FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA „BERZE I BERZONSKO POSLOVANJE“

NAZIV SEMINARSKOG RADA: „BANJALUČKA BERZA“

Student: Mentor:

Broj indeksa Ocjena: 5 6 7 8 9 10

Banja Luka, 22.05.2011.

1
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

BANJALUČKA BERZA

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Sažetak: u ovom radu se obrađuju sljedeće komponente računara i to sljedećim redom.

Sadržaj:

1. UVOD, 2. MATIČNA PLOČA ............................................................................................ 3

3. MIKROPROCESOR ............................................................................................................. 5
4. RAM MEMORIJA , 5. HARD DISK ................................................................................... 6
6. GRAFIČKA KARTICA-MONITOR ................................................................................... 7
7. ZVUČNAKARTICA, 8.MODEM ........................................................................................ 8
9. OPTIČKI UREĐAJ ............................................................................................................... 9
10. FFD FLOPPY 3.5"............................................................................................................. 11
11. MREŽNA KARTICA, 12. KUĆIŠTE SA NAPAJANJEM ............................................. 12
13. MIŠ-TASTATURA .......................................................................................................... 13
14. ŠTAMPAČ ........................................................................................................................ 14
15. PLOTER, 16. SKENER (SCANNER) .............................................................................. 15
17. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 16
18. LITERATURA ............................................................................................................. 17

KLJUČNE RIJEČI: MATIČNA PLOČA, MIKROPROCESOR, GRAFIČKA KARTICA,

MONITOR, ZVUČNA KARTICA, MODEM, SKENER, ŠTAMPAČ, PLOTER...

1. UVOD

2
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Na Banjalučkoj berzi razlikujemo kontinuirano i aukcijsko trgovanje.

Sistem trgovanja na Berzi:
 Kontinuirana trgovani
 Aukcija,
 Aukcija za paket akcija.

Sistem trgovanja odredjuje se u zavisnosti od karakteristika odredjene hartije od vrijednosti,

koje se odnose na vrijednost prometa, broj transakcija, broj dana trgovanja i ostale parametre
koji upućuju na kikvidnost, što se detaljnije uredjuje aktom koji donosi direktor Berze.
Sistem trgovanja odredjuje Komisija za kotaciju za službeno berzansko tržište, odnosno
direktor Berze za slobodno berzansko tržište.

Za organizovanje primarnih aukcija koriste se slijedeći sistemi trgovanja:

 Kontinuirana javna ponuda
 Javna ponuda s nadmetanjem.

Berzovni posrednici su ovlaštene osobe koji na berzama posreduju između

zainteresovanih prodavaca i kupaca predmeta berzovnog poslovanja. Na službenim berzama,
berzovni posrednici se postavljaju odlukom upravnog odbora berze. Na privatnim berzama
posredovanje obavljaju članovi berze (dioničari) koji su istovremeno i vlasnici berze.

Svaka berza na svoj način uređuje pitanja vezana za posrednike ne berzi, uslove i
mogućnosti pristupa berzovnim sastancima, te uopšteno sva pitanja obavljanja berzovnih
poslova. Problematika berzovnih posrednika našto se drugačije tertira na berzama
vrijednosnih papira u odnosu na robne berze kod kojih je oraganizacija poslovanja nešto
jednostavnija.

U okviru berzovnih posrednika, imamo:

1) brokere
2) džobere
3) agente i agente-mjenjače
4) dilere
5) špekulante.

POJAM I FUNKCIJE

3
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Najkraće rečeno berzanski posrednici su finansiske institucije, odnosno lica koja učestvuju u
trgovini ili su vezani za trgovinu na finansiskom tržištu.
Berzanski posrednici mogu učestvovati u trgovini na berzi samo ako su za te poslove
ovlešćeni od strane nadležnog organa. Budući da postoje različite tiopvi berze efekata, postoje
i različiti tipovi berzanskih posrednika. Medjutim, zajedničko za sve tipove berza efekta jesu
tri osnovne grupe berzanskih posrednika, i to:

1. Brokeri,
2. Dileri
3. Ostali učesnici

Pored ovih grupa berzanskih posreenika, na finansiskom tržištu se susreću i:

1. Eskontne firme koje se bave poslovima otkupa, eskonta i reeskonta,

2. Lombardne firme koje vrše poslove otkupa lombarda i relombarda hartija od

vrijednosti ili odobravaju kredite na osnovu zaloga hartije od vrijednosti i drugih roba,

3. Firme koje obavljaju poslove bezgotovinskog i klirinškog platnog prometa,

4. Založni zavodi i zalagaonice, koji odobravaju kredite na osnovu zaloga pokretnih

stvari,

5. Mjenjačnice koje obavljaju poslove kupopridaje deviza.

BROKERI

Broker (makler) predstavlja samostalnog trgovca bez trajnog ugovornog odnosa, koji
na temelju povremenih konkretnih naloga posreduje između kupca i prodavca pri sklapanju
kupo-prodajnog ugovora. Brokeri dovode u vezu onoga ko nudi robu i onoga ko tu robu želi
da kupi (potencijalnog kupca), što znači da brokeri sami ne sklapaju kupo–porodajne ugovore.
Brokeri nastupaju kao agenti svojih nalogodavaca i rade u ime i za računsvog nalogodavca.
Time oni nisu odgovorni za neizvršavanje kupo–prodajnog ugovora. U praksi se često naziv
«broker» koristi i za sve usluge posredovanja u trgovačkom poslovanju.
Brokeri su izvanredni stručnjaci jer odlično poznaju robu i uslove prodaje na tržištu. Za svoje
usluge posredovanja brokeri naplaćuju proviziju (eng.=brokeruge) koju obračunava na
ugovorenu vrijednost predmeta kupo–prodaje (robe,vrijednosnih papira itd.).

Pored toga što se bave berzovnim posredovanjem, brokeri za svog nalogodavca

obavljaju i druge usluge kao što su:

1) vode komitentove račune (račune svog nalogodavca) sa kojih se finansira trgovanje;

2) primaju i drže na računima marže potrebne za držanje određene pozicije;
3) izvještavaju svog komitenta o izvršenju naloga i rezultatima kupo–prodajne
transakcije;
4) kod terminskih poslova vode evidencije o tzv. otvorenim pozicijama;

4
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

5) pružaju komitentu informacije o stanju na tržištu (robnom, finansijskom, informacije o

kretanju cijena, itd.).

Obzirom da članovi berze mogu biti samo fizičke osobe koje međutim djeluju (rade)
kao službenici neke od brokerskih kuća, to znači da su brokerske kuće (firme) posrednici
između svojih komitenata (investitora) većinu iz javnosti i brokera na parketu-članova berze.
Članovi berze mogu djelovati naizmjenično kao posrednici na berzi ili kao trgovci u
vlastito ime, ali pri tome ne smiju iskorištavati prednosti koje bi mogli steći u odnosu na svoje
komitente. Važno je istaći jedno bitno pravilo koje glasi: Broker ne smije izvršiti neku
transakciju u svoje ime ako ima nalog svog komitenta o izvršenju iste transakcije. Takođe
vrijedi pravilo, da broker bez komitentovog pristanka (saglasnosti) ne smije ispuniti (izvršiti)
njegov nalog prodajom ili kupovinom iz svog vlastitog računa.

DILERI

Dileri su druga grupa berzanskih posrednika ( ovaj naziv se koristi u Americi, u

Londonu sa nazivaju jobberima, a u Njemačkoj hendlerima ).
Dileri su u principu predstavnici velikih investirora – banaka, investicionih fondova i
svih drugih posredničkih institucija kao učesnika na tržištu kapotala.U principu, dileri
berzanske poslove obavljaju u svoje ime i za svoj račun i tada kao principali.Dileri mogu
poslove obavljati u ime i za račun svojih kllijenata i tada nastupaju kao zastupnici, a u slučaju
kada poslove obavljaju u svoje ime, a za račun svojih klijenata, onda nastupaju kao
komisionari.

U najčešćem slučaju, kada dileri nastupaju kao principali, oni kupuju tržišni materijal
za svoj račun, a potom ga prodaju po pravilu op višoj cijeni. Pozitivna razlika između
kupovne i prodajne cijene predstavlja prihod principala, šro ukazuje na činjenicu da principali
ne naplaćuju provoziju za obavljen posao.
Razlika između kupovne i prodajne cijene hartija od vrijednosti naziva se marža i
njena visina zavisi od velikog broja faktora, kao đto su:
1. Vrste hartija od vrijednosti,
2. Utrživost hartija od vrijednosti,
3. Veličine hartija od vrijednosti i slično.
Dileri u berzanskom poslovanju veoma često sarađuju sa brokerima. Često se pojam diler
koristi za lice koje kupuje ili je ovlešćeno da prodaje robu krajnjim korisnicima.
Na prostorima bivše SFRJ pojam diler vezam je za posao nezakonite kupovine i prodaje
stranih valuta.

Dileri mogu nastupati kao market – mejkeri ( market market ).

Market - mejkeri istovremeno objavljaju kupovnu i prodajnu cijenu iste hartije od vrijednosti
( kao i njene količine ) koje su spremni da prodaju, odnosno da kupe.

Dakle, market – mejkeri istovremeno daju i cijene ponude i tražnje ( kao i količine ) određene
hartije od vrijednosti i u okviru iskazanih – ponuđenih evličina – cijene kupovine i prodaje,
dužni su da zaključe transakcije, ukoliko se pojavi ponuda sa suptornim predznakom. Na ovaj
način market – mejkeri postaju kreatori tržišta, jer su uvjek spremni da kupuju ili prodaju
berzanski materijal u cijeni ili po lotovima uz javno objavljivanje. Javno objavljevanje ima za
cilj podsticanje drugih investitora za poslovanje – trgovinu na berzi.

5
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Na nekim trćištima market – mejkeri se nazivaju i specijalistima (NYSE ). Sličnu ulogu imaju
markeri ili džoberi koji se susreću na berzanskim tržištima, kao što su London, Frankfurt,
Varšava.
Glavna odlika market – mejkera je što oni služe kao katalizatori tržišta. Istovremenom
ponudom i kupovine i prodajne cijene oni sprečavaju da zainteresovani prodavac ili kupac
budu jedini na nelikvidnom berzanskom tržištu. Time oni utiču na povećanje likvidnosti i
prometa na čitavom tržištu, što i jeste jnihova glavna uloga. Postavlja se pitanje kakvi su
motivi market – mejkera da pozitivno utiču na likvidnost berzanskog tržišta.

Motivi market – mejkera nemaju nikakav viši ćilj osim oprofita koji ostvaruju na razlici
razlici kupovne i prodajne cijene hartija od vrijednosti. Međutim, da bi market – mejkeri
imali zaista ulogu kataizatora tržišta, a istovremeno da bi se sprečile zloupotrebe od strane
market – mejkera sa stamoviša velikog raspona kupovne ili prodajne cijene, berza ograničava
flukutuaciju kupovne i prodajne cijene. Princimograničavanja kotacionog raspšona zasniva se
na tome da se maksimalno ogramiči raspon za one hartije od vrijednosti koje su
najatraktivnije, dok se za nelikvidne hartije od vrijednosti dozvoljava veći kotacioni raspon
( spread ). Granice kotacionog raspona su maksinalne dozvoljene granice fluktuacije, a market
– mejker u zavisnosti od svog potencijala može se kretati u tim granicama.

Kao što je već rečeno dileri ostvaruju prihod po osnovu razlike kupovne i prodajne cijene
hartija od vrijednosti – kotacioni raspon ( bid – ask - spread ).

Pored toga dileri prihod mogu da ostvaruju i na sledeći način :

1. Na osnovu kapitalne dobiti,

2. Na osnovu deviznr arbitraže ( promena deviznih kurseva kada posluju na deviznim
tržištima ).
3. Na osnovu razlike u visini stope troškova kapitala, odnosno cijene po kojoj dolaze do
sredstava i stope prinosa, odnosno prihoda koje ostvaruju od investicija hartija od
vrijednosti.

Ostalim učesnicina u berzanskom opslovanju treba smatrati bankarskei druge

posrednike, ali bez ovlašćenja da trguju efektima, te novinare i posjetioce

Imaju pravo da nastupaju i kao principali i kao brokeri. Međutim, diler je obavezan
pri nastupu na berzi, u nalogu navesti u kom svojstvu to čini.

DŽOBERI

Džoberi su slično kao i dileri, samostalni i slobodni trgovci koji posluju samo s
brokerima i sa drugim džoberima. Džoberi vrše kupovinu i prodaju na berzi za vlastiti račun,
a zaradu ostvaruju na razlici u cijeni (kupo–prodajnoj cijeni). Transakcija se obavlja na način
da broker kontaktira džobera tražeći da mu ovaj saopšti cijenu ili tečaj (kurs). Ulogom
džobera, zainteresovani klupac ili prodavac lako i brzo može pronaći partnera za realizaciju
kupovine ili prodaje. Džoberi su specijalisti za pojedine robe ili pojedine vrste vrijednosnih
papira, koje kupuju i prodaju po cijeni i kursu koji sami određuju.

IZBOR BROKERA – PRAVILA I POSTUPAK

6
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Od 1970-ih godina,dva procesa su značajno izmijenila odnos broker-komitent:

1. deregulacija brokerskih poslova koja je dovela do "rata" između brokerskih kuća i
do nastanka velikog broja novih jeftinijih brokera;
2. smanjenja obima trgovanja terminskim ugovorima na tradicionalnim berzama kao i
na finansijskim berzama.

Brokerske kuće više nisu bile specijalizovane i zbog toga više nisu privlačile nove, a niti
zadržavale stare komitente. Uz to sve veći broj špekulanata počeo se oslanjati na vlastite
tehničke analize tržišta, umjesto na savjete svojih brokera. Zbog toga izbor brokera postao je
vrlo važna i složena odluka u procesu trgovanja na berzama. Svaki potencijalni investitor
mogao bi se pridržavati određenih pravila i pažljivo birati svog brokera.

Osnovna pravila za izbor brokera su sljedeća:

Pravilo br. 1 : potencijalni špekulant robnim terminskim ugovorima mora prije svega odlučiti
kakav trgovac želi biti u odnosu na vrste i kategorije trgovaca:

a) Novajlija- je trgovac koji ima vrlo malo ili nema uopšte iskustva ni znanja o
terminskom trgovanju. Takvom trgovcu potreban je strpljiv neprezaposlen broker koji
ima dovoljno vremena za svog komitenta i kojem su vrlo dobro poznati svi detalji u
vezi s vršenjem usluga ;

b) Iskusan trgovac- koji se bavi kratkoročnim poslovima- je osoba s priličnim iskustvom

i znanjem o tržištu. Ova osoba je zainteresovana za trgovinu unutar jednog dana ili
unutar više dana. Ovakvoj osobi potreban je broker koji će je informisati trenutnim
cijenama, ali prije svega broker koji će promptno i uspješno izvršavati naloge po
relativno povoljnoj cijeni ;
c) Trgovac koji se bavi dugoročnim poslovima- on uopšteno koristi osnovno znanje o
robama kojima trguje ulazeći na tržište na relativno dug rok. Takvom je trgovcu
potreban broker koji raspolaže ispravnim i aktuelnim statističkim podacima ;
d) Nezavisni trgovac- ovom trgovcu nisu potrebne nikakve informacije niti pomoć
brokera. On bira takvog brokera koji će jedino preuzimati i izvršavati njegove naloge.

Pravilo br. 2 : Potencijalni trgovac mora istražiti podatke o dostupnim brokerskim kućama i
odrediti koje usluge svaka od tih kuća pruža. Postoje dvije osnovne kategorije:

a) Broker koji pruža potpunu uslugu – to je tradicionalni tip brokerske kuće koja pruža
sve finansijske usluge. Neki se takvi brokeri specijalizuju za trgovinu i dionicama i
robama, dok drugi pružaju usluge samo na području terminskog trgovanja. Broker
koji pruža potpunu uslugu na terminskom tržištu snabdijevaće trgovca raznim
informacijama o stanju na tržištu, nudiće kotacije cijena, informisati komitenta o
trgovanju i pomoći mu pri donošenju odluka o određenoj investiciji.
b) Broker s popustom- takav broker ne obavlja relativno skupe analize niti pomaže svom
komitentu u razvijanju poželjne strategije trgovanja, već daje najosnovnije savjete. On
jednostavno izvršava naloge svog komitenta te ispunjava ostale obaveze koje je kao
broker dužan učiniti (npr. izdavanje potvrda o izvršenoj trgovini, itd.). Sa razvojem
tržišta razlike između gore dviju kategorija brokera sve se više smanjuju, pa tako

7
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

danas velike brokerske kuće nude niz različitih usluga za trgovce kojima nisu
potrebne sve informacije kojima broker raspolaže, obračunavajući pritom različit
postotak provizije, zavisno od vrste usluge.

Pravilo br. 3 : Kada izabira brokersku kuću koja će ga zastupati, špekulant mora biti uvjeren
da će njegov kapital biti siguran. Provjerom boniteta brokerske kuće, te dobivanjem
preporuka, investitor se može uvjeriti u pouzdanost svog budućeg brokera.

Pravilo br. 4 : Trgovac bi morao uporediti stope provizije koje nude pojedini brokeri.
Međutim, odluka o izboru brokera ne smije se donijeti samo na osnovu visine provizije, već
treba gledati i kvalitet usluge koja je tom provizijom obuhvaćena. Pošto odluči koje su mu
usluge potrebne (pravilo br.1 ), trgovac će odlučiti koliko je spreman platiti, te izabrati
prikladnog brokera.
Pravilo br. 5 : Ako je to moguće, trgovac bi morao prije konačnog izbora posjetiti poslovne
prostorije potencijalnog brokera. Takvom posjetom mnogo se toga može vidjeti i saznati o
samom brokeru.

Pravilo br. 6 : Trgovac koji će se oslanjati na preporuke svog brokera, mora provjeriti
prethodne uspjehe tog brokera u sličnim predviđanjima. To znači provjeriti koliko je broker
bio uspješan u svojim predviđanjima i savjetima trgovcima, koliko je trgovaca izgubilo svoj
novac slijedeći upute tog brokera. To može biti dosta teško direktno saznati, ali postavljanjem
pravih pitanja može se doći do važnih informacija.

Pravilo br. 7 : potencijalni trgovac ne smije od svog brokera očekivati ništa nerealno. Od
svakog brokera može se očekivati sljedeće:

a) promptno i tačno preuzimanje i izvršavanje svih usluga ;

b) promptno i tačno izvještavanje o svim ispunjenim nalozima ;
c) informacije svog komitenta o svi važnim novostima ;
d) održavanje računa i izvještavanje o stanju na računu, o maržama i ostalim
finansijskim pojedinostima ;
e) broker mora biti na raspolaganju svom komitentu svaki put kad god on želi izdati
nalog ;
f) broker mora platiti sve promjene troškova, provizija, marža, pravnih detalja i sl. i o
tome po potrebi i u roku izvještavati svog komitenta ;
g) na zahtjev, broker mora pribaviti potrebne tekuće informacije o tržištu (kupovna i
prodajna cijena, obim utrženih ugovora itd.).

Pravilo br. 8 : ne smije se zaboraviti da je brokerova zarada provizija. Što više naloga broker
izvrši biće veća njegova zarada. S druge strane, ako broker preporuči previše transakcija, one
mogu prebrzo iscrpiti komitentov račun, što znači gubitak računa, a često i komitenta. Svaki
trgovac mora zapamtiti da su njegovi interesi vrlo često sekundarni u odnosu na brokerove
interese, naravno gledajući s brokerovog gledišta. U razgovoru sa potencijalnim brokerom, te
na temelju preporuke, trgovac mora odrediti dosadašnji uspjeh u svijetu tih prioriteta.

Organizacijske veze unutar brokerske firme mogu se prikazati sljedećom shemom:

8
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Investiciono Emitent
i
Klijent Stokbroker

Klijent Stokbroker Soba za OTC

naloge tržište

Klijent Stokbroker
Kliring soba
(administra- Berze
Klijent Stokbroker tivni poslovi)

Odjeljenje
investicijskih
istraživanja

Odjeljenje
individualnih
investicijskih
računa

OSNIVANJE BERZOVNIH POSREDNIKA

Berzovni posrednici se osnivaju na osnovu ugovora, kao akcionarska društva ili društva sa
ograničenom odgovornošću. Pored osnivačkog akta,
za osnivanje berzovnog posrednika potrebno je da budu zadovoljeni i sljedeći uslovi:

1. Potrebno je da se obezbijedi minimalni iznos novčanog dijela osnovnog kapitala,

čija visina zavisi od djelatnosti za čije se obavljanje registruje berzovni posrednik. Za
obavljanje brokerskih poslova i poslova investicionog savjetnika osnivački kapital ne može da
bude manji od 50.000 eura, za dilerske poslove ne manje od 100.000 eura, za poslove market-
mejkera, portfolio menadžera, agenta emisije 200.000 eura, a za obavljanje poslova
pokrovitelja emisije 300.000 eura.

2. Društvo mora da bude kadrovski i tehnički osposobljeno za obavljanje poslova za

koje se osniva. To znači da društvo, pored potrebne opreme (uslove propisuje Komisija za
vrijednosne papire), ima najmanje jedno lice zaposleno na neodređeno vrijeme sa položenim
odgovarajućim stručnim ispitom.

9
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

3. Društvo mora da dobije dozvolu za obavljanje djelatnosti od Komisije za

vrijednosne papire. U tom cilju, uz zahtjev za izdavanje dozvole podnosi se ugovor o
osnivanju društva, statut, pravila poslovanja, podaci o osnivačima i njihovom ulogu, o
članovima uprave i nadzornog odbora, tarifu za obavljanje djelatnosti, dokaz da društvo ima
barem jedno lice zaposleno s položenim stručnim ispitom.

Komisija za vrijednosne papire donosi rješenje o davanju dozvole za obavljanje djelatnosti

brokersko-dilerskog društva u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

OBAVEZE BERZOVNIH POSREDNIKA

Na osnovu pismenog ugovora o obavljanju poslova posredovanja, koji zaključuju

posrednik i klijent, za berzovnog posrednika nastaju sljedeće obaveze: dužan je da se
pridržava dobijenih ovlaštenja; da se stara da izvrši primljeni nalog; da se stara o interesima
klijenta; da otvori račun; da obavještava klijente o svim važnim činjenicama; da čuva
poslovnu tajnu; da vodi knjigu naloga; da obavijesti klijenta o izvršenju naloga.

1. Obaveza da postupa u skladu sa dobijenim nalogom - Berzovni posrednik je dužan da

se pridržava dobijenih ovlaštenja, onako kako su utvrđena u nalogu nalogodavca.

Nalog koji klijent daje berzovnom posredniku je imperativnog (limitativnog) karaktera. Od

njega posrednik ne smije da odstupi bez klijentove saglasnosti. O prijemu naloga berzovni
posrednik je dužan, najkasnije narednog radnog dana, da klijentu izda potvrdu.
Trajanje naloga može da bude vremenski određeno i neodređeno sa važnošću do opoziva od
strane klijenta. Nalog koji je vremenski ograničen treba da bude izvršen u okviru fiksnog
roka. U suprotnom, njegovo dejstvo prestaje. Inače, samo ograničenje važenja naloga može da
se izvrši na različite načine (o tome v. vrste naloga s obzirom na vrijeme važenja i izvršenja).
Ako nije nešto drugo određeno berzovnim pravilima, klijent može da opozove nalog u
bilo koje vrijeme prije izvršenja, odnosno uparivanja sa drugim nalogom. Ako berzovni
posrednik zaključi posao po isteku roka važnosti ovlaštenja, ili ako, pri tome, prekorači
granice ovlaštenja, ugovor neće obavezivati klijenta ukoliko ga ne odobri.
Ako nalog može da se izvrši na više berzi, berzovni posrednik, u slučaju nedostatka
drugačijih uputstava, bira mjesto izvršenja naloga.

2. Obaveza da se stara da izvrši primljeni nalog. – Berzovni posrednik izvršava nalog onako
kako glasi, čim se steknu uslovi za njegovo izvršenje, prema redoslijedu koji je utvrđen
pravilima poslovanja. Radi izvršenja berzovnog naloga berzovni posrednik je dužan da radi
časno, pošteno, prilježno i obazrivo. On će odgovarati za štetu ako ovu obavezu nije izvršio
uredno, ili ako je klijenta doveo u vezu sa licem za koje je znao ili morao znati da nije
odgovarajući poslovni partner (o dospjelosti ne može da izvrši obavezu plaćanja glavnice i
kamate). A, ako i pored toga što se ponašao na odgovarajući način nije uspio da zaključi
posao, berzovni posrednik neće odgovarati klijentu za štetu. Zbog toga obaveza berzovnog
posrednika spada u obligacije sredstva, a ne u obligacije rezultata (cilja).
Prilikom izvršenja naloga posrednik može da bude ovlašten da, umjesto da stupi u
ugovorni odnos sa trećim licem radi kupovine ili prodaje, sam izvrši određenu radnju.
Umjesto da proda klijentov materijal trećem licu, on ga može kupiti za sebe. I obrnuto,

10
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

umjesto da kupi za klijenta materijal, on može da proda klijentu svoj materijal. U vezi sa tim
posrednik mora da se ponaša (posebno) savjesno i pošteno, krajnje neutralno. U slučaju
sumnje, sukob interesa treba riješiti u korist klijenta. To će se dogoditi ako postoji nesklad
između berzovnog kursa, cijene iz klijentovog naloga i kursa prema kome su zaključivani
poslovi u vrijeme izvršenja naloga.

3. Obaveza da se stara o intersima klijenta - U obavljanju poslova berzovni posrednik je

dužan da se rukovodi isključivo interesima klijenata. A, to znači: da je dužan da primljeni
nalog izvrši pod najpovoljnijim uslovima: da potencijalne kupce, odnosno prodavce
pravilno usmjerava u pogledu kupovine ili prodaje berzovnog materijala; da ne smije da
daje pogrešne ili širi lažne informacije o kretanju cijena berzovnog materijala; da
raspolaže berzovnim materijalom bez pismene saglasnosti klijenta; da zaključuje berzovne
poslove, odnosno da podstiče klijenta na učestalo obavljanje poslova isključivo radi
naplate provizije.

Berzovni posrednik ne može da stavlja svoje interese ispred interesa klijenata. U slučaju
mogućeg sukoba interesa, dužan je da o tome upozna klijenta.

4. Obaveza otvaranja računa. - Plasman naloga na berzi, izvršavanje obaveza iz

zaključenih poslova vrši se uz pomoć određenih računa koje otvara berzovni posrednik.
Zavisno od njihove namjene, razlikuju se novčani, vlasnički i račun upravljanja, koji se
otvaraju za klijenta kod Centralnog registra vrijednosnih papira.
Na novčanom računu nalaze se sredstva koja brokersko-dilersko društvo može da koristi
samo za plaćanje obaveza koje nastanu zaključenjem berzovnog posla na osnovu naloga
klijenta. Ako klijent nema dovoljno sredstava da ostvari željenu kupovinu, između njega i
berzanskog posrednika može da se uspostavi kreditni odnos otvaranjem kreditnog računa, u
kom slučaju posrednik pozajmljuje, pod određenim uslovima potrebna sredstva svom klijentu.
Pravilo je da se u vezi s tim zaključuje ugovor o zalogu kojim klijent zalaže kupljeni berzovni
materijal kao obezbjeđenje otplate kredita. Preko vlasničkog računa berzovni posrednik, u
ime i za račun klijenta vodi hartije od vrijednosti i izvršava naloge za prenos prava iz harlija
od vrijednosti između računa imaoaca kod Centralnog registra hartija od vrijednosti.
Sredstva sa novčanog i vlasničkog računa, brokersko-dilersko društvo može da koristi
samo na osnovu naloga klijenta, za one transakcije za koje ima njegovu saglasnost. Uz
pismenu saglasnost klijenta sredstva sa vlasničkog računa mogu se dati na zajam drugom
brokersko-dilerskom društvu. Bliže uslove za davanje na zajam i prodaju pozajmljenih
vrijednosnih papira propisuje Komisija za vrijednosne papire.

Brokersko-dilersko društvo nema pravo vlasništva na sredstvima koja se nalaze na novčanom

i vlasničkom računu. Ona ne ulaze u njegovu imovinu ne mogu da se uključe u likvidacionu
ili stečajnu masu, niti da se koriste za izmirivanje obaveza brokersko-dilerskog društva prema
trećim licima.

Kada investitor želi da berzovnom posredniku povjeri upravljanje i vršenje određenih

transakcija sa njegovim sredstvima on zaključuje ugovor o upravljanju kojim se brokersko-
dilersko društvo obavezuje da će, u svoje ime a za račun klijenta, novčana sredstva klijenta
ulagati u vrijednosne papire, odnosno da će primiti na upravljanje vrijenosnih papira klijenta.
Ugovorom se reguliše iznos novčanih sredstava, odnosno vrsta i količina vrijednosnih papira
koje klijent stavlja na raspolaganje brokersko-dilerskom društvu radi kupovine ili prodaje tih

11
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

vrijednosnih papira, politika ulaganja u vrijednosne papire (vrsta vrijednosnih papira koji će
se kupiti, najveći iznos ulaganja u ¸vrijednosne papire jednog izdavaoca), uslovi pod kojima
se vrijednosni papiri povjeravaju na upravljanje brokersko-dilerskom društvu, visina
provizije. Na osnovu zaključenog ugovora, brokersko-dilersko društvo otvara kod Centralnog
registra račun upravljanja za klijenta.

5. Obaveza da obavještava klijenta o svim važnim činjenicama – Berzovni posrednik je

dužan dati klijentu sva potrebna obavještenja o tržišnoj situaciji, koja su od značaja za
zaključivanje određenog posla. On je ovo dužan naročito da učini kada, zbog promjene
okolnosti na berzi, nije u

mogućnosti da postupajući po nalogu zaključi posao, a može da očekuje da će klijent saznavši

za to, dati odgovarajući nalog.

