Ekonomski rast i razvoj

Predavanje br. 14

O emu emo danas diskutirati?

to je to ekonomski rast Koji su izvori ekonomskog rasta Teorije ekonomskog rasta Ekonomski rast u svjetskoj privredi Alternativne strategije razvoja

Uvodna razmiljanja
Do sada smo bili orijentirani na agregatnu potranju, a danas emo se baviti agregatnom ponudom. Rast poveava potencijalni output nacionalne ekonomije.

Rast i potencijalni output

usluga koje nacionalna ekonomija proizvodi. Rast je poveanje potencijalnog outputa. Rast je poveanje ukupne proizvodnje neke zemlje tijekom vremena.

Rast je poveanje koliine proizvoda i

Rast i potencijalni output

razina outputa u nacionalnoj ekonomiji koja se moe ostvariti iz postojee proizvodne funkcije i raspoloivih resursa. Kada je nacionalna ekonomije na razini svog potencijalnog outputa, ona posluje na svojoj granici proizvodnih mogunosti.

Potencijalni output to je najvia

Rast i potencijalni output

Dugoroni ekonomski rast fokusiran je na stranu ponude. Ekonomisti mjere rast proizvodnje ili proizvodnju po glavi stanovnika u duem vremenskom razdoblju (10, 20 godina).

Rast i potencijalni output

U kratkom roku, ekonomisti smatraju da je potencijalni output fiksan. Oni se fokusiraju na problem kako da ekonomija ostvari poslovanje na razini potencijalnog outputa ukoliko to nije uspjela.

Ekonomski rast
Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog bruto domaeg proizvoda.
Realni bruto domai proizvod (real GDP) trina vrijednost proizvoda i
usluga iskazana u stabilnim cijenama ili Realnog potencijalnog GDP-a

Ekonomski rast
Podaci o ekonomskom rastu govore istodobno i o kretanju ivotnog standarda ljudi u toj nacionalnoj ekonomiji.

Ekonomski rast
od 1993. do 2002. bila oko 2,5% godinje Od 2001. do 2005. g. prosjena stopa rasta je bila 4,7%. dugorona stopa rasta za SAD je izmeu 2,5 i 3,5 % godinje.

Prosjena stopa rasta za Hrvatsku je

Ekonomski rast
Realni GDP per capita je realni GDP podijeljen sa brojem stanovnika. Stopa rasta realnog GDP per capita se neznatno razlikuje od stopa rasta realnog GDP (kada je rije o Hrvatskoj).
Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta stanovnitva visoka

Per capita rast

Per capita output je ukupan output
podijeljen s brojem stanovnika Per capita rast znai da se ostvaruje vea proizvodnja u nacionalnoj ekonomiji po glavi stanovnika.

Per Capita rast

Per capita rast je jednak postotnoj promjeni outputa umanjenoj za postotnu promjenu stanovnika.
Per capita rast = % promjena outputa - % promjena broja stanovnika

Per Capita rast

U brojnim zemljama u razvoju, broj stanovnika raste bre od GDP-a, rezultat je negativna stopa rasta GDP-a po glavi stanovnika.

Per Capita rast

Ekonomisti su se usuglasili da ono na to se moramo koncentrirati u analizama nije GDP per capita nego na medijan dohotka u nacionalnoj ekonomiji.

Per Capita rast

Medijan dohotka je bolja mjera zato to uzima u obzir kako je dohodak raspodijeljen.

Per Capita rast

Ako rast dohotka ide u pravcu poboljanja male grupe pojedinaca, srednji dohodak e rast, ali medijan nee. Zato to je statistika izraunavanja medijana teko izvediva (nema prikupljenih potrebnih podataka), ekonomisti koriste dohodak po glavi stanovnika.

