1. Koji lanovi ZKP-a su vani u pravnoj medicini?

To su slijedei lanovi: 103 (Pregled, obdukcija i ekshumacija lea); 104 (Pregled i obdukcija lea van specijalizirane medicinske ustanove); 105 (Izvjetaj o pregledu i obdukciji); 106 (Pregled i obdukcija zaetka i novoroeneta ); 107 (Toksikoloko ispitivanje); 108 (Vjetaenje tjelesnih povreda); 109 (Tjelesno pregled i druge radnje). 2. Objasni pojmove tanatologija, smrt i agonija? Tanatologija je nauna disciplina koja prouava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. Smrt je ireverzibilni prestanak funkcije CNS-a, KVS-a i respiratornog sistema, teorijski smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava a praktino smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr. zivotnih pojava te su praktino i krajnji uzrok smrti. Agonija je borba izmeu zivota i smrti, predstadij smrti, omeena u vremenu i prostoru. Traje razliito dugo te neminovni ishod agonije je klinika smrt koju karakterie slijedee: tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale; EEG pokazuje minimalnu elektrinu aktivnost mozga; osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacije - mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest). Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa: CNS, KVS, RS. 3. Objasniti pojam modana smrt?Modana smrt je nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga. Mozak je mrtav ali ostali dijelovi tijela ivi Karakterise je : duboka koma, prestanak spontanog disanja, gubitak refleksa, nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga. Za pravnike je bitno da postoji pravilnik o pobliim medicinskim kriterijima i nainu utvrivanja modane smrti osobe od koje se mogu uzimati dijelovi tijela radi presaivanja u svrhu lijeenja, a on ima svoje lanove. Neki od tih lanova su lanovi 4 i 5 koji govore o kriterijima za utvrivanje modane smrti. 4. Objasniti prirodu smrti?Razlikujemo prirodnu smrt i nasilnu smrt mors naturalis i mors violent. Prirodna smrt moe biti: fizioloka i prijevremena a nasilna moe biti: zadesna (akcidentalna), samoubilaka (suicidna), ubilaka (homocidna). Za sudsku medicine bitno je razlikovati tri grupe prirodne smrti: nepoznata smrt, sumnjiva smrt i naprasna smrt (koja opet moe biti trenutna i ubrzana). Uzroci naprasne bolesti mogu biti: koronarna oboljenja, krvarenje u mozgu, vanmaterina trudnoa, masivna tromboembolija plua. 5. Opte karakteristike mehanike povrede? Mehanike povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanikim oruima, odnosno predmetima koji posjeduju kinetiku energiju. Mogu nastati na tri naina: udarom, padom, sudarom. Veliina mehanike povrede zavisi od vie faktora kao to su: veliina mehanikog orua, teina mehanikog orua, brzina kretanja. 6. Mehanike povrede: oguljotina, krvni podlivi, krvni izlivi, nagnjeina?Oguljotina je nespecifina mehanika povreda lokalizovana na koi ili sluzokoi. Ogrebotina na unutranjim organima zove se erozija. Prema obliku ogiljotine mogu biti: crtaste, takaste. Oguljotina ima veliki pravno medicinski znaaj jer moe biti: nasilnog porijekla, izvor infekcije, namjera izvrioca. Krvni podliv je rezultat isticanja krvi iz oteenih krvnih sudova i proimanja tkiva krvlju koja se koagilie nakon pet minuta. Zbog koagulacije krvi hematom ovrsne i ne moe se isprati vodom za razliku mrtvakih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanikog orua. Nastaje prskanjem krvnih sudova u

potkonom tkivu . Vremenom mjenja boju: modra ljubiasta zelenkast ut. Krvni izliv ili hematizam je krvarenje u neku tjelesnu upljinu to predstavlja unutranji hematizam, a izliv u vanjsku sredinu je vanjski izliv. Krvni izliv dovodi do: iskrvarenja i smrti. Pri obdukciji treba ustanoviti oteeni organ te utvrditi (procjeniti) koliinu izlivene krvi. Nagnjeina pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje pod djelovanjem sile pod udlom od 45o 90o na povrini upotrebom tupo tvrdog mehanikog sredstva.

