Od Ebu Hurejre, r.

a,
prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:

“Allah neće četvorici dozvoliti da uđu u Džennet, ili da okuse Njegovu milost:
notornom pijanici, osobi koja uzima kamatu, osobi koja uzurpira jetimsku imovinu
nepravedno i osobi koja je nezahvalna svojim roditeljima.”

(Hahim, El-Mustedrek, “Kitabul-biju”.)

Uđite u svijet
islamskog bankarstva
“A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi
neće se kod Allaha uvećati.”


[Ar-Rum 30:39]
Jedinstvena bosanska banka
 
Sadržaj

Razlike između konvencionalnog

i islamskog bankarstva 7

Proizvodi islamskog bankarstva 9

Kreditne kartice 11

Štednja i investiranje u BBI 17

Islamsko bankarstvo 5
Jedina islamska banka u regionu
Bosna Bank International d.d. Sarajevo osnovana je 19.10.2000.


godine kao prva banka u Evropi koja posluje na principima is-
lamskog bankarstva. Sa osnivačkim kapitalom u iznosu od 47,52
miliona KM, BBI je spremna pomoći obnovu i dalji razvoj Bosne
i Hercegovine.

Osnivači BBI dolaze iz zemalja bogatog Zaljeva i spadaju među

najjače svjetske finansijske institucije, koje svojim sredstvima od
preko 22 milijarde USD stoje iza svih naših poslovnih aktivnosti.

6 Islamsko bankarstvo
 Razlike između konvencionalnog
i islamskog bankarstva
Četrdeset godina nakon osnivanja prve is- S druge strane, raste i broj banaka osnovanih na Za-
lamske banke, u pedeset zemalja svijeta, na padu, koje svoje poslovanje zasnivaju na beskamat-
svih pet kontinenata, poslovalo je više od 250 nom, interest-free, etičkom ili dozvoljenom (halal)
načinu finansiranja.
islamskih banaka i drugih finansijskih instituci-
ja. One zajedno čine islamsko finansijsko tržište
čija se vrijednost aktive procjenjivala na iznos Najveća ekspanzija islamskog bankarstva i drugih is-
od 300 milijardi američkih dolara, s godišnjom lamskih finansijskih institucija ostvarena je u bogatim
stopom rasta koja dostiže 15%. arapskim zemljama – izvoznicama nafte. Tri musliman-
ske zemlje (Iran, Pakistan i Sudan) zvanično su kon-
vertirale svoje konvencionalne u islamske finansijske
sisteme. Malezija i Bangladeš imaju implementiran
Prva islamska banka osnovana je 1963. godine u paralelni bankarski sistem.
Egiptu. Osnivanje ove, kao i drugih banaka koje su se
opredijelile da posluju u skladu s principima šerijata
(islamskim vjerskim zakonom koji strogo zabranjuje
poslovanje s kamatom) smatrano je utopijom.

Danas smo svjedoci snažne ekspanzije islamskih fi-

nansijskih institucija. Pored onih koje osnivaju musli-
mani, sve je veći broj zapadnih multinacionalnih bana-
ka koje klijentima nude bankarske usluge na način koji
nije u suprotnosti sa šerijatom.

Tako su i neke od vodećih, kao američke: Citibank,

JP Morgan/Chase, Goldman Sache i UBS Warburg
britanske: HSBC, Barclays Capital, ANZ Grindlays Bank,
holandska: ABN Amro, francuske: BNP Paribas, Societe
Generale, njemačke: Commerzbank i Deutsche Bank,
ruska: Mežkobank, japanska: Nomura Securities, ali i
najveća švicarska bankarska grupacija: UBS, osnovale
svoje poslovnice u muslimanskim zemljama, koje
posredstvom tzv. islamic windowsa svojim klijentima
nude islamski prihvatljive bankarske proizvode.

