Krovovi 10.10.2006 | Krov - gradimo.hr KROV - Povijesno se sve do kasnog srednjeg vijeka koristilo takozvano mekano pokrivanje krovova.

Pod tim se pojmom podrazumijevalo pokrivanje slamom ili trskom.

Samo su krovovi na objektima koji su strali u visinu dobivali vre krovno pokrivanje, kao primjerice crkve, dvorci, upravne zgrade, vijenice, kasnije i skladita i sl. Danas je mekano pokrivanje krova neuobiajeno, koristi se samo tamo gdje optika prevazilazi funkciju i trokove; recimo u turistikim regijama. Nagnuti krovovi se pokrivaju razliitim mineralnim materijalima, npr. opekom od gline, betonskim krovnim crijepom, kriljcem. Ravni krovovi se pokrivaju nepropusnim izolacijskim trakama; informacije o tome nai ete u poglavlju Brtvljenje graevinskih ojekata. Mnogi objekti se danas koriste sve do ispod krova, to ranije nije bio sluaj. Zahtjevi koji se danas postavljaju pred krov, koji tako ujedno postaje i zid, proireni su te tako jedna korektna krovna konstrukcija s toplinskom izolacijom, branom za paru, zatitom od snijega i sposobnou reguliranja vlage nije lagana zadaa, a i danas se ne rjeava uvijek korektno. Kod ravnih krovova su problemi ve prema tradiciji i vei. Detaljnije informacije nai ete u poglavlju Toplinska izolacija. Betonski krovni crijep Betonski krovni crijep jako slii i po formi i po oblikovanju pravoj opeki od gline i esto se koriste za pokrivanje kosih krovova. Poznata je uglavnom takozvana frankfurtska opeka, koja se proizvodi od 1954. godine i kojom se najee pokrivaju krovovi u Njemakoj. Bazni materijal je mjeavina kvarcnog pijeska , cementa (portland cementa) i vode. Dodavanjem pigmenta boje (najee na bazi eljeza) mogue su najrazliitije nijanse boja. Specijalnim postupkom se u proizvodnji iz nastalog tijesta od betona i morta izrauju najrazliitiji profili opeke. Uvrivanjem tih elemenata u peima za suenje na temperaturi od 60C(ca. 8 sati) te etverotjednim otvrdnjavanjem na zraku dobivaju glazuru postojanu na vatru i vremenske utjecaje. Betonski krovni crijep se proizvodi kako u ravnoj formi ( indra, dabrov rep) tako i u formi s utorima (krovna opeka, krovni crijep). Sa zdravstvenog aspekta nita ne govori protiv uporabe betonskog krovnog crijepa u visokogradnji. S ekolokog aspekta nije mogua konana procjena. O utroku energije prilikom proizvodnje betonskog krovnog crijepa postoje razliiti brojani podaci. Mogue je i recikliranje kao kod prave krovne opeke. Vanije od svih drugih stvari jeste iskoristiti vijek trajanja krovne opeke te izbjegavati tetne materijale za zatitu. Krovne izolacijske trake Krovne izolacijske trake pa i ljepljive trake i trake za zavarivanje proizvode se iz plastinih materijala (visokopolimerne trake) i bitumena ili mjeavine tih materijala . Koriste se za brtvljenje ravnih krovova (brtvene

trake). Brtvene trake se koriste kao mekano pokrivanje uglavnom ravnih ili blago nagnutih krovova u podruju nagiba od 20 stupnjeva. Kao podloga je neophodna zatvorena povrina, koja se moe sastojati od stabilnih izolacijskih ploa. Tako je mogua uporaba na svim nosivim konstrukcijama, na betonskim, drvenim i elinim trapeznim krovovima. U pravilu su brtvene trake paronepropusne i za njih su potrebne brane za paru ili ventilacija krovita Kao alternativa mekanim krovnim brtvenim trakama na ravnim krovovima se mogu koristiti i metalni krovovi, pocinani te bakreni ljebljeni krovovi, aluminijski ili elini trapezni limovi kao i kasetirani limovi. Krovne izolacijske trake se razlikuju prema baznim materijalima.. Nije poznat toan udio na tritu, ali tradicionalno se u Njemakoj najvie koriste polimer-bitumenske trake. Mnogobrojne trake od plastike kao i sve polimer-bitumenske krovne izolacijske trake predstavljaju vieslojni proizvod. Pored stvarnog glavnog materijala kairaju se dodatni slojevi i mree-reetke, ili se dodaju folije kako bi se poboljale tehnike karakteristike. Najei dodaci su: nasipi kriljca ili drugih minerala kao zatita polimer-bitumenskih traka od svjetlosti staklene ili poliesterske reetkaste mree s ciljem poboljanja vrstoe na pucanje, koji se u pravilu ulau u trake stakleno ili poliestersko predivo, koje se kaira na donju stranu trake kao mehanika zatita metalne folije kao umeci za poboljanje postojanosti na paru rubne ljepljive trake za povezivanje izolacijskih traka sa zatitnim folijama koje se skidaju povlaenjem Poalji Ispii Uvrivanje brtvenih traka na ravni krov ili na izolacijski sloj ovisi uglavnom o tome, hoe li se krov dodatno opteretiti. Trake bez optereenja se na krov lijepe, vare ili uvruju mehaniki, a one s optereenjem je dovoljno samo zalijepiti jedne ispod druge.

Tehnike se u pravilu razlikuju u sljedeem: velikoplono bitumensko varenje bez ljepila (polimer-bitumenske trake) velikoplono ljepljenje poliuretanom (PIB) ili specijalnim ljepilima slobodno polaganje i ljepljenje traka jedne ispod druge otapalima ili varenje vruim zrakom ili ljepljenje kontaktnim ljepilima. Kako krovne trake nemaju kontakt sa zrakom unutarnjeg prostora, vrsta uporabljenog materijala je relevantna. Gledano s ekolokog aspekta uporabljeni materijal predstavlja veliki nedostatak u odnosu na opeke, crijepove i drvo, koji se koriste za pokrivanje kosih krovova. Kao investitor objekta, ekoloki osvjeteni, vodit ete brigu da makar ne budu zastupljeni materijali na bazi PVC-a, jer PVC je i u proizvodnji i prilikom odlaganja vrlo problematian. Pproizvoai PVC traka nude i preuzimanje vraene robe, ali ve i samo razdvajanje ve zalijepljenih traka od podloge, to je zadaa vlasnika, predstavlja veliki problem.

Ozelenjavanje krova Mnogo toga govori u prilog ozelenjavanju krova, malo argumenata je protiv. Najprije tipini prigovori: 1. Korijenje mi moe unititi krov! 2. Tako se skuplja vlaga koja e stalno kapati s krova! 3. Na mome krovu e se skupljati insekti, glodavci i tko zna to sve ne! 4. Kako e to uope izgledati 5. Kota dodatno- ne donosi nita! Tome se moe suprostaviti cijeli niz prednosti: Ozelenjavanje krova se openito smatra uljepavanjem optike krova.ak se i protivnici osjeaju bolje kada oima ugledaju malu livadu na krovu. Pogled na zelenilo oputa, to zna svatko. Ozelenjavanje krova poboljava mikroklimu, to znai smanjenje koncentracije praine u zraku te se izjednaava i vlanost zraka. Ozelenjavanje krova zadrava oborinske vode koje bi inae morale ii u ureaj za proiavanje to je skupi postupak. Umjesto toga zelene povrine tu destiliranu vodu vraaju opet u atmosferu. Travnati krovovi smanjuju i brzine lokalnih vjetrova, jer inae vjetrovi izmeu zgrada mogu esto biti faktori smetnje. Predstavljaju izvanrednu ljetnu zatitu od topline upravo za podruje krovova. Dobra zvuna izolacija Zeleni krovovi ne unitavaju krovnu konstrukciju. Odluujua je struna uzvedba, ali svi se slau u jednom, dobro izvedeni ravni krov produava vijek trajanja krovnog pokrova. Od presudnog je znaenja drenaa. Postoje razliite mogunosti izvedbe ozelenjavanja krova: jednoslojna izvedba s ilovaom/ kriljcem je najjednostavnija metoda. Granulat(neto slino kao hidrokultura) predstavlja istovremeno i drenau. Tu je toplinska izolacija loija, te zato treba raunati s tim da nee biti obilja zelenila slinog livadi, koje nastaje nizom godina. Takve vrste se moraju ubriti i kotaju vie. vieslojna izvedba s mineralnim drenanim zasipavanjem: ova izvedba ima sustratni sloj ( kao i prethodna), koji bilju daje sigurnu podlogu. Ovakve izvedbe se relativno lako odravaju jer se ne trebaju previe ubriti. vieslojni sustavi kao i toplinska izolacijska sustavna izvedba. Sustavne konstrukcije funkcioniraju s drenaom. Nadalje treba voditi rauna o sljedeem: kod krovova s nagibom od 45 stupnjeva ozelenjavanje krova nema smisla konstrukcija krova mora biti adekvatna poveanju teine. Postoje varijante koje nisu tee od ljunanog krova. brtvljenje krova mora biti izvedeno briljivo i od otpornog materijala, jer su kasnije popravke vrlo zahtjevne. Mogue su bitumenske trake, trake od plastike i kauuka. mora se uvui zatitna traka za korjenje drenani sloj mora biti prilagoen vrsti bilja i nagibu krova. Filterski sloj mora razdvajati drenau i supstrat. Svaki drugi grad zahtjeva ozelenjavanje krovova (plaanje direktno ili indirektno, popust za plaanje odvodnje), jer zeleni krov zadrava 10-20 % oborinskih voda te ih troi ili one isparavaju. Poalji Ispii

Izolacija krova - Izolacija kosih krovova

10.10.2006 | Krov - gradimo.hr Kosi krov nudi prednosti naroito u podrujima s puno oborina(odvodnja oborinskih voda funkcionira bez problema).

Osim toga preko pokretne konstrukcije ( rogovi, stropni pokrov) mogu se izjednaavati eventualna nastala naprezanja na omotau krova . Uglavnom se prostor ispod konstrukcije kosog krova koristi kao skladite ili ostava. Da bi se taj prostor zatitio od vlage, praine i nanosa snijega ugrauje se na rogove drvena oplata obloena kartonom, ili se ispod krovnog pokrova ugrauje traka za donje naprezanje. U pravilu se uinkovita toplinska izolacija kosih krovova moe realizirati na dva naina: Izolacija stropa posljednje etae, ukoliko se krovite nee dalje nadograivati, ve e se koristiti kao skladite ili ostava. Kod ove konstrukcije nezagrijani zrak u prostoriji moe preuzimati zadau termikog pufera izmeu gornjeg zagrijavanog kata i zraka okolia. Izolacija stropa kata koji lei unutra izvodi se graevinsko-tehniki bez problema. Zato ovdje o tome nee biti detaljno rijei. Detaljnije e meutim biti rijei o mogunostima izvedbe katne-stropne izolacije u poglavlju Izolacija stropa. Izolacija krovnih kosina Napredovanjem stupnja gradnje objekta za stanovanje sve je izraenija tenja da se prostor tavana ispod krova iskoristi u svrhe stanovanja, to naravno iziskuje potpuno drugaije zahtjeve u pogledu toplinske izolacije. Tu se razlikuje 5 razliitih konstrukcijskih principa : izolacija preko rogova, izolacija izmeu i ispod rogova, izolacija izmeu i iznad rogova, izolacija izmeu rogova i vanjska izolacija. Izolacija preko rogova Velika prednost te konstrukcije je nepostojanje toplinskih mostova, ako se koristi izolacijski sustav bez fuga. Nosiva donja konstrukcija se titi od utjecaja atomsferilija i promjena temperatura, te se moe uvjetovano vanjskom izolacijom integrirati kao oblikovni element ( vidljiva greda) u unutarnje arhitektonsko projektiranje . Konstruktivna posebnost ove varijante lei u dificilnom prikljuku paronepropusne folije u podruju krovne okapnice na prstenasta sidra. Izolacija ispod i izmeu rogova Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi rauna da se svakako koriste rogovi odgovarajue visine od 16 do 20 cm. Izmeu dva nivoa izolacije moe se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji lei ispod krovnih rogova ne smije prekoraiti jednu etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija izmeu i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se moe projektirati za realizaciju standardnih objekata s niom energijom. Izolacija ispod i izmeu rogova Primjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi rauna da se svakako koriste rogovi odgovarajue visine od 16 do 20 cm. Izmeu dva nivoa izolacije moe se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji lei ispod krovnih rogova ne smije prekoraiti jednu etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija izmeu i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se moe projektirati za realizaciju standardnih objekata s niom energijom.

Izolacija izmeu i preko rogova Ukoliko raspoloiva visina rogova nije dovoljna za ugradnju eljenih debljina izolacijskog materijala moe se kao dopuna izolaciji izmeu rogova montirati dopunski izolacijski sloj preko rogova. Prostor krovita se izborom ove varijante nee smanjiti. Izolacija izmeu rogova Ukoliko se izolacijski materijal ugrauje iskljuivo izmeu rogova, treba raunati e efektom toplinskih mostova masivnih greda. Veliki udio pozicija s fugama (izolacijski materijal-prikljuak greda) konfrontira se s prednaprezanjem izolacijskog materijala. Ukoliko se s obje strane rogova nalazi nepropusna oplata moe se koristiti izolacijski materijal na napuhavanje. Vanjska izolacija Vanjska se izolacija moe postaviti na masivnu krovnu konstrukciju, najee lagani beton debljine od ca. 20 cm. Konstrukcija se u bitnom moe usporediti s vanjskom zidnom izolacijom na otraga ventiliranim fasadama. Ta konstrukcija se projektira za zadovoljavanje pootrenih zahtjeva u pogledu zvune izolacije i zatite od poara(npr. na objektima za stanovanje u blizini zranih luka). Izolacija ravnih krovova Kao ravni krov se oznaava krov s nagibom od 0-10 stupnjeva. Koriste se uglavnom u industrogradnji i veim stambenim kompleksima , rjee na obiteljskim kuama. U usporedbi s kosim krovovima ravni krovovi se analiziraju kritinije u pogledu kkriterija za odvodnju oborinskih voda i garancije nepropusnosti( stvaranje lokvi, spreavanje zamrzavanja odvoda u razdobljima hladnoe i mraza). Ravni krovovi se dijele prema dva konstrukcijska principa: jednokrilni ili krovovi bez ventilacije, odnosno inverzni dvokrilni ili ventilirani krovovi. Izolacija kod ravnih krovova bez ventilacije Karakteristika ravnih krovova bez ventilacije jeste konstruktivno jedinstvo krovnog omotaa sloja toplinske izolacije i krovne nosive konstrukcije.. Nepropusnost krova realizira se preko sloja toplinske izolacije i nosive konstrukcije i mora se zatiti od utjecaja ekstremnih izmjena vanjske temperature i suneva zraenja( npr. zasipom ljunka). Ugraene izolacijske ploe moraju ispunjavati najmanje zahtjeve klase graevinskog materijala B2 te posjedovati tlanu vrstou prilagoenu kasnijem optereenju krova.Specijalni sluaj ravnog krova bez ventilacije predstavlju inverzni krovovi koji osiguravaju zatitu krovnog omotaa drugaijim redoslijedom slojeva preko toplinske izolacije. Toplinska izolacija treba indicirati vrlo mali stupanj preuzimanja vlage , jer u protivnom bi kod veih koliina oborina bila natopljena vodom. U obzir treba uzeti poveanje protoka topline vodei brigu o parametru za natapanje vodom. Izolacija je od eventualnog izranjanja osiguarana tekim osloncem. Izolacija kod ventiliranih krovova Ventilirani krovovi obin imaju donju konstrukciju od drveta, rjee masivnu donju konstrukciju od armiranog betona. Izvoenje difundirane vlage u vanjski zrak se vri strujanjem u sloj zraka izmeu rogova i sloja toplinske izolacije i donje zatezne trake. Sloj zraka je preko ulaznih i izlaznih otvora, rasporeenih na ivici krova, povezan s vanjskim zrakom. Venntilirani uplji prostor se ili osigurava izraunskim dokazivanjem ili pridravanjem zadanih vrijednosti prema europskoj normi 4108. Prilikom odabira izolacijskog materijala treba voditi rauna da to ne bude materijal sklon bubrenju, kako bi se izbjeglo suavanje poprenog presjeka u ventiliranom upljem prostoru, dok vlakneni izolacijski materijal mora posjedovati dovoljnu mehaniku vrstou odnosno dodatno pokrivanje.

Krovna drenaa 10.10.2006 | Krov - gradimo.hr Drenaa krova slui za odvoenje oborina i kondenzirane vlage s krova, preko objekta u tlo pa zatim u kanalizaciju. Kod kosih krovova nije problem odvodnja vode s krova, jer se to zbog nagiba krova dogaa samo po sebi, ali problem je zatita fasade i prozora od vode.

Kod ravnih krovova se vodi mora nai put za otjecanje, u protivnom bi na krovu stalno imali lokve, koje bi kasnije prolazile kroz sve brtve( to se esto dogaa unato krovnoj drenai). U bitnom se krovna drenaa kosog krova sastoji od lijeba za kiu i lijebne cijevi. lijeb se postavlja paralelno sa zabatom na ivicu krova, lijebna cijev obino na kraj lijeba na kutu kue. Uobiajeni materijali su plastika ili metal ( uglavnom cink, vremenom sve vie i bakar) uz to jo i drvo ( vidi drvene krovove). Prednost imaju metalne cijevi zbog mogunosti ponovne uporabe odnosno mogunosti reciklae te normalno i due izdrljivosti. Uporaba cinka i bakra je pitanje ukusa i novaca. Ravni krovovi imaju drenau prema unutra. Drenaa se vri preko slivnika koji je zavaren na povrini krova. Pravilo je da se zatvorene krovne povrine dreniraju preko najmanje 2 slivnika. Ukoliko postoji samo jedan slivnik, onda se mora ugraditi pomoni preljev. Gledano s pravnog aspekta tu se radi o otpadnoj vodi koja otjee s povrine krova, zato se lijebne cijevi u pravilu spajaju direktno s kanalizacijom. Tone skupljene kinice mogu biti znaajno oneiene, jer kia direktno preuzima tetene sastojke iz zraka, a osim toga kupi sa sobom i prljavtinu s krova ( u nekim ekstremnim sluajevima i mrtvi kosovi odlaze u lijeb). Tako skupljena kinica se ne smije koristiti kao ista kinica, ali je u pravilu pogodna za zalijevanje. Krovna ljepenka Krovna ljepenka je savitljivi materijal za pokrivanje krova, relativno otporan na vremenske utjecaje.Sastoji se od sirove ljepenke, jutanog tkanja, tekstilno-staklenih/bruenih vlakana, poliesterske pree, uronjenih u katran, na koji se onda nanose mineralni materijali kao kvarcni pijesak, ljunak, brano kriljevca u granulatima veliine 1-4 mm. Openito se polae vie slojeva krovne ljepenke jedan na drugi, te se lijepe masom za ljepljenje (bitumen ili punila). Isparenja nastala vruim postupkom obrade bitumenoznih masa mogu pod odreenim uvjetima sadravati supstance koje izazivaju rak , npr. benzo[a]pyren. U ohlaenom stanju uope ne sadre tetne tvari. Ljepljena krovna ljepenka se koristi uglavnom na ravnim krovovima te se propusnost mora stalno kontrolirati. Drenani tepih Kao podloga za ozelenjene ravne krovove kod manjih nagiba krova ( ispod 2%) neophodni su drenani tepisi. