Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Verzija 0.7
Lars Wirzenius <liw@iki.> Joanna Oja <viu@iki.> Stephen Stafford <stephen@clothcat.deamon.co.uk>
1 Naslov originala: The Linux System Administrators Guide1 : Version 0.7 by Lars Wirzenius by Joanna Oja by Stephen Stafford Priru nik za administratore Linux sistema c Prijevod na bosanski jezik: Verzija2 0.6-27.03.2003 by Adis Nezirovi <adis.n@bih.net.ba> c Home page: http://howto.linux.org.ba/sag/
An introduction to system administration of a Linux system for novices. ( Uvod u administraciju Linux sistema za po etnike. ) c Copyright 1993-1998 Lars Wirzenius Copyright 1998-2001 Joanna Oja Copyright 2002 Stephen Stafford Copyright 2003 Adis Nezirovi c Trademarks are owned by their owners. Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU Free Documentation License, Version 1.1; with no invariant Sections, with no Front-Cover Texts, and with no Back-Cover Texts. A copy of the license is included in the section entitled "GNU Free Documentation License".
to english readers: The most recent version of this book in English is available from: http://www.tldp.org 2 Ovo je jo uvijek nedovren rad. Kod broja verzije prijevoda ( 0.n ) n ozna ava teku i stadij prijevoda, tj. broj c c prevedenih poglavlja. Kada budu prevedena sva poglavlja, broj verzije prijevoda postaje 1.0.
1 Note
Sadraj
1 2 Uvod O knjizi 2.1 Zahvale . . . . . . . . 2.1.1 Joanna . . . . 2.1.2 Stephen . . . . 2.1.3 Adis . . . . . . 2.2 Tipografske konvencije 6 8 8 8 8 9 9 11 11 12 12 12 13 13 13 14 14 14 15 15 15 15 16 16 17 19 21 21 22 23 25 25 25 26
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
Kratak pregled Linux sistema 3.1 Razli iti dijelovi operativnog sistema . . c 3.2 Vani dijelovi kernela . . . . . . . . . . 3.3 Glavni servisi UNIX sistema . . . . . . 3.3.1 INIT . . . . . . . . . . . . . . . 3.3.2 Prijavljivanje sa terminala . . . 3.3.3 Syslog . . . . . . . . . . . . . . 3.3.4 Periodi ko izvravanje komandi: c 3.3.5 Gra ki korisni ki interfejs . . c c 3.3.6 Umreavanje . . . . . . . . . . 3.3.7 Prijavljivanje preko mree . . . 3.3.8 Mreni datote ni sistemi . . . . c 3.3.9 Elektronska Pota ( e-mail ) . . 3.3.10 Ispis ( printanje ) . . . . . . . . 3.3.11 Izgled datote nog sistema . . . c Osvrt na stablo direktorija 4.1 Izgled datote nog sistema . c 4.2 Korijenski datote ni sistem c 4.3 /etc direktorij . . . . . . . 4.4 /dev direktorij . . . . . . . 4.5 /usr datote ni sistem . . . c 4.6 /var datote ni sistem . . . c 4.7 /proc datote ni sistem . . . c
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . cron i at . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . .
Datoteke uredaja 5.1 MAKEDEV skripta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.2 mknod naredba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.3 Lista (datoteka) uredaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
SADRAJ
6 Koritenje diskova i ostalih medija za smjetaj podataka 6.1 Dvije vrste uredaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2 Hard diskovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.3 Floppy diskovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.4 CD-ROM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.5 Trake . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.6 Formatiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.7 Particije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.7.1 MBR, boot sektori i tabela particija . . . . . . 6.7.2 Proirene (extended) i logi ke particije . . . . . c 6.7.3 Tipovi particija . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.7.4 Dijeljenje hard diska na particije . . . . . . . 6.7.5 Datoteke uredaja i particije . . . . . . . . . . . 6.8 Datote ni sistemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 6.8.1 ta su to datote ni sistemi? . . . . . . . . . . . c 6.8.2 Mnotvo datote nih sistema . . . . . . . . . . c 6.8.3 Koje datote ne sisteme treba koristiti? . . . . . c 6.8.4 Kreiranje datote nog sistema . . . . . . . . . . c 6.8.5 Montiranje i demontiranje . . . . . . . . . . . 6.8.6 Provjera integriteta datote nog sistema sa fsck . c 6.8.7 Provjera ispravnosti diska sa badblocks . . . . 6.8.8 Fragmentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.8.9 Drugi alati za sve datote ne sisteme . . . . . . c 6.8.10 Drugi alati za ext2 datote ni sistem . . . . . . c 6.9 Diskovi bez datote nog sistema . . . . . . . . . . . . . c 6.10 Dodjela prostora na disku . . . . . . . . . . . . . . . . 6.10.1 eme za kreiranje particija . . . . . . . . . . . 6.10.2 Zahtijevi za prostorom na disku . . . . . . . . 6.10.3 Primjeri dodjele prostora na hard diskovima . . 6.10.4 Dodavanje prostora na disku za Linux . . . . . 6.10.5 Savjeti za tednju prostora na disku . . . . . .
3 30 31 31 33 33 34 34 36 36 37 37 38 39 39 39 39 39 39 39 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 40 41 41 41 41 41 41 41 42 42 42 42 42 42 42
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Upravljanje memorijom 7.1 ta je virtualna memorija? . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2 Kreiranje swap prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3 Koritenje swap prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.4 Dijeljenje swap prostora sa drugim operativnim sistemima 7.5 Dodjela swap prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.6 Meduspremnik (buffer cache) . . . . . . . . . . . . . . . . Pokretanje i gaenje 8.1 Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8.2 Boot proces izbliza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8.3 Vie o gaenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8.4 Restart . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8.5 Jednokorisni ki mod . . . . . . . . . . . . . . . . . c 8.6 Boot diskete za podizanje sistema u poslije katastrofa . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
SADRAJ
9 init 9.1 9.2 9.3 9.4 9.5
4 43 43 43 43 43 43 44 44 44 44 44 44 44 45 45 45 45 45 45 45 45 45 46 47 47 47 47 47 47 47 47 47 48 49 49 49 49 49 50 50 50 50 50 50
init je prvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Podeavanje init-a za pokretanje getty-a: datoteka /etc/inittab Izvrni nivoi (run levels) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Specijalne postavke u /etc/inittab . . . . . . . . . . . . . . . Pokretanje sistema u jednokorisni kom modu . . . . . . . . c
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
10 Prijavljivanje i odjavljivanje 10.1 Prijave preko terminala . 10.2 Prijave preko mree . . . 10.3 ta to radi login . . . . . 10.4 X i xdm . . . . . . . . . 10.5 Kontrola pristupa . . . . 10.6 Pokretanje shell-a . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . .
11 Upravljanje korisni kim ra unima (account-ima) c c 11.1 ta je to account . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.2 Dodavanje novog korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.2.1 /etc/passwd i druge datoteke sa informacijama . . . . . . . . 11.2.2 Odabir numeri kih identikacija za korisnike i grupe korisnika c 11.2.3 Inicijalne postavke: /etc/skel/ . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.2.4 Ru no kreiranje korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 11.3 Izmjene atributa korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.4 Uklanjanje korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11.5 Privremeno onemogu avanje korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . c 12 Backup 12.1 Zna aj backupa . . . . . . . . . . . . . . c 12.2 Odabir medija za backup . . . . . . . . . 12.3 Odabir alata . . . . . . . . . . . . . . . . 12.4 Jednostavni backup . . . . . . . . . . . . 12.4.1 Koritenje komande tar za backup 12.4.2 Restauracija datoteka sa tar . . . 12.5 Backupi u vie nivoa . . . . . . . . . . . 12.6 ta zasluuje backup . . . . . . . . . . . 12.7 Kompresovani backup-i . . . . . . . . . . 13 Ukorak s vremenom 13.1 Vremenske zone . . . . . . . . . . . 13.2 Hardverski i softverski sat . . . . . 13.3 Prikazivanje i podeavanje vremena 13.4 Kada je sat neta an . . . . . . . . . c 14 Traenje pomo i c 14.1 News grupe i mailing liste . . . . . 14.1.1 Nalaenje pravog foruma . 14.1.2 Prije oglaavanja . . . . . 14.1.3 Kako napisati oglas (post) 14.1.4 Format oglasa . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
SADRAJ
14.1.5 ??? Follow Up ??? . . . . . . . . . . . 14.1.6 Dodatne informacije . . . . . . . . . . 14.2 IRC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14.2.1 Boje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14.2.2 Budite ljubazni . . . . . . . . . . . . . 14.2.3 Tipkajte ispravno, na engleskom jeziku 14.2.4 Skeniranje portova . . . . . . . . . . . 14.2.5 Ograni ite se na kanal . . . . . . . . . c 14.2.6 Ne skre ite s teme . . . . . . . . . . . c 14.2.7 CTCPs . . . . . . . . . . . . . . . . . 14.2.8 Hacking, cracking, phreaking, warezing 14.2.9 Suma sumarum . . . . . . . . . . . . . 14.2.10 Daljnje citanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5 50 50 50 51 51 51 51 51 51 51 51 51 51 52 52 52 53 53 54 56 56 56 57 57 57 57 59
15 Dodatak A: GNU Free Documentation License 15.1 PREAMBLE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.2 APPLICABILITY AND DEFINITIONS . . . . . . . 15.3 VERBATIM COPYING . . . . . . . . . . . . . . . 15.4 COPYING IN QUANTITY . . . . . . . . . . . . . 15.5 MODIFICATIONS . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.6 COMBINING DOCUMENTS . . . . . . . . . . . 15.7 COLLECTIONS OF DOCUMENTS . . . . . . . . 15.8 AGGREGATIONS WITH INDEPENDENT WORKS 15.9 TRANSLATION . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.10 TERMINATION . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15.11 FUTURE REVISIONS OF THIS LICENSE . . . . 15.12 How to use this license for your documents . . . . 16 GLOSSARY
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
Poglavlje 1 Uvod
"In the beginning, the le was without form, and void; and emptiness was upon the face of the bits. And the Fingers of the Author moved upon the face of the keyboard. And the Author said, Let there be words, and there were words." Ovaj priru nik, Linux System Administrators Guide opisuje aspekte koritenja Linux-a sa stajalita c sistemskog administratora1 . Namijenjen je ljudima koji ne znaju skoro nita o administriranju (kao npr. "ta je administriranje?"), ali koji su ve usvojili barem osnove koritenja Linux-a. Takoder, c nita se ne govori o tome kako instalirati Linux; to je opisano u dokumentu "Installation and Gettting Started". Za vie informacija o Linux priru nicima pogledajte dolje. c Administracija predstavlja sve one neophodne postupke koje neko mora raditi da bi ra unarski c sistem bio u upotrebljivom stanju. To uklju uje stvari kao to su backup datoteka, instaliranje novih c programa, kreiranje i brisanje korisni kih ra una (accounta), provjeravanje integriteta datote nog c c c sistema... Kada bi kompjuter bio ku a, administracija sistema zvala bi se odravanje i uklju ivala bi c c c ci enje, popravljanje pokvarenih prozora i sli ne stvari. c Struktura ovog priru nika je takva da bi poglavlja trebala biti upotrebljiva nezavisno jedna od c drugih, tako da ako npr. trebate informaciju o backup-u moete pro itati samo to poglavlje. Ovo c takoder olakava upotrebu ove knjige kao podsjetnika tako da je mogu e pro itati samo mali dio, po c c potrebi, umjesto da morate pro itati sve. Medutim, ovaj priru nik je prvenstveno tutorial i moe se c c citati dio po dio ili kao cjelina. Nije dovoljno da koristite ovaj priru nik sam za sebe. Mnogo druge Linux dokumentacije c takoder je vano za administratore. Ipak, administrator je samo korisnik sa specijalnim pravima i dunostima. Veoma vaan resurs su man stranice, koje bi uvijek trebalo konsultirati ako naredba nije poznata. Ako ne znate koju naredbu trebate, tada moete koristiti naredbu apropos Konsultirajte odgovaraju u man stranicu. c Premda je tema ovoga priru nika Linux, moe se re i da bi op enito trebao biti od pomo i i c c c c sa drugim UNIX baziranim operativnim sistemima. Naalost, budu i da u optem slu aju postoje c c velike razlike izmedu verzija UNIX-a, a posebno razlika u administriranju, teko se nadati da ce je i pokrivanje svih mogu nosti Linux-a teko, a sve zbog prirode se pokriti sve varijante. Cak c njegovog razvoja. Ne postoji samo jedna zvani na Linux distribucija, tako da razli iti ljudi imaju razli ite postavke c c c 2 . Ova knjiga nije posve ena samo jednoj (distribucije) ili cak distribuciju koju su sami kreirali c
U nastavku teksta samo administratora, ili ponekad root-a, u ovisnosti od konteksta U tom kontekstu zanimljiv je projekat Linux From Scratch koji je u posljednje vrijeme dosta popularan na in c kreiranja vae sopstvene distribucije - http://www.lfs.org
2 op.p. 1 op.p.