Islamsko bankarstvo 7
U njima, pored konvencionalnih, po posebnom za-
konu, posluju i islamske banke. Islamic Development
Bank postaje respektabilna razvojna institucija koja
podržava razvoj, kako muslimanskih zemalja članica,
muslimanskih zajednica u zemljama ne-članicama,
tako i brojnih islamskih finansijskih institucija.
Jedan od fundamentalnih principa islamskih finansija
i ono što predstavlja najveću razliku islamskih u odno-
su na tradicionalne finansije sadržano je u islamskom
odnosu prema lihvi, lihvarstvu, odnosno kamati. Ka-
mata predstavlja plaćanje učinjeno od dužnika prema
kreditoru u toku određenog perioda u zamjenu za
korištenje sume kapitala.
U pojašnjenju striktne zabrane kamate u islamu,
teoretičari islamske ekonomije ukazuju da razloge
za to možemo naći u moralnoj, socijalnoj i ekonom-
skoj sferi ovog pitanja. Posuđivanje novca uz kamatu
podrazumijeva da bogati ljudi (oni koji imaju kapital)
zarađuju vrijednost bez da nešto daju u zamjenu za
prihod (kamatu) koji primaju. Jer neko ko dā u zajam
jednu marku dobija nakon određenog roka dvije, što
znači da je ta dodatna marka njegov ekstra profit
“zarađen” ne radom, u poslu, trgovini i drugom, već
dobijen bez ikakvog uloženog truda, bez adekvatne
protuvrijednosti.
 8
Islamski pristup kamati sličan je pristupu koji su imali
antički filozofi i klasični ekonomisti, pa i Kejnz, kao istak-
nuti predstavnik moderne ekonomije. Islamska učenja
ukazuju da primanje kamate obeshrabruje ljude da se
bave proizvodnjom i međusobnom razmjenom proiz-
vedenih dobara. Ako je kamata zabranjena, ljudi će
posuđivati jedni drugima sa zadovoljstvom i time će
činiti dobra djela ne samo drugome, nego i sebi jer
će za takav svoj postupak biti nagrađeni od Onoga
koji jedini može dati pravu nagradu. Kamata usporava
proces investiranja, a time privredni i ukupni društveni
razvoj. Mnogi se zbog očekivane i obećane kamate
odlučuju na štednju kapitala, povlačeći ga iz procesa
investiranja, što može predstavljati društveno štetnu
aktivnost.
S druge strane, u tradicionalnom bankarstvu, banke
se pomoću kamate i različitih instrumenata osiguranja
povrata kredita maksimalno štite od rizika plasiranih
sredstava. One time cjelokupan rizik prenose na ko-
risnika kredita i postaju nedovoljno zainteresirane za
uspješnost njegovog posla. U islamskom bankarstvu,
rizik se pokušava podijeliti između banke i korisnika
kapitala. Banka će biti neposredno zainteresirana za
uspješnost klijenta i aktivno učestvovati u upravljanju
budućom firmom. Takvim plasmanom sredstava ona
može ostvariti i veću dobit u poslu od prihoda po osn-
ovu kamate, ali je izložena i većem riziku. 
Islamsko bankarstvo
 Proizvodi islamskog bankarstva
Murabeha je danas najznačajniji i najraspros-
tranjeniji instrument islamskog bankarstva. Banka, uz
prethodni dogovor s klijentom, kupuje njemu potrebnu
nekretninu, opremu, robu, materijal, itd., koju on, zbog
nedostatka sredstava, nije u stanju sam kupiti. Banka
potom klijentu prodaje predmet ugovora po većoj ci-
jeni od nabavne otkrivajući mu stvarnu cijenu po ko-
joj je roba nabavljena. Dakle, klijent zna koliki profit u
toj trgovini banka zarađuje. Interes klijenta ogleda se

u mogućnosti da kupljeni predmet ugovora može ot-
platiti u ratama, a interes banke ogleda se u zaradi koju
ostvaruje prodajom predmeta ugovora po višoj cijeni
od nabavne.

Mudareba je vrsta partnerstva pri čemu jedna

strana ulaže kapital (rabbul-mal) a druga rad i ekspertizu
(mudarib) i upravlja investicijom. Cilj mudarebe je ostva-

 renje profita. Njome se omogućava onome ko posjeduje

kapital, ali ne i sposobnost da rukovodi određenim pro-
jektom (investitor) i onome ko ima sposobnost, ali ne i
finansijska sredstva (poduzetnik), da zajednički učestvuju
u realizaciji nekog projekta. Profit se dijeli u dogovorenom
omjeru koji mora biti izražen u procentima. Gubitak snosi
isključivo strana koja ulaže kapital (investitor), ukoliko se
ne utvrdi kršenje ugovora ili nemarnost poduzetnika. Po-
duzetnik snosi samo gubitak svog rada i uloženog truda.

Mušareka je oblik zajedničkog ulaganja u po-

slovni poduhvat u kome svi učesnici dijele dobit ili
gubitak (joint venture). Učesnici u mušareki zajednički
učestvuju u upravljanju projektom, sporazumno
raspolažu kapitalom i radnom snagom i dijele troškove
koji su potrebni za ostvarenje projekta, te naposlijetku
dijele i dobitke i gubitke shodno visini uloženog kapi-
tala u projekat.

Islamsko bankarstvo 9
Umanjujuća mušareka je oblik
zajedničkog ulaganja pri čemu banka i njen klijent
participiraju u zajedničkom vlasništvu nad imovinom,
opremom ili u zajedničkom komercijalnom preduzeću.
Udio banke se dijeli na dionice koje će klijent kupiti to-
kom perioda partnerstva i tako postati potpuni vlasnik.
U periodu partnerstva klijent koristi predmet ugovora
i za to plaća ugovorenu rentu. Ovaj oblik finansiranja
omogućava Zakon o bankama u BiH, tako da ga BBI

koristi pri finansiranju pravnih i fizičkih lica.

Idžara - Banka kupuje sredstva i imovinu koja imaju

 “usufrukt”, tj. mogu se koristiti bez da budu uništena, po-

tom ta sredstva i imovinu iznajmljuje svome klijentu u
zamjenu za rentu. Ukoliko se najmodavac i najmoprimac
(klijent) dogovore predmet iznajmljivanja može po isteku
ugovora preći u vlasništvo najmoprimca¸ i to se zove
idžara muntehija bit-temlik. U tom slučaju najmopri-
mac u periodu trajanja idžare otkupljuje dionice predmeta
iznajmljivanja.

Selem i Istisna obezbjeđuju srednjoročno

finansiranje proizvodnje-gradnje/nabavke dobara
poput industrijske opreme i proizvoda, građevinskih
objekata, poljoprivrednih repromaterijala, mašinerije,
trgovačkih brodova, naftnih tankera, lokomotiva, itd.
Cijena sredstava u ugovoru može biti plaćena unapri-
jed odjednom ili na rate tokom proizvodnje.

Qard Hasan je nenamjenski beskamatni kredit.
Svaka islamska banka, pa tako i BBI, ima fond u koji usmje-
reva određeni dio sredstava za nenamjensko beskamat-
no finansiranje. S obzirom da su sredstva u tom fondu
ograničena, obično se finansiraju najugroženije kategorije
stanovništva. BBI banka ima protokol s Rijasetom islamske
zajednice koji joj dostavlja potencijalne kandidate. Njima
se daje ova vrsta kredita čim sredstva u Qard Hasan fondu
budu obezbjeđena.

10 Islamsko bankarstvo
 Kreditne kartice
Charge kartica omogućava kratkoročno S obzirom da kod korištenja charge kartice nema
zaduženje pri kupovini roba i usluga, obično oficijelnog kreditnog zaduženja, nego samo
kratkoročna beskamatna pozajmica, u slučaju ove kar-
do jednog mjeseca i do određenog (obično
tice nema ni kamate.
malog) iznosa, navedenog u ugovoru. Ona ne
omogućava vlasniku olakšice revolving kred-
ita, jer je nosilac kartice obavezan u ugovore-
nom roku izmiriti, u punom iznosu, vrijednost Provizija za korištenje charge kartice
kupljene robe i usluga i to, uglavnom, odmah
nakon što primi izvod od izdavača kartice. Institucija od nosioca kartice ne uzima procenat za ku-
pljene robe i usluge, ali uzima proviziju od strane koja
je prihvatila karticu.

Dakle, nosilac kartice ne plaća robu i usluge skuplje,

ali prodavac je, uslovno rečeno, na gubitku ako nosilac
kartice plaća karticom umjesto kešom.

Institucija može od nosioca kartice naplatiti naknadu

za članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i uslugu
podizanja gotovine, pod uvjetom da visina naknade
za uslugu podizanja gotovine nije vazana za podignuti
iznos.

Izmirenje duga
nastalog upotrebom charge kartice

Institucija se obavezuje da strani koja je prihva-

tila charge karticu izmiri cijenu roba i usluga u visini
zaduženja koje je odobreno klijentu.

To preuzimanje obaveze plaćanja roba i usluga je

Charge kartica direktan odnos između institucije i prodavca roba i
usluga i nije povezano s nosiocem kartice.

Islamsko bankarstvo 11
Institucija ima prema nosiocu kartice lično i direktno
pravo povrata šta je za njega plaćeno. To je njeno lično
pravo, neovisno od odnosa koji nastaje između nosi-
oca kartice i strane koja je prihvata, shodno ugovoru
sklopljenom među njima.

Kupovina zlata, srebra ili valute

S charge karticom dozvoljena je kupovina zlata, sre-

bra i valute, pod uvjetom da se poravnanje duga vrši
odmah, odnosno da plaćanje bude iz ruke u ruku.
Ukoliko to nije slučaj, transakcija postaje kamatonos-
na. Islamska banka obavezna je da obezbjedi trenut-
no poravnanje duga, a ako sistem to ne dozvoljava,
obavezna je s tim upoznati nosioca kartice, kako bi se
klonio kupovine zlata, srebra ili valute sa svojom kar-
ticom.

Polaganje određenog
iznosa u vidu garancije

U slučaju da je institucija obvezala nosioca kartice da

položi određeni iznos kao garanciju, tako da nosilac
kartice s njim ne može slobodno raspolagati, obaveza
je navesti da će ga (institucija) investirati u njegovu ko-
rist, po principu mudarebe, uz podjelu dobiti između
njega i institucije, uz unaprijed dogovoreni procenat.

Charge kartice u BBI

BBI izdaje Visa Business Charge kartice.

Šerijatski stav

Dozvoljeno je izdati charge karticu pod uvjetom da

se od nosioca kartice, u slučaju kašnjenja s izmirenjem
obaveza, ne traži plaćanje kamate i da institucija uv-
jetuje nosiocu kartice da je ne koristi u onome što je
šerijatom zabranjeno, s naglaskom da će ugovor biti
raskinut ukoliko se to desi.

