Вы находитесь на странице: 1из 28

RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV

SEMINARSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb

SADRAJ

1. UVOD.......................................................................................................3 2. RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV KAO DIO UKUPNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA.........................................................................4 3. OSNOVNA OBILJEJA RIS-a.......................................................................5 4. OSNOVNE KOMPONENTE RIS-a................................................................5 4.1. Modul glavne knjige...........................................................................7 4.2. Moduli analitikog knjigovodstva i ostalih pomonih knjiga..............8 4.2.1. Modul dugotrajne imovine...........................................................9 4.2.2. Modul zaliha sirovina i materijala..............................................11 4.2.3. Modul plaa...............................................................................14 4.2.4. Modul proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda............................16 4.2.5. Modul zaliha trgovake robe......................................................19 4.2.6. Modul kupaca i dobavljaa.........................................................23 4.2.7. Ostali moduli RIS-a....................................................................25 5. ZAKLJUAK.............................................................................................26 LITERATURA...............................................................................................27

1. UVOD

Upravljanje poslovanjem bez adekvatne informacijske potpore potpuno je nezamislivo u bilo koje vrijeme, a posebno danas kada informacije predstavljaju preduvijet za uspjeh u poslovnom svijetu. Za uspjeno poslovanje potrebne su brojne informacije, kvantitativne i nekvantitativne, financijske i nefinancijske. Izvori tih informacija mogu biti razliiti, a meu najvanijima je raunovodstveni informacijski sustav. Raunovodstveni informacijski sustav dio je ukupnog informacijskog sustava tako da veina informacija potrebnih u poslovanju nastaje upravo u ovom sustavu. Ukoliko promatramo vrstu informacija koje proizlaze iz ovog modula moe se rei da su to iskljuvo kvantitativne, financijske informacije. Zato e u okviru ovog sustava primarno biti zabiljeene sve poslovne transakcije koje se mogu vrijednosno izraziti. Zbog svega navedenog, cilj ovog rada je barem okvirno prikazati raunovodstveni informacijski sustav. Na poetku se raunovodstveni informacijski sustav prikazuje kao dio ukupnog raunovodstvenog sustava poduzea, zatim se odreuju njegove temeljne karakteristike i komponente. Na kraju, kako bi se dao bolji uvid u cjelokupno funkcioniranje RIS-a1, pojedinano se opisuju karakteristike i principi funkcioniranja svake njegove komponente u organizaciskom smislu tj. modula.

Raunovodstveni informacijski sustav- u nastavku teksa RIS

2. RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV KAO DIO UKUPNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Pojavom privatnog vlasnitva, evidencija postaje vaan aspekt ivota ljudske zajednice kako zbog kontrole ogranienih resursa tako i zbog zatite utvrenog privatnog vlasnitva. Revoluciju u nainu evidencije poslovnih transakcija unio je izum dvojnog knjigovodstva. Njegova pravila i dan danas vrijede u cijelome svijetu. Upravo je ta injenica vana kad govorimo o svim zajednikim karakteristikama dananjih raunovodstvenih informacijskih sustava. Razvojem tehnike i tehnologije dolazimo u razdoblje raunalne obrade podataka koje postaje osnovni nain funkcioniranja bilokojeg RIS-a. Meutim, bitno je napomenuti da raunovodstvo i dalje mora ostati u funkciji korisnika informacija bez obzira na promjene u prikupljanju i obradi podataka, metodama rada itd. Raunovodstvo moemo definirati kao zaokrueni sustav evidencije u kojemu se na poseban nain planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u privrednim organizacijama i u svezi s tim sastavljaju raunovodstvene informacije. Stoga, raunovodstvo obuhvaa: raunovodstveno planiranje, knjigovodstvo, raunovodstvenu kontrolu, raunovodstvenu analizu i raunovodstveno informiranje, a to zapravo i predstavlja sastavne dijelove modernog RIS-a. Razvojem specifinih informacijskih potreba, razvijale su se i specifine raunovodstvene discipline. To su; financijsko raunovodstvo tj. raunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne inforamacije koje su potrebne prilikom sastavljanja financijskih izvjetaja za eksterne korisnike, upravljako raunovodstvo tj. raunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije za menadere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole i raunovodstvo trkova koje je zapravo dio i financijskog i upravljakog raunovodstva, odnosno raunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije menaderima za planiranje i kontrolu i utvruje trokove proizvoda. Svi ti segmenti su inkorporirani u moderan raunovodstveno informacijski sustav. Tako da RIS moemo definirati kao specijalizirani informacijski sustav koji za cilj ima prikupljanje, obradu i generiranje informacija primarno vezanih uz financijske transakcije.

3. OSNOVNA OBILJEJA RIS-a

Ve je spmenuto da je RIS dio ukupnog informacijskog sustava i da veina informacija potrebnih u procesu poslovnog odluivanja nastaje u ovom sustavu. Dakle, finalni proizvodi RIS-a su kvantitativne, financijske informacije tj. sve poslovne transakcije koje se mogu vrijednosno izraziti. Osim to je orijentiran na obradu i generiranje financijskih informacija u okviru ovog sustava mogu biti prikazane i druge informacije kao to su; naziv i adresa kupca,, njegov matini broj i drugo. Te kvantitativne informacije zahtijevaju specifinu obradu pa tako moemo odrediti temeljnu razliku izmeu raunovodstvenog i ostalih informacijskih sustava. Naime, temeljnja razlika je da se RIS temelji na primjeni dvojnog knjigovodstva i to ujedno predstavlja njegovo osnovno obiljeje.

4. OSNOVNE KOMPONENTE RIS-a

Informacijska tehnologija nunost je koja je inkorporirana u sustav obrade podataka i poslovnog izvjetavanja. Raunovodstvene informacije temeljna su podloga poslovnog odluivanja, a kako bi se naglasio znaaj njihove tonosti i pouzdanosti u RIS se ugrauje sustav internih kontrola koji obuhvaa kontrolne postupke i to u svim segmentima obrade. Dakle, sustav informacijske i komunikacijske tehnologije i sustav internih kontrola su osnovne komponenete RIS-a. (Slika 1.)

RAUNOVODSTVO

SUSTAV INTERNIH KONTROLA

INFORMACIJSKA I TELEKOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

Slika 1. Osnovne komponente RIS-a

Meutim, u organizacijskom smislu RIS se moe podijeliti na odreene segmente tj. module. Tako s aspekta poslovnih knjiga koje se obavezno moraju voditi razlikujemo tri temeljna modula: modul glavne knjige modul pomonih knjiga dodatni programski modul

No svakako je bitno naglasiti da je modularni pristup karakteristian za mala i srednja poduzea. Velika poduzea ee koriste integralni informacijski sustav koji je zapravo integracija kvantitativnih i nekvantitativnih, financijski i nefinancijskih informacija. U ovakve sustave transakcija se unosi samo jednom i dalje procesuira u svim potrebnim evidencijama. U nastavku se bavimo modularnim pristupom organizacije RIS-a. U praksi broj modula RIS-a ovisi o dubini razrade navedenih raunovodstvenih segmenata. Naime, raunovodstveni moduli temelje se na modularnoj izgradnji pri emu se svaki modul razvija zasebno neovisno od drugih modula,a li opet tako da zajedno ine RIS. Sukladno Zakonu o raunovodstvu mora se voditi ve spomenuti dnevnik i glavna knjiga koji su povezani u jedan modul i pomone knjige i uz njih dodatni moduli (slika2.).

