nacini dostupnima za nasu probavu.

Finski istrazivaci otkrili su da se sklonost k bolestima raka u tijelu uz uzivanje razenoq kruha u sustini smanjuje, u stvari nestane. Zato se naucirno pripremati do bar razenl kruh, pa ponovimo nas recept za provjereni kruh.

Najprije pripremimo kvasac i to dakle ovako: uvecer ravnu kavinu zlicicu cvjetnog meda pomnesarno u casi tople vode (oko 500 C) s 25 dkg fino mljevenog razenoq brasna. To neka stoji preko noCi na 26 do 300 C na toplom mjestu. Mozda u blizini pecnice iii ploce stednlaka koji ukljucujemo na najnizu rnocucu temperaturu iii pak u pecnici u koje] gori 25 W zarulja. Sljedeeeg jutra dodamo miesavini jednaku kolicinu malo grublje mljevenog brasna i tople vode, sve pomuesamo u tijesto i opet stavimo na toplo. Uvecer je to tijesto vee kiselo. Izmjesimo ga sa 60 % brasna koje zelirno kod pecenja upotrijebiti s odredenom kolicinorn tople vode. Dodamo laneno sjeme, kumin, kopar iii druge zacine i tijesto opet stavimo na toplo. Sljedeee jutro s ostatkom brasna naclnlrno tijesto i tek tada dodamo sol. Kada se pocinje dizati, oblikujemo kruh. Pricekamo da se tijesto jako digne, stavimo ga u zagrijanu pecnlcu, te ga pecemo priblifno jedan sat. Dizanje tijesta ovisno je od topline. U Ijetnoj vrucini rnoquce je ispeci razeni kruh, bez obzira na njegovih pet stupnjeva obrade, u samo cetiri sata.

Ako ide raze no tijesto kroz tih pet stupnjeva, raz je dobro probavljiva i njezini dragocjeni sastojci su dostupni za nasu probavu.

Od gotovog tijesta rnozerno prlbllzno 112 kg spremiti u glinenoj posudi. Kada se jos jedanput podigne, pospemo s malo soli, pokrijemo ga pergament papirom i pospremimo u podrum. To je kiseli kvasac na nas sljedecl razeni kruh.

Preporucuiemo da pazite na konstelacije i da za pripremu kiselog kvasca izaberete dane za cvijet iii dane za plod, jer u te dane pecenie bolje uspije.

Walter Thun, Zreli suncokret (1981)

Stika Zreli suncokret je nekakav nastavak motiva suncokreta iz godine 1949. Ako je u prethodnoj zahvatio ognjenu svjet/ost, na s/ici zre/og suncokreta ta je ognjena svjetlost naznacena jos samo na rubovima suncokreta, pa vee pre/azi u cjelinu suncokretovog bic« To prati zorenje sjemenja, daje im znacaj i sposobnost, pa iz tame sjemenja opet mogu nastati ognjenosvjet/osni suncokreti.

55

Datum CC pred zvijezdem

Konstelacija

Element CC

Pogodan impuls za biljku i sat

Mogucnost

LISTOPAD 2011.

56

Merkur 1lP 19. JL

31. TTL,

Venera

1lP 16. JL

30. TTL,

Mars

@

19. Q

Jupiter y

Saturn 1lP

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 1. do 2. i od 18. do 29. listopada

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

Uz llstopad 2011.

Merkur, Venera i Saturn putuju ispred zvijezaa Dievice. To bi moglo donijeti mraz. Tu je jos i Mars ispred svojeg najdrazeg zvijezaa Raka s elementom vode, kojeg podupire Uran na svojem povratnom putu ispred zvijezaa Riba. Bude Ii pao prvi snijeg? U ueco! dekadi pomaknu se Merkur j Venera ispred svjetlosnog zvijezaa Vage. Njihov saveznik je Neptun, koji je na povratnom putu i jaca sile svjetla ispred zvijezaa Vodenjaka. Mars se pomakne ispred zvijetrJa Lava i djeluje iz podrucja elementa topline, slicno kao Jupiter, koji je na svom povratnom putu ispred zvijeZrJa Ovna. Moze se dogoditi da nam zadnja trecin« mjeseca daruje nesto lijepih jesenskih dana, posebno jer nam 28. 10. donosi toplotni trigon.