GDP per capita za Hrvatsku

u$ 6000 5000 4000 3000

4029

4422 4398

4805

5057

4371 4153 4477

3137

2349
2000 1000 0
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 godina
GDPp/

GDP per capita za Hrvatsku u eurima

u eurima 7000 6000 5000

6968

6397

5507

5906

4284 4102 4000

3000 2000 1000 0

4560

4998

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 godina

GDPp/c

Ekonomski rast
Dananje stope rasta su daleko vie u odnosu na povijesne standarde. Raspon stopa ekonomskog rasta izmeu zemalja je vrlo irok. Afrike zemlje imaju kontinuirano stope rasta ispod svjetskog prosjeka.

Ekonomski rast
Trend ekonomskog rasta se poeo pratiti negdje od kraja 18. stoljea. Gotovo u isto vrijeme, trite i demokracija poeli su prevladavati kao organizacijski oblik drutva.

Mjerenje ekonomskog rasta

Najbolja mjera rasta ivotnog standarda stanovnitva je GDP ili GDP per capita Ekonomski rast se onda mjeri kao
GDP GDP1 t t %rastaGDP = *100 GDP1 t

Mjerenje ekonomskog rasta

Ukoliko ekonomija starta sa GDP=100 i raste po stopi g odreen broj godina n, tada je nakon proteka tog vremena njen GDP jednak

GDP (n godina kasnije)= (1+g)n*100

g- stopa rasta

Primjer.
Primjer: GDP=100 Ukoliko je n=10 godina, a g=4, tada je GDP nakon 10 godina jednak: GDP10=(1+0,04)10*100=148

Mjerenje ekonomskog rasta

Pravilo 72 se koristi za odreivanje broja godina koji je potreban da se dohodak udvostrui uz prosjenu stopu ekonomskog rasta.

za dupliranje dohotka dobije se dijeljenjem 72 sa godinjom stopom poveanja.

Pravilo 72 broj godina koji je potreban

Mjerenje ekonomskog rasta

Broj godina potreban za podvostruavanje GDP= 72 ________________________ stopa ekonomskog rasta

Pravilo 72
Pravilo 72 moe koristiti za izraun broja godina u kojem e se bilo koja varijabla podvostruiti, a ne iskljuivo stopa ekonomskog rasta. U nekoj literaturi pravilo 72 se svodi na pravilo 70.

10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 -1 -2 -3 1970

Ekonomski rast u odabranim Germany UK Japan zemljama France USA

Stopa rasta

1975

1980

1985

fig

1990

1995

2000

Rast i siromatvo
Uspijevaju li siromane zemlje uhvatiti korak sa razvojnim procesom razvijenih drava (dolazi li do konvergencije) Ne! Razvojni jaz sve se vie produbljava i premaio je kritinu granicu 20:80

Ekonomski rast
Trite, specijalizacija i podjela rada poveava produktivnost i ekonomski rast. Specijalizacija koncentracija pojedinca na odreeni aspekt proizvodnje Podjela rada dijeljenje zadataka u skladu sa specijalizacijom proizvodnje.

Ekonomski rast
Trite se esto smatra nepotenim u smislu efekta koji ono ima u raspodjeli dohotka. Trite je odgovorno za nejednakosti u raspodjeli dohotka. Postoji snana veza izmeu koristi i poboljanja siromanih i ekonomskog rasta.

Izvori rasta
Ekonomisti razlikuju slijedee izvore rasta:
Akumulacija kapitala investicije u proizvodne kapacitete. Raspoloivost prirodnih resursi Obrazovanost radne snage Tehnoloki razvoj Poduzetnitvo Razvijenost institucija

Investicije
Godinama unazad smatralo se da su investicije u fiziki kapital klju ekonomskog rasta. Porast investicija vodi do porasta kapitalne opremljenosti rada.

Investicije
Akumulacija kapitala ne mora nuno voditi do ekonomskog rasta. Promjena proizvoda, tvornice, zgrade i strojevi mogu u jednom razdoblju biti korisni, a u drugom neupotrebljivi.

Investicije
Kako nacionalna ekonomija moe poveati fond kapitala? Poveavajui neto investicije. Ako rastu neto, trebaju rasti i bruto investicije. Iznos kapitala potreban za investiranje dolazi od tednje.

Investicije
Kapital je mnogo vie od strojeva on ukljuuje ljudski i drutveni kapital
koje su zaposleni stekli tijekom kolovanja, rada i cijelo-ivotnog obrazovanja. Drutveni kapital infrastruktura u obavljanju posla koja stvara vlastiti pristup proizvodnji.

Ljudski kapital to je skup znanja i vjetina

Investicije
Svi ekonomisti se slau da je pravi nain investiranja u pravo vrijeme kljuni element rasta. Fond kapitala se poveava sa rastom bruto investicija, a smanjuje se sa poveanjem amortizacije.

Investicije i rast stanovnitva

Rast broja stanovnika uz fiksan fond kapitala smanjuje kapitalnu opremljenost rada. Uz manju kapitalnu opremljenost rada, manji je i output po radniku Ovaj princip reflektira zakon opadajuih prinosa.

Raspoloivost resursa
Ekonomija koja eli ostvarivati rast mora posjedovati resurse. Neki resursi su znaajni u jednom, a drugi u drugom razdoblju (ovisno i o proizvodnji). U globalnoj ekonomiji znaaj resursa postaje sve manji.

Raspoloivost resursa
Tehnologija ima znaajnu ulogu u procesu stvaranja resursa. Otvorenost nacionalne ekonomije i vee uee na svjetskom tritu je drugi nain poveanja raspoloivosti resursa.

Institucije
Trite i privatno vlasnitvo ubrzava ekonomski rast. Kada pojedinci dobiju vie od ekonomskog rasta, napornije i bolje e raditi, te vie pridonositi ukupnoj proizvodnji.

Institucije
Druga znaajna institucija je korporacija (trgovako drutvo). Zbog ograniene odgovornosti, korporacija ima razliite vlasnike i stvara poticaje za investiranje njihove tednje u razliite poduzetnike pothvate.

Tehnoloki razvoj
Rast nije samo dobiti vie iz neega Rastom se osiguravaju i stvari koje do tada nisu postojale ili na drugaiji nain.

Tehnoloki razvoj
Rast ukljuuje promjenu tehnologije.

proizvodimo i nudimo usluge, i nain na koji kupujemo proizvode i usluge. Poboljanjem tehnologije ostvaruje se jednaka proizvodnja uz manje utroke, odnosno vea proizvodnja uz iste utroke.

Tehnologija mijenja nain na koji

Tehnoloki razvoj
Tehnoloki progres predstavlja sposobnost ekonomije da proizvede vie outputa bez koritenja vie inputa.
Vei output po glavi stanovnika, znai i vii ivotni standard. Tehnoloki progres ini ekonomiju produktivnijom. Per capita output e rasti kada se otkriju nove i efikasnije metode upotrebe rada i kapitala.

Poduzetnitvo
Poduzetnitvo je nain na koji obavljamo neke stvari, spremnost poduzimanja rizika u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Poduzetnitvo je sposobnost koja ukljuuje kreativnost, viziju i talent za transformaciju vizije u realnost.

Izvori rasta i ekonomski rast

Ukoliko se eli ostvariti to efikasniji ekonomski rast ovi izvori rasta trebaju se kombinirati na zadovoljavajui nain.

Izvori rasta i ekonomski rast

Ekonomski rast ostvaruje se kombinacijom investicija u strojeve i ljude, tehnolokim promjenama koje imaju centralnu ulogu u svakoj nacionalnoj ekonomiji.

Ekonomski rast
Ekonomski rast je dakle poveanje realne proizvodnje nacionalne ekonomije (realnog GDP-a), ali i irenje proizvodnih kapaciteta (pomak krivulje PPF-a). Ekonomski rast se moe definirati i kao pomak krivulje AS udesno (porast potencijalnog GDP-a).

Ekonomski rast

Podsjetimo se!
odnos izmeu koliine inputa koritenih u proizvodnom procesu i koliine outputa dobivenih proizvodnjom.

Funkcija proizvodnje pokazuje nam

Funkcija proizvodnje i teorije rasta

Proizvodnja funkcija predstavlja odnos proizvedenih proizvoda (usluga) i zemlje, rada i kapitala kao faktore proizvodnje. A predstavlja faktor prilagodbe kojim se kupi utjecaj tehnologije.