Posrednik je dužan da upozori klijenta, ako namjeravani posao spada u kategoriju poslova
visokog rizika usljed čega mogu da nastanu znatni gubici. U suprotnom, posrednik može da
odgovara za štetu koju usljed toga klijent pretrpi. Pored obavještenja, berzovni posrednik
može da pruži i savjetodavne usluge u vezi sa poslom koji klijent namjerava da zaključi. U
vezi sa tim pravi se razlika između posrednika koji pružaju "punu uslugu" (pored izvršenja
naloga, oni vrše investiciona istraživanja, daju savjete i preporuke, upravljaju aktivom,
pribavljaju finansijske pokazatelje poslovanja preduzeća čije se hartije nude na tržištu) i
diskontnih posrednika, koji uz nižu proviziju izvršavaju naloge, ali ne pružaju savjetodavne
usluge. Oni se bave isključivo sprovođenjem kupoprodajnih transakcija.

Berzovni posrednik će odgovarati za štetu ako klijentu daje pogrešne preporuke, savjete,
čini neistinite i nepotpune izjave, kao i ako ga održava u pogrešnom uvjerenju da je zaključen
dobar posao. U tom slučaju on čini grube nepravilnosti, krši zakonske i etičke norme, ne
ponaša se profesionalno i objektivno.

Berzovni posrednik ne smije da svom klijentu daje informacije koje još nisu dostupne
javnosti (tzv. unutrašnje, insajder informacije), a koje mogu znatno da utiču na cijenu
berzovnog materijala. Ukoliko se berzovni posrednik uključi u trgovanje na bazi takvih
informacija (na primjer, da kompanija neće da isplati dividendu ili da će biti isplaćena u
visokom iznosu, da će doći do promjene u upravljačkom aparatu zbog odlaska menadžera koji
zauzimaju visoko mjesto na menadžerskoj ljestvici), to može imati za rezultat ostvarenje
značajne protivpravne dobiti.

Tako, na bazi informacije da dividenda neće biti isplaćena, a prije njenog objavljivanja,
dionice se prodaju, a kasnije kada se objelodani da zbog lošeg poslovanja društva dividenda
neće biti isplaćena, dionice se kupuju po nižoj cijeni i tako ostvaruje protivpravna dobit.

U svim zemljama, zakonskim propisima se svi učesnici u berzovnom poslovanju odvraćaju

od ove prakse oštrim sankcijama. U SAD se za insajdersku trgovinu predviđaju sljedeće
sankcije:
 povrat celokupnog profita ostvarenog na bazi ove trgovine,
 plaćanje penala u iznosu tri puta većem od ostvarenog profita,
 krivična odgovornost - zatvor do deset godina.

12
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Oštećeno lice ima pravo na naknadu štete koju je pretrpjelo zbog toga što je posrednik
zloupotrebio informacije koje nisu dostupne javnosti.

6. Obaveza da čuva poslovnu tajnu - Berzovni posrednik je dužan da čuva poslovnu tajnu
klijenta koju je doznao izvršavajući njegov nalog. On ne smije da je saopšti trećim licima, da
je koristi ili da omogući trećim licima da je koriste. Obaveza čuvanja poslovne tajne prestaje
za posrednika ako

saopštenje određenih podataka zahtjeva sama priroda posla ako to odobri nalogodavac, ili ako
se saopštenje vrši licima, odnosno organima (sudu, berzovnim organima, licima koja vrše
odgovarajuću vrstu nadzora), kojima se oni saopštavaju na osnovu propisa ili na osnovu
ovlaštenja koja ta lica imaju.

7. Obaveza da vodi knjigu naloga - U knjigu naloga berzovni posrednik unosi hronološki
zabilješke o svim poslovnim događajima. U knjigu se upisuju nalozi klijenata za kupovinu ili
prodaju i opozivi tih naloga. Nakon zaključivnja ugovora, posrednik konstatuje u knjizi
naloga da je ugovor zaključen. Na zahtjev klijenta, berzovni posrednik je dužan da izda
ovjeren izvod iz knjige naloga o poslovima koji su zaključeni na osnovu primljenih naloga.

Sadržinu i način vođenja knjige naloga propisuje Komisija za vrijednosne papire. Knjiga se
vodi na način koji onemogućava naknadne izmjene unijetih podataka.
Senzal je vodio dnevnik u kome je redom po tekućim numerama, i dan po dan, a bez praznih
međuprostora mrljanja umetanja i nadmetanja, skraćivanja i radiranja upisivao svaki berzovni
posao koji zaključi, naznaćujući ugovorne strane, sadržaj i uslove zaključenog ugovora, a
naročito kod prodaje: vrstu robe, količinu cijenu doba i način liferovanja. Za svako storniranje
i korekturu u dnevniku bila je potrebna dozvola sekretara komesara berze.

8. Obaveza da obavijesti klijenta o izvršenju naloga – Berzovni posrednik je dužan da odmah

po zaključenju posla, a najkasnije narednog radnog dana, obavijesti klijenta o tome putem
pismene potvrde (zaključnice). Ugovorna klauzula o odricanju klijenta od prava na
obavještavanje ne proizvodi pravno dejstvo.

Uobičajena forma potvrde sadrži sljedeće elemente: opis transakcije (kupljeno ili
prodato), vrstu, količinu, cijenu (jediničnu ili ukupnu) materijala, datum trgovanja, datum
saldiranja, mjesto izvršenja naloga, naziv, adresu, broj računa klijenta, šifru klijentovog
brokera.