Preporucamo:

Prskanja u listopadu

e Kod pradora hladnog zraka i smrzavice prskamo pripravkom od odoljena. Tako povrce rnoze ostati dulje vrijeme na vrtu .

e Kada su vrtovi i oranice prazne, posipamo kompost i zemlju plitko preoremo u zimsku brazdu. Prskamo kravljak po Mariji Thun.

Njega vocaka

.. Voce ubiremo na dan za plod u vremenu za ubiranje. Najbolji dani su 4. i 5. te 13. i 14. (prije podne).

Drugi vrlo dobri dani su u dane za cvijet u vremenu za ubiranje. Vise u knjizi "Prakticno vrtlarenje".

e Ako sadimo nove vocke, zemlju cerno poprskati pripravkom gnoj iz roga, korijenje narnoclmo u nacinjem prernaz za vocke s caiern od preslice, korijenju pak zakopajmo tri dotrajala kravlja roga s vrhom prema stablu. Jednoga napunimo s kravljakom zdrave krave. Najbolji dani su kada mjesec putuje ispred zvijezda Lava, to je 22. i 23. 10.

" Nakon berbe voca i qrozda prskamo pripravkom kremen iz raga dva puta uiutro, najkasnije do 8 sati i jedanput poslije podne za dozrijevanje llsca i drveta. To je najbolji nacin za dobar urod u s'jedeco] godini.

.. Kada na vockarna nema vise lisca, napravimo premaz iii pastu za vocke. Premaz nanosimo s vecim kistovima iii cetkama na stablo i debele grane, pastu izmijesamo s pripravkom kravljak po Mariji Thun, te s tom pracijedenom smjesom prskamo tri puta na dan za plod (u razmaku od prlblizno jednog tjedna) i time dobra poprskamo cijelo drvo s krosniom. Gdje imamo teskoce s divljaci dodamo 5% svjeze krvi.

.. Ako je drvece odbacilo lisce, listopad je primjeren za rusenie drva za gradnju. Najbolji dani su dani za cvijet i plod u vremenu za presadivanje.

.. Iz grazda, kojeg ubiremo na dan ploda iii na dan cvijeta, vino je bolje.

Sjemenje i biljke

.. Pozurlrno sa zavrsetkom jesenjih radova!

.. 22. 10. kada mjesec putuje ispred zvijezda Lava, najbolje je za sjetvu zitarica. Svakako ce biti dobro i u druge dane ploda ali ucinak zvijezda Lava je najbolji. Opcenito vazi pravilo da rani usjevi daju vece prinose. Prinosi iz kasnijih usjeva su manji po kolicini, odlikuju se medutim po dobraj klijavosti i boljem zdravlju. Kasnl] usjevi su najjednostavnija mjera regeneracije zitarica. Kada zitarice oblikuju drugi list na dan ploda rano uiutro poprskamo ih pripravkom kremen iz raga, te ih drljamo. Drljanje

58

potice rast i busanje zitarlca. Kod smrzavice ne prskamo! Prskanje pripravkom kremen iz roga ponovimo u razmaku od priblizno 9 dana na dan za plod jos dva puta. Ako nam to uspije, zitarice ce odllcno prezimiti.

EO Dani za cvijet 8., 9., 18. iii 19., a takoder 27.10. najbolji su za sadnju lukavieastog cvileca.

EO Dan za korijen u vremenu za presadnju, dakle kad je Mjesec ispred zvijezda Djevice (27. 10.) pogodan je za spremanje biljaka korijena. Kod primjera razlieitih rnoqucnosti skladistenja biljaka korijenja i voca utvrdili smo da je najbolje skladistenle u sijenu i slami. Sloj mora biti dovoljno debeo i:la plodovi ne smrznu.

