Вы находитесь на странице: 1из 9

1. Šta je socijalna patologija?

Socijalna patologija je nauka koja proučava one društvene pojave kod kojih se ispoljava
značajno neslaganje između prihvaćenih društvenih standarda i postojećeg društvenog
stanja.Izvorno značenje termina socijalna patologija jeste nauka o društvenim
bolestima.Socijalna patologija je nauka o socijalnim pojavama koje svojim patološkim
ispoljavanjem u vidu agresije, toksikomanije, izopačenosti, negativno utiču na stanje i
razvojne mogućnosti u malim i velikim socijalnim grupama.

2. Koje su tri osnovne grupe socijalno-patoloških pojava?


To su: socijalne bolesti, sociopatije, odnosno pojedini tipovi poremećaja ličnosti
(toksikomanije, perverzije i agresije), i socijalne dezorganizacije.

3. Koji su uzročnici društvenog poremećaja?


To su: nepovoljni socio-ekonomski uslovi života; društveni, kulturni sukobi; društvena
anomija; industrijalizacija, urbanizacija, društvene promjene u cjelini; akulturacija i
asimilacija; socijalna izolacija; nepovoljno djelovanje sredstava odgajanja i propagande.

4. Koji su glavni razlozi socijalno-patološkog ponašanja?


Ponašanje se lahko može usvajati, pogotovo ako imamo neke ljude odnosno modele kao
primjere. Teorije socijalnog učenja pokazuju da se veliki dio učenja zbiva u interakciji
pojednica i socijalne okolin, te da često nema komponentu vlastitog iskustva.

5. Koje su teorije socijalnog učenja, odnosno, učenja po modelu?

To su: imitacija, modeliranje, učenje posmatranje (opservacijsko učenje), i simboličko


učenje.

6. Šta je to spolni a šta je rodni identitet?

Spolni identitet – podrazumijeva vlastiti doživljaj spola, spolnu samokoncepciju. Spolni


identitet tiče se svakoga ljudskog bića. Odnosi se na to doživljava li se neko osobom
muškog ili ženskog spola, ali se ne mora odnositi na binarni koncept muškoga ili
ženskoga. Spolni identiteti jesu: ženski, muški, transeksualni, interseksualni, ali i ne
identificiranje po spolu.

Rodni identitet – podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o


spolu koji je pripisan rođenjem. Rodni identiteti jesu: žensko, muško, transrodno, ali i ne
identificiranje po rodu.

Rodno izražavanje – se može promatrati kao način na koji netko sebe izražava kroz
vanjsku prezentaciju, izgled, kroz ponašanje, oblačenje, frizuru, glas, tjelesne
karakteristike ili druge vanjske oznake. Sve osobe se na neki način rodno izražavaju.
Androginost je način neutralnog rodnog izražavanja.

7. Kako se definira nasilje?


Smatra se da je nasilje očigledno kada se pojavljuje u formi direktnog fizičkog nasilja
kada jedan čovjek povrjeđuje ili ubija nekog drugog. Međutim , još je Karl Marks u svojoj
Diskusiji o pojmu nasilje ukazao da se nasilje može ukorjeniti i u društvenim strukturama
te da manifestirano ili latentno putem državnog i društvenog poretka prodire u političke i
socijalne odnose. Iako je uvriježeno mišljenje da su za nasilje u svijetu odgovorni
muškarci, uključujući ratove, nasilne zločine, te općenito nasilje na ulicama, stadionima i
kod kuće, žene zauzimaju sve veću ulogu kada je nasilje u pitanju. Povijest im je možda
sklona pa se svi ratovi i sukobi pripisuju muškarcima, ali nasilje kao takvo nije nepoznato
za ženski rod. Naime, upravo ta povijest pokazuje brojne slučajeve o nasilju žena i
potpuno uvrnutim zločinima koje su počinile.