POGLAVLJE 1. UVOD
distribuciji. Distribucije se mogu razlikovati, i to poprili no. Kada god je to bilo mogu e, pokuao c c sam ukazati na razlike i prezentirati alternative. U nastojanju da stvarno opiem kako stvari rade, a ne samo da nabrojim "pet brzih koraka" za svaki zadatak, prezentirano je dosta informacija koje nisu potrebne svakome, ali ti dijelovi su tako i ozna eni i mogu se izbje i ako ve koristite unaprijed kongurisan Linux sistem. Naravno, citaju i c c c c sve, pove ati cete vae razumijevanje sistema, to bi zauzvrat trebalo u initi njegovo koritenje i c c administriranje ekasnijim. Kao i svi drugi radovi koji se ti u Linux-a, ovaj rad je uraden na dobrovoljnoj bazi. Zato to sam c mislio da bi moglo biti zabavno i zato to sam osje ao da bi trebao biti uraden. Medutim, kao i kod c svakog dobrovoljnog rada postoji ograni enje u tome koliko truda sam uspio uloiti i koliko znanja c i iskustva posjedujem. To zna i da ovaj priru nik nije toliko dobar kao to bi to mogao biti da je c c neki " arobnjak - haker" bio dobro pla en da ga napie i da je potroio par godina usavravaju i ga. c c c Nemojte re i da vas nisam upozorio. c Jedina stvar u kojoj sam birao laki put je ta da nisam opseno razradivao mnoge stvari koje su ve dobro dokumentovane u drugim besplatnim priru nicima. Ovo se posebno odnosi na dokuc c mentaciju speci nu za odredeni program, kao to su npr. detalji koritenja programa mkfs. Umjesto c toga samo opisujem svrhu programa i objanjavam njegovu upotrebu toliko koliko je dovoljno za potrebe ovog priru nika. Za daljnje informacije upu ujem obzirnog citaoca na ove druge priru nike. c c c Obi no su svi spomenuti dokumenti dio standardne Linux dokumentacije. c
Poglavlje 2 O knjizi
2.1
2.1.1
Zahvale
Joanna
Lars je pokuao da u ini ovaj priru nik to je mogu e boljim i voljela bih kao osoba koja je trenutno c c c zaduena za odravanje da nastavim taj dobar rad. Zaista bih voljela cuti vae ideje o tome kako ga unaprijediti. Jezi ke pogreke, pogrene cinjenice, ideje o novim temama koje treba obraditi, ponovo c napisane odjeljke, informacije kako funkcioniu razli ite verzije UNIX-a, su samo neke od tema za c koje sam zainteresovana. Moje kontakt informacije su dostupne na http://www.iki.fi/viu Mnogo ljudi mi je pomoglo pri pisanju ove knjige, direktno ili indirektno. Posebno bih se eljela zahvaliti Matt Welshu za inspiraciju i za vodenje LDP-a, Andy Oramu to me je natjerao da ponovo radim s njegovim feedbackom, Olafu Kirchu zato to mi je pokazao da se ovaj posao moe zavriti i Adamu Richteru u Yggdrasil-u i drugim ljudima zato to su mi pokazali de ce ovaj rad i drugi smatrati interesantnim. Stephen Tweedie, H. Peter Anvin, Remy Card, Theodore Tso su dopustili da posudim njihov rad (i da tako u inim da knjiga izgleda deblja i mnogo impresivnija): usporedba izmedu xia i ext2 c datote nih sistema, lista uredaja i opis ext2 datote nog sistema. Mada ovo vie nisu dijelovi knjige, c c veoma sam im zahvalna i izvinjavam se za ranije verzije kojima su nedostajale zahvale. Mnogo korisnih komentara je poslao veliki broj ljudi. Moja minijaturna crna rupa od arhive mi ne doputa da nadem sva njihova imena, ali neka od njih su, abecedno: Paul Caprioli, Alex Cepek, Marie-France Declerfayt, Dave Dobson, Olaf Flebbe, Helmut Geyer, Larry Greeneld i njegov otac, Stephen Harris, Jyrki Havia, Jim Haynes, York Lam, Timothy Andrew Lister, Jim Lynch, Michael J. Micek, Jacob Navia, Dan Porier, Daniel Quinlan, Jounni K Seppanen, Phillipe Steindl, G. B. Stotte. Izvinjenja svima koji su zaboravljeni.
2.1.2
Stephen
Kao najnoviji maintainer volio bih zahvaliti Larsu i Joanni za njihov rad na priru niku. c U knjizi kao to je ova vrlo je vjerovatno da postoje makar manje neta nosti. I sigurno ce biti c sekcija koje ce postati zastarjele. Ako bilo ta od ovoga primjetite molim vas da poaljete e-mail na: c <bagpuss@debian.org>. Prihvatam bilo kakav oblik ispravki (diffs, obi ni tekst, html, bilo ta). Ja nikako nisam iznad svih drugih ljudi da ne dopustim odravanje ovako velikog teksta kao to je ovaj :o) 8
POGLAVLJE 2. O KNJIZI
Velika hvala Helen Topping Shaw zato to je uzela crvenu olovku i u inila ovaj tekst mnogo c boljim nego to bi ina e bio. c Trenutna home stranica priru nika je: http://people.debian.org/~bagpuss c
2.1.3
Adis
Hvala ljudima koji su napisali ovu knjigu (Larsu, Joanni i Stephenu ). Hvala svima onima koji su mi pomogli pri prijevodu: Unaprijed hvala svim budu im citaocima i kriti arima ovoga rada. c c
2.2
Tipografske konvencije
Pokuao sam koristiti iste tipografske konvencije kroz cijelu knjigu. Nadam se da ce doprinijeti citljivosti. Ako mislite da moete sugerirati poboljanja slobodno me kontaktirajte. (op. p. Tipografske konvencije se odnose na prijevod knjige! I to prvenstveno na PostScript dokumente (*.ps, *.pdf), za ostale ne mogu garantovati.) Imena datoteka, direktorija i dokumenata : /usr/share/doc/foo Imena naredbi (u obi nom tekstu): c fsck Naredbe (listinzi; prompt: $ obi an korisnik, # - aministrator): c $ date Sat Jan 25 17:20:36 CET 2003 $ # useradd usage: useradd [-u uid [-o]] [-g group] [-G group,...] [-d home] [-s shell] [-c comment] [-m [-k template]] [-f inactive] [-e expire ] [-p passwd] [-r] name useradd -D [-g group] [-b base] [-s shell] [-f inactive] [-e expire ] # e-mail adrese ( unutar < i > ) : <lug@linux.org.ba> URL adrese : http://www.linux.org.ba
POGLAVLJE 2. O KNJIZI
Engleski termini1 : (obi no u zagradi ) c boot Akronimi: SAG I naravno, cisto iz repekta ;o) Linux UNIX
10
iroko prihva eni termini, termini za koje ne postoji adekvatan prijevod ili je prijevod ruan i neadekvatan. c Naravno ne pada mi na pamet prevoditi rije i softver i hardver. c
1 Neki
3.1
UNIX operativni sistem sastoji se od kernela i sistemskih programa. Takoder postoje i aplikaci jski (korisni ki) programi koji rade stvarni posao za krajnjeg korisnika. Kernel je srce operativnog c sistema1 . On prati stanje datoteka na disku, pokre e programe i konkurentno ih izvrava, dodc jeljuje memoriju i druge resurse procesima, prima i alje mrene pakete, itd. Sam kernel obavlja veoma malo posla, ali on obezbjeduje alate s kojima se svi servisi mogu izgraditi. Kernel takoder onemogu ava direktan pristup hardveru, tako prisiljavaju i svakoga da se slui alatima koje obezbc c jeduje. Na ovaj na in obezbjeduje se zatita korisnika, jednih od drugih. Ovi alati koriste se putem c sistemskih poziva. Pogledajte man stranice sekcija 2 za vie informacija o sistemskim pozivima. Sistemski programi koriste alate koje je obezbjedio kernel da implementiraju razne servise koji se o ekuju od jednog operativnog sistema. Sistemski i svi drugi programi izvravaju se "povrh c kernela" u tzv. korisni kom modu (user mode). Razlika izmedu sistemskih i korisni kih programa c c je u namjeri: korisni ki se koriste da bi se uradile korisne stvari (ili za igranje ako je u pitanju neka c igra) dok su sistemski programi potrebni da bi sistem uopte pravilno radio. Program za obradu teksta (Word processor) je korisni ki program (aplikacija); telnet je sistemski program. Ta razlika c je cesto mutna i vana samo onima koji nasilu pokuavaju sve kategorizirati. Operativni sistem takoder moe sadri prevodioce (kompajlere) i njihove prate e biblioteke c (naro ito GCC i C programsku biblioteku posebno pod Linux-om), premda programski jezici ne c moraju biti dio operativnog sistema. Dokumentacija, pa cak ponekad i igre mogu takoder biti dio operativnog sistema. Tradicionalno se operativni sistem denisao po sadraju instalacijskih traka ili diskova, sa Linux-om je to nejasno jer raspren po FTP serverima irom svijeta.
sam kernel cesto se pogreno smatra operativnim sistemom, ali on to nije. Operativni sistem prua mnogo vie servisa od sirovog kernela.
1 Ustvari,
11
12
3.2
Linux kernel se sastoji od nekoliko vanih dijelova koji kontroliu: upravljanje procesima, upravljanje memorijom, upravljanje hardverskim uredajima (driver-i - upravlja ki programi), upravljanje c datote nim sistemom, pristup merei i razne druge stvari. c * SLIKA 3-1 * Vjerovatno najvaniji zadaci kernela su upravljanje procesima i memorijom (nita drugo ne radi bez njih). Upravljanje memorijom sastoji se u dodjeljivanju memorije i swap prostora procesima, dijelovima kernela i bufferu (meduspremniku). Upravljanje procesima sastoji se u kreiranju procesa i implementiranju viezada nosti (multitasking-a), mijenjanjem aktivnog procesa na procesoru. c Na najniem nivou, kernel sadri upravlja ke programe (driver-e) za svaku vrstu hardvera koju c podrava. Budu i da postoji mnogo razli itog hardvera, njihov broj je veliki. Postoje mnogi u c c principu isti komadi hardvera koji se razlikuju u na inu na koji su softverski kontrolisani. Sli nosti c c cine mogu im postojanje optih klasa upravlja kih programa koji podravaju sli ne operacije; svaki c c c clan klase ima isti interfejs prema ostatku kernela dok se razlikuje u samoj implementaciji. Npr. svi upravlja ki programi za diskove izgledaju isto ostatku kernela, tj. svi imaju operacije kao to su c "inicijaliziraj", "pro itaj sektor N", "upii sektor N" itd. c Neki softverski servisi koje obezbjeduje kernel takoder imaju sli na svojstva tako da mogu biti c izdvojeni u apstraktne klase. Npr. razni mreni protokoli izdvojeni su u jedinstveni programski interfejs, BSD socket library. Drugi primjer je virtuelni datote ni sistem (VFS) koji izdvaja apc straktne operacije datote nog sistema od njihove implementacije. Za svaki tip datote nog sistema c c postoji implementacija svake operacije. Kada neki program pokua koristiti datote ni sistem zahtjev c ide preko VFS-a, koji usmjerava zahtjev upravlja kom programu za stvarni datote ni sistem. c c
3.3
Ovaj odjeljak opisuje neke vanije UNIX servise, ali bez detalja koje moete na i u kasnijim poglavljima. c
3.3.1
INIT
Najvaniji servis UNIX sistema obezbjeduje init. init se pokre e kao prvi proces u svakom UNIX c sistemu, kao zadnja stvar koju kernel uradi prilikom podizanja sistema (boot-a). Kada se init pokrene on nastavlja boot proces rade i razne "dosadne" poslove (provjeravanje i montiranje datote nih sisc c tema, startanje pozadinskih procesa itd.) Ta na lista stvari koje init radi zavisi od njegove vrste (arome), postoji vie njih koje moete c 2 . init obi no obezbjeduje koncept jednokorisni kog moda (single user mode), gdje se niko birati c c ne moe prijaviti osim root korisnika koji koristi shell u konzolnom reimu rada; uobi ajeni mod c se naziva viekorisni ki mod (multiuser mode). Neke vrste UNIX-a generaliziraju sve ovo u tzv. c izvrne nivoe (run levels) . Jednokorisni ki i viekorisni ki modovi se smatraju za dva razli ita c c c nivoa. Mogu postojati i drugi, npr. za pokretanje X-a sa konzole.
Ustvari, trenutno se najvie koriste dvije vrste; SysV i BSD; obje su dobile imena po glavnim razvojnim granama UNIX operativnog sistema. Moderne Linux distribucije preferiraju SysV aromu.
2 op.p.
13
Linux dozvoljava do 10 izvrnih nivoa, ali su obi no samo neki od ovih deset ve denisani. c c Izvrni nivo 0 je denisan kao zaustavljen sistem (system halt), izvrni nivo 1 kao jednokorisni ki c mod, izvrni nivo 6 kao restart sistema (system reboot). Drugi izvrni nivoi zavise od toga kako ih je vaa distribucija denisala i oni se zna ajno razlikuju od distibucije do distribucije. Sadraj datoteke c /etc/inittab bi vam trebao ilustrirati koji su izvrni nivoi predenisani i kako su denisani. Ako je sve u redu init se brine o tome da je getty pokrenut (da bi se korisnici mogli prijaviti na sistem) i da usvoji procese bez roditelja (Svi procesi na UNIX-u moraju biti dio jednog i samo jednog stabla, ukoliko roditelj procesa umre init ga mora usvojiti - init je otac/majka svih procesa.) init je zaduen da prilikom gaenja sistema "ubija" (zaustavlja) druge procese, demontira datote ne sisteme i zaustavi procesor, zajedno sa drugim zadacima za koje ste ga kongurisali. c
3.3.2
Prijavljivanje sa terminala
Prijavljivanje sa terminala (preko serijske veze) i konzole (kada X-i nisu pokrenuti) obezbjeduje getty program. init pokre e posebnu instancu (kopiju) getty-a za svaki terminal za koji je dozvoljeno c prijavljivanje. getty u itava ime korisnika i pokre e login program koji u itava ifru korisnika. Ako c c c 3 . Kada shell program zavri svoj rad npr. su korisni ko ime i ifra ispravni login pokre e shell c c korisnik se odjavi, ili ako je login prekinuo izvravanje zbog neispravnog korisni kog imena ili c lozinke, init ovo registruje i pokre e novu instancu getty-a. Kernel ne zna nita o prijavama jer sve c potrebne poslove obave sistemski programi.
3.3.3
Syslog
Kernel i mnogi sistemski programi stvaraju upozorenja, poruke o grekama i druge poruke. Ponekad je veoma vano da se ove poruke mogu naknadno pregledati, cak i nakon mnogo vremena, tako da bi trebale biti zapisane u datoteke. Program koji se brine o ovome zove se syslog. Moe se kongurisati da sortira poruke u razli ite datoteke prema poiljaocu ili stepenu vanosti. Npr. poruke kernela c se cesto zapisuju u odvojene datoteke budu i da sa cesto mnogo vanije i da se trebaju redovno c pregledati da bi se uo ili problemi. c
3.3.4
I obi ni korisnici i sistemski administrator cesto mora periodi no pokretati razne komande. Npr. c c sistemski administrator moe htjeti izbrisati stare datoteke iz direktorija koji sadre privremene datoteke ( /tmp i /var/tmp ), radi tednje prostora na disku, budu i da svi programi "ne pospremaju iza c sebe". cron servis je odreden za ovaj posao. Svaki korisnik ima crontab datoteku, gdje upisuje komande koje eli izvriti i vrijeme kada se trebaju izvriti. cron deamon4 se brine o startanju komandi u speciranom vremenu.
p. shell je u stvari korisnikova radna okolina; moe biti tekstualna kao npr. DOS prompt, Bourne komandni shell ili cak gra ki shell - X-i... c 4 op.p. deamon je proces koji se vrti u pozadini, obi no bez mnogo interakcije sa korisnikom (osim rudimantarne c mogu nosti pokretanja i zaustavljanja). c
3 op.
14
at servis je sli an cron-u s tom razlikom da se izvrava u zadano vrijeme, ali samo jednom, bez c ponavljanja. Pogledajte man stranice cron(1), crontab(1), crontab(5), atd(8) za iscrpnije informacije.
3.3.5
UNIX i Linux ne inkorporiraju korisni ki interfejs unutar kernela; umjesto toga dozvoljavaju da on c bude implementiran kao korisni ki program. Ovo vai kako za tekstualni mod tako i za gra ka c c okruenja. Ovo cini operativni sistem eksibilnijim, ali ima manu da je jednostavno implementirati razli it c c korisni ki interfejs za svaki program posebno, cine i tako u enje koritenja sistema teima. c c Naj e e gra ko okruenje koje se koristi na Linux-u naziva se X Window System (skra eno c c c c X-i). X-i takoder ne implementiraju korisni ki interfejs nego samo alate pomo u kojih se taj inc c terfejs moe implemetirati. Neki popularni window manager-i su: windowmaker, icewm, fvwm i blackbox. Postoje takoder i dva popularna desktop okruenja, KDE i GNOME .
3.3.6
Umreavanje
Umreavanje je cin povezivanja dva ili vie ra unara tako da oni mogu medusobno komunicirati. c Sami na ini povezivanja i komunikacije su prili no komplikovani, ali krajnji rezultat je jako koristan. c c UNIX sistemi imaju mnogo poeljnih mrenih osobina (features). Ve ina osnovnih servisa (dac tote ni sistemi, ispis, backup, itd. ) radi i preko mree. Ovo moe u initi administraciju sistema c c lakom budu i da dozvoljava centralizaciju, a jo uvijek iskoritava prednosti mikrora unarstva i c c distribuiranog ra unarstva, kao to su nii trokovi i ve a otpornost na pogreke. c c Ova knjiga daje samo kratak uvid u umreavanje; za vie informacija uklju uju i i osnovne c c informacije o funkcionisanju ra unarskih mrea pogledajte knjigu "Linux Network Administrators c Guide" (NAG).
3.3.7
Prijavljivanje preko mree se odvija neto druga ije od normalnog prijavljivanja. Postoji zi ka c c serijska veza za svaki terminal preko kojeg se mogu e prijaviti. Za svaku osobu koja se prijavljuje c preko mree stvara se odvojena virtuelna mrena veza, kojih moe postojati proizvoljan broj5 . Zbog toga nije mogu e pokretati odvojenu instancu getty-a za svaku mogu u virtuelnu vezu. Takoder c c postoji mnogo razli itih na ina za prijavljivanje preko mree, najvaniji predstavnici na TCP/IP c c mreama su telnet i rlogin. Prijave preko mree umjesto mnotva getty-a imaju po jedan deamon za svaki mogu i na in pric c javljivanja (telnet i rlogin imaju odvojene deamone) koji oslukuje sve dolaze e pokuaje prijavljic vanja. Kada deamon ustanovi pokuaj prijavljivanja pokre e novu instancu samog sebe da obradi taj c pokuaj; originalna instanca nastavlja oslukivati druge pokuaje. Nova instanca radi sli no telnet i c getty-u.
moe ih biti mnogo. Mrena propusnost je jo uvijek oskudan resurs, tako da u praksi jo uvijek postoji gornja granica broja istovremenih prijava preko jedne zi ke mrene veze. c
5 Tj.
15
3.3.8
Jedna od korisnijih stvari koje se mogu uraditi s mrenim servisima je dijeljenje datoteka preko mrenog datote nog sistema. Onaj koji se obi no koristi razvio je Sun i naziva se Network File c c System ili NFS. Sa NFS-om bilo koja operacija na datotekama koju je uradio program na jednoj maini alje se preko mree drugom ra unaru. Ovo zavarava program tako da izgleda da su datoteke koje se nalaze c na drugom ra unaru na istom ra unaru na kojem se izvrava program. Ovo izuzetno pojednostavljuje c c dijeljenje informacija budu i da nije potrebna modikacija programa. c
3.3.9
Elektronska pota je obi no najvaniji na in komunikacije pomo u ra unara. Elektronsko pismo c c c c je smjeteno u datoteku koriste i specijalni format i specijalni mail programi koriste se za slanje i c citanje pote. Svaki korisnik posjeduje potanski sandu i (mailbox) za novopristiglu potu (datoteka specicc jalnog formata) gdje se smjeta nova pota. Kada neko alje potu, mail program locira mailbox primatelja i dodaje pismo u mailbox datoteku. Ako je primateljev mailbox na drugom ra unaru, c pismo se alje drugom ra unaru koji je onda odgovoran dostaviti ga u mailbox. c Mail sistem se sastoji od mnogo programa. Isporuku pote u lokalne ili udaljene mailbox-ove obavlja jedan program (tzv MTA - Mail transfer agent npr. sendmail ili smail) dok korisnici koriste mnoge razli ite programe (tzv. MUA - Mail User Agent npr. pine ili elm). Mailbox-ovi su c obi no smjeteni u /var/spool/mail. c
3.3.10
Ispis ( printanje )
U jednom trenutku pisa moe koristiti samo jedna osoba, ali je dijeljenje pisa a izmedu vie koc c risnika ekonomi no. Pisa em dakla upravlja softver koji implementira red ispisivanja, svi poslovi c c na pisa u su stavljeni u jedan red i kada god je pisa zavrio sa jednim poslom sljede i mu se alje c c c automatski. Ovo oslobada korisnike od organiziranja reda ispisivanja i borbe oko kontrole pisa a6 . c
3.3.11
Datote ni sistem je podijeljen na mnogo dijelova; obi no du linija korijenskog datote nog sistema c c c sa /bin, /lib, /etc, /dev i jo par drugih; /usr datote ni sistem sa programima i podacima koji se c ne mijenjaju; /var datote ni sistem sa podacima koji se mijenjaju (kao npr. log datoteke); i /home c datote ni sistem za li ne datoteke. u zavisnosti od hardverske konguracije i odluka sistemskog c c administratora podjela moe biti druga ija, cak moe sve biti unutar jednog datote nog sistema. c c Tre e poglavlje opisuje izgled datote nog sistema, ali za vie detalja pogledajte "Filesystem c c Hierarchy Standard" (FHS).