" Kod biljaka iz kojih budemo trebali sjeme, posebno pazimo na ubiranje na tipican dan za biljku. Kod biljaka ploda na dan za plod, kod biljaka korijena na dan za korijen.

Izrada pripravaka

.. Izradujemo vegetabilne kompostne pripravke. 17. 10. prije podne otpilimo arisevu granu. Primjereni komad ooliustimo da nam ostane ovojnica kore i kambija i to napunimo s posusenirn cvjetovima kamilice, te zakopamo u zemlju. 28. 10. otpilimo javorovu granu. Primjeren komad ollustirno tako da nam ostane ovojnica kore i kambija i to napunimo s posusenim cvjetovima rnaslacka. 28. 10. zakopamo brezovu granu u koio] ce zoriti pripravak od stolisnika. 29. 10. (do 14 sati) zakopamo jarovu granu s maslackorn.

Priprema zemlje

" U vremenu za presadivanje na prazne povrsine njiva i vrtova, pod krosnje drveca, oko jaqodlcasto; voca, malina itd., navozit cerno zreli kompost. Povrslne za biljke koje ne vole zivotinjski gnoj, kao sto su luk, mrkva, pasternjak i mahunarke, posipamobiljnim kompostom. Njive cemo preorati i tako ih pustiti u dubokoj gruboj brazdi. Vrtove grubo prekopamo i tako ostavimo zemlju otvorenu. Gdje kopanje nije rnoquce, kompost pornllesarno s gornjim slojem zemlje. Prskamo pripravak iz Kravljaka po Mariji Thun. Gruba otvorena brazda ornoqucava da se zemlja lijepo drobi, energije kozmosa, dakle energije zivota se bolje prozimlju nego da je ona izravnana.

" Pripremimo nove komposte. Prednost ima zivotinjski gnoj dornadh zivotinja iz dobrog uzgoja. Ne bacamo nista: Ostaci biljaka iz vrta, kom, takoder umjerene kolicine trulih jabuka. Sve pomliesarno sa slamom iii liscern, nekoliko lopata starog kornposta i vrtne zemlje, slozlrno u kup i dodamo kompostne pripravke.

" Kada su vrtovi vee skoro prazni, voluharica se dohvati onoga sto je jos ostalo. Glavice radlca venu jedna za drugom. Ako narezemo bazgine qranctce pa ih zabodemo u zemlju oko gredice, rijesimo se voluharice. Bazga joj prevse smrdi.

Preporuceni dani za sjecu drveca posebne kvalitete 28. 10. javor, jabuke, crvena bukva, maruni, orah

3. 11. joha, arts, lipa, brijest

16. 11. hrast, tisa, tresnla, maruni, javor, [abuka, crvena bukva, orah, divlji kesten 23. 11. hrast, tisa, tresnja, maruni, divlji kesten

27. 11. breza, kruska, aris, lipa, vrba, javor, jabuka, crvena bukva, maruni, orah 5. 12. breza, kruska, aris, lipa, vrba, hrast, tlsa, divlji kesten, tresn]a, maruni

Za drvece koje nije navedeno, za sjecu su najprimjereniji dani za cvijet u vremenu za presadnju u studenom i prosincu.

59

STUDENI 2011.

VU PO NE VI

Datum (( pred
zvijezdem
2. sr :0
3.ce :0
. ,~,Jl.~. ~
5. su ~ Pogodan impuls za biljku i sat

............................................................................. __ .

. : •••.• ,()~J5plod

Konstelacija

Element ((

Mogucnost

k()rijen

6 6 Z~l1lljCl .... J8;()dJ9kgrijen .

. ._~I1lIJClLsvj~tl()__c:jli e

9.sr Y

10. ce Y

11'J)e. . .. 15__§_.

