Halkolitik Anatolije

 Jugozapadna Anatolija: Hacilar i Beycesultan

 Središnji plato (ravnica Konya): Catal Hoyuk, Can Hassan
 Cilicija: Mersin

Komparativna stratigrafija:
kasni halkolitik: Beycesultan XL-XX
Can Hassan 2A-1
Mersin XIX-XVI

rani halkolitik: Mersin XXIV-XX

Khan Hassan 3-2B
Hacilar V-I
Catal Hoyuk West

Hacilar: rani halkolitik V-I 5400-4700

kasni neolitik IX-VI 5700-5400
hijatus
pretkeramički neolitik 1-7

Beycesultan: rano brončano doba V-IV

prijelazno doba XIX-VI
kasni halkolitik XL-XX 4800-4000

Can Hasan

kasni halkolitik 2A-1 5000-4200

rani halkolitik 3-2B 5400-5000
kasni neolitik 7-4 5700-5400

Mersin

kasni halkolitik XIX-XVI 4800-4000

rani halkolitik XXIV-XX 5400-4800
kasni neolitik XXVII-XXV 5700-5400
rani neolitik XXXII-XXVIII 6500-5700

1
 CUCUTENI – TRIPOLIE
(moldavsko-ukrajinski kompleks slikane keramike)

Precucuteni I 5050 – 4900

Precucuteni II Tripolie A1 4900 – 4750
Precucuteni III Tripolie A2 4750 – 4600
Cucuteni A (1-4) Tripolie B1 4600 – 3900
Cucuteni AB Tripolie B2 3900 – 3700
Cucuteni B (1-2) Tripolie C (1-2) 3700 – 3500

Rasprostranjenost kulture: Moldaviju, SI Muntenija i dio Ukrajine do gornjeg toka

Dnjepra.

Nalazišta: Cucuteni, Ariušd, Trušešti, Tiganešti, Botošani, Izvoare, Majdanec…

2
 Lasinjska kultura

Rasprostiranje: Koruška, Transdanubija (prije svega područje oko Balatona),

Slovenija, međuriječje Save i Drave i dio S. Bosne. Najjužniji lokalitet je Čakovec kod
Josipdola.

Nalazišta: Kanzianberg, Polshals-Strappelkogel, Ptujski grad, Ajdovska jama,

Drulovka, Ljubljansko Barje (Resnikov prekop), Lasinja, Ašikovci...

Nazivi:
1. Polshals-Strappelkogel tip kasne badenske kulture - Richard Pittioni
2. Alpski facijes lengyelske kulture – Josip Korošec.
3. Balaton grupa – Nandor Kalicz
4. Kanzianberg-Drulovka-Lasinja grupa – Stane Pahič
5. Lasinjska kultura – Stojan Dimitrijević

Periodizacije:

Dimitrijević Kalicz
Stupanj III - Kasna ili baroknoklasična Balaton III (Retz-Gajary – Hrnjavec tip)
Stupanj II – srednja ili klasična Balaton II (kulturna i stilska mješavina
II b lasinjske i Retz-Gajary kulture)
II a
Stupanj I – rana ili pretklasična Balaton I (klasična lasinjska kultura)

Stupanj I: Vis Modran I, Gornja Tuzla II, Ajdovska jama III dolje
Stupanj IIa: Vis Modran II, Gornja Tuzla III, Ajdovska jama II i III gore, Ljubljansko Barje
Stupanj IIb: Ajdovska jama III, Ljupljanica, Beketinec
Stupanj III: Lasinja, Kiringrad, Ašikovci

3
 Badenska kultura

Rasprostranjenost: Moravska, Češka, J. Slovačka, I. i S. Austrija, Mađarska, Srijem, J.

Bačka, Banat, Baranja, I. Slavonija, S. Srbija, S. Bosna
Nalazišta: Vučedol (Kukuruzište Streim, Vinograd Streim, Gradac), Sarvaš, Vinkovci
(Tržnica), Beli Manastir, Bapska, Gomolava, Nitransky Hradok, Baden, Kiskörös, Uny,
Budakalacz, Pilismarot, Center, Fonyod…Dvorovi kod Bijeljine, Vinogradine kod Doboja,
Hrustovača, Zecovi, Debelo brdo

Nazivi: na različitim prostorima se različito naziva:

1. Badenska kultura: R. R. Schmidt
2. Kanelirana keramika: Albin Stocky.
3. Peceler kultura: Janoš Baner

Teorije o porijeklu kulture:

1. Nordijska teorija: Oswald Menghin, Richard Rudolf Schmidt, Richard Pittioni
i Evžen Neustupny.
2. Autohtona teorija: Richard Rudolf Schimdt i Viera Nemejcova-Pavlikova.
3. Balkansko-anatolska teorija: Gordon Childe i A. Stocky
4. Anatolska teorija: Vladimir Milojčić, Nandor Kalicz i Stojan Dimitrijević:
5. Istočnostepska teorija: Milutin Garašanin i Nikola Tasić

Periodizacije:
1. Foltiny i Orenberger: starija (Fonyod) i mlađa faza (Uny)
2. Pittioni: Fonyod, Uny i Ossarn (u tu fazu uključuje i lasinjsku kulturu -
Polshals-Strappelkogel tip kasne badenske kulture)
3. Neustupny: A (Boleraz), B (Fonyod), C (Uny), D (Ossarn), E (Bošaca).
Kasnije je dopunio ovu podjelu na stariju (A i B), srednju (C i D) i mlađu fazu
(E, kojom označava kostolačku kulturu).
4. Dimitrijević: Rana ili preklasična faza (stupanj A1 ili Boleraz i stupanj A2 ili
Fonyod), rana klasična faza (B1 ili prijelazni i B2 stupanj), kasna klasična faza
(Budakalacz-Beli Manastir, Hodmezovasarhely-Bodzaspart, Ossarn, Uny,
Viss) i postklasična badenska kultura ili horizont raspada (stupanj D).

4
 Retz-Gajary kultura

Rasprostranjenost: Austrija, Moravska, JZ Slovačka, Z. Mađarska, Erdelj, kontinentalna

Slovenija i S. Hrvatska.

Nalazišta: Retz (Austrija), Gajary (Slovačka), Bajč, Mondsee, Stare Zamky (Brno),
Jevišovice, Kevderc, Hrnjevac, Višnjica, Vindija, Drljanovac…

Regionalni tipovi:
 Retz-tip: Donja Austrija
 Waltrahöhle-Jevišovce tip: od Štajerske do Moravske
 Gajary-Bajč tip: JZ. Slovačka
 Mondsee tip: Gornja Austrija
 Erdeljski ili Transilvanijski tip: središnji Erdelj
 Višnjica tip: SZ. Hrvatska i kontinentalna Slovenija
 Kevderc-Hrnjevac tip: sjeverna Hrvatska (oko Kutjeva i Đakova)

5
 Vučedolska kultura

Rasprostranjenost: južna Slovačka, Donja Austrija, istočna Slavonija, Mađarska ravnica

(Alfold), Vojvodina, Šumadija, Bosna
Nalazišta: Vučedol (Gradac, Vinograd Streim, Kukuruzište Streim), Sarvaš, Otok, Vinkovci,
Ljubljansko barje, Mondsee, Nyrseg, Zok,…

Nazivi:
 Slavonska kultura: Gordon Childe
 Vučedolska kultura: Oswald Menghin
 Sarvaš-Vučedol-Zok: I. Tompa
Porijeklo:
 nordijska teza: C. Schuchardt, Paul Reinicke, Richard Pittioni, Richard Rudolf
Schmidt.
 istočnoalpska teza: I. Tompa, Alojz Benac
 južna teza: Maurice Hoernes i Gordon Childe
 stepska teza: Milutin Garašanin i Nandor Kalicz
 autohtona teza: Buttler, Gordon Childe, Nikola Tasić, Alojz Benac, Borislav
Jovanović, Josip Korošec.
Peridizacija:
 Stupanj A – rana ili pretklasična: Belegiš, Lovas, Mitrovac
 Stupanj B I – ranoklasična: Vučedol, Sarvaš, Gomolava, Borinci
 Stupanj B II – kasnoklasična: Sarvaš
 Stupanj C – kasna vučedolska ili stupanj regionalnog razdvajanja
Regionalni tipovi:
 slavonsko-srijemski tip
 slovenski ili tip Ljubljansko barje
 zapadnobosanski ili Hrustovački tip: Hrustovača, Zecovi kod
 južnobosanski ili tip Debelo brdo: Debelo brdo, Alihidže
 šumadijski tip (Đurđevačka glavica)
 Mako tip
 Nyrseg tip

6
 Eneolitik na istočnom Jadranu

Nalazišta: Odmut IV-V/VI, Pećina Vranjaj II-III, Gudnja IV-V, Nakovana, Vela špilja III-II,
Grapčeva špilja, Lastva, tumul u Orahu, tumul u Ljubomiru, Hateljska pećina III, Lazaruša
IIa-b, Guvnine I, Ravlića pećina IIC-IIIA, Zelena pećina II, Varvara A1, Vlake-Otišić, tumul
u Ruminu Biteliću, Škarin samograd, Lastvine-Buković…

Periodizacija:
 Š. Batović: I. stupanj: cetinska kultura, II. stupanj: jadranski tip ljubljanske kulture.
 N. Petrić: Protopelješka i pelješka kultura
 S. Dimitrijević: dijeli eneolitik Jadrana na tri faze. I. faza - Protonakovanska, II. faza -
Nakovanska, III. faza - prodori kontinentalnog eneolitika i stepskih elemenata.
 B. Marijanović: I. stupanj (rani eneolitik) i II. stupanj (razvijeni eneolitik)

Komparativna stratigrafija:
• I stupanj: Ravlića pećina IIC, Lazaruša I, Odmut IV, Vela špilja III, Lastvine-
Buković, Lastva
• II stupanj: Varvara A1, Ravlića pećina III A, Lazaruša IIa-b, Hateljska pećina III,
Guvnine I, Zelena pećina II, Odmut V/VI, Gudnja V, tumul u Orahu, tumul u
Ljubomiru, Vlake-Otišić, Vela špilja II