7. Mehanije povrede: rascjep, prelom, iaenje, razderina?Rascjep (rupture) nastaje kao rezultat djelovanja mehanike sile velike snage na veu povrinu tijela. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva ili rjee upljeg organa. Prelom (fractura) je prekid kontiuiteta kosti (fractura oseum) ili prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartigalinis). Sudsko medicinski znaaj je u slijedeem: tei stepen oteenja tjelesnog integriteta, povreda mekih tkiva i krvnih sudova, mogunost nastajanja masne embolije, vano je mjesto preloma kako bi se utvrdilo da li se radi o prirodnoj smrti ili ne. Iaenje (luxatio) je potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrina uz probijanje zglobne ahure i prskanja ligamenata.Razderina (vulcus lacerum) je specifina mehanika povreda naneena tupo tvrdim predmetom okomito na kou . 8. Mehanike povrede: strijelna rana?Strijelna rana (vulnus sclopetarium) je specifina mehanika povreda nastala dejstvom projektila ispaljenog iz runog vatrenog oruja (pitolj, revolver, puka, automat 9. Mehanika asfiksija - opti pojmovi, vrste? Mehaniko uguenje je svako uguenje nastalno nasilnim putem, mehanikim sredstvima. Prema nainu nastanka djeli se na: zapuenje zapuenje nekog dijela respiratornog trakta; stezanje; posebna skupina mehanikih asfiksija. 10. Sufokativne asfikcije?Sufokativne asfikcije (asphyxia suffocativa) su zapuenja nekog dijala respiratornog trakta. To su: occlusion nasi et oris (zaepljenje nosa i usta); occlusion cavi oris (zapuenje usne duplje); opturatio pharyngo laryngis (zapuenje ulaza u grkljan); obturatio tracheobronchiorum; (zapuenje dunika i dunica); submersion (utopljenje, zapuenje disajnih puteva tenou); aspiracija eluanog trakta (eluani sadraj dospije u dine puteve). 11. Submersion? To je oblik sufokativne asfikcije gdje dolazi do zapuenja donjih disajnih puteva nekom tenou . Preduslov nastanka je das u nos i usta ispod nivoa vode, dakle ne mora itavo tijelo biti ispod vode. Ako doe do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode , takva asfikcija se naziva imersio. Utopljenje moe biti primarno i sekundarno.Primarno postoji onda kada se u vodu dospijeva padom i ono moe biti: ubilako, samoubilako i zadesno. Sekundarno je uzrokovano nekim prethodnim stanjem: infrakt, epilepsija i sl.. koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udie. Faze utapanja su: 1. dospijevanje nosa i usa ispod nivoa vode; 2. pocinje gubitkom svijesti i dolazi do modrila tijela i greva ; 3. osoba je u besvejsnom stanju i tenost nesmetano prodire u dine puteve. 12. Promjene na svjeem leu iz vode? Odjea, kosa i koa su vlani i na njima su vidljive naslage pjeska i mulja. U predjelu nosa i okoline usta pjenasta tenost fenomen peurke. Spuvasti emfizem o plua, pluna krila su uveana . Prve promjene na koi javljaju se prvih 2 5 sati. Dolazi do naboranosti i izbjeljivanja koe prstiju i dlanova. Dvije do tri

sedmice maceracija koe i dalje nastavlja. Tokom 6 7 sedmica dolazi do saponifikacije podkonog masnog tkiva. A nakon jedne godine dolazi do potpune saponifikacije tijela. 13. Promjene na truhlom leu iz vode? Leevi iznjeti iz vode na suho pod uticajem sunca bre truhnu, ak 10 -20 puta, nego leevi zadrani u vodi. Zbog toga ne treba le vaditi iz vode do dolaska strune ekipe. U sluaju trulenja dolazi do stvaranja trulenog emfizema. Odnosno dolazi do procesa razgradnje aminokiselina na prositija jedinjenja.