12. su 'd zemlia kori'en VU OP

13. ne 'd .. _~ ~Jl..('j 2 . __ ~e_!l1liC1__. __ .. _ __Is_orijen._. .. _. ... _~ NE .. _. __

_1±j>~J:I: __ 7_ _~~\.l'~ E()c~tak ~~~nje u 1Q ._ .

15. ut n

22. ut

VU

!~:.!':__.:::___lL_ .. 6 6_._ zemlja/svjetlo . VI

24.j.:._ m. __ ~L_. _ ___f:>g1_ .. ~'!ietlo/voda

~ee_m._ .. _~ .. _ ©_B. <::l ~ vg.ctCl___ ..

26. su m, 8 8 Q 2 voda

17._~~_._!___._1 __ ..... _. ~ v~~.altQQlin.CI £I()d2.vrlo pog().c!'!()__ ..... _ J!~_ ..

.. ~.~ .. ~ ._ ... tQplina ... nu plod; vrl()'p..<>g.<>~~() . .

~!_tJt __ ~ 5 .. . .. __ . _j(>pILnCl~~JjCl .... korij~I1cl().1~~· • ~ • ._. .. _

30. s~_. nn _ __1_q_. __ zemlja ._. .::_:.:..:_ __ n __ •••• • f.Q_Qf'_~ __ ._

60

Merkur m,

Venera

m,

24. I

Mars Q

Jupiter y

Saturn n:p

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 14. do 25. studenoga.

Zapisujmo nas rad • prijedlozi

uz student 2011.

Merkur cijeli mjesec putuje ispred vadenag zvijetda Skarpiana. Na tom putu ga do 23. 11. prati Venera. Oba padupire Uran kaji putuje ispred zvijezda Riba. Jupiter je ispred zvijezda Ovna. Mars je ispred zvijezda Lava. Njihova djelavanje ispred taplinskag zvijetda padupire Venera kaja se 24. 11. pamakne ispred taplinskag zvijetda Strijelca, gdje putuje takader i Pluton. Sva cetrt djeluju s taplinam. Saturn svladava hladan element Zemije. Te kanstelacije ukazuju prije na kisu nega na snijeg. Uz to, imama na pacetku mjeseca jas dva vadena trigona. Sta aka ce studeni jednastavna pristati taplinskam zvijezdu i biti lijep? Opazicija 7. 11. i taplinski trigani magli bi ukazati na to.

Preporucamo: stetoclne

" 12. 11. nakon 13 sati ove je godine pravo vrijeme za spaljivanje koztca zivotinjskih stetnika s ervenom krvlju (srne, divlje svinje, jeleni, misevi, stakori, voluhariee, solke, vrane ... ) i izradujemo skropivo. Da bude najbolje uCinkovito, pepeo jos isti dan dinamiziramo i naclnirno D8 (osma decimala nomeopatske poteneije). Za poteneiranje pepela iz nize u visu poteneiju su primjereni dani kada Mjesee putuje ispred zvijezda Bika.

Njega vocaka

" U vremenu za presadnju, presadujemo drvece i grmove: vocke i boblcasto voce na dan za plod.

Cvijece na dan za evijet, surnsko drvece na dan za list. Kod presadnje zemlju poprskamo pripravkom gnoj iz raga.

" Vrijeme za presadnju vrijeme je za obrezivanje voca i vinove lize. Prednost imaju dani za plod i dani za evijet ako nema smrzaviee.

Izrada pripravaka

.. 4. iii 5. 11. ce biooinarnlcar, iskopati pripravak iz kremena. U rogu spremljen kremenov kristal smrvIjen skora kao brasno, zakopan u zemlju u prollece, vezao je na sebe sile Ijeta i topline. Kristal cerno sipati iz raga i spremiti u prazirnu staklenku, koja neka stoji na suneu na prazorskoj poliei. Pripravak iz kremena je pravo blago menu nasirn pripraveima, donosi vece prinose i bolje zdravlje biljaka; upotrebljavamo ga u odredenom vremenu dana i razvoja biljke.