Na zahtjev člana berze koji je zaključio transakciju, a uz pisanu saglasnost drugog člana
berze sa kojim je zaključena predmetna transakcija, zaključnica može da se stornira samo
zbog očigledne tehničke greške koja se sa sigurnošću može utvrditi pregledom knjige
naloga i druge dokumentacije člana berze koji je podnio zahtjev. Odluku o tome donosi
berzovni kontrolor, s tim što se zahtjev mora dostaviti najkasnije 60 minuta od vremena kada
je zaključena transakcija.

Sistemi berzovnog posredovanja

13
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Zavisno od pravnog položaja berzovnog posrednika i njihovog odnosa prema članovima

berze razlikuju se tri sistema berzovnog posredovanja.

To su:
 anglosaksonski,
 germanski i
 romanski.

Anglosaksonski. - U anglosaksonskom sistemu članovi berze su ujedno i berzovni

posrednici. Oni na berzi istupaju kao dileri, u svoje ime i za svoj račun, ostvarujući zaradu na
razlici u cijeni materijala koji preprodaju, i kao brokeri. Brokeri istupaju kao zastupnici (u
ime i za račun klijenata) i kao komisionari (u svoje ime a za račun klijenata) stičući zaradu
naplaćivanjem provizije za usluge koje vrše svojim klijentima.

Germanski. - U germanskom sistemu članovi berze i berzovni posrednici su različita lica.

Članovi berze posluju na berzovnom tržištu isključivo preko posrednika. Razlikuju se
zvanični (Kursmakler) i slobodni (Freimakler) brokeri.
Kursmakleri imaju položaj državnih službenika. Njih postavlja pokrajinska vlada na prijedlog
upravnog odbora berze i upravnog odbora strukovne komore maklera. Oni prisustvuju
berzovnim sastancima, učestvuju u utvrđivanju kurseva, posreduju pri zaključenju poslova, ne
mogu da zaključuju poslove u svoje ime i za tuđ (ili svoj) račun. Za svoje usluge naplaćuju
proviziju. Slobodne maklere postavlja i smjenjuje upravni odbor berze. Oni nemaju položaj
državnih službenika. Mogu da zaključuju samo one poslove u čijoj trgovini ne učestvuju kurs
makleri.

Romanski. - U romanskom sistemu postoje samo posrednici (nemaju članove) koji

posreduju pri zaključenju poslova između klijenata berze. Posrednici (Italija) imaju status
državnih službenika. Postavlja ih i smjenjuje predsjednik Republike na osnovu javnog
konkursa. Oni ne mogu da vrše poslove za svoj račun. Ovom sistemu pripadale su ranije i
francuske berze. Od 1988. godine, poslove posredovanja vrše berzovna društva, koja imaju
položaj trgovačkih društava, a ne državnih službi, čime se Francuska približava konceptu
samostalnih berzi. Društva vrše posredovanje kao delkredere komisionari, s tim što mogu i
samostalno da istupaju prema klijentima, ako se oni sa tim saglase (od klijenta kupuju za sebe,
odnosno prodaju klijentu svoj materijal).

Zaključak

14
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

Svaka bezra zavisi od sadržaja i veličine tažišta za koju je osnovana, propisuje konkretne
uslove koje mora ispunjavati svako ko želi da postane broker, bilo da se radi o pojedincima ili
insdtituciji.
Trgovina na berzi se odvija između berzanskih posrednika (članova berze) koji moraju
ispuniti rigorozne kadrovske, organizacione i finansijske standarde kako bi bili primljeni u
članstvo.
Generalno gledano, svi berzanski posrednici se mogu podeliti na brokere i dilere. Brokeri rade
u svoje ime a za tuđ račun uzimajući proviziju za obavljeni posao; dileri rade u svoje ime i za
svoj račun zarađujući na razlici u ceni.
Brokeri su takvi berzanski posrednici ( ovej naziv se koristi u engleskom jezikum dok se u
Njemačkom jeziku koristi terimin makleri ili senzali, a na Francuskom courrtieri ) koji
obavljaju betzanske poslove u ime i za račun svojih klijenata. U ovom slučaju brokeri
nastupaju kao zastupnici.
Brokerimogu obavljati poslove i u svoje ime, a za račun svojih klijenata.
U tom slučaju kao komisionari.
U ovakvom slučaju on za svoje usluge naplaćuju proviziju.
Visina provizije je različita i zavisi od vrste tržišnog materijala tako i od njegovog obima i
vrijednosti.
Provizija se naplačuje nakon obaljenog posla saklijentovog navčanog računa. Brokeri nisu
vlasnici

18. LITERATURA:

[1] dr Mladen Radivojević, dr Ilija Šušić. „Poslovna informatika“. Izdavač „Univerzitet za

poslovne szudije“ Banjaluka 2008. Strana 39-87.

15
 FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka

[2] Mirjana Mladenović, Željko Novaković. „Personalni kompjuteri“ Beograd 2001. Strana
51-92

[3] Milošević D, Brković M. „Računarstvo i informatika“. „Tehnički fakultet“ Čačak 2003.

Strana 43-56

[4] www.motherboards.com decembar 2008.

[5] www.chaintech.co.yu novembar 2008.

[6] www.asus.com decembar 2008.

[7] Za pretragu slika koristio sam internet pretrazivac, stranicu www.google.com

decembar 2008.

16