MODULI RIS-a

MODUL GLAVNE KNJIGE

MODULI POMONE KNJIGE


Slika 2. Moduli RIS-a

DODATNI RAUNOVODSTV ENI MODULI

4.1. Modul glavne knjige

Budui da je glavna knjiga sustavna, sveobuhvatna tj. zbirna i kronoloka evidencija nastalih poslovnih dogaaja, tako se i informacije dobivene iz modula koji predstavlja skup sintetikih konta odnose na zbirne informacije o kretanju imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i financijskih rezulatata pojedinog poduzea. Temeljno obiljeje ovog modula je da se evidentirani podaci u njemu odnose na prole dogaaje. Bitno je rei da je njegov sadraj odreen kontima i kontnim planom kojeg se pridrava poslovni subjekt. Kako je modul glavne knjige svojevrsno sintetiziranje poslovnih dogaaja koji su zabiljeeni u odreenim analitikim evidencijama tako e se isti podaci evidentirati unutar RIS-a na razliitim mjestima unutar analitike evidencije ili pojedinim pomonim knjigama te u glavnoj knjizi. Izvorne isprave se odnose na evidenciju poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama te se nadalje u glavnu knjigu temeljnicama prenose iskazi prometa pojedinih evidencija. U suvremenom RIS-u ovaj se prijnos takoer odvija pomou temeljnica, ali se najee radi o automatiziranoj programskoj naredbi unutar samog sustava ili sam korisnik daje naredbu za prijenos podataka u glavnu knjigu. Modul glavne knjige sastoji se od sintetikih konta koja slue za dobivanje cjelokupne slike poslovanja poduzea. Ta konta se mogu grupirati na 2 temeljna segmenta: bilanne i izvanbilanne zapise. Bilanne zapise ine konta imovine, kapitala, obveza, prihoda i rashoda, trokova i financijskog rezultata, a izvanbilanni zapisi organiziraju se sukladno zahtjevima poduzea, a sadre aktivna i pasivna izvanbilanna konta. Nadalje, bitno je spomenuti da su bitni elementi svakog konta glavne knjige naziv i ifra konta, datum i dokument, opis poslovne promjene ili ifra oznake vrste promjene i vrijednost. Raunovodstvene informacije dobivene iz modula glavne knjige zanimaju interne, ali i eksterne korisnike. Iz njih se sastavljaju izvjetaji koji mogu biti zakonski propisani i standardizirani (namjenjeni eksternim korisnicima) ili nestandardizirani i manje formalni (za interne korisnike). Postoje razliiti naini kontrole modula glavne knjige i oni su uglavnom i ugraeni u sam modul. Jedan od najvanijih kontrolnih postupaka je primjena dvojnog knjigovodstva. Naime,

u okviru ovo modula ustrojena su odreena ogranienja koja nee dozvoliti zavretak evidencije pojedinih poslovnih dogaaja ukoliko nisu izjednaena dugovna i potrana strana kontima kojima su proknjieni ti dogaaji. Od ostalih kontrolnih postupaka mogu se navesti i pitanje odobravanja knjienja, likvidatura isprava i tome slino. Vana je i kontrolna funkcija dnevnika. Budui da je dnevnik povezan s glavnom knjigom kako kroz raunovodstvenu, tako i sadrajnu povezanost pa ukoliko ukupni dugovi tj. ukupni potrani promet dnevnika nije izjednaen te ako ne odgovara ukupnoj potranom prometu svih konta glavne knjige moe se rai da je narueno pitanje ispravnosti dijelova ugraenih kontrola u modulu glavne knjige.

4.2. Moduli analitikog knjigovodstva i ostalih pomonih knjiga

Moduli pomonih knjiga obuhvaaju analitike evidencije te ostale pomone knjige pojedinog subjekta. Treba napomenuti da e broj analitikih evidencija ovisiti o potrebama svakog pojedinog poslovnog subjekta, a i oblik i broj takvih modula ovisit e o uspostavljenom informacijskom sustavu. Module analitikog knjigovodstva najlake je grafiki prikazati slikom 3.

Slika 3. Moduli analitikog knjigovodstva

U nastavku se iznose se karakteristike svakog pojedinog modula analitikog knjigovodstva.

4.2.1. Modul dugotrajne imovine

Kako je ve poznato da se dugotrajna imovina sastoji od nematerijalne, materijalne financijske imovine i potraivanja tako se i pod modulom dugotrajne imovine podrazumijeva praenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Dugotrajna nematerijalna imovina obuhvaa patente, licence, koncesije i druge neopipljive oblike imovine ( softver, zatitni znak, trgovako ime) dok dugotrajna materijalna imovina ima opipljiv oblik i moemo ju ralaniti na prirodna bogatsva ( zemljita, ume) te nekretnine, postrojenja i opremu. Ovaj modul mora omoguiti evidenciju procesa nabave, koritenja i otuenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine. Proces nabave obuhvaa kupnju, ali i druge oblike nabave kao to su donacija, najam ili izrada dugorone imovine u vlastitoj reiji. Upravo navedeni naini mogu predstavljati poveznicu ovog modula s ostalim modulima RIS-a; modul knjige ulaznih rauna, analitiko knjigovodstvo dobavljaa, knjige inventara pa i modula proizvodnje. Svakako najvanije je izraunati troak nabave sredstava. Kao to znamo, troak nabave dugotrajne imovine ini njezina kupovna cijena umanjena za popuste, rabate i uveana za izravne trokove, carine, uvozne pristojbe pa e upravo ti elementi ulaziti u obraun kalkulacije. Nakon faze osposobljavanja i stavljanja u upotrebu nastupa faza troenja. U toj fazi zapoinje i obraun amortizacije, a politiku obrauna amortizacije odreuje menadment. Na kraju nastupa proces otuivanja imovine koji obuhvaa prodaju, rashodovanje ili donaciju dugotrajne imovine pa se ovaj modul integrira s modulom analitikog knjigovodstva kupaca. Najvanije isprave koje se koriste kao organizacijska sredstava modula dugotrajne imovine su: nalog za nabavu, ponude dobavljaa, narudbenice, faktura i otpremnica od dobavljaa, zapisnik o primljenom sredstvu, carinske deklaracije ( ako se radi o inodobavljau), rjeenja o plaanjima nepovratnih poreza koje se koriste u procesu nabave, zatim izvjetaj objekta o aktiviranju, obraun amortizacije kod upotrebe, prijedlog za prodaju, faktura kupcu ili rjeenje o donaciji, otpremnica, zapisnik o teti ili krai kod otuenja imovine.

