MATEMATIKA I

6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

LINEARNE JEDNADŽBE S JEDNOM NEPOZNANICOM

Zadatak 1. Riješi jednadžbe:

a) 4 x − 5 − 2 x = x + 1 ,
b) 9 − ( 2 x − 3) = 4 − ( x − 3) ,

c) 2 x − {3x − [4 x − (5 x + 6)]} = 0 ,
d) ( x − 3)( x − 5) = x ( x − 7) ,
x 2 x−2
e) x − − = ,
2 3 6
f) (3 x − 5) : 2 = ( 4 x − 3) : 3 .

Rješenje:
a)
4x − 5 − 2x = x + 1
4x − 2x − x = 1 + 5
x=6

Lako se može provjeriti je li dobiveni broj rješenje jednadžbe. Uvrstimo ga u polaznu

jednadžbu:
4 ⋅ 6 − 5 − 2 ⋅ 6 = 6 +1
24 − 5 − 12 = 7
7=7
Pokazali smo da je lijeva strana jednaka desnoj, pa je uvršteni broj zaista rješenje zadane
jednadžbe.

b)
9 − (2 x − 3) = 4 − ( x − 3)
9 − 2x + 3 = 4 − x + 3
− 2x + x = 4 + 3 − 9 − 3
− x = −5 / : ( −1)
x=5

Josipa Perkov, prof., predavač -1-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

c)
2 x − {3x − [4 x − (5 x + 6)]} = 0
2 x − {3x − [4 x − 5 x − 6]} = 0
2 x − {3x − 4 x + 5 x + 6} = 0
2 x − 3x + 4 x − 5 x − 6 = 0
2 x − 3x + 4 x − 5 x = 6
− 2 x = 6 / : ( − 2)
x = −3
d)
( x − 3)( x − 5) = x( x − 7)
x 2 − 5 x − 3 x + 15 = x 2 − 7 x
x 2 − 5 x − 3 x − x 2 + 7 x = −15
− x = −15 / : (−1)
x = 15

e) Množenjem jednadžbe zajedničkim nazivnikom možemo umjesto razlomaka dobiti

cijele brojeve. Pomnožimo našu jednadžbu s 6:
x 2 x−2
x− − = /⋅ 6
2 3 6
6 x − 3x − 4 = x − 2
6 x − 3x − x = −2 + 4
2x = 2 / : 2
x =1
f)
(3 x − 5) : 2 = (4 x − 3) : 3
3x − 5 4 x − 3
= /⋅ 6
2 3
3(3 x − 5) = 2(4 x − 3)
9 x − 15 = 8 x − 6
9 x − 8 x = −6 + 15
x=9
9

Josipa Perkov, prof., predavač -2-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

Zadatak 2. Riješi jednadžbe:

5 3
a) = ,
2x − 7 x − 7
4x − 1 x − 3
b) − = 1,
2x + 3 x + 4
1 1 6
c) − = 2 .
x +3 3− x x −9

Rješenje:
7
a) Treba voditi računa da nazivnik mora biti različit od nule, tj. 2 x − 7 ≠ 0 ⇒ x ≠ i
2
x−7 ≠ 0⇒ x ≠ 7.
5 3
= /⋅ (2 x − 7)( x − 7)
2x − 7 x − 7
5( x − 7) = 3(2 x − 7)
5 x − 35 = 6 x − 21
5 x − 6 x = −21 + 35
− x = 14 / : (−1)
x = −14