Sjemenje i biljke

" Za sadnju lukovicastoq cviieca izaberemo dane za evijet.

" Sada je primjereno vrijeme za gnojidbu travnjaka i livada. Ako dodatno prskamo kravljak po Mariji Thun poticerno djelovanje organizama tla. Tvari se prerade u kompleks gline i humusa i ne idu u dublje slojeve.

.. Rad u vrtovima i njivama zavrsava se. Sada je vrijeme za nase sjemenje: Ijustenje graha, qraska, boba ... Kod odabiranja sjemenja za sliececu godinu u strucku uzmemo zrna u sredini, slicno kao kod kukuruza, samo zrna u njegovom srednjem djelu. Za razmnozavanle elitnih zitariea iz izabranih zdravih i velikih lijepo oblikovanih klasova uzmemo zrna iz sredine. Kod biljaka i njihovih plodova govorimo 0 polu koji pripada Zemlji (dolje) i polu koji prlpada svemiru (gore) i izravnoj sredini. Znamo da takoder za regeneraeiju krumpira uzimamo kliee i okea iz srednjeg dijela gomolja.

62

Priprema zemlje

" Jos je vrijeme za kompostiranje. Ostatke biljaka iz vrta, lisce i gnoj slozimo na kup i dodamo biodinamicke kompostne pripravke. Kroz jednu godinu ce to sto smo slozili u kup, zbog pripravaka biti cetiri puta vrijednije! Naravno sto se tlce energija zdravlja i reprodukcije! A to je bitno vaznije od tvari. Kompost Ijepse sazrijeva ako prskamo vrtove i njive pripravkom iz kravljake po Mariji Thun (svakako sto cesce), takoder podarimo nesto toga skropiva i kompostima.

" Drvece rusirno u vremenu za presadnju u dane za cvijet iii plod, a nikako u nepovoljne dane koji su iscrtkani.

Zimska prihrana pcela

Preporucamo da zimskoj prihrani za pcele dodate Ijekovite caleve koji su se kod nas svih ovih godina pokazali kao dobra mjera za jaeanje pcela. Stolisnik, kamilicu, rnaslacak i odoljen upotrebljavamo kao posuseno bilje koje prelijemo vrucom vodom i za 15 minuta procijedimo. Koprivu, njivsku preslicu i hrastovu koru prelijemo hladnom vodom i zavrijemo, te ocijedimo za 10 minuta. Pokazalo se da tri grama svake poiedinacne biljke i pola litre svakog od caieva dodamo na 100 litara tekuclne s kojom prihranjujemo, sto je potpuno dovoljno. Dodavanje tih caleva posebno je vazno u onim godinama kada su pcele za zadnju ispasu imale mednu rosu.

Peele se roje

U proslogodisnjem sjetvenom prirucniku smo rnedu ostalim pisali takoder 0 radu s pcelinjim rojevima i predstavili nacln lovljenja rojeva. Tako smo govorili 0 lovljenju rojeva sa sanducima: ako se roj objesi na nizu granu, pcelar stavi sanduk na granu ispod roja, udari po njemu i roj padne u sanduk; pcelar sanduk prekrije s poklopcem i roj je uhvacen. Ako roj visi na neugodnom mjestu i s prvim udarcem ne dobijemo sve pcele u sanduk, potrebno je ostatak pcela lagano poprskati s vodom, zatim ih pometemo u kantu i stresemo ispred sanduka s rojern. Da bismo roj zadrzali u kosnlci dodamo im prazne okvire za gradnju saca, da se mogu pcele objesiti na okvire. Vrlo vazna za lovljenje rojeva je za tu potrebu konstruirana vreca Preporucarno je svakom pcelaru koji ima pcellnlak u blizini sume iii vocnlaka Takva vreca za lovljenje rojeva i teleskopska motka omoqucava da dosegnemo skoro sva mjesta kamo bi se roj mogao objesiti. Otvoreni mehanizam vrece stavimo pod roj te ga pogurnemo prema grani na kojoj visi roj. Roj padne u vrecu i pornocu vrpce zatvorimo vrecu. Roj je uhvacen.