12 Islamsko bankarstvo

Debitna kartica
Debitnu karticu institucija izdaje onome ko
ima gotovinski iznos na svom računu. Obično
je to tekući račun sa kog klijent može, bez pre-
thodne najave, podizati svoja sredstva. Ova
kartica ne omogućava kreditno zaduženje.
Islamsko bankarstvo
Osnovna svojstva debitne kartice ogledaju se u tome
što omogućavaju svome nosiocu podizanje goto-
vine, te plaćanje roba i usluga u iznosu koji postoji na
računu. Plaćeni iznos se automatski skida s računa.
Bosna Bank International trenutno ima dvije kartice
koje su vezane za tekući račun: Visa Electron i Bam-
Card.
S Visa karticom, u zemlji i inostranstvu, može se po-
dizati gotovina na svim ATM aparatima i plaćati robe i
usluge na POS šalterima na kojim je istaknut Visa znak,
u iznosu koji nosilac kartice ima na svom računu, dok
se BamCard kartica može, trenutno, koristiti u zemlji,
tamo gdje ima istaknut znak BamCarda.
Provizija i naknada
za korištenje kartice
U većini slučajeva, klijent ne snosi proviziju za upotre-
bu debitne kartice.
Izuzetak je kada klijent podiže gotovinu, ili kupuje
drugu valutu preko institucije koja nije izdala karticu.
Institucije koje izdaju debitnu karticu imaju pravo da
od primaoca kartice (npr. prodavca) uzimaju naknadu
u procentu kupljenih roba i usluga.
Isto tako, mogu da od nosioca kartice naplate nakn-
adu za članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i
uslugu podizanja gotovine, pod uslovom da visina
naknade za uslugu podizanja gotovine nije vazana za
podignuti iznos.
S debitnom karticom dozvoljena je kupovina zlata,
srebra i novca, pod uslovom da institucija koja je izdala
karticu može prihvatiocu kartice (npr. prodavcu) is-
platiti bez odgađanja, dakle da je institucija solventna.
13
Šerijatski stav o debitnoj kartici

Dozvoljeno izdavati debitnu karticu, s obzirom da je

osnovno pravilo u poslovanju (mu’amelatima) dozvola
(ibaha), uz uvjet da to poslovanje ne uzrokuje kamatu i
da institucija uvjetuje nosiocu kartice da je ne koristi u
onome što je šerijatom zabranjeno, s naglaskom da će
ugovor biti raskinut ukoliko se to desi. Nije dozvoljeno da institucije daju nosiocu debitne
karte povlastice koje šerijat zabranjuje, kao što je kon-
Povlastice za nosioce debitne kartice vencionalno osiguranje na život, ulaznice za šerijatom
zabranjena mjesta ili haram pokloni.

Dozvoljeno je instituciji da nosiocu debitne kartice

da povlastice koje šerijat ne zabranjuje, kao, naprimjer,
da nosioc ima prednost u ostvarivanju usluga ili sman-
jenje cijena kod rezervisanja hotela, avionskih karti,
restorana itd.

14 Islamsko bankarstvo

Kreditna kartica
Ova kartica je sredstvo prekoračenja koje se
obnavlja u periodima i visini, a koje određuje
izdavač kartice. Ona je sredstvo izmirenja
obaveza. Njen nosilac može plaćati robe i
usluge i podizati gotovinu u visini dozvoljenog
zaduženja.
Islamsko bankarstvo
Nosiocu kreditne kartice daje se period za izmirenje
obaveza bez da plaća kamatu, kao što mu se dozvol-
java odgađanje izmirenja do određenog perioda s tim
što mora, u slučaju konvencionalnih banaka, platiti
kamatu.
Kod podizanja gotovine nosilac nema pravo na taj pe-
riod, nego mu se, u slučaju konvencionalnih banaka,
odmah zaračunava kamata, koja je, obično, izuzetno
visoka.
Uzimanje provizije
za korištenje kreditne kartice
Kao u slučaju debitne i charge kartice institucija od
nosioca kreditne kartice ne uzima procenat za ku-
pljene robe i usluge, ali uzima određeni procenat
(proviziju) od strane koja je prihvatila karticu (prodavca
roba i usluga).
Institucija od nosioca kartice naplaćuje naknadu za
članstvo, obnavljanje i zamjenu kartice, kao i usluge
podizanja gotovine. Islamske banke moraju voditi
računa da visina naknade za uslugu podizanja go-
tovine nije vazana za podignuti iznos, jer to je uvjet
da bi transakcija bila ispravna sa šerijatskog aspekta,
odnosno da se za transakciju ne veže kamata.
Izmirenje duga nastalog
upotrebom kreditne kartice
Institucija je dužna da strani koja je prihvatila kreditnu
karticu izmiri cijenu roba i usluga u visini zaduženja
koje je odobreno klijentu.
Institucija ima lično i direktno pravo prema nosiocu
kartice u pogledu povrata šta je za njega plaćeno. To
je lično pravo institucije i ono je neovisno od odnosa
koji nastaje između nosioca kartice i strane koja je pri-
hvata, shodno ugovoru sklopljenom među njima.
15
 Kupovina zlata, srebra ili
valute s kreditnom karticom