3
b) Uvjeti: 2 x + 3 ≠ 0 ⇒ x ≠ − i x + 4 ≠ 0 ⇒ x ≠ −4
2
4x − 1 x − 3
− = 1 /⋅ (2 x + 3)( x + 4)
2x + 3 x + 4
(4 x − 1)( x + 4) − ( x − 3)(2 x + 3) = (2 x + 3)( x + 4)
4 x 2 + 16 x − x − 4 − (2 x 2 + 3 x − 6 x − 9) = 2 x 2 + 8 x + 3 x + 12
4 x 2 + 15 x − 4 − 2 x 2 − 3 x + 6 x + 9 = 2 x 2 + 11x + 12
4 x 2 + 15 x − 2 x 2 − 3 x + 6 x − 2 x 2 − 11x = 12 + 4 − 9
7x = 7 / : 7
x =1

c) Uvjeti: x + 3 ≠ 0 ⇒ x ≠ −3 i x − 3 ≠ 0 ⇒ x ≠ 3

Josipa Perkov, prof., predavač -3-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

1 1 6
− = 2
x +3 3− x x −9
1 1 6
− = /⋅ ( x − 3)( x + 3)
x + 3 − ( x − 3) ( x − 3)( x + 3)
( x − 3) + ( x + 3) = 6
x + x = 6−3+3
2x = 6 / : 2
x=3
1
Ova jednadžba nema rješenja jer za x = 3 nije definiran razlomak .
x−3
9

3
Zadatak 3. Anica i Marica imaju zajedno 816 kuna. Kad bi Anica potrošila svog
5
3
dijela, a Marica svog dijela, ostale bi im jednake svote novca. Koliko novaca ima
7
Anica, a koliko Marica?

Rješenje:
Ovo je primjer matematičkog problema prvog stupnja. Uvedimo za količinu Aničinog
novca oznaku x. Tada iz prve rečenice slijedi da Marica ima 816 – x kuna. Kad bi Anica
3 2 2
potrošila svog dijela, ostalo bi joj dijela, tj. ostalo bi joj x kuna. Kad bi Marica
5 5 5
3 4 4
potrošila svog dijela, ostalo bi joj njezinog dijela, tj. (816 – x). Prema uvjetu
7 7 7
zadatka, ti ostaci su jednaki, tj.

Josipa Perkov, prof., predavač -4-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

2 4
x = (816 − x) /⋅ 35
5 7
14 x = 20(816 − x)
14 x = 16320 − 20 x
14 x + 20 x = 16320
34 x = 16320 / : 34
x = 480
Dakle, Anica ima 480 kuna, a Marica 336 kuna.
9

Zadatak 4. Prodajna cijena para cipela je 392.84 kn. Kolika je bruto cijena tog para
cipela ako se prodajna cijena izračunava tako da sa bruto cijeni doda PDV koji iznosi
22% bruto cijene?

►Ako želimo izračunati p% od neke veličine x koristimo formulu

p
y= ⋅x,
100
gdje je y traženi postotni iznos.

Označimo s B bruto cijenu. Tada je prodajna cijena jednaka B + 22%B, tj. 122%B.
Prema uvjetu zadatka vrijedi:
122
392.84 = ⋅ B /⋅ 100
100
122 B = 39284 / : 122
B = 322.
Bruto cijena cipela je 322 kune.
9

Zadatak 5. U svibnju je u Šibenskom kazalištu prodano 45 ulaznica više od dvostrukog

broja ulaznica prodanih u travnju. Ako je u oba mjeseca prodano ukupno 801 ulaznica,
koliko ih je prodano u travnju, a koliko u svibnju?

Josipa Perkov, prof., predavač -5-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

Rješenje:
Označimo s x broj ulaznica prodanih u travnju. Tada je u svibnju prodano 2x + 45
ulaznica. Prema uvjetu zadatka, u oba mjeseca je prodano 801 ulaznica, tj.

x + (2 x + 45) = 801
x + 2 x + 45 = 801
x + 2 x = 801 − 45
3x = 756 / : 3
x = 252
Dakle, u travnju je prodano 252 ulaznice, a u svibnju 2 ⋅ 252 + 45 = 549 ulaznica.
9

Zadatak 6. Cijena kruha je 5 kn. Kolika je cijena nakon poskupljenja od 10%?

