Вы находитесь на странице: 1из 12

MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.

121
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

ODREĐIVANJE KOEFICIJENTA MAKSIMALNOG ISKORIŠĆENJA


MATERIJALA – TRAKE
Ekonomično iskorišćenje materijala pri izradi delova metodama plastičnog deformisanja ima
veoma veliki uticaj na cenu izratka, naročito ako su u pitanju velikoserijska i masovna proizvodnja.
Tada i male uštede materijala po jednom komadu drastično smanjuju cenu proizvodnje.

Ekonomično iskorišćenje materijala postiže se sledećim merama :

 pažljivim krojenjem tabli lima na trake ili pojedinačne delove ;


 optimalnim rasporedom delova na traci ;
 smanjenjem gubitaka materijala za dodatke (krajeve lima i međurazmake) ;
 primenom krojenja trake sa malim dodacima ili bez dodataka ;
 promenom oblika dela u cilju smanjenja otpadaka ;
 smanjenjem gubitaka pri regulisanju alata ...
Koeficijent maksimalnog iskorišćenja trake možemo izračunati na sledeće načine :

A0 A i A N
η 100 [%] ; η  0 100 [%] ; η  0 100 [%]
A1 B t B L
gde su : A0 – efektivna površina dela mm2 ;
A1 – površina trake potrebna za jedan deo mm2 ;
B – širina trake mm ;
t – korak trake mm ;
i – broj redova delova na traci ;
Nu – ukupan broj delova dobijen iz table ;
L – dužina trake mm .
N-Broj traka u tabli
 Određivanje efektivne površine dela :

Površina zadatog dela lako se može podeliti na osnovne površine, pa se na osnovu


toga dobija efektivna površina dela sabiranjem i oduzimanjem odgovarajućih osnovnih
površina.

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
122
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

Izgled osnovnih površina

A 4

A 2
A 1

A 3

slika 1

A 0  A1  4  A 2  2  A 3  A 4 
   52     52 
  34  40  4     2  10  5   99,63 
 2   2 
 1238,9 mm 2

 Izbor veličine dodataka (razmaka) :

Širina bočnog razmaka konture dela od ivice trake (m) i širina međurazmaka dva susedna
položaja konture dela imaju ulogu da kompenzuju greške pomeranja i lokacije trake u alatu. To nam
obezbeđuje isecanje potpune konture dela i samim tim sprečava pojavu škarta.

Veličinu ovih dodataka usvajam iz tablice 38 Priručnika za konstruisanje alata za obradu


deformacijom, u zavisnosti od debljine lima i oblika i veličine dela.

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
123
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

- Stepen iskorišćenja za izabrane varijante:

Varijanta a:

l
m
B

b
m

m l n

slika 2

Na osnovu dimenzija dela 44 x 40 mm i debljine lima s = 2 mm iz tab.3 usvajaju se dodaci obrade dela:

A0  i
  100 m = 2,2 mm n = 1,7 mm
B t

B = l+2m+T B = 40 + 2  2,2 + 0,4 = 44,8 mm


B = 44,8 mm – širina trake sa bočnim pritiskivačem

T B = 0,4 mm – tolerancija širine trake dobijene sečenjem (tab. 5)


t = 22 + 1,7 + 22 = 45,7 mm – korak trake
i = 1 – broj redova na traci

1238,9  1
  100  60,51%
44,8  45,7

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
124
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

Varijanta b:

m=0 n =1,7 mm B = l+2m+T B = 40 + 0,4 = 40,4 mm


T B = 0,4 mm
t = 22 + 1,7 + 22 = 45,7 mm
i=1

1238,9  1
  100  67,1%
40,4  45,7

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
125
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

Varijanta c:

m=0 n =0 B = l+2m+T B = 44 + 0,4 = 44,4 mm


T B = 0,4 mm
t = 20 + 20 + 22 = 20 mm
i=1

1238,9  1
  100  69,7%
44,4  40

Iskorišćenje table:

Dimenzije table 1000 x 2000 mm

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
126
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1
1.Horizontalni položaj traka na tabli

Bt
dBt

dLt
Lt

a) način:

2000
Broj traka :  44.64  44 trake
44.8
Odpadak : Bt  44  44.8  1971.2 dBt  2000  1971.2  28.8

1000
Broj delova na traci :  21.88  21 deo
45.7
Odpadak: Lt  21  45.7  959.7 dLt  1000  959.7  1.04
Ukupan broj delova po tabli : 44  21  924 dela

b) način:

2000
Broj traka :  49.5  49 trake
40.4
Odpadak : Bt  49  40.4  1979.6 dBt  2000  1979.6  20.4

1000
Broj delova na traci :  21.88  21deo
45.7
Odpadak: Lt  21  45.7  959.7 dLt  1000  959.7  1.04
Ukupan broj delova po tabli : 49  21  1029 delova

c) način:

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
127
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

2000
Broj traka :  45.04  45 trake
44.4
Odpadak : Bt  45  44.4  1998 dBt  2000  1998  2

1000
Broj delova na traci :  25 komada
40
Odpadak: Lt  25  40  1000 dLt  0
Ukupan broj delova po tabli : 45  25  1125 delova

2. Vertikalni položaj traka na tabli

Bt
dBt

dLt
Lt

a) način:

1000
Broj traka :  22.32  22 trake
44.8
Odpadak : Lt  22  44.8  985.6 dLt  1000  985.6  14.4

2000
Broj delova na traci :  43.76  43 komada
45.7
Odpadak: Bt  43  45.7  1965.1 dBt  2000  1965.1  34.9
Ukupan broj delova po tabli : 43  22  946 komada

b) način:

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
128
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

1000
Broj traka :  24.75  24 trake
40.4
Odpadak : Lt  24  40.4  969.6 dLt  1000  969.6  30.4

2000
Broj delova na traci :  43.76  43 komada
45.7
Odpadak: Bt  43  45.7  1965.1 dBt  2000  1965.1  34.9
Ukupan broj delova po tabli : 43  24  1032 komada

c) način:

1000
Broj traka :  22.52  22 trake
44.4
Odpadak : Lt  22  44.4  976.8 dLt  1000  976.8  23.2

2000
Broj delova na traci :  50 komada
40
Odpadak: Bt  50  40  2000 dBt  0
Ukupan broj delova po tabli : 50  22  1100 komada

Varijanta Raspored traka na tabli Broj komada


Horizontalno 924
a Vertikalno 946
Horizontalno 1029
b Vertikalno 1032
Horizontalno 1125
c Vertikalno 1100

Usvajam varijantu b u vertikalnom položaju

482000
Potreban broj tabli za 482000 komada  467 tabli
1032

ODREĐIVANJE MAKSIMALNE SILE I IZBOR MAŠINE

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
129
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1
Pri postupku određivanja maksimalne sile potrebne za izbor mašine, moraju se definisati
redosled operacija, hodovi alata za plastično deformisanje, kao i ostale karakteristike alata i materijala
koji se obrađuje.

Najpovoljniji raspored operacija za zadati deo koji se obrađuje prikazan je na sledećoj


slici. Dakle, u prvom radnom hodu se probija otvor sa pravougaonim krajevima. Zatim se traka
pomera za korak t = 46,5 mm i vrši se usecanje bočnim noževima na obe strane trake i
istovremeno profilno odsecanje. U poslednjem hodu posle novog pomeranja trake za
prethodno definisan korak vrši se savijanje dela na pola, pod uglom od 90. Ovaj kombinovani
alat je konstruisan tako da se savijanje dela vrši pre nego što se izvrše ostale plastične
obrade. Time se eliminišu greške koje bi se dogodile usled pomeranja trake pri dejstvu svih
alata istovremeno. Iz istog razloga je tu i pritiskivač koji zadržava traku u početnom položaju.
Na ovakav izbor operacija i njihovog redosleda uticali su konstrukcija dela, konstrukcija alata i
mnogi drugi faktori.

Usecanje bocnim
noževima Odsecanje

Probijanje
otvora

Redosled operacija

Za materijal čelik Č.0145 iz tablice 133 Priručnika za konstruisanje alata za obradu


deformacijom uzimam karakteristike materijala potrebne za proračun sila :
  m  30  35 mm 2 - smicajna čvrstoća ;
daN

  m  28  50 daN
mm 2 - zatezna čvrstoća .

Sada sledi pregled pojedinačnih operacija i proračun sila koje se javljaju, kao i adekvatan izbor
mašine prema maksimalnoj sili.

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
1210
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

 Probijanje otvora sa pravougaonim krilcima :

Sila pri probijanju ili prosecanju (F) za opšti slučaj sa paralelnim reznim ivicama zavisi
od obima površine koja se probija, debljine materijala (trake), mehaničkih karakteristika
materijala, kao i vrste alata i stanja njegovih reznih ivica. Veličina sile potrebne za skidanje
trake sa prosekača (Fsk) se dodaje na ovu vrednost da bi se dobila tražena sila prese (Fp), a
zavisi od ukupne sile probijanja, vrste alata i debljine materijala.

O = 4 2 .8 5 5 3 m m

F1  O  s   m  42.8553  2  520  44564 N  44.564kN


Fsk 1  k sk  s  F1  0.15  2  44.564  13.369 kN

 Usecanje bočnim noževima :

O  2r  5  5  51.41mm
F2  O  s   m  51.41  2  520  53466.4 N  53.466kN
F sk 2 k sk  s  F2  0.15  2  53.466  16.04kN

 Odsecanje trake :

O  54.4mm
F3  O  s   m  54.4  2  520  56576N  56.576kN
F sk 3 k sk  s  F3  0.15  2  56.576  16.97kN

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
1211
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

Izračunavanje sile prese:

Fpr  F1  F2  F3  154.6kN
Za presu na koju će se ovaj kombinovani alat montirati usvaja se ekscentar presa Pobeda 63/50, čije
osnovne karakteristike su date u sledećoj tablici :

EKSCENTAR PRESA POBEDA


Tehničke karakteristike prese
Maksimalna sila kN 500
Broj hodova hod/min 85
Veličina hoda mm 10100
Veličina izbočine mm 250
Max. debljina lima mm 5
Max. površina reza za materijal sa m=42
mm2 1500
daN/mm2
Pritiskivač prese
Mogućnost podešavanja mm 63
Rupa za alat :
mm x mm 40 x 75
prečnik x dubina
Sto prese
Max. rastoanje između stola (sa pločom) i
pritiskivača pri najvećem hodu i najvišem mm 315
položaju vretena sa kuglom
Mogućnost podešavanja stola mm /
Površina :
mm x mm 630 x 500
dužina x širina
Prečnik otvora mm 250
Žljebovi paralel
Dimenzije žljebova prema JUS
T - 22
M.G0.060

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05
MAŠINSKI FAKULTET Predmet: Zadatak br.
1212
U BEOGRADU ALATI I PRIBORI List br. 1

Centar sile:

51.87

Reg.broj Prezime i ime Grupa Šk. god. Datum Pregledao


PR 2004/05

Вам также может понравиться