8. Navesti neke od primjera ženskog zločina?

U posljednja dva desetljeća žene su počinile neke od najstrašnijih zločina, poput,


primjerice, Darlie Routier koja je ubila svoja dva sina, a razlog je bila teška financijska
situacija. Diane Downs ubila je jedno od svoje troje djece, premda ih je pokušala ubiti sve
troje i to zato jer je htjela vratiti svog dečka koji nije želio djecu. Susan Smith udavila je
svoje sinove u jezeru blizu svog doma opet zbog dečka koji nije želio prihvatiti
odgovornost i odgajati djecu drugog muškarca. Karla Homolka i njezin suprug Paul
Bernardo seksualno su zlostavljali, mučili i ubili nekoliko mladih žena iz čiste zabave. I
daleka povijet puna je nasilnih zločinki, od ženskih bandi Divljeg zapada preko pljački
banaka u vrijeme "velike depresije" tridesetih godina koje su počinile grupe žena, pa do
Bonnie koja je s Clydeom harala Amerikom. Ne zaboravimo "Crnu udovicu" i niz ženskih
serijskih ubojica. I tako dalje... Ženski šarm itekako može biti smrtonosan.Treba
napomenuti još jednu značajnu okolnost . Naime, za kriminalitet žena karakteristično je da
postoje i određena razdoblja u kojima dolazi do povečanja delikventne aktivnosti. To je
faza klimakterija koja nastupa u dob od 40 do 50 god. Života a koja je pračena dubljim
fiziološkim i psihološkim potrebama. Isto tako značajne su faze gravidnosti i porođaja jer
omogučuju vršenje pojedinih krivičnih djela u kojima se kao izvršilac pojavljuje samo
žena npr. ubistvo djeteta pri rođenju.

9. Šta je zakon?

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku u donosi zakonodavni
organ, najčešće skupština (parlament). Zakon je nakon Ustava najviši i najvažniji pravni
akt i svi drugi pravni akti u državi moraju biti s njime u skladu.

10. Šta su lokalni zakoni?

Lokalni zakoni su skup zakona koje svi ljudi u jednoj općini moraju poznavati. Ti zakoni
govore ljudima šta mogu činiti i šta nije dozvoljeno činiti. Lokalni zakoni su donjeti kako
bi se održao mir u društvu, i kako bi se društvo učinilo boljim za život. Postoji puno
lokalnih zakona koje možda nikad nećete koristiti ali neki utječu na vas svakoga dana.
Ako ne poštujete zakone morat ćete odraditi neki posao koji će vam općina odrediti u
vremenu u kojem to bude od vas tražila, a toakođer možda ćete morati platiti novčanu
kaznu ili iči na sud kako bi sudac odredio da li treba odrediti kaznu.

11. Koje su tri najpoznatije vrste kazni,i ukratko o njima?

Tri najpoznatije vrste kazni su: kazna zatvora, novčana kaznu, i još uvijek mnoge
države poznaju i smrtnu kaznu.

Kazna zatvora smatra se danas ključnom kaznom u svim državama. Ona je najvažniji
odgovor na teška kaznena djela, naročito na delikte nasilja, terorizma i organiziranog
kriminaliteta, a smatra se i najdjelotvornijim sredstvom za suzbijanje povrata. Kazna
zatvora je rezervirana za teže oblike kriminaliteta, dok se na lakši i srednji kriminalitet
primjenjuju ostale sankcije, prvenstveno uvjetna osuda i novčana kazna. Zatvor kao
kaznu treba razlikovati od pritvora kao mjere procesne prisile oduzimanja slobode
osumnjičenika ili okrivljenika koju određuje sud prije ili u tijeku kaznenog postupka
radi postizanja određenih svrha propisanih zakonom. Kaznu zatvora treba razlikovati i
od vojničkog pritvora kao stegovne mjere (u trajanju od 15 dana) ili stegovne kazne (u
trajanju od 30 dana) za pripadnike oružanih snaga RH. Kazna zatvora izriče se u
određenom trajanju koje ne može biti kraće od 30 dana ni duže od 15 godina. Kazna se
izriče na pune godine i mjesece, a u trajanju do tri mjeseca i na pune dane. Novčana
kazna je sankcija u kaznenom i prekršajnom pravu koja obvezuje počinitelja platiti
državi određeni novčani iznos. Ona sadrži zlo za počinitelja koje se sastoji u
privremenom smanjenju potrošnje i stoga u snižavanju životnog standarda. Novčana
kazna može se izreći kao glavna ili sporedna kazna. Glavna prednost novčane kazne je
u otklanjanju loših strana zatvorskih kazni: osuđenik nije obilježen kao kriminalac,
nije izložen utjecaju iskusnih delinkvenata, ostaje u svom obiteljskom krugu i
zadržava svoje radno mjesto, država ostvaruje prihode umjesto da troši na zatvore, ne
stvara poteškoće poslodavcu ako bi njihovi zaposlenici morali ići u zatvor. Njezini
glavni nedostatci su: ne ostvaruje resocijalizaciju, ne djeluje jednako na imućne i
siromašne, ne može se osigurati njezin osobni karakter, prijeti opasnost da se pretvori
u instrument punjenja državnog proračuna. Smrtna kazna predstavlja krajnju i
najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima. U
Republici Hrvatskoj smrtna je kazna ukinuta Božićnim Ustavom 1990. godine. Smrtna
kazna danas je izvršavana brojnim metodama. SAD-u je donedavno električna stolica
bila najčešće korištena metoda, a od 2000. godine češće se koristi tzv. smrtonosna
injekcija. Većinom su zemlje smrtne kazne islamske šerijatskih teokratskih zakona. Tu
su metode vješanje, javno bičevanje, kamenovanje i druge bolnije metode.