Rješenje:
Ako sa x označimo cijenu kruha, tada se nakon poskupljenja cijena kruha poveća za
određeni postotni iznos y.
p 10 50
x = 5, p = 10% ⇒ y = ⋅x ⇒ y = ⋅5 = = 0. 5 .
100 100 100
Dakle, cijena kruha nakon poskupljenja je 5 + 0.5 = 5.5 kn.
9

Zadatak 7. Na reklamnom panou oglašena je cijena za automobil od 81 000 kn bez

PDV-a. Koliko iznosi PDV za taj automobil?

Rješenje:
PDV za taj automobil iznosi 22% njegove cijene, dakle ako sa x označimo iznos PDV-a
vrijedi:

Josipa Perkov, prof., predavač -6-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

22
x= ⋅ 81000 = 17820 .
100
PDV za automobil od 81 000 kn iznosi 17 820 kn.
9

Zadatak 8. Cijena proizvoda smanjena je za 12%. Kolika je nova cijena, ako je prije
smanjenja iznosila 56 kn?

Rješenje:
Cijena proizvoda prije smanjenja je bila 56 kn, a ako cijenu smanje za 12%, tada se cijena
od 56 kn smanji za određeni postotni iznos y.

12
y= ⋅ 56 = 6.72
100
Nova cijena proizvoda je 56 – 6.72 = 49.28 kn.
9

Zadatak 9. Neka roba ima cijenu 500 kn. Kolika je cijena te robe, ako je prvo smanjena
10%, a zatim povećana 10%

Rješenje:
Cijena robe od 500 kn nakon smanjenja od 10% iznosi: 500 − 10% ⋅ 500 = 450 , a kad se
ta cijena poveća za 10% dobivamo da je nova cijena: 450 + 10% ⋅ 450 = 495 .
9

Zadatak 10. Porez i prirez za autorski honorar obračunavaju se ovako: porezna osnovica
od koje se računa porez iznosi 60% bruto honorara, porez iznosi 35% od porezne
osnovice, a prirez za građane Šibenika je 10% od poreza na dohodak. Porez i prirez
oduzimaju se od bruto honorara i dobivena se svota kao neto honorar isplaćuje autoru na
njegov žiro račun.

Josipa Perkov, prof., predavač -7-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

a) Koliki su porez i prirez za bruto autorski honorar od 1000 kn ako autor živi u
Šibeniku?
b) Koliki je neto honorar autora čiji bruto honorar iznosi 2500 kn?

Rješenje:
a)
porezna osnovica: 60% ⋅ 1000kn = 600kn
porez: 35% ⋅ 600kn = 210kn
prirez: 10% ⋅ 210kn = 21kn

b)
Označimo s B bruto honorar
porezna osnovica: 0.6B
porez: 0.35 ⋅ 0.6 B = 0.21B
prirez: 0.1 ⋅ 0.21B = 0.021B

Tada je neto honorar (N):

N = B − 0.21B − 0.021B = 0.769B = 0.769 ⋅ 2500kn = 1922.5kn
9

SUSTAV OD DVIJE LINEARNE JEDNADŽBE S DVIJE NEPOZNANICE

Skup od dvije linearne jednadžbe s dvije nepoznanice nazivamo linearni sustav s dvije
jednadžbe i dvije nepoznanice. Npr. linearni sustav je ovaj par jednadžbi
⎧2 x + y = 4
⎨
⎩− x + 2 y = 3
Postoji nekoliko metoda rješenja sustava.

• METODA SUPSTITUCIJE : iz jedne od jednadžbi izrazimo jednu nepoznanicu

Josipa Perkov, prof., predavač -8-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

Npr. iz prve jednadžbe izrazimo y : y = −2 x + 4 . Izraz − 2 x + 4 uvrstimo u drugu

jednadžbu umjesto y i riješimo jednadžbu.

− x + 2(−2 x + 4) = 3
− x − 4x + 8 = 3
− 5 x = −5 / : (−5)
x =1

Sad se vratimo u supstituciju y = −2 x + 4 i izračunajmo y:

y = −2 ⋅ 1 + 4
y = −2 + 4
y=2
Rješenje sustava je uređeni par: (1,2).