imamo kod: sunanice (insolatio), toplotnog udara (sideratio) i toplotnih greva. Sunanica nastaje usljed direktnog djelovanja jakih sunevih zraka na vratni i potiljani dio uz negativan uticaj UV zraka. Toplotni udar nastaje u specifinim situacijama kada uz veliku temperature postoji i visok procenat vlanosti. Javlja se disbalans vode i elektrolita. Prilikom sistemskog djelovanja visoke temperature nastaju grevi koji se mogu javiti samostalno ili naruavanjem opteg stanja organizma.Kod lokalnog djelovanja razlikujemo: suhu toplotu ( plamen, vatra, usijani predmet i zraenje) usljed ega nastaju opekotine combustio i tenu toplotu ( vrua tekuina i para) usljed ega nastaju oparenje ambustio. Razlika izmeu opekotine i oparenja je u tome to kod opekotine plamen plamen ide prema gore, spaljuje dlaice uz ogarenost a kod oparenja tekuina curi prema dole ili se zadrzava na odjei. 19. Le iz vatre? Kod lea iz vatre neophodno je utvrditi da li je u vatru dospio zaivotno ili posmrtno. Posmrtne povrede na leu iz vatre su: opta karbonizacija, poseban stav (kod ene koitalni a kod mukarca borilaki), pukotine na koi koje lie na sjekotine, bule ije je dno bijelo. Zaivotne promjene na leu iz vatre su: paija noga (lice se namrti pod dejstvom toplot), gar na sluznici donjih disajnih puteva, crvenilo sluznice disajnih puteva, gutanje gara, karboksi-Hb u krvi, bule ije je dno crveno. Le iz vatre moe se identificirati na osnovu zubnog statusa, kostiju ili ostataka odjee i obue. 20. Povrede nastale djelovanjem niske temperature: lokalno i sistemsko djelovanje? Sistemsko djelovanje niske temperature podrazumjeva smrzotine (hypothermia) a lokalno podrazumjeva promrzline (perniones). 21. Povrede elektricitetom?Kod povreda elektricitetom razlikujemo: povrede nastale tehnikim elektricitetom i povrede nastale prirodnim elektricitetom.Povrede nastale tehnikim elektricitetom nastaju kada ovjekovo tijelo doe u strujno kolo i kada ona proe kroz njega. tetno dejstvo elektrine struje na ljudsko tijelo ispoljava se kao: elektrini strujni udar, elektrina opekotina ili svjetlei udar (fototrauma). Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je slijedeim faktorima: napon, intenzitet, izmjeninost, naizmjeninost, otpor, opte stanje organizma i sl.. Na dodirnom mjestu sa provodnikom, na koi nastaje tzv. signum electricum ali samo ako je sluaj o naponu do 1000V (Dulov efekat). Povrede nastale prirodnim elektricitetom mogu biti smrtne ili nesmrtne. Smrtne su u sluaju direktnog udara u ovjeka, naknadnim pranjenjem iz tla a nesmrtan ishod imamo kod djelovanja indukovanih napona sa metalnih povrina i naknadnog el. pranjenja iz okolnih provodnika. Kod nesmrtnog ishoda dolazi do: gubitka svijesti, amnezije, bola u miiima, nesanice, gubitka koncetracije i na tijelu nastaje munjina ara (izgled granjanja). Kod smrtnog ishoda dolazi do: nastanka signum electricum-a, opekotine, spaljenja dlaka i kose, nastaju otisci metalnih predmeta, spaljena odjea i obua. 22. Povrede u saobraajnim nesreama?Osnovni mehanizmi povreivanja su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki: akceleracija (ubrzanje), deceleracija (usporenje).Saobraajna povreda podrazumjeva svako povreivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutranjim ili vanjskim dijelom vozila. U saobraaju mogu uestvovati a time i biti povrjeeni: voza, motociklista ili biciklista te pjeak. Mehanizmi povrjeivanja nisu isti kod svih pa prema tome moemo razlikovati slijedee varijante kolizija: kolizija motorno vozilo sa pjeakom; kolizija motorno vozilo i

14. Identifikacija lea iz vode? Prilikom identifikacije treba: skinuti alge, otkloniti nadutost koe, otpale obrve nacrtati kreonom, paziti na kosu, eventualne povrede uiti, odjeu paljivo skidati i sauvati, opisuju se i drugi detalji kao npr. tetovae. 15. Zaguenje, zadavljenje ?Zaguenje je aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obiju aka koje je ubilakog karaktera. Mehanizam nastanka smrti je trojak: 1. ista asfiksija; 2. dolazi do kompresije a. carotis communis; 3. nadraaj glomus caroticuma. Zaguenje najee imamo kod edomorstva i ubistva starijih osoba te kod silovanja. Zadavljenje je stezanje vrata nekom omom koju aktivno zatee neka iva sila. Mehanizam smrti je kao kod zaguenja 16. Vjeanje?Vjeanje (suspension) je stezanje vrata omom koju pasivno zatee teina tijela ili dio tijela. U odnosu na podlogu moze biti: potpuno (ne dodice nogama tlo) i nepotpuno (kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu). Mehanizam nastanka smrti je trojak: 1. ista asfikcija; 2. kompresija a. carotis communis; 3. nadraaj glomus caroticuma. Ome mogu biti: otvorene (nema vora), zatvorene (ima vor), fiksirane. Svaka oma ima luk, vor i krakove. S obzirom na poloaj ome, vjeanje moe biti: tipino (vor je u sredini i straga, oma se zatee podjednako sa obje strane) i atipino (vor je na bilo kojem drugom dijelu vrata, a oma se ne zatee jednako. Postoje tri faze vjeanja: 1. anestetika (neosjetljivost na bol, zujanje u uima); 2. konvulzivna (grevi ekstremiteta i lica); 3. asfiktina (terminalni grevi, osoba urinira, izbaci spermu i defecira). Vjeanje je najee samoubilakog karaktera a ubistvo vjeanjem je rijetko. Najee je rije o ubistvu na neki drugi nain, nakon ega se osoba objesi (fingirano ubojstvo). 