Sa kreditnom karticom dozvoljena je kupovina zlata,

srebra i novca, pod uvjetom da se poravnanje duga
vrši odmah. Islamska banka obavezna je obezbjediti
trenutno poravnanje takvih dugova.

U slučaju da to sistem ne omogućava, obaveza je s

tim upoznati nosioca kartice, kako bi se klonio kupo-
vine zlata, srebra ili valute sa svojom karticom.

Šerijatski stav o kreditnoj kartici

Instituciji nije dozvoljeno da izdaje kreditnu karticu s

pravom revolving zaduženja koje nosilac kartice vraća
na rate uz kamatu.

Islamske banke razvile su sisteme, koristeći se različitim

proizvodima islamskog bankarstva kao što je tawarruq,
baj’ul-’ine itd., koji im omogućuju da klijentima pruže
uslugu kreditne kartice, a da se u isto vrijeme izbjegne
kamata.

Treba naglasiti da neki sistemi, kao što je baj’ul-’ine u

Maleziji, nisu prihvatljivi za većinu islamskih učenjaka,
a da se oko mnogih vodi široka pravna rasprava.

Bosna Bank International izdala je kreditnu karticu

na principu naplate provizije za uslugu i uzimanja na-
knade za garanciju, pri čemu se vodilo računa da iznos
i vrijeme ne budu vezani za visinu provizije, kako bi se
izbjegla kamata.

Šerijatski odbor je, sagledavajući date okolnosti, na

svom devetom zasjedanju odobrio ovaj proizvod, uz
obavezu njegove revizije kada dođe do promjene Za-
kona o bankama u BiH.

16 Islamsko bankarstvo
 Štednja i investiranje
u BBI
Kapital koji nije aktivan je, zapravo, mrtvi kapi- Štednja u BBI je, ustvari, investiranje
tal ili kenz. Takav kapital generira štetu, kako u
dunjalučkim tako i u ahiretskim relacijama. Da
bi se ta šteta izbjegla, preporuka je da se novac
aktivira; investira, pozajmi itd. Novac treba ak-
tivirati, makar se radilo i o malom iznosu.
Tačno je da mali iznos ne može pokrenuti
veliki projekat, ali kada se puno malih iznosa
udruži, tako što se, naprimjer, kroz halal štednju
oroče u banci, od njih se formira fond iz kog se
mogu finansirati značajni projekti. I najmanji
iznos stavljen na štedni račun je značajan.
Tu činjenicu ne smije zanemariti ni vlasnik ni
banka.
Islamsko bankarstvo 17
Značaj pojave Bosna Bank International je, između
ostalog, i u tome što je omogućila da osoba koja se
čuva kamate može svoja sredstva štedjeti u toj banci i
putem nje ih investirati.
Naime, štednja u BBI nije samo puko čuvanje novca,
s obzirom da ova banka preuzeti kapital investira u
stanogradnju, stanokupnju, obrazovanje, poljoprivre-
du, itd. Te investicije, uz Allahovu dž.š. pomoć, proiz-
vode vrijednost i ostvaruju profit, tako da korist ima,
prije svega, vlasnik kapitala, zatim banka i nosilac in-
vesticije, a potom i zajednica u cjelini.
Pod pretpostavkom da osoba koja je oročila svoja
sredstva u halal štednji ne ostvari značajan profit, ona
ni tada nije na gubitku, jer treba znati da je ona sigurno
nekom pomogla, omogućila nekom da napravi kuću,
kupi stan, pokrene neku proizvodnju, itd., a sve to je
dobro djelo za koje će Allah dž.š. dati minimalno de-
setorostruku nagradu. Tu činjenicu musliman ne smije
zaboraviti i treba da je ima u namjeri (nijetu) kada stav-
lja svoja sredstva na račun i tako ih investira preko BBI
banke.
Od Ebu Hurejre, r.a, prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, rekao:

“U noći Miradža prošao sam pored ljudi čiji stomaci bili kao
kuće sa zmijama koje su se vidjele izvana. Pitao sam Džebraila
ko su oni? On je odgovorio da su to bili ljudi koji su uzimali
kamatu.”

(Ibn Madždže, “Kitabut-tidžarat”, Babut-taglizi fir-riba,

Ahmed, Musned.)

18 Islamsko bankarstvo
Islamsko bankarstvo 19
 Vrste štednje koje BBI nudi
svojim klijentima
S namjerom da zadovolji potrebe svojih klijenata, BBI je ponudila više vrsta štednje:

Štedno ulaganje po viđenju je štednja

kod koje vlasnik slobodno manipulira sredstvima u grani-

 cama raspoloživog iznosa upisanog u štednu knjižicu. Ova

štednja nije predviđena za investiranje, pa prema tome
nije predviđeno da ostvaruje profit. Međutim, s obzirom
da banka ta sredstva obično koristi za kratkoročne inves-
ticije, ona ima odobrenje Šerijatskog odbora da može na-
graditi vlasnike tih računa stimulativnom nagradom.

Rentna wakala štednja je oročena

štednja s definiranim iznosom i periodom oročenja.
Obračun i isplata profita vrši se mjesečno na a vista
račun. Klijent može jednom mjesečno povećavati iz-
nos oročenja.

 Otvorena wakala štednja je oročena
štednja s definiranim minimalnim periodom i minimal-
nim iznosom oročenja. Obračun i isplata profita vrši se
mjesečno na a vista račun. Vlasnik može slobodno ulagati
i podizati sredstva, ali ne ispod definisanog minimuma za
ovaj proizvod.

Dječija wakala štednja je oročena štednja

s definiranim minimalnim periodom i minimalnim izno-
som oročenja. Obračun prinosa se vrši mjesečno, a is-
plata po dospijeću na a vista račun. Vlasnik može jednom
mjesečno povećati iznos oročenja.

20 Islamsko bankarstvo
 Hadž wakala štednja je oročeni štedni
ulog s definiranim iznosom i periodom oročenja.
Obračun prinosa vrši se mjesečno, a isplata po
dospijeću na a vista račun. Vlasnik može jednom

mjesečno povećati iznos oročenja.

Oročena wakala štednja je štednja s

 definiranim iznosom i periodom oročenja. Obračun pri-
nosa se vrši mjesečno, a isplata po dospijeću na a vista
račun ili pripisom na osnovni ulog. Vlasnik može jednom
mjesečno povećati iznos oročenja.

Zašto wakala štednja? Šerijatski odbor

Banke, na sjednici održanoj 14. 03. 2007. u Sarajevu, odo-
brio je wakala ugovore s obzirom da oni omogućavaju
muwekkilu (klijentu, vlasniku kapitala) da uvjetuje wekilu
(banci) gdje i pod kojim uvjetima će investirati njegov
kapital i da kapital povuče ukoliko se planirani profit ne
može realizirati. Na taj način klijent se osjeća sigurnijim
da će njegov kapital minimalno ostvariti profit koji je
planirao.

Islamsko bankarstvo 21
22 Islamsko bankarstvo
Islamsko bankarstvo 23
www.bbi.ba