toga oni formiraju red oko samog pisa a, cekaju i ispise, kako niko ne moe natjerati softver ta no zna c c c kada je ne iji ispis zaista gotov. Ovo je veliki podsticaj drutvenim relacijama unutar ureda. c
6 Umjesto
4.1
Ovo poglavlje je donekle zasnovano na FHS, verzija 2.1, koji tei da postavi standardan na in orc ganizacije stabla direktorija Linux-a. Jedan takav standard ima prednost zbog toga to ce biti lake pisati ili prenijeti ("portati") softver na Linux i administirati Linux maine, jer bi sve trebalo biti na standardnim mjestima. Ne postoji neki zvani ni organ-autoritet iza ovog standarda koji prisiljava c bilo koga da mu se povinuje, ali standard je dobio podrku mnogih distribucija. Nije dobra ideja kriti standard bez nekog jakog razloga. FHS pokuava pratiti UNIX tradiciju i dananje trendove, pribliavaju i tako Linux sisteme onima koji imaju iskustvo sa drugim UNIX sistemima. Naravno c vrijedi i obrnuto. Ovo poglavlje nije tako detaljno kao FHS. Administrator bi takoder trebao pro itati cijeli FHS c radi potpunijeg razumijevanja. Takoder se ne objanjava detaljno svaka datoteka. Namjera je bila da se da osvrt na sistem sa aspekta datote nog sistema. Dalje informacije o svakoj datoteci su dostupne drugdje u ovom c priru niku ili u man stranicama. c Puno direktorijsko stablo je i dizajnirano tako da ga se moe razbiti u manje dijelove, tako da svaki dio moe biti na posebnom disku ili particiji, zbog prilagodavanja ograni enjima veli ine c c diskova i da bi olakao backup i druge administrativne zadatke. Glavni dijelovi su korijenski direktorij / , /usr , /var i /home datote ni sistem (pogledajte sliku 4.1). Svaki dio ima razli itu namjenu. c c Direktorijsko stablo je dizajnirano tako da radi dobro u mrei Linux ra unara koji mogu dijeliti c dijelove datote nog sistema preko ROM uredaja (npr. CD-ROM), ili preko mree sa NFS. c * SLIKA 4-1 * Uloge razli itih dijelova stabla direktorija su opisane ispod: c / korijenski datote ni sistem je speci an za svaki ra unar posebno (obi no je smjeten na c c c c lokalnom disku, mada takoder moe biti i na ramdisku ili mrenom drive-u) i sadri datoteke 16
17
koje su neophodne za podizanje sistema , i to u takvo stanje da je mogu e montiranje drugih c datote nih sistema. Tako da moemo zaklju iti da je sadraj korijenskog datote nog sistema c c c dovoljan za jednokorisni ki mod rada (single user mode). On ce takoder sadravati alate za c popravke ote enog sistema ili za snimanje datoteka sa backup traka. c /usr datote ni sistem sadri sve komande, biblioteke, man stranice i druge stati ne datoteke c c koje su potrebne pri svakodnevnoj upotrebi. Ne bi trebao sadravati datoteke speci ne za bilo c koju datu mainu, niti bi te datoteke trebale biti modicirane. Ovim se omogu ava dijeljenje c datoteke preko mree, to moe smanjiti trokove budu i da se tedi diskovni prostor (/usr c moe biti velik nekoliko stotina megabajta ili cak gigabajta). Dijeljenje /usr preko mree (mreno montiranje) moe olakati administraciju (samo glavni /usr datote ni sistem se treba c mijenjati kada dodajemo i/ili nadogradujemo neku aplikaciju, a ne za svaku mainu posebno). i ako je /usr na lokalnom disku, mogu e ga je montirati read-only (omogu eno samo Cak c c citanje) umanjuju i mogu nost ote enja datote nog sistema prilikom pada sistema. c c c c /var datote ni sistem sadri datoteke koje se mijenjaju, kao to su spool direktoriji (za mail, c news, pisa e itd. ), log datoteke, formatirane man stranice i privremene datoteke. Tradic cionalno, sve u /var je bilo negdje ispod /usr , ali je tada bilo nemogu e montirati /usr u modu c za citanje, bez pisanja (read-only). /home datote ni sistem sadri korisni ke home direktorije, tj. sve stvarne podatke u sistemu. c c Odvajanje korisni kih direktorija u posebno podstablo direktorija ili poseban datote ni sistem c c olakava backup; drugi dijelovi ne trebaju backup, ili bar ne trebaju cesto jer se rijetko mijenjaju. Veliki /home moe zahtijevati razbijanje na vie datote nih sistema to zahtijeva jo c jedan nivo indirekcije/imenovanja ispod /home. npr. /home/studenti i /home/osoblje. Premda su razli iti dijelovi stabla direktorija iznad bili nazivani datote ni sistem, nema zahtjeva c c da oni zaista i moraju biti na razli itim datote nim sistemima. Oni lahko mogu biti u jednom dac c tote nom sistemu ako je to mali, jednokorisni ki sistem za korisnika koji ho e zadrati jednosc c c tavnost. Stablo direktorija takoder moe biti podijeljeno na datote ne sisteme druga ije, u zavisnosti c c od veli ine diskova i na ina alokacije prostora u razli ite svrhe. Medutim, vana stvar je da sva stanc c c dardna imena rade; cak i ako su /usr i /var na istoj particiji, imena /usr/lib/libc.a i /var/log/messages moraju raditi, na primjere pomjeraju i datoteke ispod /var u /usr/var i postavljaju i /var kao simc c boli ki link (symlink) na /usr/var. c UNIX datote ni sistem struktruira grupe datoteka prema njihovoj namjeni, tj. sve komande c su na jednom mjestu, sve datoteke sa podacima na drugom, dokumentacija na tre em, itd. Druga c alternativa bi bila grupisati datoteke prema programu kojem pripadaju, tj. sve datoteke emacs-a bi bile na jednom mjestu, sve TEX na drugom, itd. Problem sa ovim drugim pristupom je to oteava dijeljenje datoteka (direktorij programa cesto sadri oboje, i stati ne, dijeljive datoteke i promjenjive, c nedjeljive datoteke), pa cak i pronalaenje datoteka (npr. man stranice su na vie razli itih mjesta, a c podeavanje man programa za pronalaenje svih je no na mora). c
4.2
Korijenski datote ni sistem op enito bi trebao biti to je mogu e manji, budu i da sadri veoma c c c c vane datoteke i da mali, rijetko modicirani datote ni sistem ima vie ansi da ne bude ote en. c c
18
Ote en korijenski datote ni sistem obi no zna i da vie ne moete pokrenuti sistem, osim uz specic c c c jalne mjere (npr. sa oppy diskete), tako da vjerovatno ne elite preuzeti takav nepotreban rizik. Korijenski datote ni sistem op enito ne sadri datoteke, osim moda standardnog boot image-a1 c c obi no nazvanog /vmlinuz . Sve druge datoteke su u poddirektorijima: c /bin Komande potrebne prilikom pokretanja sistema koje mogu koristiti i obi ni korisnici. (vjerovatno nakon boot-a). c Sli no /bin , ali komande nisu namijenjene obi nim korisnicima, premda c c ih mogu koristiti ako je to potrebno i ako imaju dozvolu. /sbin obi no c nije u podrazumjevanoj stazi obi nih korisnika, ali jeste u podrazumjec vanoj stazi root-a. Konguracijske datoteke speci ne za dati ra unar. c c Home direktorij za root-a. Obi no nedostupan za druge korisnike. (op. c p. Neke vrste UNIX-a koriste korijenski direktorij / kao home direktorij za root-a) Dijeljene biblioteke potrebne programima na korijenskom dat. sistemu. Kernel moduli, posebno oni potrebni za podizanje sistema prilikom oporavka od katastrofa (tj. mreni i driver-i za datote ne sisteme) c c datoteka uredaja. Neki od ce e upotrebljavanih datote nih uredaja su c obradeni u Poglavlju 5 on page 25. Privremene datoteke. Programi koji su pokrenuti poslije boot-a bi trebali koristiti /var/tmp, a ne /tmp budu i da je prvi vjerovatno na disku sa vie c prostora. Cesto je /tmp simboli ka veza (symlink) na /var/tmp. c Datoteke koje koristi bootstrap2 program, npr LILO. Slike kernela cesto su smjetene ovdje umjesto u korijenskom direktoriju. Ukoliko postoji mnogo slika kernela, ovaj direktorij moe poprili no narasti i moda bi c ga bilo bolje drati u odvojenom datote nom sistemu. Drugi razlog bi c mogao biti da se osigura da su slike kernela unutar granice od prva 1024 cilindra IDE hard diska [10]. Lokacija za privremena montiranja koju moe koristiti sistemski administrator. Nije predvideno da programi automatski montiraju bilo ta u /mnt . Moe biti podijeljen u poddirektorije (npr. /mnt/dosa bi mogao biti oppy drive koji koristi MS-DOS datote ni sistem). c
Datoteka koja sadri kompajliran i kompresovan kernel, tj. binarna slika kernela unutar datoteke. p. bootstrap?
/sbin
/etc /root
/lib /lib/modules
/dev
/tmp
/boot
/mnt
1 op.p. 2 op.
19
/etc/passwd
/etc/fdprm
/etc/fstab
/etc/group
/etc/inittab /etc/issue
20
Konguracijska datoteka za le. Sadri opise razli itih formata datoteka c na osnovu kojih le odreduje tip datoteke. Pogledajte man stranice magic(5) i le(1). Dnevna poruka, automatski ispisana nakon uspjene prijave na sistem. Sadraj denie sistemski administrator. Cesto se upotrebljava da bi se informisali korisnici, npr. upozorenja za predvideno gaenje sistema i sl. Lista trenutno montiranih datote nih sistema. Inicijalno postavljena od c strane boot skripti i automatski modikovana mount komandom. npr. koristi je komanda df. Shadow (eng. sjenka) datoteka sa korisni kim iframa (lozinkama) ako c je odgovaraju i softver instaliran. Taj softver premjeta enkriptirane c ifre iz datoteke /etc/passwd u datoteku /etc/shadow za koju ovlasti citanja ima samo root. Ovo oteava probijanje korisni kih ifri. Ako vaa c distribucija prua mogu nost koritenja shadow paketa preporu ujemo c c da to i u inite. c Konguracijska datoteka za login komandu. man stranica je obi no loc gin.defs(5). Sli no /etc/termcap, ali odnosi se na pisa e. Koristi druga iju sintaksu. c c c man stranica printcap(5).
/etc/motd
/etc/mtab
/etc/shadow
/etc/login.defs
/etc/printcap
/etc/prole, /etc/csh.login, /etc/csh.cshrc Datoteke (skripte) koje prilikom prijave ili pokretanja sistema izvravaju Bourne ili C shell. Ovo omogu ava administratoru da postavi globalne c uobi ajene postavke za sve korisnike. Pogledajte man stranice za eljeni c shell. Identicira sigurne terminale, tj. terminale sa kojih je dozvoljena prijava root-a. Obi no su izlistani samo virtuelni terminali, tako da postaje c nemogu e (ili mnogo tee) dobiti root privilegije provaljuju i u sistem c c preko modema ili mree. Nemojte dozvoliti root prijave preko mree. Preferirajte prijavljivanje kao neprivilegovani korisnik i koristite komande su ili sudo da dobijete root privilegije. Lista shell-ova kojima se vjeruje. Komanda chsh doputa korisnicima izmjene njihovog login shell-a samo ukoliko je traeni shell izlistan u ovoj datoteci. ftpd (FTP deamon) proces koji obezbjeduje FTP servise za sistem provjerava da li je korisnikov shell izlistan u /etc/shells i ne e c dopustiti prijavu ukoliko to nije slu aj. c
/etc/securetty
/etc/shells
21
Baza podataka koja opisuje mogu nosti terminala. Opisuje kojim escape c sekvencama se mogu kontrolisati razni terminali. Programi se piu tako da umjesto direktnog upotrebljavanja sekvence koja radi na samo jednom tipu terminala zatrae ispravnu sekvencu iz /etc/termcap. Posljedica toga je da ve ina programa radi na ve ini terminala. Pogledajte man c c 3 stranice termcap() i terminfo(5).