Podaci o poslovanju s dugotrajnom imovinom mogu se evidentirati na 3 razliita mjesta unutar RIS-a, a to su: Modul knjige inventara Modul analitikog knjigovodstva dugotrajne imovine Modul glavne knjige

U knjizi inventara svako nabavljeno sredstvo upisuje se kronolokim redosljedom po nabavi i stavljanju sredstva u upotrebu pri emu ono dobiva inventurni broj, a isknjienje dugotajne imovine se provodi tek o otuenju sredstva. Modul analitikog knjigovodstva dugotajne materijalne i nematerijalne imovine moe se podijeliti na analitiko knjigovodstvo dugotrajne imovine: u pripremi u upotrebi

Na konto imovine u pripremi evidentiraju se svi elementi troka nabave odnosno svi elementi isprave obrauna kalkulacije troka nabave. Pri oblikovanju ovog dijela informacijskog sustava bitno je voditi rauna o tome koja od pojedinih konta iz modula dugotrajne imovine podlijee obraunu amortizacije, a koja ne i sukladno tome onemoguiti da njihovi trokovi nabave ulaze u obraun amortizacije. Poetak evidencije kod imovine u upotrebi zapoinje stavljanjem sredstava u upotrebu, zatim se knjie otpisani iznosi sredstva. Ovaj konto sadri odreenje matine i prometne podatke. Matini podaci su stalni podaci i uglavnom se ne mijenjaju dok se prometni podaci povezuju sa svim daljnim procesima poslovanja, dakle oni su promjenjivi. Evidencije u pojedinim analitikim knjigovodstvima prenose se automatski u modul glavne knjige ili ako ne postoje automatizirane poveznice prijenos se provodi periodino sukladno internim pravilnicima poduzea. Organizacija sintetikih evidencija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine moe se prikazati unutar sljedeih skupina konta;

10

00 Dugotrajna nematerijalna imovina 01 Prirodna bogatsva 02 Graevinski objekti, postrojenja, oprema i ostalo

Neki od izvjetaja o dugotrajnoj imovini su: izvjetaj o nabavi imovine u odreenom razdoblju, izvjetaj o obraunu amortizacije za pojedina razdoblja i sredstva, izvjetaj o dugotrajnoj imovini po starosnom kriteriju. S aspekta kontrole nabave bitno je utvrditi troak nabave koji je znaajan u obraunu amortizacije stoga obraun kalkulacije predstavlja vanu kontrolu. Takoer je bitno provjeriti isprave,a to se provodi njihovom likvidaturom ili uparivanjem knjigovodstvenih i neknjigovodstvenih drugih isprava. Jo jednom je bitno naglasiti kontrolnu ulogu dnevnika jer se tako provjerava jesu li proknjiene iste vrijednosti u obe poslovne knjige. Kontrola se moe provoditi i pomou isprava praenja smjetaja sredstva kao to je revers i inventurni broj koji sredstvo dobiva upisom u knjigu inventara jer on predstavlja kljunu poveznicu tog sredstva u modulu dugotrajne imovine te omoguava njegovo praenje u poslovnim procesima.

4.2.2. Modul zaliha sirovina i materijala

Ovaj modul podrazumijeva praenje sirovina i materijala, a esto se u njemu iskazuju i zalihe rezervnih dijelova, sitnog inventara, autoguma, ambalae pa se zato jo naziva materijalno knjigovodstvo. Kao i kod dugotrajne imovine, poslovni procesi sa sirovinama i materijalima mogu se pratiti kroz procese nabave, koritenja i otuenja. Nabava sirovina i materijala se provodi kupnjom i to tako da se formira troak nabave. Prema MRS-u troak nabave se sastoji od: kupovne cijene materijala prema obraunu dobavljaa umanjenu za popuste u obliku diskonta, rabata ili slino, ovisnih trokova nabave, carine i drugih uvoznih pristojbi, ostalih trokova i drugih naknada u procesu nabave. Inae, sirovine i materijali se u knjigovodstvenoj evidenciji mogu voditi po stvarnom troku nabave ili po planiranom troku nabave. U praksi se zbog potrebe za trenutnim informacijama odluuje za

11

voenje zaliha po planiranom troku nabave. Treba napomenuti da se odluka o nabavi odreene vrste i koliine sirovina i materijala mora temeljiti na planu proizvodnje. Budui da se sirovine i materijali nabavljaju po razliitim cijenama javljaju se odgovarajue metode obrauna utroka sirovina i materijala. Prema MRS-u se koriste: Metoda FIFO Metoda prosjenog ponderiranog troka nabave

Utrokom sirovina i materijala provode se odgovarajua knjienja trokova. Ipak, nabavljene sirovine i materijali se ne moraju uvijek utroiti u proizvodnji. Ponekad se prodaju radi nadoknaivanja odreene vrijednosti pa je potrebno knjiiti otuenje takve imovine. Isprave koje se koriste kao organizacijska sredstva modula zaliha sirovina i materijala mogu se ispostavljati izvan poduzea ili se mogu ispostavljati interno. U procesu nabave se koriste narudbenica i to nakon ponude odreenog dobavljaa, no ona nije osnova za evidenciju u knjigovodstvu. Realizacijom narudbe i primanjem skladine primke imamo osnovu za evidenciju u knjigovodstvu. Narudbom se naime u materijalnom knjigovodstvu knjii poveanje stanja na zalihama radi zaprimanja sirovina. Takoer vrlo bitna isprava u procesu nabave je faktura dobavljaa. Proces upotrebe zapoinje nalogom za izdavanje materijala ili zahtjevnicom materijala. Meutim, niti ova isprava nije knjigovodstvena iako se u njoj nalaze podaci o tome koje mjesto troka treba koju vrstu i koliinu i vrstu materijala. Tek isporukom sirovina i materijala skladitar ispostavlja izdatnicu koja sadri podatke kao i zahtjevnica, dakle o mjestu troka za koje se materijal izdaje. Ako se pak dogodi da poduzea odlui prodati dio zaliha sirovina i materijala, koristit e otpremnicu jer je to isprava koja se ispostavlja prilikom otpremanja sirovina i materijala sa skladita poduzea kupcu. U poslovanju sa sirovinama i materijalima se koristi i povratnica. Ona se koristi u sluaju kad se nabavljene sirovine i materijali vraaju dobavljau. Takoer se mogu koristiti i povratnice kupca u sluaju kada kupac vraa zaprimljenu koliinu sirovina i materijala. Isprava kalo, rasip, lom i kvar je isprava koja se sastvalja na temelju zapisnika o oteenju sirovina i materijala te predstavlja osnovicu za evidenciju ispravka vrijednosti materijala i nastanka troka kala, rasipa ili kvara sirovina i materijala ili rashoda od vrijednosnog 12

usklaivanja zaliha. Ukoliko komisija utvrdi da je odreeni materijal zastario i postao neupotrebljiv ispostavlja se izdvojnica. Na temelju nje se evidentira smanjenje zaliha sirovina i materijala, a poveanje zaliha nepotrebnog i zastarjelog materijala. Podaci o sirovinama i materijalima te njihovom stanju i kretanju se mogu pratiti unutar:

Skladine evidencije Analitike evidencije sirovina i materijala Sintetike evidencije

Skladina evidencija se prvenstveno odnosi na pojedinanu evidenciju. U sluaju rune evidencije skladitar vodi evidenciju pomou viseih skladinih kartica afia i dnevnik skladita koji se za svaki dan unose podaci o ulazu i izlazu sirovina i materijala sa skladita. I danas, u suvremenim uvijetima evidencije skladina obrada se provodi na slian nain, ali uglavnom uz pomo raunalnih programa npr. SAP R/3. Analitiko knjigovodstvo predstavlja svojevrsnu spregu izmeu modula skladine evidencije i modula glavne knjige. Kao to je ve reeno, u skladinoj evidenciji postoje podaci o ulazu, izlazu i stanju po pojedinim vrstama sirovina i materijala, u modulu glavne knjige postoje podaci o ukupnoj vrijednosti svih sirovina i materijala, a pojedinane vrijednosti nabave i utroka svake vrste sirovina i materijala mogu se pronai u pojedinim kontima analitikog knjigovodstva. Sintetiki konto zalihe sirovina i materijala prikazuje samo vrijednosne podatke koji se ne odnose na pojedinanu vrijednost svih sirovina i materijala. Sintetika evidencija zaliha sirovina i materijala moe se prikazati kroz sljedea konta: 30 Obraun nabave 31 Sirovine i materijali Izvjetaji o materijalnom poslovanju najee slue internim korisnicima iako se moe dogoditi da dobavljai sirovina i materijala tj. eksterni korisnici mogu biti zainteresirani za potronju svojih proizvoda. Od internih korisnika najznaajniji su razine menadmenta posebno voditelji proizvodnih odijela koji se interesiraju o stanju zaliha ili prosjenom utroku pojedine vrste sirovina i materijala.

13

Kontrolni postupci se ukratko mogu saeti na 3 postupka, to su: Kontrola procesa nabave Kontrola troenja Inventura

Kontrola procesa nabave obuhvaa kontrolu uvijeta nabave, smjetaja, isprava i knjienja nabave, kontrola troenja takoer obuhvaa kontrolu isprava, ali i kontolu obrauna trokova i kontrolu knjienja.

4.2.3. Modul plaa

Modul plaa se zasniva na obraunu trokova plaa tj. rada za zaposlenike poduzea. Temeljna osnova za obraun dohotka pojedinanih zaposlenika je ugovor o radu (njime se specificiraju temeljna obiljeja rada i drugi podaci). Obraun plaa provodi se na sljedei nain: BRUTO PLAA - DOPRINOSI IZ PLAE = PLAA - POREZ I PRIREZ ( I OSTALE OBUSTAVE) = NETO PLAA ZA ISPLATU

Dakle, u troak bruto plae ulazi plaa zaposlenika uveana za porez i prirez na dohodak te doprinose iz plae. Porez i prirez na dohodak izraunavamo tako da se na temelju informacija o pojedinom zaposleniku odreuje osobni odbitak ( dio dohotka na koji se ne zaraunava porez na dohodak), a zatim se na poreznu osnovicu obraunava stopa poreza na dohodak i na porez odreenu stopu prireza.2
2

Zakon o porezu na dohodak, Narodne novine, broj 177/04

14

Inae, sama plaa zaposlenika se sastoji od osnovnog iznosa plae, dodataka na plau ( za posebne i oteane uvijete rada) i stimulacije ( nagrade za rezultate rada). U modulu plaa evidentiraju se trokovi plaa i i trokovi naknada plaa za razdoblje kada zaposlenik iz opravdanih razloga ne radi. Uz navedene, obraunavaju se trokovi za radnike po osnovi materijalnih prava ( trokovi slubenih putovanja, prijevoza, otpremnine itd.). Budui da je ovaj modul povezan s ostalim mjestima troka pa se i obraunati troak mora rasporediti na zalihe, trokove proizvoda ili trokove razdoblja. Tako e u trokove proizvoda ulaziti oni trokovi rada koji se izravno povezuju s procesom proizvodnje (npr. troak rada zaposlenika u pogonu). Ipak, bitno je napomenuti da u trokove proizvoda ulaze trokovi rada reijskog osoblja jer su oni neizravni trokovi, ali ne i trokovi rada uprave ili prodaje koji su takoer neizravni trokovi, ali su rashodi razdoblja. Temeljna isprava koja se koristi kao oraganizacijsko sredstvo modula plaa je ugovor o radu. Meutim, daljna evidencija se provodi pomou isprava kao to su radne liste, evidencije o provedenom radnom vremenu, radni nalog itd. Isto tako su vrlo bitne isprave o sudskim i administrativnim zabranama koje se odnose na obustave plae po osnovi alimentacije, sindikalnih lanarina itd. Rekapitualacija platnih lista obuhvaa sintetike podatke o ukupnom troku plaa i nmaknada plaa svih zaposlenika koja je grupirana po kriterijima za plaanje: doprinos, porezi, prirezi i neto plae za isplatu. Upravo rekapitulacija platnih lista predstavlja podlogu za knjienje trokova rada u modulu glavne knjige. Evidenciju trokova plaa u poslovnim knjigama moemo podijeliti na: Kadrovska evidencija Analitiko knjigovodstvo plaa Sintetiko knjigovodstvo

Kadrovska suba vodi evidenciju koja je izvan RIS-a. Analitika evidencija obuhvaa pojedinani obraun plaa za svakog zaposlenika, a glavni produkt ovog modula je isplatna lista za svakog zaposlenika. U modul glavne knjige se evidentiraju ukupni trokovi bruto plaa i naknada plaa i to na temelju ve spomenute rekapitulacije plaa. Jedna od najvanijih isprava koje se generiraju iz ovog modula je obraunska lista. Takoer su bitni i izvjetaji o

15

trokovima direktnog i indirektnog rada, o trokovima rada po pojedinim proizvodima, mjestima trokova... Najvaniji kontrolor modula plaa tj. obrauna plaa su sami zaposlenici, ali i sama uprava poduzea. Ostali kontrolni postupci odnose se na provjeru algoritma obrauna plaa, aurnost izmjene matinih podataka o zaposleniku, podmirenje svih obveza po osnovi plaa.