Otvorena vtec« za /ovljenje rojeva

63

Mali naknadni raj na tesko dostupnom mjestu na staroj kruski

Zatvorena vrecs za /ovljenje rojeva

r

PROSINAC 2011.

Datum «: pred Konstelacija Element «: Pogodan impuls Mogucnost
zvijezdem za biljku i sat
1. ce ~ 9 c -m, zel11ljal!)vjetlo _ ........ , 64

Merkur TIt

Venera I 19. ;0

Mars Q

Jupiter y

Saturn n:v

Uran

X

Neptun

Pluton I

Vrijeme za presadivanje je od 11. do 23. prosinca

Zapisujmo nas rad . prijedlozi

Uz prosinac 2011.

Venera i Pluton putuju ispred zvijeirJa Strijelca. Mars ispred zvijeida Lava i Jupiter ispred zvijeida Ovna. Te konstelacije obe6avaju barem prvih dvanaest lijepih prosinackih dana. 19. 12. Venera se pomakne ispred zviieio« Jarca te ce poduprijeti djelovanje Satuma, koji ispred hladnog zvijeida Djevice brine za zimu. Merkur ispred Skorpiona i Uran ispred Riba btinu 0 padavinama. Bude Ii kiSilo iii snjeiilo, ovtsno je 0 odmjeravanju sila planeta ispred hladnih zemaljskih i onim ispred toplinskih zvijeiaa. Pritom toplotni trigon 5. i 22. 12. nece ostati bez utjecaja.

Preporucamo:

Njega vocaka

It Ako ce temperature dozvoljavati, budemo u vrijeme presadnje u danima za plod i cvijet obrezivali vocke, vinovu lozu i boblcasto voce.

" Povoljni dani za siecu bozicnlh jelki su 21. do 15 sati i 22. 12. od 16 do 19 sati, dakle izaberemo dane za cvijet i dane za plod, u prednosti je vrijeme za ubiranje.

Sjemenje i biljke

" Blodinamicari u vremenu izrnedu 24. prosinca i 6. sijecnja zakopavaju u zemlju sjemenje nasih kultiviranih biljaka, svih zitarica i povrca U vremenu kada jos ne smrzava iskopamo primjerenu jamu. U nju 24. 12. polozlmo staklenke iii keramicke posude sa sjemenjem. Sve pokrijemo sijenom iii slamom, liscem i daskama. Sjemenje cerno 6. 1. uzeti iz zemlje. lzrnedu toga vremena u vremenu svetih nod dobije sjemenje impulse koji su vazni za razvoj biljaka u buducnosti, Plodnost Zemlje upije dobro sjemenje koje je temelj naseg zivota i prezlvliavan]a nase djece. Biljkama pomazemo takoder zakopavanjem sjemenja u vremenu svetih nod

Dana 24. 12. zapocinje tzv. vrijeme izrnedu godina, svete nod. To, cernu se posvecuierno u tom vremenu, pod sretnom je zvijezdom. Uzmimo si vrijeme za nasu buducnost,

24. 12. dan djeluje s elementom toplina, kojlrn vlada zvijezae Ovna

25. 12. dana djeluje s elementom zemlja, kojim vlada zvijezae Bika

26. 12. dan djeluje s elementom svjetlo, kojlm vlada zvijezae Blizanaca 27.12. dan djeluje s elementom voda, kojim vlada zvliezde Raka

28. 12. dan djeluje s elementom toplina, kojim vlada zvijezae Lava

29. 12. dan djeluje s elementom zemlja, kojim vlada zvijezae Djevica

30. 12. djeluje s elementom svjetlo, kojim vlada zvijezae Vage

31. 12. jos jedan dan s elementom svjetla i zvijezaa Vage

66

Dragi nasi citatelji, hvala vam za prijateljstvo i povjerenje.

Zelimo vam blagoslovljen Bozic; te zdravlja, mira i srece u novoj godini.

sretna

67

Drustvo za razvoj biclosko-dinamkkoq gospodarenja

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052

Jedan od osnovnih ciljeva Duge plus jest, osim poticanja clanova da za trziste uzgajaju hranu najvise kakvo6e te pornoc i podrska biolosko-dinamickirn proizvodacima, da podlze svijest pojedinca i zajednice 0 nuznosti zivljenja sukladno prirodnim zakonima.

Osnovna djelatnost Duge plus sastoji se od edukacije clanova na bioloskodinamicklm imanjima, organiziranja predavanja, seminara, priredbi, izlozbi te razgledavanja biolosko-dinarnickih imanja i sudjelovanja clanova na strucnirn sajmovima i izlozbarna.

Osobita pozornost posvetit 6e se edukaciji mladih Ijudi u osnovnim i srednjim skolarna, na visokim ucilisfima i fakultetima kao i ekoloskom osviestavanju djece u djecjim vrti6ima te pomo6i ustanovama i centrima za odgoj djece s teskocama u razvoju sto 6e omogutiti pokretanje proizvodnje zdrave hrane zaposliavanlem mladih Ijudi.

Duga plus poziva mlade Ijude i one koji su pri snazi da ponovno prekopaju i preoru zapustena, ekoloski cista polja i vrtove te da za sebe, svoje bliznje i za potrebe trzista osiguraju dovoljno hrane nuzne za zdrav i kvalitetan zivot,

Duga plus suraduje s ostalim drustvima koja se bave biolosko-dinarnickorn metodom te sa svim ekoloskim drustvirna, sekcijama i grupama zainteresiranim za ekolosku poljoprivredu.

Vode6a ideja svih koji su se posvetili razvoju biolosko-dinarnicke poljoprivrede jest da covjekova djela trebaju biti odraz njegove svijesti 0 meduovisnostima koje vladaju u prirodi, a cilj njegova djelovanja da bude stvaranje ski ada izmedu vlastitog postojanja te mineralnog, biljnog i zivotinjskog svijeta. Kad covjek shvati da se on i njegova okolina nalaze u neraskidivoj vezi s cijelim svemirom, rnocl ce nasu Zemlju dozivjeti kao bite, kao zivi organizam cije zdravlje i Ijepota ovise upravo 0 njegovim djelima.

o radu Drustva «Duga plus»

Od ranog prolleea do zadnjih dana godine u Edukacijskom centru dr. Rudolfa Steinera odvijala se edukacija i praktlcna nastava. Od prvih dana prolieca tu su radile osobe koje su duze vrijeme na Hrvatskom zavodu za zaposliavanje. One su odabrale rad u vrtu iz projekta javnih radova kako bi nauclle kako se proizvodi hrana na biolosko-dmamicki nacin i da bi to znanje primijenile u buducnosti. Stekle su znanje od pripreme tla, sjetve, presadnje, njege vocaka i povrca do ubiranja plodova, pripreme za preradu te nastupanja na sajmovima.

Tako smo i u 2010. godini sudjelovali na Medunarodnom sajmu zdrave hrane i Ijekovitog bilja u Dubrovniku. Prezentacija na sajmovima nastavila se tijekom cijele godine, a najvise u Zagrebu, Donjem Kraljevcu, Nedeuscu, Donjoj Dubravi i Cakovcu.

-Duqa plus» je bila organizator ItMedunarodnog sajma ek%gije i zdrave prettrene» 6. i 7. 11. 2010. u Cakovcu u prostorima Gospodarske skole. Ravnateljici i zaposlenicima skole najljepse zahvaljujem na suradnji i pomoci kod organiziranja i odrfavania sajma.

Suradnja s Agronomskim fakultetom u Zagrebu uspjesno se nastavlja. U studenome su studenti sa svojim voditeljem doc. dr. Brunom Novakom posjetili osnovnu skolu u Donjem Kraljevcu koja je ove godine u krugu skole uredila biclosko-dinamicki vrt. U tom vrtu ce se proizvoditi hrana za potrebe skolske kuhinje i odvijati edukacija.