/usr/X11R6
X Window sistem, sve datoteke. Da bi se pojednostavila instalacija i razvoj softvera za X-e, datoteke X-a nisu integrisane u ostatak sistema. Ispod /usr/X11R6 nalazi se direktorijsko stablo sli no onome ispod /usr. c Skoro sve komande. Neke komande se nalaze u /bin ili u /sbin. Sli no /etc/termcap, ali odnosi se na pisa e. Koristi druga iju sintaksu. c c c man stranica printcap(5).
/usr/bin /usr/sbin
/usr/share/man, /usr/share/info, /usr/share/doc man stranice, GNU info dokumentacija i razni druge dokumentacijske datoteke, respektivno. Zaglavne datoteke (header les) programskog jezika C. Ustvari, zbog konzistentnosti trebale bi biti ispod /usr/lib, ali tradicija je preovladuju a c u korist ove lokacije.
/usr/include
Primjetite da je na ve ini novijih UNIX sistema termcap baza zamijenjena sa novom bazom terminfo, ali je c zadran skoro identi an interfejs. Stoga pogledajte man stranicu terminfo(5). c
3 op.p.
22
Datoteke sa podacima koji se ne mijenjaju, za programe i podsisteme, uklju uju i neke iroko upotrebljavane lokalne konguracijske datoteke. c c Ime lib dolazi od engleske rije i library (biblioteka). Originalno su bibc lioteke podprograma bile smjetene u /usr/lib. Mjesto za lokalno instalirani softver i druge datoteke. Distribucije ne smiju instalirati softver ovdje. Ono je rezervisano samo za upotrebu lokalnog administratora. Na ovaj na in on moe biti apsolutno siguran c da nadogradivanja distribucije ne e izbrisati dodatni lokalni softver koji c je on instalirao.
/usr/local
/var/games
/var/lib /var/local
/var/lock
/var/log
23
Ovo je FHS odobrena lokacija za korisni ke mailbox datoteke. U zavisc nosti od toga koliko je vaa distribucija usaglaena sa FHS, ove datoteke su moda jo uvijek u /var/spool/mail. Datoteke koje sadre podatke o sistemu koji su validni do sljede eg c pokretanja. Npr. /var/run/utmp sadri informacije o korisnicima koji su trenutno prijavljeni na sistem. Direktoriji za news, poslove koji cekaju u redu na pisa u i druge poslove c koji se mogu urediti na osnovu nekog poretka. Svaki razli it spool ima c svoj poddirektorij ispod /var/spool, npr. news spool je /var/spool/news. Primjetite da neke distribucije koje ne zadovoljavaju u potpunosti FHS imaju korisni ke malibox-ove ispod /var/spool/mail. c Privremene datoteke koje zauzimaju mnogo prostora ili trebaju biti dostupne due vrijeme nego to je dozvoljeno za /tmp (Premda sistemski administrator ne mora dozvoliti postojanje veoma starih datoteka u /var/tmp).
/var/run
/var/spool
/var/tmp
/proc/cpuinfo /proc/devices
/proc/ioports
24
Slika zi ke memorije sistema (RAM-a). Mada se cini da je iste veli ine c c kao RAM, ne zauzima toliko prostora, generie se u letu kada va program pristupa memoriji. (Zapamtite da nita unutar /proc ne zauzima prostor na disku, osim ako ga ne iskopirate negdje drugo. /proc je samo datote ni interfejs prema kernelu.) c Poruke koje izbacuje kernel. Prosljeduju se syslog-u. Tabela simbola za kernel. Prosje no optere enje sistema, tri besmislena indikatora o tome koliko c c posla treba uraditi sistem u datom momentu. Informacije o upotrebi memorije, i zi ke i swap-a. c Pokazuje u itane kernel module. c Statusne informacije za mrene protokole. Simboli ki link (symlink) na direktorij procesa koji pregleda /proc c Razne statistike sistema, kao to je npr. broj greaka (memorijskih) stranica (page faults ) od pokretanja sistema. Vrijeme koje je sistem pokrenut. Verzija kernela.
/proc/uptime /proc/version
Primjetite da iako su gore navedene datoteke cesto lahko citljive tekstualne datoteke, ponekad mogu biti u formatu koji nije razumljiv ljudima. Postoje mnoge komande koje cine samo neto malo vie od citanja ovih datoteka i prikazuju ih u razumljivom formatu. npr. program free cita /proc/meminfo i pretvara veli ine izraene u bajtima u kilobajte (i dodaje neto malo drugih informacija takoder). c
26
da bi /dev/ttyS0 trebao biti znakovni uredaj sa glavnim brojem cvora 4 i sporednim 64. Tako da imamo sve potrebne informacije da bismo kreirali tu datoteku. # mknod /dev/ttyS0 c 4 64 # chown root.dialout /dev/ttyS0 # chmod 644 /dev/ttyS0 # ls -l /dev/ttyS0 crw-rw---1 root:idialout 4,
Kao to vidite potrebni su i mnogi drugi dodatni koraci da bi se kreirala datoteka uredaja. U ovom primjeru ste vidjeli proces. Mogu nost da MAKEDEV skripta ne zna kreirati /dev/ttyS0 je c ekstremno mala.
5.3
Slijede a lista uredaja nije ni iscrpna ni detaljna koliko bi mogla biti. Mnoge od ovih datoteka urec daja ce kernel koji je kompajliran sa podrkom za dati hardver. Morat cete pro itati dokumentaciju c koja dolazi za kernel za svaki speci ni uredaj. c Ukoliko mislite da postoje i drugi uredaji koji ovdje trebaju biti uklju eni javite mi. Pokuat cu c ih uklju iti u slijede oj verziji. c c /dev/dsp Digital Signal Processor. U osnovi, ovaj uredaj je interfejs izmedu soft vera koji proizvodi zvuk i vae zvu ne kartice. To je znakovni uredaj sa c glavnim brojem cvora 14 i sporednim 3. Prvi oppy disk uredaj. Ukoliko imate vie ovih uredaja onda ce oni biti numerisani sekvencijalno. Znakovni uredaj sa glavnim brojem cvora 2 i sporednim 0. Prvi framebuffer uredaj. framebuffer je apstraktni sloj izmedu softvera i grake (hardvera). To zna i da softver ne mora znati kakav hardver c imate nego samo kako da komunicira sa framebuffer API-jem koji je dobro denisan i standardiziran. Takoder je znakovni uredaj sa glavnim brojem cvora 29 i sporednim 0. /dev/hda je glavni (master) IDE drive na primarnom IDE kontroleru. /dev/hdb je sporedni (slave) drive na primarnom kontoleru. /dev/hdc i /dev/hdd su respektivno master i slave uredaji na sekundarnom kon troleru. Svaki disk je podijeljen na particije. Particije 1-4 su primarne particije; particije 5 i vie su logi ke particije unutar proirenih (exc tended) particija1 . Datoteke uredaja koje se odnose na neku particiju sastoje se iz nekoliko dijelova. npr. /dev/hdc9 odnosi se na particiju 9 (logi ku particiju unutar neke proirene particije) na glavnom IDE drivec u na drugom IDE kontroleru. Glavni i sporedni broj cvora su malo kompleksniji nego ina e. Za prvi IDE kontroler sve particije su blok uredaji c
/dev/fd0
/dev/fb0
/dev/hda
p. Primjetite da ukoliko elite koristiti logi ke particije jednu od primarnih particija (obi no 2, 3 ili 4) morate c c proglasiti extended particijom, unutar koje ce se smjestiti ostale logi ke particije. naravno to se samo odnosi na PC c arhitekturu.
1 op.
27
sa glavnim brojem cvora 3. Glavni drive (master) ima sporedni broj 0, a sporedni (slave) drive ima sporedni broj cvora 64. Za svaku particiju unutar drive-a dodajte broj particije na sporedni broj cvora drive-a. Npr. /dev/hdb5 ima glavni cvorni broj 3 a sporedni 69 (64+5). Ako je drive na drugom kontroleru princip ostaje isti, samo to je glavni broj cvora 22. /dev/ht0 Prvi IDE drive za citanje i pisanje traka (tj. tape drive). Prvi slijede i c je nazvan ht1 itd. To su znakovni uredaji sa glavnim brojem cvora 37 i sporednim brojem cvora 0 za ht0, 1 za ht1 itd. Prvi analogni dojstik. Slijede i su js1, js2 itd. Digitalni se nazivaju c djs0, djs1 itd. Znakovni su uredaji na glavnom cvoru 15. Analogni po inju na sporednom borju cvora 0 pa sve do 127 (vie nego dovoljno c i za najzagrienije igra e)). Digitalni po inju na sporednom broju cvora c c 128. Prvi tampa (na paralelnom portu). Slijede i se nazivaju lp1, lp2 itd. c c Znakovni su uredaji na glavnom cvoru 6 i sporednom cvoru koji po inje c od 0 pa navie. Prvi loopback uredaj. Loopback uredaji se koriste za montiranje da tote nih sistema koji nisu locirani na blok uredajima (kao to su npr. c diskovi). Npr. ako elite montirati iso9660 CDROM image bez zapravanja na CD onda vam treba loopback uredaj. Ovo je obi no transc parentno korisniku i za to se brine mount komanda. Pogledajte man stranice mount(8) i losetup(8). To su blok uredaji na glavnom cvoru 7 i sa sporednim brojem cvora koji po inje od 0. c Ovo je dio OSS (Open Sound System) driver-a. Pogledajte OSS dokumentaciju na http://www.opensound.com Prvi loopback uredaj. Loopback uredaji se koriste za montiranje da tote nih sistema koji nisu smjeteni na blok uredajima kao to su diskovi. c Npr. ako elite montirati iso9660 CD ROM image izbjegavaju i prvo c zapravanje na CD, pa tek onda montiranje, trebate loopback uredaj. Ovo je obi no transparentno krajnjem korisniku i za to se brine mount c komanda. Pogledajte man stranice za mount(8) i losetup(8). Loopback uredaji su blok uredaji sa glavnim brojem cvora 7 sa sporednim brojem koji po inje od 0 pa sekvencijalno navie. c Prva grupa metadiskova. Metadiskovi imaju veze sa RAID (Redundant Array Of Independent Disks2 - Redundantno polje nezavisnih diskova). Pogledajte razne RAID HOWTO dokumente za vie detalja. Metadisk uredaji su blok uredaji sa glavnim brojem cvora 9 i sporednim 0 pa nav ie. Ovo je dio OSS (Open Sound System) driver-a. Pogledajte OSS dokumentaciju na http://www.opensound.com za vie detalja. To je znakovni uredaj sa glavnim brojem cvora 14 i sporednim brojem 0.