4.2.4. Modul proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda

Kao to je ve poznato, utrokom sirovina i materijala zapoinje proces proizvodnje, zato e upravo ovaj modul na jednom mjestu prikupiti sve trokove koji ulaze u ukupnu cijenu proizvoda. Praenje uloenih resursa u proces proizvodnje osigurava se u modulu proizvodnje. U njemu se prati cjelokupni proizvodni proces kojeg ine specifini tehnoloki proizvodni procesi, ali i priprema proizvodnje, interni transport itd. Najznaajnija uloga ovog modula je osiguravanje podataka o cijeni kotanja pojedinog proizvoda. Inputi ovog modula su razne vrste trokova rasporeenih po prirodnim vrstama, po mjestima trokova i po nosiocima trokova. Trokovi se takoer mogu rasporediti po uraunavanju u troak proizvoda na direktne i indirektne trokove, zatim prema nadoknaivanju iz ukupnih prihoda poduzea na trokove proizvoda i trokove razdoblja. Bitno je odrediti odgovarajuu metodu za raspored trokova proizvoda ( metoda varijabilnih ili ukupnih trokova) i pridravati se odrednica MRS-a 2- Zalihe, tako da e trokovi proizvoda initi: Trokovi direktnog materijala Trokovi direktnog rada Varijabilni dio opih trokova proizvodnje Opi fiksni trokovi proizvodnje za iskoriten normalni kapacitet.

Nakon dovrenja procesa poizvodnje, vrijednosni iskaz trokova sadranih u modulu pogonskog knjigovodstva prenosi se u modul zaliha gotovih proizvoda tj. modul robnog 16

knjigovodstva. U ovom modulu se, za razliku od modula pogonskog knjigovodstva, odreuju podaci o troku proizvoda po jedinici. Metoda koja se koristi za rasporeivanje trokova proizvoda ( dobivenih iz modula proizvodnje) na jedan ili vie proizvoda je metoda kalkulacije (djelidbene, dodatne metode, metode vezanih proizvoda ili kombinacija navedenih metoda, ABC metoda).

Prodajom proizvoda razduuju se zalihe iz modula robnog knjigovodstva pa e menadment i ovdje koristiti jednu od metoda za obraun zaliha (FIFO, prosjeni ponderirani troak). Jedna od najznaajnijih isprava koja se koristi kao organizacijsko sredstvo u ovom modulu je radni nalog. On sadrava ope podatke kao to su naruitelj, datum izdavanja naloga, zapaanja tehnike kontrole, datum zavretka radova, vrsta i koliina proizvoda koje treba proizvesti, tehniki podaci, normativi utroaka materijala, normativi utroaka rada prema specifikaciji kvalifikacijske strukture zaposlenih, stvarno nastali trokovi po vrstama. Tu su i isprave koje prate trokove sirovina i materijala skladina izdatnica, isprave analitikog knjigovodstva sirovina i materijala, fakture dobavljaa koje prate nastale trokove usluga, isprava obrauna amortizacije, isprave iz analitikog knjigovodstva plaa koje prate trokove rada kao i isprave o obraunu tj. razgranienju trokova. Za praenje dovrenih proizvoda dopremljenih iz poslovnih pogona koristi se predatnica, a ukoliko doe do premjetanja proizvoda s jednog skladita na drugo koristi se skladinica. Proces prodaje prati kalkulacija prodajne cijene koja na cijenu kotanja nekog proizvoda dodaje maru. Na kraju, kad se provede inventura i nastanu inventurne razlike, promjene se knjie na temelju izvjetaja o inventurnim razlikama. Evidencija poslovnih procesa proizvodnje i uskladitenja gotovih proizvoda se odvija u okviru:

Analitikog knjigovodstva proizvodnje po vrsti, mjestima i nosiocima trokova Skladine evidencije Analitikog knjigovodstva zaliha gotovih proizvoda Sintetike evidencije 17

Utrokom pojedinih resursa u procesu proizvodnje nastaju trokovi koji se unutar modula analitikog knjigovodstva proizvodnje obuhvaaju po prirodnoj vrsti i po mjestu troka. Analitiko knjigovodstvo proizvodnje koje se prati po prirodnoj vrsti troka najee se organizira kao detaljnija razrada sintetikih konta razreda 4 Trokovi. Kada se modul organizira po mjestima trokova, najee se organizira na: Mjesto troka osnovne proizvodne djelatnosti Mjesto troka usporedne proizvodne djelatnosti Mjesto troka pomone djelatnosti Zjednika mjesta troka

Da bi se u modulu proizvodnje mogla prepoznati ovakva mjesta troka, potrebno je odrediti matine podatke o mjestu troka, ali i odreene prometne podatke koji se mijenjaju tijekom razdoblja. Ukoliko se trokovi proizvodnje promatraju po nosiocima trokova, potrebno je unutar informacijskog sustava voditi i ifranik tj. matine podatke o pojedinim vrstama i mogu se organizirati kao ifranik sirovina i materijala. Dovrenjem procesne proizvodnje gotovi proizvodi se zaprimaju na odreeno skladite pri emu skladitar vodi skladinu evidenciju. Paralelno s time, vodi se i analitiko knjigovodstvo zaliha gotovih proizvoda. U njemu se za svaku vrstu gotovih proizvoda, koja je otvorena u ifraniku, vode pojedinani koliinski i vrijednosni podaci o stanju i prometu tih proizvoda. Vrijednosni iskaz ulaza gotovih proizvoda bit e u visini trokova proizvoda dok e se izlaz gotovih proizvoda sa skladita vrednovati u visini obraunskog troka sukladno metodi koju pojedino poduzee primjenjuje. I na kraju, za sintetiko prikazivanje trokova u modulu glavne knjige, potrebno je otvoriti i voditi evidenciju trokova poslovanja po prirodnim vrstama u razredu 4-Trokovi, a s njima voditi i skupinu konta 49- Raspored trokova i to zasebno za trokove proizvoda tj. trokove razdoblja. Zbirna vrijednosna evidencija se nalazi u modulu glavne knjige i predviena je u okviru razreda 6 kontnog plana, u okviru konta: 60 Proizvodnja u toku 61 Proizvodi. Raunovodstvene informacije o proizvodnji i gotovim proizvodima, koji proizlaze iz ovog modula, koristit e prvenstveno menadment u svrhu upravljanja poduzeem. Podloga za

18

upravljanje trokovima je izvjetaj o prirodnim vrstama trokova. Ukoliko se radi o procesnoj proizvodnji, vane su informacije o visini trokova proizvoda pojedine faze, a ako se radi o proizvodnji po radnom nalogu iz modula proizvodnje mogue je prikupiti informacije o ukupnim generiranim trokovima pojedinog radnog naloga. Bitan je i izvjetaj o ostvarenoj i planiranoj proizvodnji iz kojeg se uoavaju odstupanja izmeu planirane i ostvarene proizvodnje. U kontrolne postupke unutar ovog modula ubraja se provjera odobrenja proizvodnje i povezanosti proizvodnje s planom prodaje. Vana je i kontrola jesu li sukladno MRS-u 2Zalihe svi trokovi dobro klasificirani na trokove proizvoda ili trokove razdoblja. Ukoliko postoje nedovreni proizvodi, potrebno je utvrditi iznos nedovrene proizvodnje. Vrlo vana je i kontrola isprava, kako u procesu likvidacije tako i kod osiguravanja podloge za unos tonih podataka u poslovne knjige. Kod dovrenih proizvoda kontrolira se njihova kvaliteta i kvantiteta, zatim kontrola njihovog smjetaja. Kada se kontrolira povezanost korespondirajuih modula, ustanovljavaju se pogreke kontrolom iznosa dugovne strane analitikog knjigovodstva i dugovne strane odgovarajueg konta glavne knjige te njihove potrane strane.