17. Uviaj kod vjeanjaLicu mjesta brzo pristupa kriminalistiki tehniar, fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Nakon toga pristupa ljekar i uestvuje kod skidanja oma se sauva u to orginalnijem izgledu. Objeenog ne treba uzimati za ruke. Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida oma. Obiljei se onaj dio luka gdje bi mogao biti vor, a ako ima vor, to mjesto se na luku obiljei. Ako je oma fiksirana luk se sjee, a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogaaja. Krimi tehniari uzimaju mikrotragove selotejpom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa vrata, reu se nokti i salju na vjetaenje. Obratiti panju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjeanja prethodno ubijena osoba se vue po podlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi ostaju na cipelama. 18. Povrede izazvane visokom temperaturom: lokalno i sistemski?Sistemsko djelovanje visoke temperature

biciklista ili motociklista; kolizija motorno vozilo sa putnicima u njemu i neka prepreka; pregaenje. 26. Sudsko medecinska problematika iz oblasti spolnih odnosa : polni ivot, polna sposobnost?Polni ivot ovjeka odreen je sa tri faktora: polni nagon (libido sexualis); polno openje (copulation sexualis) i oploenje (generatio sexualis) . Polna sposobnost podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ouvan i pravilno usmejren polni nagon i ouvanu snoajnu i oplodnu mo. Polna sposobnost mukarca odreena je: snoajnom moi mukarca i oplodnom moi mukarca. Osnovni preduslov za snoajnu mo mukarca je stanje erekcije - potentio ereetionis. Uslovljena je djelovanjem psihoseksualnog centra u mozgu i centra u slabinskom dijelu kimene modine (L2L4) ija disfunkcija moe dovesti do nemogunosti erekcije. Snoajna nemo mukarca moe biti: trajna (kod povreda kimenog stuba, alkoholizma) i privremena - organski poremeaji (oboljenje polnog organa, mala ili velika duina spolnog organa) funkcionalni poremeaji (strah, psihoze, bolest). Odreuje se uzimanjem sjemene tenosti na analizu i utvrivanjem stanja spermatozoida - spermogram. Mukarac je oplodno sposoban sve dotle dok u spermogramu postoji i jedan ivi spermij. Oplodna mo mukarca stupa neto kasnije kod mukarca u odnosu na enu. Traje u prosjeku do 55-60 god.sa izuzetcima. Polna sposobnot ene odreena je: snoajnom moi ene i oplodnom moi ene. Snoajna nemo ene moe postojati zbog: uroenih anomalija vagine ili usmine; povreda ili oboljenja; poremeaja (vaginismus bolni gr musculature karlinog dna koji nastaje usljed psihikih smetnji ). Oplodna mo ene traje od menarche do menopause a pretstavlja: mogunost zaea, noenja i raanja.

kojom je izvreno krivino djelo.Otpor koji prua osoba nad kojom se vri in silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od strane jedne, dvije ili vie osoba. Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvriocu i predmetu silovanja. Meutim este su simulacije ovog krivinog djela. Silovanje moe biti: izvreno, pokuano i zapoeto. Obljuba postoji kada penis ulazi u vulvu a pri tome ne mora doi do potpunog ulaenja u vaginu (imissio penis in vaginam), niti do ejakulacije, pa prema tome krivino djelo silovanja postoji i bez defloracije.Postojanje krivinog djela silovanja utvruje sud a ne doktor. Za odredjivanje kazne kod izvrenja ovog krivinog djela postoje etiri kvalifikacije: 1. Djelo kvalificirano teom posljedicom;2. Djelo kvalificirano nainom uinjenja; 3. Silovanje maloljetne osobe;4. Silovanje kvalificirano pobudama uinitelja. Silovanje kvalificirano teom posljedicom postoji kada je usljed uinjenja osnovnog oblika djela nastupila teka tjelesna povreda (TTP) ili teko naruavnje zdravlja ili smrt ili trudnoa silovane enske osobe. Silovanje kvalificirano nainom uinjenja postoji u dva oblika : ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu uinjeno vie spolnih odnosa ili kada je uinjeno od strane vie poinitelja, ako je djelo uinjeno na svirep i naroito poniavajui nain. Silovanje maloljetne osobe je naroito teak oblik ovog krivinog djela i ono ima posebnu teinu i drutvenu opasnost. Silovanje kvalificirano pobudama uinitelja je djelo uinjeno zbog etnike, nacionalne, rasne ili jezike netrpeljivosti prema rtvi. 30. Spolni odnos sa djetetom i spolni odnos sa nemonom osobom?Spolni odnos sa djetetom se sastoji u vrenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednaene spolne radnje sa djetetom. Uinitelj djela moe da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje potreban je umiljaj koji mora da obuhvati svijest uinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. Prinuda na obljubu postie se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odreenu osobu ili njoj blisku osobu, ili pak upotrebom sile. Postoje 4 tea oblika ovog djela : 1. Djelo uinjeno nasiljem ili iskoritavanjem nemoi; 2. Djelo uinjeno zloupotrebom poloaja; 3. Djelo uinjeno na poseban nain; 4. Djelo kvalificirano teom posljedicom.Spolni odnos sa nemonom osobom se sastoji u vrenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednaene spolne radnje sa drugom osobom iskoritavajui duevnu bolest ili duevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrilac djela sam uestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo uinjeno na naroito okrutan ili poniavaji nain ili je uinjeno vie odnosa ili s njim izjednaenih radnji, to e se uzeti kao oteavajua okolnost, kao i u sluaju kada je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda (TTP) ili teko naruavnje zdravlja ili smrt ili trudnoa silovane enske osobe. 