Output = A f(rad, kapital, zemlja)

Funkcija proizvodnje
Ekonomija opsega objanjava to se deava sa proizvodnjom kada svi inputi rastu jednako.
Konstantni prinosi na opseg. Rastui prinosi na opseg Opadajui prinosi na opseg.

Opis funkcije proizvodnje

da e output rasti istom stopom kako rastu i inputi

Konstantni prinosi na opseg znai

Opis funkcije proizvodnje

Rastui prinosi na opseg nastaju
kada ouput raste veom proporcijom nego to rastu inputi.

Opis funkcije proizvodnje

kada output raste sporije nego to rastu inputi (manjom proporcijom)

Opadajui prinosi na opseg postoje

Opis funkcije proizvodnje

Zakon opadajuih prinosa objanjava to se deava sa outputom kada se neprekidno dodaje samo jedan input dok su ostali fiksni.

Opis funkcije proizvodnje

Zakon opadajuih prinosa govori da e dodavanjem samo jednog inputa dok su ostali konstantni, voditi do sve manjeg i manjeg prinosa.

Klasina teorija rasta

Klasina teorija rasta fokusira se na akumulaciju kapitala u procesu rasta. to ekonomija ima vie kapitala, bre e rasti. Zbog naglaenog znaaja kapitala, trina ekonomija se naziva ponekad i kapitalistika ekonomija.

Klasian model rasta

Klasini ekonomisti fokusiraju svoju analizu na pronalazak savjeta za ekonomsku politiku, odnosno kako poveati investicije.

tednja investicije Porast kapitala rast

Fokusiranje na Zakon opadajuih prinosa rada

Klasini model rasta fokusira se na injenicu da zakon opadajuih prinosa rada predstavlja ogranienje rasta. Poljoprivredna proizvodnja bila je glavna ekonomska aktivnost toga vremena, a zemlja fiksni proizvodni faktor.

Fokusiranje na Zakon opadajuih prinosa rada

Dok je zemlja fiksna, zakon opadajuih prinosa e djelovati kako broj stanovnika raste. Rastui odnos rada i zemlje dovodi do opadanja graninog proizvoda rada i do opadanja nadnica.

Fokusiranje na Zakon opadajuih prinosa rada

Kada proizvodnja po glavi stanovnika pada, na odreenoj toki raspoloivi output nije dostatan za prehranjivanje stanovnitva Maltus: puanstvo e rasti dok god su nadnice iznad egzistencijalne razine Podvustruivanje puanstva vodi do dvostruko manje koliine proizvodnje sniavajui proizvodnju per capita

Opadajui prinosi i rast stanovnika

Output Odriva razina outputa po stanovniku Funkcija proizvodnje Q2 Q1

L1

L*

Rad (La)

Opadajui prinosi kapitala

Pokazalo se da su razmiljanja klasiara pogrena. Unaprjeenje tehnologije i kapitalne opremljenosti neutralizira djelovanje zakona opadajuih prinosa rada.

Neoklasini model ekonomskog rasta

Robert Solow Neoklasini model rasta Pretpostavke:
jedan homogeni proizvod, dvije vrste utroaka (rad i kapital) Ekonomija je na razini pune zaposlenosti i konkurentna je

Opadajui prinosi kapitala

Fokusiranje na zakon opadajuih prinosa kapitala, ne rada (tehnologija je nepromijenjena):

Kapital raste bre od rada Kapital postaje manje produktivan Sporiji ekonomski rast Rast po glavi stanovnika stagnira Dohodak po glavi stanovnika prestaje rasti

Opadajui prinosi kapitala

Ovaj zakon poinje djelovati zato to se prvo ostvaruju isplativi i profitabilni investicijski projekti, a nakon toga oni koji su manje profitabilni (investicije sa niom stopom prinosa).

Neoklasini model rasta

Rast kapitalne opremljenosti rada (K/L) ostvaruje se kada fond kapitala raste bre od fonda radne snage. Kada nema tehnoloke promjene rast kapitalne opremljenosti uzrokovat e rast proizvodnje po radniku, graninog proizvoda rada i nadnica, te opadanja prinosa na kapital.