12. Navesti i objasniti neke faktore koji utiču na osobu da postane žrtva kriminala?
Požuda: Prevaranti na internetu računaju na vaše emocije pa se često, naročito na
društvenim mrežama, pretvaraju da su (atraktivni) muškarci ili žene. Trebalo bi da znate
da flert na internetu, naročito sa osobama koje ne poznajete, najčešće ima manje
romantične motive nego što bi vi to željeli.

Pohlepa: Ako je nešto suviše dobro da bi bilo istinito, najmanje što možete da uradite je da
posumnjate u to. Besplatni iPod ili procenat od novčane transakcije koja je ima veze sa
ozloglašenom internet destinacijom Nigerijom su dovoljno sumnjiva ponuda da bi
ultimativan savet bio - uzdržite se i ignorišite ponudu.

Taština: Prevaranti znaju da će vjerovatno profitirati ukoliko računaju na ljudske slabosti.


Dakle, ukoliko ste “izabrani”, “pobjednici”, ili na bilo koji način izdvojeni od ostalih i
zbog toga je pred vama ekskluzivna ponuda, pomislite odmah ono što vam se vjerovatno
neće dopasti - niste tako posebni.

Lakovjernost: Neki prevaranti pokušavaju da pridobiju povjerenje korisnika koristeći u tu


svrhu poznate brendove ili se pak, predstavljaju kao prijatelji vaših prijatelja računajući da
im je to dovoljna preporuka.

Lijenjost: Kriminalci računaju na vašu lijenjost i na to da se nećete potruditi da provjerite


da li je link u pristigloj email poruci koju vam navodno šalje banka pravi, posetom veb
sajtu direktnim ukucavanjem internet adrese vaše banke u adres-baru browser-a ili
jednostavnim pozivanjem banke telefonom.

Saosjećanje: Iako je u ovom društvu ljudskih slabosti saosjećanje jedina vrlina, ipak je
višak samilosti nepoželjan dok boravite na internetu.

Brzopletost: Ruku po ruku sa molbama koje apeluju na vaše osjećanje samilosti ide i
insistiranje da se “djeluje brzo” jer “vrijeme ističe”. Šta god neko na internetu zahtjeva od
vas, vi zahtevajte vrijeme potrebno da dobro razmislite.

13. Gdje žrtve kriminala mogu pronaći pomoć?

Žrtve kriminala mogu pronaći pomoć u svjetovalištima za žrtve kriminala. Savjetovališta


za žrtve kriminala (RKK) su besplatne, lako dostupne ponude za one koji su doživeli
kriminal. Svi koji imaju problema vezanih za kriminal, kao i njihove porodice, mogu da
stupe u kontakt sa savjetovalištima. Ponuda je otvorena za sve, bez obzira da li je slučaj
prijavljen policiji ili ne. Ukoliko je to poželjno, savjetovalištu se možete obratiti i
anonimno.

14. Kako mogu potpomoći savjetovališta za žrtve kriminala?

Savjetovališta za žrtve kriminala mogu potpomagati sa:


1. Razgovorima podrške, savjetima i uputstvima,

2. Informacijama o pravima i pružanju pomoći pri obraćanju ostalim pomoćnim


institucijama, ukoliko je to neophodno,

3. Informacijama o tome kako podnijeti prijavu, kao i savetima i uputstvima o pitanjima


obeštećenja

4. Pomoći u vezi podnošenja molbe za državno obeštećenje žrtvama nasilja

5. Informacijama o postupku u krivičnim predmetima i podršci svedocima

Savjetovališta za žrtve kriminala treba da su bezbjedna uporišta i da pruže međuljudsku


podršku i pomoć osobama koje su bile izložene kriminalu.