31. Spolni odnos zloupotrebom poloaja, prinuda na spolni odnos, bludne radnje, navoenje na prostituciju?Spolni odnos zloupotrebom poloaja se sastoji u navoenju zloupotrebom svog poloaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednaenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog, porodicnog, drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili tekih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti.Prinuda na sploni odnos postoji kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednaenu spolnu radnju ozbiljnom pretnjom nekim tekim zlom.Bludne radnje su sve radnje koje se vre radi zadovoljenja spolnog nagona, ali se ne dogodi polni odnos. Navoenje na prostituciju se sastoju u posticanju i namamljivanju druge osobe na pruanje seksualnih usluga . 32. Zadovoljenje pohote pred djetetom, incest? Zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom postoji kada se pred njim ine radnje namjenjene zadovoljenju svoje ili tue pohote.Incest ili rodoskrvnue je djelo koje se sastoji u vrenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednaene

27. Razdjevienje?Razdjevienje (defloratio) nastaje u pravilu prilikom prvog spolnog odnosa, ali nastati moe i na neki drugi nain (masturbacija, nepaljivim ljekarskim pregledom i sl..). Praen je bolovima i jaim ili blaim krvarenjem. Razlikujemo svjee razdjevienje (max. do 15 dana od spolnog odnosa) i davnanje razdjevienje (vie od 15 dana od spolnog odnosa). Pri razdjevienju moe doi do: rascjepa vagine, oplodnje i prenosa spolne bolesti. 28. Polna nastranost?Kod nastranosti moe se javiti: homoseksualnost (pederastija i lezbijstvo); biseksualnost neprirodno polno openje sa oba pola; incest - neprirodno polno openje izmeu osoba u krvnom srodstvu; fetiizam zadovoljenje polnog nagona ulnim opaanjem; sadizam seksualno zadovoljavanje jednog partnera nanoenjem tjelesnih ili psihikih povreda;mazohizam osoba doivljava polno zadovoljstvo trpei bol; egzibicionizam - postizanje spolnog zadovoljstva pokazivanjem spolnih organa drugim osobama; paraseksualnost (pedophilia, gerontophillia, necrophilia); zoophilia (sodomia) polni nagon usmjeren prema ivotinjama. 29. Silovanje? Silovanje (stuprum) je spolni akt izveden prisilno, protiv elje jednog partnera. Obino se radi o naslju muke osobe nad enskom, ali nije iskljuivo. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednaenu spolnu radnju druge osobe, upotrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti muko ili ensko lice, moe da ivi ili ne ivi u branoj zajednici sa osobom nad

spolne radnje izmeu srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmeu brata i sestre. 34. Trudnoa?To je fizioloko stanje ene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje ene koje je predmet raznih rasprava, bilo krivino-pravnih (silovanje, edomorstvo, podmetanje, ubistvo) ili graansko-pravnih (utvrivanje oinstva, materinstva, branosti, vanbranosti). Sudsko-medicinski zadaci u vjetaenju su : 1. ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoe; 2. utvrivanje doba trudnoe; 3. utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoe; 4. otkriti neznane, skrivene, lane i uobraene trudnoe. Postojanje ili nepostojanje trudno moe se utvrditi: ginekoloskim pregledom testovima za otkrivanje trudnoe; krvnim pretragama; UZ Sudsko-medicinski znacaj ima vanmaterina turdnoa. Njen znaaj je u njenom otkrivanju i prekidanju, jer naprasna smrt ene ija trudnoa nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.sumnja na otrovanje povraanje). Neznana trudnoa postoji kada osoba ne zna daje trudna, nije svjesna toga. Obino se radi o umno poremeenim enama, mladim, neiskusnim, starijim enama. Skrivena trudnoa je svejsno prikrivanje postojanja trudnoe. 35. Pobaaj?Abortus je najstariji nain kontrole raanja. Dananji stav: pravo svakog ovjeka je da odluuje o raanju djece, ali se uskrauje ako postoji opasnost po ivot i zdravlje trudnice. Pobaaj je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoe odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmaterini zivot, ako mu se ne moe pomoi ni pruanjem specijalnih uslova. Prekid trudnoce moze biti: prirodni (spontani); nasilni (moe biti namjerni nedozvoljeni ili dozvoljeni; i zlonamjerni.Znaajan je pravilnik o uslovima i postupku za prekid trudnoe:Clan 3 Prekid trudnoe vri se po zahtjevu trudne ene ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lienoj poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoe podnosi roditelj, staratelj ili socijalna ustanova. U izuzetnim sluajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev. Ako je mlada od 14 god mora postojati saglasnost roditelja.Clan 4 Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloko-akuersku slubu.Clan 5 Regulie uslove odobravanja. Zahtjev za prekid trudnoe punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrie prvostepena ljekarska komisija ako trudnoa nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoe nee neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnoenja zahtjeva. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 lanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajui komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoe: ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je liena poslovne sposobnosti; ako je trudnoca starija od 12 ali ne od 20 sedmica; ako dalje odravanje trudnoe moe ugroziti ivot trudnice; ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moe utvrditi da e se roditi dijete sa tekim tjelesnim ili psihikim nedostacima; ako se radi o trudnoi koja je nastala kao rezultat krivinog djela: silovanja, obljube, rodoskrvnua. Ne moe se odobriti ako je trudnoa starija od 20 sedmica. 52. IDENTIFIKACIJA Identifikacija je utvrivanje istinitosti osoba ivih ili mrtvih, zatim dijelova tijela, kao i predmeta (stvari) ivih ili mrtvih osoba. Prema metodama koje se primjenjuju, razlikuje se kriminalistika i sudsko-medicinska

identifikacija. Kriminalistika identifikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja, opisivanju, fotografisanja i daktiloskopiranju. Zadatak sudsko medicinske identifikacie, koju vri ljekar identifikator, je opisivanje svih tjelesnih 56.SAMOUBISTVO(Suicidium) Samoubistvo je svjesno i namjerno unitenje sopstvenog ivota. Za pojam samoubistva bitni su: - svjesnost postupka i njegovih posljedica, - namjera izvrenja postupka i - postupak namjernog unitenja sopstvenog ivota. Samoubistvo naim zakonom nije inkrimisano kao krivino djelo, Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu ini posebno krivino djelo (l.40 KZ) :1. Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvrenju samoubistva, pa ovo bude izvreno, kaznie se. 2. Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini a. prema maloljetnom licu koje je navrilo 14 godina ili b. prema licu ija je sposobnost da shvati znaaj svoga djela c. ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kaznie se 3. Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno a. prema maloljetniku koji nije navrio 14 godina ili b. prema licu koje nije moglo shvatiti znaaj svoga djela c. ili upravljati svojim postupcima, uinilac e se kazniti po lanu 36. ovog Zakona. 57.TRASEOLOGIJA-trag je materijalna pojava nastala kao rezultat uzajamnog djelovanja koje se zbilo prilikom dogaaja, ...i u vezi sa dogaajem,a u sebi sadrzi elemente koji omogucavaju utvrdjivanje njegovog porijekla,odnosno identifikaciju njegovog uzrocnika.Tragovi bioloskog porijekla su tragovi koji poticu od zivih bica,zivotinja i biljaka.Tragovi krvi su najcesci krvni delikti.Nastaju na nekoliko nacina:slivanjem krvi iz rane(prugasti trag,trag krvi prozimanjem i lokva),kapanjem(u obliku kapi i prskotina),prenosenjem. TRASEOLOGIJA(dlake i kosa,sperma)-morfoloski i fizikalno se ne moze odrediti kojoj osobi pripadaju.Ekspertizom se utvruje:da li se radi o dlaci ili biljnom vlaknu,da li je ljudska ili zivotinjska,pripada li muskoj ili zenskoj osobi,sa kojeg je dijela tijela,da li je iscupana ili je spontano ispala,da li je ostecena,da li je bojena i potice li od osobe na koju se sumnja. Makroskopski se odredi:broj uzoraka,oblik,duzina,boja,promjena pigmentacije.Mikroskopski se odredi:kutikula,medula,debljina,eventualna necistoca. Sperma-trazi se u slucaju silovanja,incesta,protivprirodnog bluda,u rodnici zive ili mrtve zene,na tijelu,odjeci,posteljini.Spermiji se mogu dokazati u rodnici zive zene oko 34h,na lesu 30h, i do 3 nedelje.Spermatozoidi se posmatraju pod mikroskopom,pravi se nativni preparat ili se boji toluidinom. Mrtvake mrlje, (livores mortis) Mrtvake pjege nastaju nakon prestanka krvotoka slijeganjem krvi (hypostasis) usljed sile tee, iz gornjih partija tijela u donje. Ako je le u leeem poloaju, mrtvake mrlje se javljaju u zadnjim dijelovima tijela, na leima, stranjoj strani vrata, na zadnjoj strani butina, izuzev onih dijelova sa kojima se tijelo opire o podlogu. To su kod lea koji lei, predio lopatica, zadnjini predio, laktovi, listovi potkoljenica i pete. Kod objeenih leeva u viseem poloaju, mrtvake mrlje se javljaju u predjelu aka, podlaktica, stopala, potkoljenica i u predjelu vanjskog spolovila. Osim toga, kod leeva koji vise, mrtvake mrlje se javljaju iznad stegnutih dijelova tijela, iznad stegnutog opasaa oko pantalona, a kod ena iznad steznika. Stvaranje mrtvakih mrlja poinje nakon prestanka rada srca.

Mrtvaka ukoenost nastaje nakon smrti i izraena je u popreno prugastoj i glatkoj muskulaturi, prvenstveno na skeletnim miiima, ali i na glatkim miiima crijeva, unutranjih polnih organa, i dr.Skeletni (kosturni) mii sadri 70-80% vode, a 20-30% suhe tvari, od koje vie od pola otpada na bjelanevine (miogen, miozin, aktin, aktomiozin, mioglobin). Energetsku rezervu miia ini polisaharid glikogen. Neposredni izvoz energije za miinu kontrakciju je ATP. Odcjepljivanjetn molekule fosforne kiseline prelazi u ADP i pri tom oslobaa energiju. Mrtvaka ukoenost kod mrtvih, odigrava se po principu fizioloke kontrakcije kod ivih. Manjak adenozintrifosfata kod ivih izaziva fizioloku kontrakciju, a kod mrtvih mrtvaku ukoenost. ATP djeluje na kompleks aktin-miozin, tako da ATP u suviku snizuje viskoznost miia i dovodi do dekontrakcije, a manjak ATP poveava viskoznost i uzrokuje kontrakciju, Drugim rijeima, usljed prevage defosforilizacije nad refosforilizacijom opada ATP u miiima i tako izaziva kontrakcije miia. Poslije smrti, zbog prestanka oksidativnih i metabolikih procesa, dolazi do opadanja temperature lea i sljedstvene mrtvake hladnoe.Brzina hlaenja lea zavisi od vie faktora, tako Hlaenje lea na niskoj temperaturi e biti bre, a sporije na vioj vanjskoj temperaturi. Hlaenje lea je bre kod mravih i golih, nego debelih i obuenih. Hlaenje lea zavisi od ivotne dobi - Djeiji leevi hlade se bre nego leevi odraslih, Hlaenje lea zavisi od vrste bolesti i uzroka smrti - Leevi zaraznih bolesnika i umrlih od greva hlade se sporije. Spoljanja temperatura lea, zbog isparavanja tenosti sa povrine tijela, nia je od temperature okoline. Prosjeno, temperatura lea opada svakog sata za lC, ako je temperatura okoline 20C. Isuenje lea (dessicatio) Nakon smrti, usljed prestanka cirkulacije i sljedstvene hipostaze, kao i usljed drugih spoljanjih faktora, kao to je temperatura zraka, dolazi do suenja povrine tijela, i to prvo nepokrivenih dijelova tijela. Sasuenje koe izraeno je na onim predjelima tijela, gdje je natkoica prvotno oteena, na mjestima oguljotina, kao i na mjestima gdje je natkoica razlabavljena i oteena u svom sklopu.Na mjestima grube masae srca, a to je obino prednja strana grudnog koa, dolazi do sasuenja koe.Nakon 4-6 sati poslije smrti, moe se primijetiti na ronicama (cornea) oiju, uto smekasta, trouglastog oblika pjega, a poetno sasuenje ronice, kod otvorenih onih kapaka primjetno je ve nakon pola sata.Kod djece, na mjestima intertriginoznog ekcema, kod gojaznih osoba izmeu nabora koe, kod enskih ispod dojki, na skrotumu, dolazi do sasuenja koe, tako da koa na tim podrujima moe izgledati kao pergament.Isuenjem gubi se teina tijela, a dijelom se smanjuje i volumen lea. Te promjene su izrazitije kod djece, osobito kod novoroenadi i ljudskih zaetaka, nego kod odraslih i starijih osoba. Autoliza tkiva Uskoro nakon smrti, tkiva koja su za ivota alkalne reakcije, postaju neutralna, a potom kisele reakcije. Acidifikacija tkiva javlja se jo prije nastupa mrtvake ukoenosti. Pomjeranje pH prema kiselom dovodi do aktiviranja enzima koji rastvaraju vlastito tkivo (autolisis).