Neoklasini model rasta

Q/L
Q/La2 Proizvodnja Poveavanjem kapitalne opremljenosti rada, raste i proizvodnja po radniku do odreene toke kada proizvodnja i nadnice prestaju rasti

Q/La1

K/La1 K/La2

K/La

Neoklasini model rasta

Dugorona ravnotea u neoklasinom modelu rasta bez promjene tehnologije je definirana kao stabilno stanje u kojem prestaje rast kapitalne opremljenosti rada i rast nadnica i u kojem su prinosi na kapital i realna kamatna stopa konstantni.

Neoklasini model
Pretpostavke na kojima poiva ovaj model: Tehnologija Prirodni resursi Kvaliteta radne snage su nepromijenjeni

Neokalsinimodel rasta
Dugorona ravnotea neoklasinog modela rasta objanjava da e ivotni standard graana prestati rasti u trenutku kada je ekonomski rast u skladu sa akumulacijom kapitala.
Zamjenjuju se samo dotrajala kapitalna sredstva.

Neoklasini model rasta

Jesu li nadnice u proteklom stoljeu stagnirale ili opadale? Kolika su bila primanja vaeg djeda, a kolika su vaeg oca (pretpostavka da obavljaju jednaku vrstu posla)? Razlog treba traiti u poboljanju tehnologije!

Neoklasini model rasta i unapreenje tehnologije Proizvodnja

2000

Q/L Q/La 2

Proizvodnja 1960

Poboljanjem tehnologije proizvodnja se pomie udesno

Q/La1

K/La1 K/La2

K/La

Opadajui prinosi kapitala

Opadajui prinosi bit e naglaeniji za bogatije nego za siromanije skupine zemalja Siromane zemlje sa manjom razinom kapitala mogu ostvarivati vie stope rasta nego zemlje koje gube kapital.

Razvojni jaz
Per capita dohodak izmeu zemalja moe eventualno konvergirati. Ovo se nee desiti ukoliko:
se precizno ne definiraju inputi. Se desi tehnoloki progres.

Faktori proizvodnje
Definicije faktora proizvodnje mogu se razlikovati. Na primjer definicija rada moe biti vrlo uska (broj sati koliko radnici rade u tvornici), ali i vrlo iroka.

Definicija faktora proizvodnje

Ekonomisti dijele rad u dvije kategorije.

Standardni rad aktualni broj radnih

sati znanja i iskustva koje radnici skupe tijekom kolovanja, rada i permanentnog obrazovanja.

Ljudski kapital to je skup vjetina,

Definicija faktora proizvodnje

Ako vjetine rastu bre u bogatijoj zemlji nego u siromanijoj, ne moe se oekivati da e dohoci konvergirati.

Tehnologija
Tehnologija nadjaava zakon opadajuih prinosa to znai da stope ekonomskog rasta mogu rasti u odreenom vremenu.

Empirijska procjena doprinosa pojedinih FP ekonomskom rastu

Robert Solow, Nobelovac sa MIT-a procijenio je utjecaj svakog faktora proizvodnje na ekonomski rast. Slinu procjenu je izvrio i Edward Denison i doao do priblino istih rezultata.

Izvori realnog rasta GDP-a SAD-a, 1928-2000

Fiziki kapital (19%) Ljudski kapital (13%)

Rad (33%)

Tehnologija (35%)

Mjerenje ekonomskog rasta

% rasta proizvodnje = (% rasta La) + (% rasta K) + tehnoloka promjena La- rad K- kapital

Mjerenje utjecaja tehnologije

Tehnoloka promjena = % rasta Q -3/4 (%rasta L) 1/4 (%rasta K)

Ekonomski rast
Grafiki ekonomski rast prikazujemo kao pomak granice proizvodnih mogunosti prema vani.

Ekonomski rast

Proizvod A

1996

2000

Proizvod B

Ekonomski rast?
Moe li se ekonomski rast ocijeniti i negativno?
U procesu ekonomskog rasta javljaju se i trokovi, pa govorimo o koristima i nedostacima procesa ekonomskog rasta.

Trokovi i koristi rasta

Trokovi rasta ukljuuju zagaivanje, iscrpljivanje resursa, destrukciju prirodnih bogatstava. Ostvarivanje rasta po glavi stanovnika omoguuje svakome u prosjeku da ima vie.

Trokovi i koristi ekonomskog rasta

Koristi
Smanjenje nepismenosti Smanjenje siromatva Poboljanje zdravlja Produavanje ivotnog vijeka Politika stabilnost

Trokovi
Zagaivanje okolia Zanemarivanje obitelji Izolacija i otuenje

Faze ekonomskog rasta

Poljoprivredno drutvo Industrijsko drutvo Usluno drutvo

Nova teorija rasta

tehnologije u procesu ekonomskog rasta u odnosu na neoklasiare koji su naglaavali znaaj kapitala.

Nova teorija rasta naglaava znaaj

Tehnologija
Tehnologija je rezultat investicija u istraivanje i razvoj. Investicije u tehnologiju poveavaju razinu tehnologije u nacionalnoj ekonomiji.

Tehnologija
Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju. Poboljanje tehnologije nije direktno vezano za investicije kao to je kapital.

Tehnologija
Poboljanje tehnologije esto ima puno pozitivnih preljevajuih efekata. Tehnoloke prednosti jednog sektora ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.

Tehnologija
Tehnoloko unapreenje ima pozitivne eksternalije.
se prelijevaju na druge koji nisu bili ukljueni u proces odluivanja o tim aktivnostima.

Pozitivne eksternalije pozitivni efekti koji

Tehnologija
Neka bazina istraivanja zatiena su patentima
inovacije koje daje vlasniku patenta neka prava u upotrebi i distribuciji patenta tijekom vremena.

Patent je zakonsko vlasnitvo tehnoloke

Tehnologija
Jednom kada se ljudi susretnu sa novom tehnologijom, javlja se imitacija, odnosno nastoje pronai uspjean put da ostvare isti cilj, ali izbjegavajui patent.

Uenje kroz djelovanje

Nova teorija rasta naglaava i znaaj uenja kroz djelovanje. Uenje kroz djelovanje poboljava metode proizvodnje kroz iskustvo.

Uenje kroz djelovanje

Poveavanjem produktivnosti po zaposlenom, uenje kroz djelovanje nadjaava zakon opadajuih prinosa.

Rastui prinosi na opseg

Output Proizvodna funkcija sa rastuim prinosima

Svi inputi

Tehnoloka blokada
Tehnoloka blokada je primjer kada ekonomija ne koristi najbolju raspoloivu tehnologiju.

Tehnoloka blokada
Tehnoloka blokada se deava kada
stare tehnologije postaju prevladavajue na tritu.

Stare tehnologije postaju ukljuene u proizvodnju novih proizvoda bez obzira to su mnogo efikasnija tehnoloka rjeenja vee pronaena.

Tehnoloka blokada
Izlazak iz tehnoloke blokade ponekad je jako skup (siromane zemlje za to nemaju novaca), a ponekad je i nemogu.

Produktivnost u odabranim zemaljam 1999, UK=100

150 140 130 120 110 100 90 80 70 60
Output po zaposlenome

output po satu rada

Ukupna faktorska produktivnost

V Britanija

Njemaka

Francuska

SAD

Ekonomske politike za podupiranje rasta po glavi stanovnika

Podupiranje tednje i investicija. Kontrola rasta stanovnitva. Poveanje razine obrazovanja. Stvaranje institucija koje podupiru tehnoloke inovacije. Osiguravanje fondova za bazina istraivanja. Poveanje stupnja otvorenosti nacionalne ekonomije.

Politike za podupiranje tednje i investicija

Suvremene teorije rasta naglaavaju znaaj kapitala u procesu rasta. Svi se slau da je kapital znaajan. Potrebno je ostvariti istodobno podupiranje tednje i investicija.

Politike za podupiranje tednje i investicija

SAD koristi porezne olakice za poticanje investicija. S obzirom da siromane zemlje nemaju velik dohodak njihova je mogunost koritenja istaknute politike vrlo mala ili nikakva u odnosu na razvijene zemlje.

Politike za podupiranje tednje i investicija

Zemlje u razvoju mogu posuditi od:
MMF-a, Svjetske banke ili iz privatnih izvora.

Niti jedno od navedenih institucija nije savreno rjeenje jer je povezano sa visokim kamatama

Rast kroz strane investicije

Inozemne investicije predstavljaju drugi izvor tednje. Mnoge zemlje u razvoju nastoje razviti poticajnu investicijsku klimu kako bi privukle strane investitore.

Zemlje u razvoju i rast

Siromane zemlje sa izuzetno visokim stopama rasta stanovnitva imaju problem osigurati kapital za investicije i obrazovanje svakog pojedinca. to onda uzrokuje nizak dohodak ukupno i posebice po glavi stanovnika
Stopa rasta GDP per capita moe biti i negativna.

Zemlje u razvoju i rast

Politike za smanjivanje rasta stanovnitva
Planiranje obitelji. ira rasprostranjenost i koritenje sredstava za sprjeavanje zaea. Stroge mjere za obitelji sa vie od jednom djetetom (Kina je usvojila 1980).

Zemlje u razvoju i rast

Ekonomisti su suglasni da e nacija koja uspije smanjiti stope rasta stanovnitva, osigurati si jedan preduvjet za ostvarivanje rasta per capita.
Rastom dohotka i mogunosti zapoljavanja, posebice za ene, oportunitetni troak raanja postaje sve vei i obitelji se odluuju za manji broj djece.

Zemlje u razvoju i rast

Poveavanjem obrazovanja radne snage raste i produktivnost.

Zemlje u razvoju i rast

Za ostvarivanje tehnolokih inovacija neophodne su investicije, pa je potrebno osigurati institucionalni okvir za poticanje investicija. Patenti i zatita prava vlasnitva

Ekonomski rast i tehnologija

Najrazvijenije zemlje odvajaju najvie za tehnoloke inovacije i one su nosioci tehnologija. U poetnoj fazi tehnologije daju i najvee profite. Razvijene zemlje prodaju tehnoloka rjeenja nerazvijenima kada su ona ve u fazi zasienja, pa nose i manje profite.

Fundamentalna istraivanja
Fundamentalnim istraivanjima u pravilu se bavi drava (U SAD-u oko 60% bazinih istraivanja izvodi drava), pa ukoliko se dio tih istraivanja eli prebaciti na poduzea nuno je osigurati razne poticajne mjere.

Ekonomski rast i otvorena privreda

Slobodna trgovina poveava ekonomski rast kroz prisustvo inozemne konkurencije. Ukoliko se eli ostvariti otra specijalizacija vana je veliina trita. Velika trita povezana je sa mogunou ostvarivanja efekta ekonomije opsega.

ZAPAMTIMO kako prikazujemo ekonomski rast!

C ASLR1 ASLR2 A Razina cijena

Kapitalna dobra

B D Potrona dobra

Q1 Q2 Realni GDP

Zemlje u razvoju
Od preko 6 milijardi ljudi na svijetu, preko 75% ivi u zemljama u razvoju Dohodak po glavi stanovnika u tim zemljama je oko 500$. Dohodak u razvijenim zemljama svijeta je blizu 40000 $.

Zemlje u razvoju
Kada se vri komparacija u dostignutom stupnju razvoja izmeu zemalja ekonomisti najee koriste podatke o GDP ili nacionalnom dohotku ali ne u $ ili eurima ve u PPP koji je prilagoen za devizni teaj i time se dobiva realnija slika ivotnog standarda u pojedinim zemljama.

Usporedna analiza razvijenih i nerazvijenih

usporedbe dohotka u razliitim zemljama gledajui domau kupovnu novca u razliitim zemljama.

Paritet kupovne moi je metoda

Rast nasuprot razvoja

proizvodnih kapaciteta i outputa koje donosi promjena u temeljnim institucijama zemlje. Rast se odnosi na porast outputa nastao poveanjem faktora proizvodnje.

Razvoj se odnosi na poveanje

Rast nasuprot razvoja

Rast nastaje zbog poveanje faktora proizvodnje uz danu funkciju proizvodnje. Razvoj nastaje kroz promjenu funkcije proizvodnje.

Rast nasuprot razvoju

Nerazvijene zemlje nasuprot razvijenima se razliku u pogledu rasta zbog:
Razliitosti institucijskih struktura. Razliitosti prioriteta u ekonomskim ciljevima.

Razliitost ciljeva
Normativni cilj razvijenih i nerazvijenih se razlikuje uslijed velike razlike u bogatstvima tih dviju skupina zemalja.
Nerazvijene zemlje se susreu sa osnovnim ekonomskim problemima kao to su hrana, odjea, sklonite. Dok su to gotovo nepostojei problemi u razvijenim zemljama.

Razliitost institucija
Zbog razliitih problema sa kojima se te dvije skupine zemalja suoavaju, nacionalne ekonomije na razliitom stupnju ekonomskog razvoja imaju potrebu za razliitim institucijama.

Dualna ekonomija nerazvijenih zemalja

Istraivanja su pokazala da zemlje u razvoju imaju tkz. dualnu ekonomiju Pod tim pojmom se podrazumijeva postojanje 2 sektora: tradicionalnog poljoprivrednog sektora i sektora koji je orijentiran prema svjetskom tritu.

Dualna ekonomija nerazvijenih zemalja

Tradicionalni sektor proizvodi na tradicionalna nain i za nacionalno trite. Meunarodno orijentiran sektor proizvodi po suvremenim tehnikama proizvodnje za svjetsko trite

Institucije u nerazvijenim zemaljama

Nerazvijene zemlje vrlo esto nemaju razvijene institucije za prikupljanje poreza. Veina dravne potronje je odobrena prema politikim uvjerenjima.

Institucije u nerazvijenim zemljama

Nerazvijene zemlje esto su suoene sa promjenom reima:
I to promjenom cjelokupnog okruenja unutar kojeg djeluju vlada i ekonomija. Promjenom jednog dijela dravnih aktivnosti kao npr. promjena fiskalne ili monetarne politike

Institucije u nerazvijenim zemaljma

Financijske institucije u nerazvijenim zemljama se znatno razlikuju od istih u razvijenim nacionalnim ekonomijama

Institucije u nerazvijenim zemljama

Osnovni cilj centralne banke u nerazvijenih i razvijenim zemljama se znatno razlikuju. Centralne banke u nerazvijenim zemljama su manje neovisne nego u razvijenim zemljama.

Institucije u nerazvijenim zemljama

Kada su nerazvijene zemlje suoene sa deficitom, centralna banka u tim zemljama esto tampa novac da kupi obveznice koje izdaje vlada. to uzrokuje to tampanje novca? Nerazvijene zemlje suoene su ili sa inflacijom ili sa visokim deficitom drave.

Institucije u nerazvijenim zemljama

Veina nerazvijenih zemalja nema konvertibilnu nacionalnu valutu Konvertibilnost valute znai da njen vlasnik je moe zamijeniti za bilo koju drugu konvertibilnu valutu iz bilo kojeg razloga bez ogranienja.

Institucije u nerazvijenim zemljama

Nerazvijene zemlje vrlo esto svoj razvoj temelje na pomoi meunarodnih institucija i na njihovim savjetima kao npr. MMFMeunardonog monetarnog fonda

International Monetary Fund (IMF).

IMF ima iskusne ekonomiste. IMF je glavni izvor kredita za stabiliziranje nacionalne valute i ekonomije nerazvijenih zemalja.

Problemi nerazvijenih zemalja

Politika nestabilnost korupcija Nedostatak odgovarajuih institucija. Nedostatak investicija. Neodgovarajue obrazovanje. Prevelik broj stanovnika. Zdravstvena zatita.