Pred kraj godine zamoljeni smo od jOs nekih skola da pomognemo na takav nacln u uredenju vrta uz edukaciju i prakticn: rad tijekom 2011. godine.

Za kontakte rnozete koristiti ie-mail: bernarda.orehovec@ck.t-com.hr

Planovi za 2011. godinu

.. na nasern imanju u Edukacijskom centru ce se tijekom cijele godine oorzavati predavanja

te radionice blolosko-dinarnicklh pripravaka

.. suradnja s vrtiCima

.. suradnja s osnovnim i srednjim skolama e suradnja s Agronomskim fakultetom

" organizacija sajmova i izlozbi

.. sudjelovanje na sajmovima

.. razmjena i razmnozavanie sjemena " objavljivanje publikacija i brosura

" jace povezivanje s drustvirna za biolosko-dinarnicko gospodarenje

Svi koji zel'8 postati clanovirna drustva -Duqa plus» te dobiti pornoc u radu, mogu uplatiti clanarlnu u iznosu od 100,00 kn na poslovni racun Medimurske banke Cakovec broj 2392007-1100037944. Uplatnicu s popunjenom pristupnicom posaljite na adresu drustva -Duqa pius», Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec. Kontakt tel. 040/384-052 (Bernarda Orehovec).

69

Drustvo za razvoj bioloiko-dinarnirkoq gospodarenja

Tina Ujevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052 "Duga plus" Drustvo za razvoj biotosko-dinamickoo gospodarenja je nevladino, nestranacko i neprofitno drustvo osnovano s ciljem podizanja svijesti pojedinca i zajednice ° nuznosti zivljenja sukladno prirodnim zakonima primjenom biolosko-dinamicke metode u poljodjelstvu, vrtlarstvu, vo6arstvu, vinogradarstvu i pcelarstvu te njezine popularizacije uz medusobnu pomoc i podrsku clanova Drustva usmjerenih ka uzgoju namirnica najvise kakvo6e bez umjetnih gnojiva, kemijskih zastimih sredstava i sl. u skladu s prirodnim zakonima.

PRISTUPNICA

za clana prijatelja Drustva za razvoj biolosko-dinarnickoq gospodarenja "Duga plus"

Clanom prijateljem postaje se ispunjavanjem pristupnice i pla6anjem clanarine. Clanovi prijatelji dobivaju clansku iskaznicu koju potpisuje predsjednica Drustva te ce biti obaviiesteni 0 aktivnostima Drustva, Clanovi prijatelji se obvezuju da ce redovito pla6ati clanarinu te da ce uredno obaviestavati tajnicu Drustva 0 svakoj promjeni adrese, telefonskog broja i drugih podataka navedenih u pristupnici.

IME I PREZIME

Datum rodenja

ADRESA

Postanski broj i MJESTO

Drzava

JMBG

- -.-~---~---

TELEFONSKI i pozivni broj

FAX

E-MAIL

ZANIMANJE

Zavrsene skole

.---.---,-.,-,-.,.,.,."~""-~,-,,,,,., .. ~-

Navedite ukratko razlog zbog kojega zelite biti clan prijatelj Drustva

Navedite na koji nacm zelite sudjelovati u radu Drustva

Navedite koje podrucie rada Drustva vas osobno zanima

Potpis ovlastene osobe, datum i pecat

Potpis clana prijatelja

Jednolisni kalendar i knjizica "Pripravci" mogu se nabaviti kod HOuge pius", odnosno narucin na tel. 040 384-052 (Sernarda)

Knjiga "Praktcno vrtlarenje" od Marije Thun rnoze se naruciti na tel. 01/272-8173 iii 091/272-173 (kod Ziate Nanic)

Tina Ulevica 39, 40000 Cakovec, tel/fax: 040 384 052