Вы находитесь на странице: 1из 20

OSNOVE

VIKTIMOLOGIJE VIKTIMOLOKE TEORIJE


Dr.sc. Anna-Maria Geto Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu

s posebnim osvrtom na

PREGLED SADRAJA PREDAVANJA

1. ZNAAJ VIKTIMOLOGIJE 2. POVIJESNI RAZVOJ viktimologije 3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije 4. VIKTIMOLOKE TEORIJE
Viktimoloke tipologije Noviji viktimoloki koncepti

5. viktimoloki LINKOVI
Slide br. 2

1. ZNAAJ VIKTIMOLOGIJE (1/2)

POJAM RTVA???
CRIME SCENE WILL RETURN TO NORMAL BUT WHAT ABOUT THE VICTIM?

PREVENCIJA & POMO RTVAMA


Slide br. 3

1. ZNAAJ VIKTIMOLOGIJE (2/2)

Iz viktimoloke perspektive nasilniko ponaanje nije jednostrana aktivnost nego REZULTAT DINAMIKOG PROCESA INTERAKCIJE Endogeni i egzogeni imbenici Karakteristike i ponaanje potencijalne rtve
Fattah (1991) str. XIV
Slide br. 4

2. POVIJESNI RAZVOJ viktimologije

18. stoljee - kriminalno ponaanje kraj 19. stoljea - linost poinitelja II. polovica 20. stoljea - rtva
Hans von Henting (1934.) The Criminal and His Victim (1948.) Benjamin Mendelsohn (1947.)

Slide br. 5

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (1/3)


Predmet viktimologije nije jasno definiran, pa se u znanstvenim raspravama razlikuju 2 pristupa:

Viktimologija u irem smislu


kao samostalna znanstvena disciplina koja se bavi iskljuivo prouavanjem rtava kaznenih djela, nesretnih sluajeva ili katastrofa

Viktimologija u uem smislu


sastavni je dio kriminologije kao znanstvene discipline
Slide br. 6

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (2/3)


Zadaa viktimologije sustavno je prouavanje...
Dispozicije rtava Uloga rtve pri nastanku zloina Tehnike neutralizacije od strane poinitelja Prijavljivanje zloina od strane rtve Odnos izmeu straha od viktimizacije i stvarne viktimizacije Smanjenje rizika postanka rtve Kompenzacija rtve (Tter-Opfer-Ausgleich) Programi za pomo rtvama

radi prevencije & pronalaenja odgovora na pitanje: ZATO NETKO POSTAJE RTVA?
Slide br. 7

3. PREDMET & DEFINICIJA viktimologije (3/3)

Viktimologija (u uem smislu) sastavni je dio kriminologije, a bavi se prouavanjem interakcije meu varijablama poinitelj, rtva i okolnosti nastanka kaznenog djela, radi pronalaenja preventivnih mjera za smanjenje rizika viktimizacije

Slide br. 8

4. VIKTIMOLOKE TEORIJE (1/9)

Temeljna pretpostavka - viktimoloka predisponiranost osoba ZATO odreene osobe postaju rtve k.d.-a? Odgovor se pokuava pronai pomou sistematizacije pojedine kompleksne pojave (poinjenje k.d.-a) radi izrade teorija
Viktimoloke tipologije Noviji viktimoloki koncepti
Slide br. 9

4. VIKTIMOLOKE TIPOLOGIJE (2/9)

Temeljna pretpostavka svih viktimolokih tipologija je POSTOJANJE VIKTIMOLOKIH PREDISOPZICIJA kod odreenih osoba, to OBJANJAVA ZATO BA TE OSOBE POSTAJU RTVE KAZNENIH DJELA (za razliku od osoba koje te predispozicije nemaju)

Slide br. 10

4. VIKTIMOLOKE TIPOLOGIJE (3/9) Hans von Henting (1948.) - kategorije rtava prema njihovim osobinama
Mlade osobe (rtve zbog neiskusnosti) Starije osobe ene (rtve zbog biolokih slabosti) Invalidne i duevno bolesne osobe (ovisnici) Imigranti (problemi prilagoavanja i kulturni konflikti) Manjine i glupe normalne osobe (oteano soc. prilagoavanje) Depresivne osobe (poremeen instinkt samoodravanja) Osobe eljne zarade (visoka sklonost prihvaanju rizika) Strastvene osobe (rizino pona. u seksualnoj domeni) Usamljene osobe (trae pomo to ih ini ranjivima) Zlostavljai i blokirane osobe (npr. obiteljski nasilnici)
Slide br. 11

4. VIKTIMOLOKE TIPOLOGIJE (4/9)

Benjamin Mendelsohn (1956.) - pravni aspekti ponaanja rtve u vezi s deliktom Nevina ili idealna rtva rtva koja doprinosi poinjenju delikta
Provocirajua rtva Sporazumna/voljna rtva Neoprezna rtva rtva iz neznanja

rtva poinitelj delikta (tzv. neprava rtva)


Slide br. 12

4. VIKTIMOLOKE TIPOLOGIJE (5/9)

Ezzat Abdel Fattah (1967.) sudjelovanje rtve (oblici interakcije rtva-poinitelj)


rtva koja ne sudjeluje (nevina rtva) Latentna ili disponirana rtva Provocirajua rtva (provocira po. ili stvara priliku)
Aktivno provocirajua (npr. usmrenje na zahtjev) Pasivno provocirajua (npr. nepanjom)

Sudjelujua rtva (npr. prevareni prevarant) Neprava rtva (npr. suicid, prometna nezgoda)
Slide br. 13

4. VIKTIMOLOKE TIPOLOGIJE (6/9) Marvin E. Wolfgang & Thorsten Sellin (1964.) - kriminalno politika orijentacija

Primarne rtve
Svaka prirodna osoba neposredno oteena

Sekundarne rtve
Pravne osobe neposredno pogoene

Tercijarne rtve
Drava, vlada, drutvo
Slide br. 14

4. NOVIJI VIKTIMOLOKI KONCEPTI (7/9)

KONCEPT STILA/NAINA IVOTA


uzima u obzir PROSTORNE OKOLNOSTI i INDIVIDUALNA PONAANJA koja doprinose poinjenju k.d-a
tzv. opasna mjesta (ulini kriminal)

individualno ponaanje (npr. auto-stop) osobe javnog ivota posebno riskantna zanimanja
Slide br. 15

4. NOVIJI VIKTIMOLOKI KONCEPTI (8/9)

MODEL KARIJERE Reakcije na vlastitu viktimizaciju esto za sobom povlae novu viktimizaciju
PRIMARNA VIKTIMIZACIJA
Samim poinjenjem k.d.-a

SEKUNDARNA VIKTIMIRACIJA
Reakcija soc. okoline, policije, odvjetnika, lijenika

TERCIJARNA VIKTIMIZACIJA
Primarna i sekundarna viktimizacija kod rtve stvaraju percepciju nemoi i izloenosti novim deliktima
Slide br. 16

4. NOVIJI VIKTIMOLOKI KONCEPTI (9/9)

TEORIJA NAUENE BESPOMONOSTI


neke osobe tijekom ivota spoznaju da vlastitim usmjerenim postupanjem ne mogu sprijeiti viktimizaciju kao rezultat takvog shvaanja u situacijama ugroenosti ili izloenosti nasilju reagiraju pasivno (npr. obiteljsko nasilje, slino kod beskunika i ovisnika)

Slide br. 17

5. viktimoloki LINKOVI
European Crime and Safety Survey (EU ICS) http://www.tilburguniversity.nl/intervict/about/ http://www.worldsocietyofvictimology.org
Declaration on Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power (UN 1985) UN Convention on Justice and Support for Victims of Crime and Abuse of Power (UN 2006, draft)

Slide br. 18

LITERATURA

Fattoh E.A., Understanding Criminal Victimization, Scarborough, 1991.

Mawby R.I. & Walklate S., Critical Victimology, London, 1994. Lebe W., Viktimologie - die Lehre vom Opfer, Berliner Forum Gewaltprvention Nr. 12.

Slide br. 19

PITANJA?
Slide br. 20