• METODA SUPROTNIH KOEFICIJENATA : uočimo, npr., nepoznanicu x u obje

jednadžbe. Koeficijent uz x u prvoj jednadžbi je 2, a u drugoj je -1. Kad bismo
drugu jednadžbu pomnožili s 2, koeficijenti uz x bili bi suprotni brojevi. Tada
zbrojimo jednadžbe.

2x + y = 4
− x + 2 y = 3 /⋅ 2
2x + y = 4 ⎫
⎬+
− 2 x + 4 y = 6⎭
5 y = 10 / : 5
y=2

Sad y = 2 vratimo u bilo koju početnu jednadžbu i izračunajmo x.

2 x + y = 4 ⇒ 2 x + 2 = 4 ⇒ 2 x = 2 ⇒ x = 1 . Dakle, rješenje sustava je uređeni par (1,2).

Zadatak 11. Riješite sustav:

Josipa Perkov, prof., predavač -9-

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

⎧4 x + 5 y = 22
⎨
⎩3 x + 7 y = 23

Rješenje:
Riješimo ovaj sustav tako da se pri zbrajanju jednadžbi dokine nepoznanica y. Zato prvu
jednadžbu pomnožimo sa 7, a drugu s -5. Dobivamo

28 x + 35 y = 154 ⎫
⎬+
− 15 x − 35 y = −115⎭
13 x = 39 / : 13
x=3

Uvrstimo li x = 3 u prvu jednadžbu dobit ćemo 4 ⋅ 3 + 5 y = 22 ⇒ 5 y = 10 / : 5 ⇒ y = 2 .

Rješenje sustava je par (3,2).
9

• GRAFIČKA INTERPRETACIJA SUSTAVA OD 2 JEDNADŽBE S 2

NEPOZNANICE

Prethodno smo računski riješili sustav

⎧2 x + y = 4
⎨
⎩− x + 2 y = 3
te dobili da je rješenje sustava uređeni par (1,2). Napišemo li prvu jednadžbu tako da joj
je nepoznanica y na lijevoj strani, a sve ostalo na desnoj strani, dobit ćemo
y = −2 x + 4 .
U ovom izrazu prepoznajemo eksplicitnu jednadžbu pravca. Isto učinimo i s drugom
jednadžbom:
2y = x + 3/ : 2
1 3
y = x+
2 2

Josipa Perkov, prof., predavač - 10 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

Nacrtajmo oba pravca u istom koordinatnom sustavu. Budući da je pravac određen s dvije
točke, dovoljno je naći, za svaki pravac, dvije njegove točke.

x 0 1 x 1 3
1 3
y = −2 x + 4 4 2 y= x+ 2 3
2 2

y = −2 x + 4

1 3
y= x+
2 2

Pravci se sijeku u točki S(1,2), a to je upravo par brojeva koje smo i računski dobili kao
rješenje sustava. Dakle, linearni sustav možemo riješiti i grafički tako da nacrtamo
pravce čije su jednadžbe dane u sustavu, te očitamo koordinate presjeka.

Primjer 2 : Riješimo računski i grafički sustav:

⎧ 1
⎪⎪ y = 2 x + 1
⎨
⎪y = 1 x − 2
⎪⎩ 2
1 1
x +1 = x − 2
2 2
1 1
x − x = −2 − 1
2 2
0 = −3, što nije istinita tvrdnja
Dakle, ne postoji točka S(x,y) koja zadovoljava obje jednadžbe, tj. ovi pravci se ne sijeku,
oni su paralelni.
◄

Josipa Perkov, prof., predavač - 11 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

Zadatak 12. Riješi grafički sustave jednadžbi:

2x + y = 5 5x − 7 y − 1 = 0 y = 2x − 1
a) ; b) ; c) .
x + 2y = 7 8 x = 30 − 3 y y = 2x + 1
Rješenje:
a)

b)

c)