4.2.5. Modul zaliha trgovake robe

Vaan dio raunovodstvenog sustava poduzea koje se bavi djelatnou kupoprodaje jest modul zaliha trgovake robe. U okviru spomenutog modula prate se poslovni procesi nabave i prodaje odnosno prate se ulaganja i uinci odnosno rezultati procesa prodaje. Takoer je bitno spomenuti da se pod zalihama trgovake robe smatra materijalni oblik imovine koji se u roku kraem od jedne godine odnosno jednog poslovnog ciklusa transformira u novac. Upravo zbog toga to je ovaj modul bitan za poduzea koja se bave nabavom i prodajom robe u ovom modulu se izrauju i dvije temeljnje kalkulacije, a to su kalkulacija nabavne cijene (troka nabave) i kalkulacija prodajne cijene trgovake robe. Kalkulacija troka nabave je identina izraunu troka nabave sirovina i materijala. Kalkulacija prodajne cijene provodi se zasebno za trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Isprave koje se koriste kao organizacijska sredstva

19

ovog modula mogu biti eksterno postevljene kao faktura dobavljaa, carinske deklaracije, tovarni list, konosman, police o osiguranju robe transportu, priznanice i rauni o utovaru, istovaru, pretovaru robe ili pak interno postavljene kao to su rauni kupcu, zapisnici o kalu, rastepu, kvaru ili lomu robe, zapisnik o povratu robe, zapisnici o poveanju ili smanjenju cijene robe, zapisnici o inventurnim razlikama itd. Naime, logika nabavljanja trgovake robe i utvrivanja troka nabave slina je nabavljanju sirovina i materijala, pa se i veina isprava koristi na slian nain. Ipak postoje odreene specifinosti svojstvene trgovakoj robi. Prilikom preuzimanja trgovake robe na veleprodajno skladite, skladitar potpisuje otpremnicu dobavljaa i ispostavlja skladinu primku. Kod preuzimanja trgovake robe u prodavaonici uobiajeno se sastavlja komisijski zapisnik te takoer ispostavlja primka kao potvrda o preuzetoj pristigloj robi. Jedna od najznaajnijih isprava u procesu nabave je kalkulacija troka nabave trgovake robe iako se esto dogodi da upravo primka objedinjava u sebi i primku i kalkulaciju. Uz ovu kalkulaciju koristi se i kalkulacija trokova trgovine i to zbog toga to se kod ovih poduzea svi trokovi poslovanja prenose na rashode razdoblja. U procesu prodaje najznaajniju ulogu imaju kalkulacije prodajne cijene i fakture. Kalkulacijom prodajne cijene odreuje se visina potencijalnih prihoda koji e nastati u procesu prodaju robe, a isto tako znaajna je i u svrhu evidencije robe u prodavaonici koja se vodi u visini prodajne cijene. Kako su kupci u maloprodaji uglavnom fizike osobe , a sama prodaja robe esto se odvija prodajom za gotovinu pa se i rauni registar ili slinih blagajni oblikuju kao gotovinski rauni. Upravo gotovinski rauni predstavljaju i otpremnicu pa se na temelju njih mogu evidentirati i razduivanja robe iz knjige popisa. Ukoliko doe do porasta cijena, sastavlja se zapisnik o poveanju cijena , a u sluaju raznih rasprodaja, akcijskih ili reklamnih snienja cijena sastavlja se zapisnik o smanjenju cijene. Na kraju je bitno spomenuti i zapisnik o kalu, rastepu, kvaru i lomu koji sastavlja komisija ili odreena ovlatena osoba nakon to je izvrila popis odnosno obavila uvid u zateeno stanje nakon nastanka ovih okolnosti.

Evidencija poslovanja s trgovakom robom prati se u okviru nekoliko modula: Modul skladine evidencije Modul evidencije prodavaonica tj. modul knjige popisa robe Modul analitikog knjigovodstava zaliha trgovake robe (robno knjigovodstvo)

20

Modul glavne knjige (sintetika evidencija) Uz navedene evidencije trgovci su obavezni voditi i knjigu ulaznih i izlaznih rauna te knjigu primitaka i izdataka. Kod trgovine na veliko roba se zaprima na skladite i vodi se skladina evidencija na isti nain (koliinski i pojedinano za svaku vrstu robe) kao i kod drugih vrsta zaliha. Skladitar i ovdje ispostavlja skladinu primku, a kako se roba ne alje u proizvodnju skladitar ne ispostavlja izdatnicu ve otpremnicu kupcu. U suaju prodaje robe u tranzitu ili komisijske prodaje robe, trgovac robu koju prodaje fiziki ne zaprima na skladite pa se u tom sluaju ne vodi skladina evidencija. Ukoliko se roba prodaje na malo potrebno je organizirati i skladite trgovine na malo i voditi evidenciju prodavaonice tj. knjigu popisa. Modul knjige popisa robe vode trgovci na malo i u sluaju komisione prodaje odnosno prodaje u obliku trgovinskog zastupanja kod trgovine na malo. U ovom se modulu pokazuju podaci o svim nabavljenim i prodanim vrstama robe. Isprava na temelju koje se evidentira unos podataka o nabavljenoj robi jest primka. Da bismo proveli klaifikaciju robe po grupama potrebno je organizirati ifranik trgovake robe odnosno unijeti matine podatke o pojedinoj vrsti robe. Ovako organizirani podaci koriste se i u analitikom knjigovodstvu trgovake robe, pri emu se unose i tzv. prometni podaci. Modul analitikog knjigovodstva trgovake robe tj. robno knjigovodstvo predstavlja evidenciju o koliinama i vrijednosti trgovake robe koja se takoer vodi zasebno po pojedinim vrstama robe na isti nain kao to se vodi analitika evidencija sirovina i materijala. Ipak, bitno je napomenuti da se robno knjigovodstvo treba organizirati zasebno za pojedina skladita i pojedina prodajna mjesta. Kada se robno knjigovodstvo vodi za potrebe trgovine na veliko tada se analitiko knjigovodstvo uglavnom vodi po trokovima nabave, a ako je rije o trgovini na malo robno se knjigovodstvo vodi po prodajnim cijenama. Ovisno o cijeni po kojoj se vodi robno knjigovodstvo evidencija ulaza iskazivat e se na temelju primki, i to na temelju kalkulacije nabavne ili kalkulacije prodajne cijene robe. Za izraun izlaza tj smanjenja robe na zalihama koristi se kao i kod drugih zaliha jeda od metoda obrauna utroka zaliha sukladno MRS-u 2-Zalihe, a to su metoda FIFO ili metoda prosjeni ponderirani troak nabave. Podloga za knjienje izlaza robe jesu otpremnice. Sintetizirane i vrijednosne informacije o poslovanju trgovakom robom nalazimo u modulu glavne knjige na sintetikim kontima zaliha trgovake robe, a podaci iz analitikog knjigovodstva prenose se u ovu zbirnu evidenciju kod integriranih informacijskih sustava automatski ili davanjem odreenih programskih naredbi. Sintetika konta u ovom modulu su

21

konta iz razreda 6, a prihodi i rashodi koji se povezuju s prodajom trgovake robe prikazuju se u okviru razreda 7 na zasebnim skupinama konta predvienih za evidenciju trgovine. Poseban znaaj ima skupina konta 65-Obraun nabave robe jer se na ovim kontima iskazuju elementi koji ulaze u kalkulaciju troka nabave trgovake robe. Ovisno o tome kako i gdje se vode zalihe trgovake robe u modulu glavne knjige otvaraju se i vode ova konta: 660 Roba u skladiu 661 Roba u tuem skladitu 663 Roba u prodavaonici Budui da se roba u prodavaonici vodi po prodajnim cijenama uz navedena sintetika konta potrebo je ustrojiti i voditi i sljedea konta: 664 Ukalkulirani porez na dodatnu vrijednost 669 Razlika u cijeni 6690 Razlika u cijeni robe na skladitu 6691 Razlika u cijeni robe u prodavaonici Kao i konto 667-Ispravak vrijednosti robe. Poduzea koja se bave trgovinom uz ova konta otvaraju i konta trokova po prirodnim vrstama u razredu 4 glavne knjige te unutar toga i skupina konta 49 za prijenos tj. raspored trokova trgovine na rashode razdoblja. Nadalje, kod poduzea koja se bave trgovinom s inozemstvom bitno je ustrojiti modul nadzorne knjige u kojemu se iskazuju ugovoreni i realizirani posovi s inozemstvom. Najznaajnjii korisnci informacija iz modula zaliha trgovake robe jesu interni korisnici (nabava, prodajna sluba i druge). Najvaniji izvjetaji koji proizlaze iz ovog modula su: izvjetaj o prodanoj tuoj robi, izvjetaj o nabavljenim koliinama i trokovima nabave pojedinih vrsta robe, informacije o najprodavanijoj i najslabije prodavanoj robi, informacije o robi s najmanjom i najviom maom, informacije o robi s najviim postotkom kala, loma, rasipa i kvara, izvjetaj o vrijednosti i koliini robe po pojedinim skladitima, izvjetaji o robi kategorizirani po kriteriju roka upotrebe itd.

22

Meu najvanije kontrolne postupke unutar ovog modula ubrajaju se: kontrola odobrenja nabave, izvora robe i dobavljaa te kvantitavnu i kvalitativnu kontrolu zaprimljene robe, neizbjena kontrola isprava, kontrola je li se isporuka odreene robe provela u skladu s nalogom za isporukom robe ili narudbencom kupca, tu je i kontrola obrauna kalkulacije troka nabave i kalkulaciju prodajne cijene te provjera obrauna trokova zaliha po metodi koja se koristi...

4.2.6. Modul kupaca i dobavljaa

Ve je poznato da su procesi nabave i prodaje polazite za prikupljanje sredstava, ali i odredite kojemu se treba smjerati. Bez nabavljenih osnovnih sredstava, sirovina i drugih resursa nema niti poslovanja, ali isto tako bez prodanih uinaka poduzee nee ostvarivati zaradu niti novane primitke. Kao posljedica takvih poslovnih dogaaja nastaju razne vrste potraivanja i dugovanja koje se uobiajeno unutar raunovodstvenog sustava prate u okviru modula kupca i dobavljaa. Evidentiranje potraivanja od kupaca usko je povezano s pravilima za priznavanje prihoda. Bitno je napomenuti da izlazna faktura ima veliki znaaj jer se pravo naplate potraivanja od kupca stjee upravo na osnovi fakture. Isto tako, knjienje prihoda proizlazi iz raunovodstvene pretpostavke nastanka poslovnog dogaaja koji ukazuje na potrebu priznavanja prihoda od prodaje u trenutku nastanka, ali i uz primjenu raunovodstvenog naela opreznosti koje ukazuje na potrebu priznavanja prihoda od prodaje kad su oni ostvarivi tj. realni. Naplata potraivanja mogua je naplatom u gotovini ili bezgotovinskom naplatom. Tako postoje razliiti naini naplate; prijenosom druge imovine, pruanjem usluga, zamijenom te obveze s drugom obvezom, itd. to se pak tie obraunskog naina plaanja najee se koriste; naplata dospijelih vrijednosnih papira, asignacija, cesija, prijeboj i preuzimanje duga. Kako su procesi nabave i prodaje zrcalni procesi istih dogaaja tako se koriste i iste isprave u poslovanju s kupcima i dobavljaima. Tako npr. ono to za prodavatelja tj. dobavljaa predstavlja izlazna faktura to je za kupca ulazna faktura. Meutim, postoje i isprave koje su specifine samo za proces nabave (npr. kalkulacija troka nabave) odnosno proces prodaje

23

(kalkulacija prodajne cijene). U nastavku se bavimo najznaajnijim ispravama za ovo podruje. Faktura je raun za prodane proizvode, robu ili pruene usluge i predstavlja temeljnu ispravu za evidenciju duniko-vjerovnikog odnosa, a najee joj prethodi ponuda dobavljaa, narudbenica kupca i predraun. Nerijetko se fakture ispostavljaju u roku nekoliko dana nakon isporuke no kod maloprodaje i naplate putem blagajni ispostavljaju se istovremeno s isporukom. Meu bitnim ispravama su i isprave plaanja koje predstavlaju bezgotovinsko, gotovinsko i obraunsko plaanje. Meu njih se ubrajaju: nalozi za prijenos novanih sredstava, uplatu ili isplatu, izvod irorauna, blagajnike uplatnice/isplatnice, ekovi, mjenice, potvrde o primitku obveznica odnosno prijenosu dionica... Tu su i knjine obavijesti koje se mogu koristiti za evidenciju poslovanja s kupcima i dobavljaima, a mogu se npr. koristiti za naknadno odobravanje popusta, poveanje iznosa fakture uz dogovor obaju strana. Ove isprave se najee veu za odreenu fakturu. Za odreivanje razlika izmeu knjigovodstvenog i stvarnog stanja koriste se izvodi otvorenih stavaka, a u sluaju da kupac osporava izvode otvorenih stavaka tj. iznose neplaenih dugovanja, dobavlja treba napraviti Zapisnik o usklaivanju te na temelju njega i odluke o knjienju inventurnih razika provesti knjienja na odgovarajuim kontima. Evidencija poslovanja s kupcima i dobavljaima moe se provoditi u razliitim poslovnim knjigama: Knjizi ulaznih i izlaznih rauna Analitikoj evidenciji kupaca i dobavljaa Modulu glavne knjige Nakon to se odreeni raun zaprimi u poduzee takav raun se upisuje u knjigu ulaznih rauna koja se moe organizirati i pratiti zasebno za primljena dobra i usluge, za dane predujmove, vlastitu potronju i zasebno za uvezena dobra. Kod procesa prodaje sve izlazne raune potrebno je prikazati u knjizi izlaznih ili izdanih rauna. I ova knjiga se moe voditi posebno za isporuene proizvode, robu odnosno usluge, za primljene predujmove te posebno za vlastitu potronju. 24

Radi bolje organizacije i jednostavnije evidencije potrebno je ustrojiti i voditi ifranik tj. matine podatke kupaca i dobavljaa. Nakon unoenja podataka u ifranik mogue je otvaranje i voenje analitikog knjigovodstva kupaca kao i analitikog knjigovodstva dobavljaa. Te dvije analitike evidencije predstavljaju pomone poslovne knjige u kojima se poslovanje s kupcima odnosno dobavljaima prati analitiki. To znai da se za svakog kupca odnosno dobavljaa otvara zaseban konto i sve poslovanje s takvim partnerom zasebno iskazuje i prati na tome kontu Sve analitike evidencije dalje se prosljeuju u modul glavne knjige gdje e se dobiti zbirne vrijednosti o potraivanjima i dugovanjima. Izvjetaji koji proizlaze iz ovog modula mogu biti oblikovani na sintetikoj i analitikoj razini. Tako e kupce zanimati informacije o stanju njihovih dugovanja putem izvoda otvorenih stavaka, banke e prilikom odobravanja kredita koristiti financijske izvjetaje poslovnog subjekta i posebnu pozornost posvetiti visini i strukturi potraivanja i obveza prilikom analize takvih poduzea. Ostali bitni izvjetaji koji nastaju unutar ovog modula su; izvjetaj o dospijelim potraivanjima, izvjetaj o naplativim potraivanjima, izvjetaj o potraivanju od kupaca u zemlji i inozemstvu, informacije po kriteriju osiguranja i plaanja, informacije o ukupnom prometu po kupcima s naglaskom na filtriranje informacija o tome koji proizvodi, usluge ili roba su najprodavaniji po pojedinim kupcima. Raspodjela dunosti, ovlasti i odgovornosti izmeu vie osoba koje sudjeluju u procesu nabave odnosno prodaje samo je jedna od moguih naina zatite ovog segmenta poslovanja. Meu kontrolnim postupcima je takoer odvajanje kreditne od fakturne slube i odvajanje fakturne slube od slube zadube zaduene za otpremu prodane robe. Meu kontrolne postupke ubraja se i neizbjena kontrola isprava i preventivna kontrola u obliku onemoguavanja viestrukog unosa istog dobavljaa ili kupca pod istim nazivom ili istom ifrom. Analitika evidencija poslovanja s kupcima po pojedinim kontima mora u ukupnom iznosu odgovarati sintetikoj evidenciji na odgovarajuim kontima kupaca u glavnoj knjizi.

4.2.7. Ostali moduli RIS-a

25

Uz modul glavne knjige i module pomonih knjiga raunovodstveni informacijski sustav sastoji se i od drugih modula koji se oblikuju i implementiraju u sustav poduzea kako bi se pojedini moduli dodatno poboljali odnosno kako bi se olakalo obavljanje pojedinih raunovodstvenih zadataka. Broj i vrsta modula ovisi o potrebama poduzea i mogunosti samog programskog rjeenja i svi programi koji se nude na tritu nee imati jednako klasificirane module. Najee se koriste moduli za obraun kamata. Ti su moduli povezani s analitikom evidencijom kupaca i glavnom knjigom kako bi se obraunale kamate na zakanjela plaanja. Moduli za obraun autorskih, povremenih i privremenih poslova uz osnovne podatke o osobama omoguuju oblikovanje ugovora o autorskom djelu, povremenim i privremenim poslovima te obraunavanje honorara, ispis kumulativnih izvjetaja i slino. Moduli za voenje inventure su moduli kojima se prihvaaju i obrauju povratne informacije platnog prometa po raunima korisnika s magnetskih nositelja kao osnovicu za knjienje u glavnoj knjizi. Tu su i moduli kojima se obrauju i oblikuju te arhiviraju virmani ili uplatnice. Budui da je proces raunovodstvene analize mogue podijeliti na analizu poslovanja i analizu financijskih izvjetaja tako se formiraju i dodatni moduli . Analiza poslovanja je vezana uz planove, a analiza financijskih izvjetaja odnosi se na analizu pojedinih elemenata financijskih izvjetaja pri emu se kao temeljni instrumenti i postupci analize koriste komparativni i strukturni financijski izvjetaji te pojedinani pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi pokazatelja te zbrojni ili sintetiki pokazatelji.

5. ZAKLJUAK

Jedan od najvanijih dijelova informacijskog sustava poduzea je raunovodstveni informacijski sustav. Dakle, to je sustav koji prikuplja, obrauje i generira informacije vezane 26

za financijske transakcije i iz njega proizlaze iskljuivo kvantitativni podaci. Njegovo osnovno obiljeje je primjena dvojnog knjigovodstva, a njegove osnovne komponente su raunovodstvo, sustav internih kontrola i informacijska i telekomunikacijska tehnologija. S organizacijskog aspekta, RIS moemo promatrati kroz module. Tri osnovna modula RIS-a su: modul glavne knjige, modul pomonih knjiga i dodatni programski moduli. Modul glavne knjige predstavlja zbirne informacije o kretanju imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda i financijskog rezultata. U modulu pomonih knjiga prate se kretanja pojedinanih stavki. Tako razlikujemo modul dugotrajne imovine gdje se prati dugorona materijalna i nematerijalna imovina kroz procese nabave, koritenja i otuenja, zatim modul zaliha sirovina i materijala gdje se prati kretanje sirovina i materijala i zaliha rezervnih dijelova. Tu je i modul plaa koji se zasniva na obraunu trokova plaa, zatim modul proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda koji prikuplja sve trokove koji ulaze u ukupnu cijenu proizvoda. U modulu zaliha trgovake robe se prate poslovni procesi nabave i prodaje tj. ulaganja i uinci procesa prodaje. U modulu kupaca i dobavljaa se prate razne vrste potraivnja i dugovanja. Od dodatnih programskih modula vano je istaknuti modul za obraun kamata, za obraun autorskih, privremenih i povremenih poslova, za voenje inventure, itd. Dakako, izbor dodatnih programskih modula ovisit e o vrsti djelatnosti kojom se poduzee bavi.

LITERATURA

Mami Saer I., ager K.: Raunovodstveni informacijski sustavi, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.

27

28

Вам также может понравиться