/dev/js0
/dev/lp0
/dev/loop0
/dev/mixer /dev/loop0
/dev/md0
/dev/mixer
2 Moda
28
Kofa za bite. Crna rupa u koju moete slati podatke koje vie nikada ne ete vidjeti. Sve to poaljete u /dev/null ce nestati. Ovo moe biti c korisno, npr. ako elite pokrenuti neku komandu, ali ne elite bilo kakav odgovor na ekranu. To je znakovni uredaj sa glavnim cvorom 1 i spored nim 3. PS/2 port za mia. Znakovni uredaj sa glavnim cvorom 10 i sporednim 1. IDE diskovi na paralelnim port-ovima. Imenovani su sli no diskovima c na unutranjim IDE kontrolerima (/dev/hd*). To su blok uredaji na glavnom cvoru 45. Sporedni brojevi cvorova zahtijevaju pojanjenje. Prvi uredaj je /dev/pda i on je na sporedno cvoru 0. Particije na ovom uredaju se nalaze dodavanjem broja particije na sporedni broj cvora ure daja. Svaki uredaj je limitiran na 15 particija (za razliku od 63 kod IDE diskova). /dev/pdb starta na sporednom cvoru 16, /dev/pdc na 32, /dev/pdd na 48. Ova vas ema ograni ava na 4 paralelna diska, svaki po c 15 particija. CD ROM uredaji na paralelnim port-ovima . Numerisani od 0 pa navie. To su blok uredaji na glavnom cvoru 46. /dev/pcd0 je na sporednom cvoru 0, sa slijede im uredajima na sporednim cvorovima 1, 2, 3 itd. c tape uredaji (magnetne trake) na paralelnom portu. Trake nemaju par ticije pa su jednostavno numerisani sekvencijalno. To su znakovni ure daji na glavnom cvoru 96. Sporedni brojevi cvorova po inju od 0, za c /dev/pt0, 1 za /dev/pt1 itd. raw (direktni?) paralelni portovi. Ve ina uredaja koji su priklju eni na c c paralelne portove imaju sopstvene driver-e. Ovo je uredaj koji omogu ava c direktan pristup paralelnom portu. To je znakovni uredaj na glavnom cvoru 99. Sporedni cvorovi se numeriu od nula pa navie.
/dev/psaux /dev/pda
/dev/pcd0
/dev/pt0
/dev/parport0
/dev/random, /dev/urandom Ovo su kernel generatori slu ajnih brojeva. /dev/random je nedeterminc isti ki generator, to zna i da vrijednost slijede eg broja ne moe biti c c c pogodena na osnovu njegovog prethodnika. Koristi entropiju hardvera sistema da generira brojeve. Kada nema dovoljno entropije onda mora cekati prije nego to generira jo brojeva. /dev/urandom radi sli no. c Inicijalno i on koristi entropiju, ali kada nema vie entropije nastavi e c generirati brojeve koriste i pseudo generator slu ajnih brojeva. To se c c smatra manje sigurnim za vitalne namjene kao to je generiranje parova kriptografskih klju eva. Ukoliko je sigurnost vaa glavna briga korisc tite /dev/random, ukoliko je to brzina koristite /dev/urandom. To su znakovni uredaji na glavnom cvoru 1, sa sporednim cvorom 8 za /dev/random i 9 za /dev/urandom. Ovo je jednostavan na in da dobijete mnogo nula. Svaki put kada citate c sa ovogo uredaja on vra a nule. Ovo ponekad moe biti korisno , npr. c
/dev/zero
29
kada elite datoteku ksne veli ine, ali vas ne zanima njen sadraj. To c je znakovni uredaj na glavnom cvoru 1 i sporednom 5.
30
6.1
UNIX, a prema tome i Linux, sve uredaje svrstava u dvije klase: blok uredaji sa slu ajnim prisc tupom (kao to su npr. diskovi) i znakovni uredaji (kao to su trake i serijske linije), koji mogu biti serijski ili takoder sa slu ajnim pristupom. Svaki podrani uredaj je predstavljen datote nom c c sistemu u obliku datoteke uredaja (device le). Kada citate ili piete u datoteku uredaja, podaci dolaze/idu uredaju kojeg predstavlja datoteka uredaja. Na ovaj na in je izbjegnuta potreba za specic jalnim programima (ili posebnom metodologijom pisanja korisni kih programa, kao to su hvatanje c interrupt-a ili polling serijskog porta ); na primjer, da poaljete datoteku na tampanje mogli biste otkucati: $ cat filename > /dev/lp1 $ I sadraj datoteke je odtampan (naravno, datoteka mora niti u obliku u kojem je tampa razuc mije). Medutim, budu i da nije dobra ideja da vie ljudi istovremeno alje datoteke na printanje, c obi no se koristi specijalni program koji alje datoteke tampa u (obi no se zove lpr). Ovaj proc c c gram osigurava da se u jednom trenutku vremena tampa samo jedna datoteka i automatski alje druge datoteke na tampanje cim se zavri tampanje prethodne. Sli an postupak je potreban za c ve inu drugih uredaja. Ustvari, rijetko morate uop e brinuti o datotekama uredaja. c c Budu i da su datoteke uredaja prikazane kao stvarne datoteke (unutar /dev direktorija), lako je c vidjeti koje datoteke uredaja postoje koriste i ls ili neku drugu sli nu komandu. U output-u komande c c ls -l, prva kolona sadri tip datoteke i njene dozvole pristupa. Na primjer listing serijskog uredaja mogao bi dati: $ ls -l /dev/ttyS0 crw-rw-r-l root $ dialout 4, 64 Aug 19 18:56 /dev/ttyS0
Prvi znak u prvoj koloni tj. c u crw-rw-r--, govori informiranom korisniku tip datoteke, u ovom slu aju datoteke znakovnog uredaja (op.p. (c)haracter = znak). Za obi ne datoteke prvi c c znak je - , za direktorije d, a za blok uredaje b; pogledajte man stranicu komande ls za vie informacija. Primjetite da obi no postoje datoteke uredaja za sve mogu e uredaje, cak i ako sam uredaj nije c c zi ki instaliran. Zbog toga, cinjenica da imate datoteku /dev/sda, to ne zna i da stvarno imate SCSI c c hard disk. Postojanje svih ovih datoteka pojednostavljuje dodavanje i instalaciju novog hardvera (nema potrebe da znate ispravne parametre za datoteke uredaja niti morate ru no kreirati datoteke c uredaja za novi uredaj).
6.4
CD-ROM
CD-ROM drive opti ki cita plastikom presvu en disk. Informacija je snimljena na povrini diska c c [15] u malim rupama poredanim du spirale koja ide od centra prema krajevima diska. Uredaj upravlja kretanjem laserske zrake du spirale i na taj na in cita podatke sa diska. Kada zraka lasera c prelazi preko rupe reektuje se na jedan na in, a kada prelazi preko glatke povrine reektuje se na c drugi na in. na ovaj na in se mogu kodirati biti, a prema tome i informacije. Ostatak je jednostavan, c c prosta mehanika. CD-ROM uredaji su spori u odnosu na hard diskove. Tamo gdje tipi ni hard disk ima prosje no c c vrijeme traenja (seek time) manje od 15 ms, brzi CD-ROM drive moe trebati i par desetinki sekunde. Stvarna proto nost podataka je prili no visoka, u stotinama kilobajta u sekundi. Ova c c sporost zna i da CD-ROM uredaji nisu toliko ugodni za koritenje kao hard diskovi (Neke Linux c c distribucije obezbjeduju live datote ne sisteme na CD-ROM-u, cine i tako kopiranje datoteka na c hard disk nepotrebnim, te olakavaju i instalaciju i smanjuju i zahtjeve za prostorom na hard disku). c c CD-ROM je izvrstan (instalacioni) medij za distribuciju softvera budu i da pri instalaciji softvera c maksimalna brzina nije vana. Postoji vie na ina kako da se urede podaci na CD-ROM-u. Najpopularniji je onaj koji specic cira medunarodni standard ISO 9660. Ovaj standard denie minimalan datote ni sistem, koji je cak c oskudniji od datote nog sistema koji koristi MS-DOS. S druge strane, zbog toga to je minimalan, c svaki operativni sistem bi ga trebao mo i razumjeti i mapirati u svoj datote ni sistem. c c Za normalnu upotrebu pod UNIX-om ISO 9660 datote ni sistem nije upotrebljiv, tako da je on c proiren sa tzv. Rock Ridge ekstenzijama. On dozvoljava dua imena datoteka, simboli ke linkove c c i ima mnogo drugih nih osobina, cine i tako CD-ROM usporedivim sa bilo kojim drugim UNIX datote nim sistemom. Ono to je jo bolje, Rock Ridge je jo uvijek validan ISO 9660 datote ni c c 1 to ga cini upotrebljivim i na drugim operativnim sistemima osim UNIX-a. Linux podrava sistem
1 op.
6.5 Trake
c Tape drive koristi trake sli ne [18] audio kasetama . Tape uredaj je po svojoj prirodi serijski, to zna i c da ukoliko elite pristupiti nekom dijelu trake morate pro i/pregledati sve dijelove prije traenog c dijela. S druge strane disk je uredaj sa slu ajnim pristupom, tj. moete direktno sko iti na bilo c c koji dio diska. Serijski karakter tape uredaja ih cini (veoma) sporim. S druge strane, trake je relativno lako proizvesti, budu i da ne trebaju biti brze. Takoder se mogu c lako u initi prili no dugim i proporcionalno tome mogu sadravati veliku koli inu informacija. Ovo c c c ih cini veoma pogodnim kao medij za arhiviranje i backup, jer za te svrhe nije potrebna velika brzina, ali su bitni niski trokovi i veliki kapaciteti.
6.6
Formatiranje
Formatiranje je proces upisivanja oznaka na magnetni medij koje slue za ozna avanje staza i sekc tora. Prije nego to je disk formatiran njegova magnetna povrina je neuredena gomila magnetnih signala. Kada je formatiran, odredeni red je uneen u taj haos u osnovi crtanjem linija gdje idu staze i gdje su podijeljene u sektore. Stvarni detalji nisu ba ta no ovakvi, ali to je irelevantno. Ono to je c vano je to da se disk ne moe koristiti ukoliko nije formatiran. Terminologija je pomalo zbunjuju a: u MS-DOS i MS Windows svijetu rije formatiranje se c c odnosi na proces kreiranja datote nog sistema (o cemu ce biti rije i ispod). Takoder se ta dva procesa c c cesto kombinuju, posebno kod oppy disketa. Kada je neophodno napraviti razliku, stvarno formatiranje se naziva formatiranje niskog nivoa (low-level format), a kreiranje datote nog sistema forc matiranje visokog nivoa (high-level format). U UNIX svijetu ovo se naziva formatiranje i kreiranje datote nog sistema, respektivno, tako da ce ta konvencija biti koritena i u ovoj knjizi. c Za IDE i neke SCSI diskove formatiranje se u stvari obavlja u fabrici i ne treba se ponavljati; zbog toga se ve ina ljudi rijetko treba brinuti oko toga. Ustvari, formatiranje hard diska moe c uzrokovati da on radi loije, npr. zato to disk treba biti formatiran na specijalan na in da bi radila c automatska zamjena ote enih sektora. c Diskovi koji se trebaju ili mogu formatirati cesto svakako zahtijevaju poseban program zato to je interfejs prema logici koja upravlja formatiranjem razli it od diska do diska. Program za c formatiranje cesto dolazi uz BIOS ili kao MS-DOS program. Ni prvo ni drugo se ne mogu lako koristiti iz Linux-a. Tokom formatiranja moe se nai i na ote ena podru ja na disku koja se nazivaju loi blokovi c c c (bad blocks) ili loi sektori (bad sectors). O ovome se ponekad brine i sam hard disk , ali cak i tada,
Primjetite da ukoliko elite koristiti uredaj sa automatskom detekcijom (npr. /dev/fd0 ), morate prvo podesiti parametre istog sa setfdprm. da bi postigli isti efekat kao iznad morali biste uraditi slijede e: c $ setfdprm /dev/fd0 1440/1440 $ fdformat /def/fd0 Double-sided, 80 tracks, 18 sec/track. Formatting ... done Verifying ... done $
Obi no je lake odmah izabrati ispravnu datoteku uredaja koja odgovara tipu uredaja. Primjetite c da nije mudro formatirati oppy uredaje da sadre vie informacija nego zato su predvideni2 . fdformat ce takoder provjeriti ispravnost oppy-a, tj. provjeriti postojanje loih blokova. Pokuava e c provjeriti loe blokove vie puta (obi no ovo moete i cuti, buka koju stvara drive zna ajno se promc c jeni). Ukoliko je oppy neznatno ote en (ako je glava za citanje-pisanje zaprljana moemo dobiti c lane poruke o grekama) fdformat se ne ali, ali prava greka ce prekinuti proces provjere. Kernel ce ispisati log poruke za sve I/O greke koje nade; one se preusmjeravaju na konzolu ili, ukoliko se koristi syslog u datoteku /usr/log/messages. fdformat ne e re i ta nu lokaciju ote enja (niti se za c c c c to obi no treba brinuti, oppy diskovi su dovoljno jeftini tako da se oni ote eni mogu jednostavno c c odbaciti). $ fdformat /dev/fd0H1440 Double-sided, 80 tracks, 18 sec/track. Formatting ... done Verifying ... read: Unknown error $ Total capacity 1440 kB.
Moete koristiti komandu badblocks u potrazi za diskom (uklju uju i oppy) ili particijom koja c c sadri loe blokove. Ona ne formatira disk tako da se moe koristiti za provjeru, cak i ako na disku ve postoji datote ni sistem. Primjer ispod provjerava 3.5-in ni oppy sa dva loa bloka. c c c
p. Pogledajte malo /dev/fd* uredaje! Cak i obi ni 3.5 1440kB oppy diskovi mogu, poslije specijalnog c formatiranja, sadravati vie podataka, npr. 1720kB.
2 op.
6.7
Particije
Hard disk moe biti podijeljen u vie particija3 . Svaka particija funkcionie kao zaseban hard disk. Ideja je da ukoliko imate jedan hard disk, a elite imati dva (ili vie) operativna sistema na njemu, moete ga podijeliti na dvije ili vie particija. Svaki operativni sistem koristi svoju particiju kako eli i ne dira tudu. Na ovaj na in dva operativna sistema mogu mirno koegzistirati na istom disku. c Bez particija bi morali kupiti hard disk za svaki operativni sistem koji koristite. Floppy diskovi obi no nisu podijeljeni u particije. Ne postoji tehni ki razlog zato ne bi mogli, c c ali, budu i da su veoma malog kapaciteta, particije bi bile od koristi u samo u iznimnim slu ajevima. c c Takoder, CD-ROM obi no nisu izdijeljeni u particije jer ih je lake koristiti kao jedan veliki disk i c rijetko postoji potreba za postojanjem vie operativnih sistema na CD-u.4
6.7.1
Informacije o particijama na nekom hard disku smjetene su u/na prvom sektoru diska (tj. na prvom sektoru, provoj stazi i prvoj plo i diska). Ovaj prvi sektor se naziva MBR (Master boot record) c diska. BIOS u itava MBR prilikom podizanja sistema i pokuava pokrenuti jedan mali program5 . c Taj program cita tabelu particija, zatim provjerava koja particija je ozna ena kao aktivna i cita prvi c sektor te particije, tj. boot sektor date particije (i MBR je boot sektor, ali ima specijalan status i prema tome i specijalno ime). Boot sektor sadri drugi mali program (bootstrap program) koji u itava prvi dio operativnog sistema smjetenog na toj particiji i pokre e ga. c c Ova ema particija nije ugradena u hardver, cak ni u BIOS. To je samo konvencija koju mnogi op erativni sistemi prate. Oni koji ne prate su iznimke op eg pravila. Neki operativni sistemi podravaju c particije, ali zauzimaju samo jednu particiju na hard disku i upotrebljavaju svoju emu podjele unutar
p. Prijevod ove citave re enice je malo cudan jer rije particija na bosanskom jeziku takoder zna i podjela. c c c Svi BIOS-i koji podravaju standard El-Torito mogu pokrenuti operativni sistem sa CD-ROM-a. 5 op.p Dosta cesti su LILO ili GRUB s kojima ste se vrlo vjerovatno ve susreli, medutim mogu e je i da se na MBR c c nalazi samo bootstrap program koji direktno u itava kernel operativnog sistema radnu memoriju. Za vie informacija c pogledajte BOOTDISK-HOWTO.
4 op.p. 3 op.
6.7.2
Originalna ema particioniranja za PC dozvoljavala je samo cetiri particije. Vrlo brzo se ispostavilo da je ovo premalo u stvarnom ivotu, dijelom zbog toga to ljudi ele vie od cetiri operativna sistema (Linux, MS-DOS, OS/2, Minix, FreeBSD, NetBSD ili Windows NT, da nabrojimo samo neke), ali primarno zbog toga to je ponekad dobra ideja imati nekoliko particija za jedan operativni sistem. Npr. swap prostor je najbolje rezervisati na posebnoj particiji pod Linux-om umjesto na primarnoj Linux particiji zbog breg rada (pogledajte ispod). Da bi se prevaziao ovaj problem (greka u dizajnu), izumljene su proirene particije. Ovaj trik dozvoljava podjelu primarne paricije u vie podparticija. Takva primarna particija se naziva proirena (extended) particija, a podparticije logi ke particije. Ponaaju se kao obi ne primarne c c particije, ali su kreirane na druga iji na in. Ne postoji razlika u brzina rada izmedu primarnih i c c logi kih particija. c Struktura particija hard diska mogla bi li iti onoj na slici 6-2. Disk je podijeljen na tri primarne c particije, od kojih je druga primarna particija podijeljena na dvije logi ke particije. Dio diska ne c pripada nijednoj particiji. Disk kao cjelina i svaka primarna particija imaju boot sektor. * SLIKA 6.2 *
6.7.3
Tipovi particija
Tabele particija (ona u MBR i one u logi kim particijama ) sadravaju jedan bajt na svaku particiju c koji identikuje tip date particije. Ovo je pokuaj ozna avanja operativnog sistema koji koristi tu c particiju i za u koju svrhu je upotrebljava. Svrha toga je da se sprije i slu ajna upotreba iste particije c c
p. FreeBSD (i ostali BSD UNIX-i na PC-ra unarima) unutar jedne PC hard disk particije koriste svoju posebnu c emu particija, tzv. slices.
6 op.
Tabela 6-1. Tipovi particija 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 a Empty DOS 12 - bit FAT XENIX root XENIX usr DOS 16 - bit FAT < 32M Extended DOS 16 - bit FAT >= 32M OS/2 HPFS AIX AIX bootable OS/2 boot manager 40 51 52 63 64 75 80 81 82 83 93 Venix 80286 Novell? Microport GNU Hurd Novell PC/IX Old MINIX Linux/MINIX Linux swap Linux native Amoeba 94 a5 b7 b8 c7 db e1 e3 f2 ff Amoeba BBT BSD/386 BSDI fs BSDI swap Syrinix CP/M DOS access DOS R/O DOS secondary BBT
6.7.4
Postoji mnogo programa za kreiranje i uklanjanje particija. Ve ina operativnih sistema posjeduje c sopstveni i moe biti dobra ideja koristiti upravo taj, za svaki slu aj, ako radi neto neobi no to c c drugi programi ne mogu. Mnogi od ovih programa, uklju uju i i onaj koji dolazi uz Linux se naziva c c fdisk. Detalje koritenja fdisk programa pogledajte u odgovaraju oj man stranici. cfdisk program c je sli an fdisk-u, ali ima ugodniji korisni ki interfejs. c c Prilikom koritenja IDE diskova8 , boot particija mora se kompletna nalaziti unutar prva 1024 cilindra. Razlog tome je to se ovaj disk koristi od strane BIOS-a tokom boot-a (prije nego to je sistem protected modu), a BIOS ne moe prepoznati vie od 1024 cilindra. Rade i particije koje su prelaze ovu granicu, ali samo su datoteke koje u itava BIOS sigurno unutar 1024 cilindra. Budu i c c da je to teko ostvariti, jako je loa ideja to raditi. Nikada neznate kada ce upgrade kernela ili defragmentacija diska dovesti do neupotrebljivog sistema. Zbog svega toga, osigurajte da je vaa boot particija stala citava unutar prva 1024 cilindra diska. [19] Neke novije verzije BIOS-a i IDE diskova mogu rukovati sa diskovima koji imaju vie od 1024 cilindra. Ukoliko posjedujete takav sistem, zaboravite na ovaj problem, ukoliko niste sigurni igrajte po pravilima. Svaka particija bi trebala imati paran broj sektora, budu i da Linux datote ni sistemi koriste c c datote ne sisteme sa veli inom bloka od 1K, tj. dva sektora. Neparan broj sektora zna i da zadnj c c c
p. Ovde svakako spadaju i Windows NT 4.0 ciji je alat Disk Administrator prije upotrebe ozna i svaku particiju, c ali, avaj, poslije te bezopasne operacije drugi programi uop e ne prepoznaju tip particije. c 8 op. p. Ovo se odnosi samo na PC. Druge arhitekture imaju druga ija ograni enja (ili uopte nemaju BIOS) c c
7 op.
6.7.5
Svaka particija i proirena particija ima svoju datoteku uredaja. Konvencija po kojoj se imenuju ove datoteke je da je broj particije dodan na ime diska, gdje su brojevima 1-4 ozna ene primarne c particije (bez obzira na to koliko primarnih particija postoji), a brojevima 5 ili vie logi ke particije c (bez obzira na kojoj primarnoj particije se nalaze). Npr. /dev/hda1 je prva primarna particija prvog IDE diska, /dev/sdb7 je tre a proirena particija na drugom SCSI hard disku. c
6.8
A
Datote ni sistemi c
6.8.1
A
ta su to datote ni sistemi? c
6.8.2
A
6.8.3
A
6.8.4
A
6.8.5
A
Montiranje i demontiranje
6.8.6
A
6.8.7
A
6.8.8
A
Fragmentacija
6.8.9
A
6.8.10
A
6.9
A
6.10
A
6.10.1
A
6.10.2
A
6.10.3
A
6.10.4
A
6.10.5
A
ta je virtualna memorija?
7.2
A
7.3
A
7.4
A
7.5
A
7.6
A
41
Pregled
8.4 Restart
A
42
Poglavlje 9 init
9.1 init je prvi
A
9.2
A
9.3
A
9.4
A
9.5
A
43
10.2
A
10.3
A
ta to radi login
10.4
A
X i xdm
10.5
A
Kontrola pristupa
10.6
A
Pokretanje shell-a
44
ta je to account
11.2
A
11.2.1
A
11.2.2
A
11.2.3
A
11.2.4
A
Ru no kreiranje korisnika c
11.3
A
11.4
A
Uklanjanje korisnika
45
46
11.5
A
Poglavlje 12 Backup
12.1
A
Zna aj backupa c
12.2
A
12.3
A
Odabir alata
12.4
A
Jednostavni backup
12.4.1
A
12.4.2
A
12.5
A
12.6
A
ta zasluuje backup
47
48
12.7
A
Kompresovani backup-i
Vremenske zone
13.2
A
13.3
A
13.4
A
49
14.1.1
A
14.1.2
A
Prije oglaavanja
14.1.3
A
14.1.4
A
Format oglasa
14.1.5
A
14.1.6
A
Dodatne informacije
14.2
A
IRC
50
51
14.2.1
A
Boje
14.2.2
A
Budite ljubazni
14.2.3
A
14.2.4
A
Skeniranje portova
14.2.5
A
14.2.6
A
14.2.7
A
CTCPs
14.2.8
A
14.2.9
A
Suma sumarum
14.2.10
A
Daljnje citanje
Poglavlje 15
Dodatak A: GNU Free Documentation License
Op. p. Nema potrebe ovu prevoditi licencu. U slu aju prijevoda ovu licence verzija na engleskom se c MORA zadrati i ona ima prednost nad prijevodom u slu aju bilo kakvog spora. c
15.1
PREAMBLE
The purpose of this License is to make a manual, textbook, or other written document "free" in the sense of freedom: to assure everyone the effective freedom to copy and redistribute it, with or without modifying it, either commercially or noncommercially. Secondarily, this License preserves for the author and publisher a way to get credit for their work, while not being considered responsible for modications made by others. This License is a kind of "copyleft", which means that derivative works of the document must themselves be free in the same sense. It complements the GNU General Public License, which is a copyleft license designed for free software. We have designed this License in order to use it for manuals for free software, because free software needs free documentation: a free program should come with manuals providing the same freedoms that the software does. But this License is not limited to software manuals; it can be used for any textual work, regardless of subject matter or whether it is published as a printed book. We recommend this License principally for works whose purpose is instruction or reference.
15.2
This License applies to any manual or other work that contains a notice placed by the copyright holder saying it can be distributed under the terms of this License. The "Document", below, refers to any such manual or work. Any member of the public is a licensee, and is addressed as "you". A "Modied Version" of the Document means any work containing the Document or a portion of it, either copied verbatim, or with modications and/or translated into another language. A "Secondary Section" is a named appendix or a front-matter section of the Document that deals exclusively with the relationship of the publishers or authors of the Document to the Documents overall subject (or to related matters) and contains nothing that could fall directly within that overall subject. (For example, if the Document is in part a textbook of mathematics, a Secondary Section
52
53
may not explain any mathematics.) The relationship could be a matter of historical connection with the subject or with related matters, or of legal, commercial, philosophical, ethical or political position regarding them. The "Invariant Sections" are certain Secondary Sections whose titles are designated, as being those of Invariant Sections, in the notice that says that the Document is released under this License. The "Cover Texts" are certain short passages of text that are listed, as Front-Cover Texts or BackCover Texts, in the notice that says that the Document is released under this License. A "Transparent" copy of the Document means a machine-readable copy, represented in a format whose specication is available to the general public, whose contents can be viewed and edited directly and straightforwardly with generic text editors or (for images composed of pixels) generic paint programs or (for drawings) some widely available drawing editor, and that is suitable for input to text formatters or for automatic translation to a variety of formats suitable for input to text formatters. A copy made in an otherwise Transparent le format whose markup has been designed to thwart or discourage subsequent modication by readers is not Transparent. A copy that is not "Transparent" is called "Opaque". Examples of suitable formats for Transparent copies include plain ASCII without markup, TexA info input format, LTEX input format, SGML or XML using a publicly available DTD, and standardconforming simple HTML designed for human modication. Opaque formats include PostScript, PDF, proprietary formats that can be read and edited only by proprietary word processors, SGML or XML for which the DTD and/or processing tools are not generally available, and the machine-generated HTML produced by some word processors for output purposes only. The "Title Page" means, for a printed book, the title page itself, plus such following pages as are needed to hold, legibly, the material this License requires to appear in the title page. For works in formats which do not have any title page as such, "Title Page" means the text near the most prominent appearance of the works title, preceding the beginning of the body of the text.
15.3
VERBATIM COPYING
You may copy and distribute the Document in any medium, either commercially or noncommercially, provided that this License, the copyright notices, and the license notice saying this License applies to the Document are reproduced in all copies, and that you add no other conditions whatsoever to those of this License. You may not use technical measures to obstruct or control the reading or further copying of the copies you make or distribute. However, you may accept compensation in exchange for copies. If you distribute a large enough number of copies you must also follow the conditions in section 3. You may also lend copies, under the same conditions stated above, and you may publicly display copies.
15.4
COPYING IN QUANTITY
If you publish printed copies of the Document numbering more than 100, and the Documents license notice requires Cover Texts, you must enclose the copies in covers that carry, clearly and legibly, all these Cover Texts: Front-Cover Texts on the front cover, and Back-Cover Texts on the back cover. Both covers must also clearly and legibly identify you as the publisher of these copies. The front
54
cover must present the full title with all words of the title equally prominent and visible. You may add other material on the covers in addition. Copying with changes limited to the covers, as long as they preserve the title of the Document and satisfy these conditions, can be treated as verbatim copying in other respects. If the required texts for either cover are too voluminous to t legibly, you should put the rst ones listed (as many as t reasonably) on the actual cover, and continue the rest onto adjacent pages. If you publish or distribute Opaque copies of the Document numbering more than 100, you must either include a machine-readable Transparent copy along with each Opaque copy, or state in or with each Opaque copy a publicly-accessible computer-network location containing a complete Transparent copy of the Document, free of added material, which the general network-using public has access to download anonymously at no charge using public-standard network protocols. If you use the latter option, you must take reasonably prudent steps, when you begin distribution of Opaque copies in quantity, to ensure that this Transparent copy will remain thus accessible at the stated location until at least one year after the last time you distribute an Opaque copy (directly or through your agents or retailers) of that edition to the public. It is requested, but not required, that you contact the authors of the Document well before redistributing any large number of copies, to give them a chance to provide you with an updated version of the Document.
15.5
MODIFICATIONS
You may copy and distribute a Modied Version of the Document under the conditions of sections 2 and 3 above, provided that you release the Modied Version under precisely this License, with the Modied Version lling the role of the Document, thus licensing distribution and modication of the Modied Version to whoever possesses a copy of it. In addition, you must do these things in the Modied Version: A. Use in the Title Page (and on the covers, if any) a title distinct from that of the Document, and from those of previous versions (which should, if there were any, be listed in the History section of the Document). You may use the same title as a previous version if the original publisher of that version gives permission. List on the Title Page, as authors, one or more persons or entities responsible for authorship of the modications in the Modied Version, together with at least ve of the principal authors of the Document (all of its principal authors, if it has less than ve). State on the Title page the name of the publisher of the Modied Version, as the publisher. Preserve all the copyright notices of the Document. Add an appropriate copyright notice for your modications adjacent to the other copyright notices.
B.
C.
D. E.
55
Include, immediately after the copyright notices, a license notice giving the public permission to use the Modied Version under the terms of this License, in the form shown in the Addendum below. Preserve in that license notice the full lists of Invariant Sections and required Cover Texts given in the Documents license notice. Include an unaltered copy of this License. Preserve the section entitled "History", and its title, and add to it an item stating at least the title, year, new authors, and publisher of the Modied Version as given on the Title Page. If there is no section entitled "History" in the Document, create one stating the title, year, authors, and publisher of the Document as given on its Title Page, then add an item describing the Modied Version as stated in the previous sentence. Preserve the network location, if any, given in the Document for public access to a Transparent copy of the Document, and likewise the network locations given in the Document for previous versions it was based on. These may be placed in the "History" section. You may omit a network location for a work that was published at least four years before the Document itself, or if the original publisher of the version it refers to gives permission. In any section entitled "Acknowledgements" or "Dedications", preserve the sections title, and preserve in the section all the substance and tone of each of the contributor acknowledgements and/or dedications given therein. Preserve all the Invariant Sections of the Document, unaltered in their text and in their titles. Section numbers or the equivalent are not considered part of the section titles. Delete any section entitled "Endorsements". Such a section may not be included in the Modied Version. Do not retitle any existing section as "Endorsements" or to conict in title with any Invariant Section.
G.
H. I.
J.
K.
L.
M.
N.
If the Modied Version includes new front-matter sections or appendices that qualify as Secondary Sections and contain no material copied from the Document, you may at your option designate some or all of these sections as invariant. To do this, add their titles to the list of Invariant Sections in the Modied Versions license notice. These titles must be distinct from any other section titles. You may add a section entitled "Endorsements", provided it contains nothing but endorsements of your Modied Version by various partiesfor example, statements of peer review or that the text has been approved by an organization as the authoritative denition of a standard. You may add a passage of up to ve words as a Front-Cover Text, and a passage of up to 25 words as a Back-Cover Text, to the end of the list of Cover Texts in the Modied Version. Only one passage of Front-Cover Text and one of Back-Cover Text may be added by (or through arrangements made by) any one entity. If the Document already includes a cover text for the same cover, previously added by you or by arrangement made by the same entity you are acting on behalf of, you may not
56
add another; but you may replace the old one, on explicit permission from the previous publisher that added the old one. The author(s) and publisher(s) of the Document do not by this License give permission to use their names for publicity for or to assert or imply endorsement of any Modied Version.
15.6
COMBINING DOCUMENTS
You may combine the Document with other documents released under this License, under the terms dened in section 4 above for modied versions, provided that you include in the combination all of the Invariant Sections of all of the original documents, unmodied, and list them all as Invariant Sections of your combined work in its license notice. The combined work need only contain one copy of this License, and multiple identical Invariant Sections may be replaced with a single copy. If there are multiple Invariant Sections with the same name but different contents, make the title of each such section unique by adding at the end of it, in parentheses, the name of the original author or publisher of that section if known, or else a unique number. Make the same adjustment to the section titles in the list of Invariant Sections in the license notice of the combined work. In the combination, you must combine any sections entitled "History" in the various original documents, forming one section entitled "History"; likewise combine any sections entitled "Acknowledgements", and any sections entitled "Dedications". You must delete all sections entitled "Endorsements."
15.7
COLLECTIONS OF DOCUMENTS
You may make a collection consisting of the Document and other documents released under this License, and replace the individual copies of this License in the various documents with a single copy that is included in the collection, provided that you follow the rules of this License for verbatim copying of each of the documents in all other respects. You may extract a single document from such a collection, and distribute it individually under this License, provided you insert a copy of this License into the extracted document, and follow this License in all other respects regarding verbatim copying of that document.
15.8
A compilation of the Document or its derivatives with other separate and independent documents or works, in or on a volume of a storage or distribution medium, does not as a whole count as a Modied Version of the Document, provided no compilation copyright is claimed for the compilation. Such a compilation is called an "aggregate", and this License does not apply to the other self-contained works thus compiled with the Document, on account of their being thus compiled, if they are not themselves derivative works of the Document. If the Cover Text requirement of section 3 is applicable to these copies of the Document, then if the Document is less than one quarter of the entire aggregate, the Documents Cover Texts may be
57
placed on covers that surround only the Document within the aggregate. Otherwise they must appear on covers around the whole aggregate.
15.9
TRANSLATION
Translation is considered a kind of modication, so you may distribute translations of the Document under the terms of section 4. Replacing Invariant Sections with translations requires special permission from their copyright holders, but you may include translations of some or all Invariant Sections in addition to the original versions of these Invariant Sections. You may include a translation of this License provided that you also include the original English version of this License. In case of a disagreement between the translation and the original English version of this License, the original English version will prevail.
15.10 TERMINATION
You may not copy, modify, sublicense, or distribute the Document except as expressly provided for under this License. Any other attempt to copy, modify, sublicense or distribute the Document is void, and will automatically terminate your rights under this License. However, parties who have received copies, or rights, from you under this License will not have their licenses terminated so long as such parties remain in full compliance.
58
If you have no Invariant Sections, write "with no Invariant Sections" instead of saying which ones are invariant. If you have no Front-Cover Texts, write "no Front-Cover Texts" instead of "Front-Cover Texts being LIST"; likewise for Back-Cover Texts. If your document contains nontrivial examples of program code, we recommend releasing these examples in parallel under your choice of free software license, such as the GNU General Public License, to permit their use in free software.
Poglavlje 16 GLOSSARY
The Librarian of the Unseen University had unilaterally decided to aid comprehension by producing an Orang-utan/Human Dictionary. Hed been working on it for three months. It wasnt easy. Hed got as far as Oook. (Terry Pratchett, Men At Arms) Ovo je kratka lista denicija rije i za koncepte koji se odnose na Linux i administraciju sistema. c CMOS account application program bad block bad sector boot sector booting bootstrap loader cylinder deamon daylight saving time disk controller emergency boot oppy lesystem formatting fragmented full backup geometry 59
60