Josipa Perkov, prof., predavač - 12 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

SUSTAV OD n JEDNADŽBI S n NEPOZNANICA

Neka je zadan sustav od n jednadžbi s n nepoznanica:

⎧a11 x1 + a12 x 2 + L + a1n x n = b1

⎪a x + a x + L + a x = b
⎪ 21 1 22 2 2n n 2
⎨
⎪M
⎪⎩a n1 x1 + a n 2 x 2 + L + a nn x n = bn

Ako je determinanta tog sustava različita od 0, tj. ako je

a11 a12 L a1n

a a 22 L a 2 n
D = 21 ≠ 0,
M M M
a n1 a n 2 L a nn

onda se takav sustav zove Cramerov sustav. Rješenje Cramerovog sustava je uređena n–
torka (x1 , x 2 ,..., x n ) zadana sa

D1 D D
x1 = , x 2 = 2 ,..., x n = n ,
D D D

Josipa Perkov, prof., predavač - 13 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

gdje je Di (i = 1,..., n) determinanta n–tog reda koja nastaje iz determinante D tako da se

njezin i–ti stupac zamijeni sa stupcem slobodnih koeficijenata.

Zadatak 13: Riješite sustav od dvije linearne jednadžbe s dvije nepoznanice:

2x + y = 5
x + 2y = 7

Iz zadanog sustava vidimo da je broj nepoznanica jednak broju jednadžbi, te je

2 1
determinanta sustava D = = 4 − 1 = 3 ≠ 0 , pa je sustav Cramerov.
1 2

5 1 D 3
D1 = = 10 − 7 = 3 ⇒ x1 = 1 = = 1
7 2 D 3

2 5 D 9
D2 = = 14 − 5 = 9 ⇒ x 2 = 2 = = 3
1 7 D 3

Rješenje danog sustava je uređeni par: (1,3).

9

Zadatak 14. Riješite sustav jednadžbi:

x1 + 2x2 − x3 = 1
2 x1 − x2 − 2 x3 = 7
− x1 + 2x2 + 3x 3 = −9

Josipa Perkov, prof., predavač - 14 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

U ovom slučaju je n = 3 (imamo sustav od 3 jednadžbe s 3 nepoznanice), pa još moramo

provjeriti determinantu sustava:

1 2 − 1 ⋅ (−2) 1 2 −1
D = 2 −1 − 2 = 0 −5 0 = razvijamo determinantu po 1. stupcu =
−1 2 3 0 4 2

−5 0
= 1 ⋅ (−1) 1+1 ⋅ = 1(−10 − 0) = −10 .
4 2

Dakle, determinanta sustava D ≠ 0 pa je zadani sustav Cramerov.

1 2 −1 15 0 −5
D1 = 7 − 1 − 2 ⋅ 2 = 7 − 1 − 2 = razvijamo determinantu po 2. stupcu =
−9 2 3 5 0 −1

15 − 5 D1 − 10
= − 1⋅ (−1) 2 + 2 ⋅ = −1(−15 + 25) = −1⋅10 = −10 ⇒ x1 = = =1.
5 −1 D − 10

1 1 − 1 ⋅ (−2) 1 1 −1
D2 = 2 7 −2 = 0 5 0 = razvijamo determinantu po 1. stupcu =
−1 − 9 3 0 −8 2

5 0 D2 10
= 1 ⋅ (−1) 1+1 ⋅ = 1(10 − 0) = 10 ⇒ x2 = = = −1 .
−8 2 D − 10

1 2 1 ⋅ (−2) 1 2 1
D3 = 2 − 1 7 = 0 −5 5 = razvijamo determinantu po 1. stupcu =
−1 2 − 9 0 4 −8

Josipa Perkov, prof., predavač - 15 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

−5 5 D3 20
= 1 ⋅ (−1) 1+1 ⋅ = 1(40 − 20) = 20 ⇒ x3 = = = −2 .
4 −8 D − 10

Rješenje sustava je uređena trojka: (1,-1,-2).

9

Zadatak 15: Riješite sustav jednadžbi:

− x2 + 3x3 = 7
− 2 x1 + x2 − x3 = −3
3x1 − 2x2 = 2

Rješenje:
Budući da je broj jednadžbi jednak broju nepoznanica, te

0 −1 3 −6 2 0
D= −2 1 −1 ⋅3 = − 2 1 − 1 = razvijamo determinantu po 3. stupcu =
3 −2 0 3 −2 0

−6 2
= − 1 ⋅ (−1) 2 + 3 ⋅ = −1⋅ (−1) ⋅ (12 − 6) = 6 ≠ 0 , ovaj sustav je Cramerov.
3 −2

7 −1 3 −2 2 0
D1 = − 3 1 −1 ⋅ 3 = − 3 1 − 1 = razvijamo determinantu po 3. stupcu =
2 −2 0 2 −2 0

Josipa Perkov, prof., predavač - 16 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

−2 2 D 0
= − 1 ⋅ (−1) 2 + 3 ⋅ = −1 ⋅ (−1) ⋅ (4 − 4) = 1 ⋅ 0 = 0 ⇒ x1 = 1 = = 0 .
2 −2 D 6

0 7 3 −6 −2 0
D2 = − 2 − 3 − 1 ⋅ 3 = − 2 − 3 − 1 = razvijamo determinantu po 3. stupcu =
3 2 0 3 2 0

−6 −2 D −6
= − 1 ⋅ (−1) 2 + 3 ⋅ = −1 ⋅ (−1) ⋅ (−12 + 6) = 1 ⋅ (−6) = −6 ⇒ x 2 = 2 = = −1 .
3 2 D 6

0 −1 7 −2 0 4
D3 = − 2 1 − 3 ⋅ 2 = − 2 1 − 3 = razvijamo determinantu po 2. stupcu =
3 −2 2 −1 0 − 4

−2 4 D3 12
= 1 ⋅ (−1) 2 + 2 ⋅ = 1 ⋅ (8 + 4) = 12 ⇒ x3 = = = 2.
−1 − 4 D 6

Rješenje sustava je: (0,-1,2).

9

Zadatak 16. Riješite sustav:

x1 − 2x2 + 3x3 = 5
− 2 x1 − x2 − x3 = 0
3x1 + 2x2 − 2 x3 = − 10

Rješenje:
1 −2 3 ⋅ 2 ⋅ ( −3) 1 −2 3
D = − 2 −1 −1 = 0 −5 5 = razvijamo determinantu po 1. stupcu
3 2 −2 0 8 − 11

Josipa Perkov, prof., predavač - 17 -

MATEMATIKA I
6. VJEŽBA – SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI (1)

−5 5
= 1 ⋅ (−1) 1+1 ⋅ = 55 − 40 = 15 ≠ 0 ,
8 − 11

5 −2 3⋅2 5 −2 3
−1 −1
D1 = 0 −1 −1 = 0 − 1 − 1 = 5 ⋅ (−1) 1+1 ⋅ = 5(−4 − 2) = −30 ,
−2 4
− 10 2 −2 0 −2 4

1 53⋅2 1 5 3
− 2 −1
D2 = − 2 −1
0 = − 2 0 − 1 = 5 ⋅ (−1) 1+ 2 ⋅ = −5(−8 + 5) = 15 ,
5 4
3 − 10 − 2 5 0 4

1 −2 5⋅2 1 −2 5
− 2 −1
D3 = − 2 − 1 0 = − 2 − 1 0 = 5 ⋅ (−1) 1+ 3 ⋅ = 5(4 + 5) = 45 .
5 −2
3 2 − 10 5 −2 0

D1 − 30 D 15 D 45
⇒ x1 = = = −2 , x 2 = 2 = = 1 , x 3 = 3 = = 3.
D 15 D 15 D 15

Rješenje sustava: (-2,1,3).

9

Josipa Perkov, prof., predavač - 18 -