TrulenjeNa autolizu nadovezuje se proces trulenja, koji se odigrava djelovanjem niza bakterija, pri emu sloena organska jedinjenja bivaju rastavljena u prostija, i na koncu u najprostije anorganske elemente (N, S, Ph, C). Prvo djeluju aerobi (B.cadavericus, B.mesentericus, B.florescens i dr.) koji rastvaraju tkiva, i kad bude sav kiseonik utroen, uginu. Gubitak kiseonika stvara pogodan teren za anaerobe (B.putrificus, B.mirabilis, B.violaceus). U toku trulenja, bjelanevine preko peptona prelaze u aminokiseline, a dezaminiranjem i dekarboksiliranjetn pod uticajem bakterija dalje se raspadaju do amonijaka, ugljen dioksida i vode. Ugljeni hidrati se raspadaju preko etanola, mlijene, octene kiseline, acetaldehida do ugljen dioksida i vode. U toku raspadanja, djelovanjem bakterija na eere i na kiseline stvara se izvjesna koliina alkohola, to treba imati na umu u sudskim ekspertizama kod utvrivanja alkohola u tkivima trulih leeva. Masti se raspadaju preko glicerola u masne kiseline. Raspadanje Proizvod djelovanja mikroorganizama lene flore (gljivica, pljesnivica, i algi) isto tako i insekata - muha, mravi, grobara itd. Proces i brzina rasapadanja zavisi od vie faktora: meka tkiva kod novoroenadi bivaju unitena za nekoliko mjeseci (4-5) ; male djece za 3-4 godine a kod; odraslih za 5-7 godina. Najotporniji prema raspadanju su ligamenti i hrskavino tkivo. nakon 10 i vie godina kosti su bez masti. Mumifikacija Pozna lena konzervativna promjena koja se razvija kod leeva izloenim strujanju suhog vazduha kao i leevima na tavanima u grobnicama, na drveu itd.Mumifikacija moe zahvatiti cijeli le ali isto tako samo pojedine dijelove tijela. Mumificirani leevi usljed gubitka tenosti postaju znatno laki ak i 10x laki od svoje prvobitne teineMumifikacija usljed sasuenja koe koja je sada tamno smea ili skoro crna. vrsta kao utavljena sprjeava razvitak trulenja. Kod mumificiranih leeva dlake su odraneMumufikacija odrava spoljni oblik pa povrede nanesena spolja mogu biti odrane, konzervirane to olakava sudskomedicinsku dijagnostiku. Saponifikacija ili adipocire Pozna lena promjena koja se javlja kod leeva u vlanoj sredini u vodi a bez prisutnog vazduha ili sa djeliminim prisustvom vazduha. u nekim rjeim sluajevima saponifikacija se moe razviti i bez prisutne vode ali kod leeva koji su bogati tekuinom.U procesu saponifikacije masno tkivo pretvara se u sivobjeliastu sapunastu masu koja naknadno moe ovrsnuti i postati krta nalik na gips.Saponifikacija je suprotna reakciji esterifikacije. Saponifikacija se sastoji u hidrolizi u glicerol i slobodne masne kiseline. Maceracija Pozna lena promjena koja nastaje kod leeva u tenosti u kojoj nema bakterija ili ako ih ima onda one same ne djeluju u tom procesu. Primjer maceracije nalazimo kod izumrlih zaetaka u majinoj utrobi, to je intrauterina maceracija (maceratio intrauterina). Ako je maceracija trajala nekoliko dana onda kod takvih plodova, natkoica je mjehurasto odignuta a mjehuri sadre crvenkastu vodnjikavu tekuina ili su mjehuri pocijepani. Na mjestima gdje nedostaje natkoica

odgoljena koica je crvenkasta, krvnom bojom nakvaena, ljigava. U grudnoj i trbunoj duplji nalazi se mutna prljavo crvenkasta tekuina. Kosti lobanje postaju rasklimatane, a kraljenica povijena, to se moe RTG dokazati kao Spaldingov i Brakemen-ov znak. Gnjilenje se razvija i kod leeva u vodi, bilo leeva utopljenika, ili leeva neutopljenika, a o tome je bilo rijei kod utopljenja.