15. Koje vrste ubistva imamo?

Razlikujemo se sljedeće vrste ubistava:


-tzv. obično ubistvo, odnosno ubistvo s umišljajem
-teško ili kvalificirano ubistvo, ponekad ubistvo iz predumišljaja
-ubistvo na mah
-ubistvo iz nehata.

16. Kada je ubistvo dozvoljeno pod određenim okolnostima?

To su:
-ubistvo iz samoodbrane
-ubistvo u krajnjoj nuždi
-pogubljenje, odnosno izvršenje smrtne kazne
-eutanazija.

17. Šta je silovanje?

Silovanje je vid seksualne aktivnosti i način putem kojeg silovatelj zadovoljava svoje
bolesne prohtjeve uz prisilu druge osobe.

18. Šta podrazumijevamo pod pljačkom?

Pljacka je nekontrolirano otuđivanje dobara i imovine ili uništavanje tijekom


katastrofalnih događaja, građanskih nemira, ili ratove u stanjuanarhije, gdje državne
institucije nisu u stanju ili ne žele intervenirati, ili imaju nalog da se ne miješaju.
19. Objasniti pojmove:samoubistvo, alkoholizam, organizirani kriminal?

Samoubistvo i pokušaj samoubistva predstavljaju sve više aktuelni problem i u našoj


zemlji s obzirom na tendenciju rasta, uporedo sa drugim sa drugim sociopatolškim
pojavama

Za Stengela je samoubisvo oblik komunikcije u času teške situacione krize, odgovor na


poremećenu globalnu komunikaciju, izlaz iz realne, egzistencijalne krize, apel upravljen
jednoj signifiktavnoj osobi, bližnjem društvu, to je krik za pomoć koji nastoji proizvesti
popustljivo ponašanje signifikativne osobe.Samoubica je čovjek koji ostaje sam bez nade
i izlaza. Prema Milčinskom, samoubistvo je radnja kojom se čovjek usmrti, pri čemu ga je
vodila težnja da uništi sopstveni život, a da je takva namjera bila očigledna za okolini uz
njegovog ponašanja.

Alkoholizam je hronična, progresivna bolest, recidivantnog karaktera, koju karakteriše


želja za pijenjem alkoholnih pića u cilju postizanja zadovoljstva. U razvojnoj fazi bolesti
obavezno nastaju telesna i duševna oštećenja, koja su posredno ili neposredno posledice
uzimanja alkohola. Progresivna deterioracija ličnosti je glavna karakteristika ove bolesti.

Organizovani kriminal podrazumijeva vršenje krivičnih djela od strane organizovane


kriminalne grupe ili njenih pripadnika. Organizirani kriminal obuhvaća kriminalna
udruženja (organizirane grupe i zločinačke organizacije) koje djeluju u određenom
razdoblju, udružile su se radi činjenja kaznenih djela s ciljem ostvarivanja imovinske
koristi ili ostvarivanja ili zadržavanja nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim
djelanostima.

20. Šta je narkomanija i navesti koji su to faktori značajni za ovisnost ?

Narkomanija je stanje periodičnog ili hroničnog trovanja, štetnog za pojedinca, kao i za


društvo, prouzrokovanog ponavljanim uzimanjem prirodnih ili sintetičkih droga. Za
nastanak ovisnosti o drogama većina istraživača se slaže i prihvata multifaktorijalni
pristup u vezi s etiologijom.Govori se o interakciji tri grupe faktora značajnih za nastanak
ovisnosti o drogama:

1.Droga-farmakološke osobine droge

2.Ličnost –(ovisnika)

3.Sredina-socijalni faktori.

21. Koje su značajne karakteristike organiziranog kriminala ?

Značajne karakteristike organizovanog kriminala su sljedeće:


• svaki član kriminalne organizacije ima unaprijed određeni, odnosno očigledno

odredivi zadatak ili ulogu;

• djelatnost kriminalne organizacije planirana je na duže vrijeme ili za neograničeni

vremenski period;

• djelatnost organizacije zasniva se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i

discipline članova;

• djelatnost organizacije planira se i vrši u međunarodnim razmjerama;

• u vršenju djelatnosti primjenjuje se nasilje, zastrašivanje ili da postoji spremnost za

njihovu primjenu;

• u vršenju djelatnosti koriste se privredne ili poslovne strukture, pranje novca i

nezakonito stečene dobiti;

• postoji uticaj organizacije ili njenog dijela na političku vlast, sredstva javnog

informisanja, zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast ili na druge važne društvene ili

ekonomske činioce.

22. Koje su dvije discipline koje se bave proučavanjem kriminala i prestupničkog


ponašanja?

To su kriminologija i sociologija prestupničkog ponašanja.

Kriminologija se bavi oblicima ponašanja koji su kažnjivi po krivičnom zakonu.


Sociologija prestupničkog ponašanja oslanja se na istraživanja u kriminologiji, ali
istražuje i ponašanja koja su izvan domena krivičnog prava.

23. Ko su predstavnici prestupničkog ponašanja?

To su devijantni pojedinci koji odbijaju da žive po pravilima koja većina nas poštuje, npr.
to su nasilni kriminalci, uživaoci droga, otpadnici od društva koji se ne uklapaju u ono što
se definiše kao standard prihvatljivog ponašanja.

24. Šta je devijantnost?


Definiše se kao nepriznavanje datog skupa normi koji prihvata znatan broj ljudi u nekoj
zajednici ili društvu.

25. Glavni razlozi socijalno-patoloških ponašanja?

To je pomjeranje stanovništva od ruralnih ka urbanim područjima uz ubrzanu


industrijalizaciju.

26. Nabrojati neke od socijalno-patoloških ponašanja kod djece i objasniti mane i


poremećaje u seksualnoj oblasti?

Djeca sa poremećajima u ponašanju imaju sljedeće karakteristike:

- teško se motiviraju na rad

- vrlo su često nepoželjni, indiferentni, lijeni

- odvajaju se od druge djece

- ne vole školu i odsustvuju često sa nastave

- ljubomorni su i pretjerano takmičarski raspoloženi.

Pod seksualnim perverzijama podrazumjeva se seksualno ponašanje u kojem do


zadovoljenja seksualnih potreba ne dolazi u normalnim heteroseksualnim odnosima, a to
su: homoseksualnost, egzibicionizam, voajerizam, transvestitizam, fetišizam, sadizam i
mazohizam, pedofilije, grupne perverzije, itd.

27. Pojam kriminaliteta

Etimološki riječ kriminal dolazi od latinske riječi crimen što znači zločin ili kazneno
djelo. Kriminalitet je društvena kategorija i kao takvu je treba posmatrati. kriminalitet
također nije neka fiksna kategorja, već je promjenljiva kategorija koja prije svega zavisi
od toga šta se o u određenom drušvu smatra zabaranjenim i zakonom zapriječenim
ponašanjem. U pojam kriminala kao mosovne pojave ulaze delkti to jest ona antisocijalna
ponašanja koja ugrožavaju opstojnost društveno - pravnih odnosa, narušavaju pravni
poredak te ugrožavaju ili su usmjereni protiv nekog pravnog dobra koje se štiti društvenim
pravilima, odnosno pravnim normama.

28. Kriminal bijelog okovratnika


To je termin za kriminal među bogatim slojevima u društvu. Pod ovim terminom se
podrazumijeva više tipova kriminalnih aktivnosti, poput utaje poreza, nezakonite prodaje,
malverzacija, pronevjera, prodaje opasnih proizvoda ili krađa. Može se naparaviti razlika
između ovog kriminala i kriminala moćnih. Razlika se sastoji u tome što se kriminal
bijelih okovratnika odnosi na korištenje statusa srednje klase ili profesionalnog položaja
za nezakonite aktivnosti, dok se kriminal moćnih odnosi na ona djela u kojima se vlast
koju daje položaj koristi na kriminalan način, npr.kada neki državni zvaničnik primi mito.

29. Objasniti vezu između kriminala i krize muškosti

Muškarci obično stupaju u kriminalne radnje upravo iz razloga što osjećaju krizu
muškosti, osjećaju se nepotvrđeno. Ovo su obično nezaposleni muškarci čije su žene
zaposlene. samim tim se kod njih javlja kriza muškosti, osjećaj nepotvrđenosti jer nije on
taj koji doprinosi porodici, te se, kako bi se dokazao odaje kriminalu.

30. Nabrojati neke od savremenih teorija sociološko-patološkog ponašanja?

A one su: ovisnost, ovisnost o sexu, alkoholizam, narkomanija, zlostavljanje, prostitucija,


itd.

31. Koje su posljedice kod zlostavljanja djece?

To su: nedovoljan intelektualni razvoj, školski uspjeh i školska očekivanja, socio-


emocionalni razvoj i mentalno zlostavljanje u cjelini.

32. Šta je predstavljala religiozna prostitucija?

Religiozna prostitucija predstavljala je vid službe prema nekom božanstvu.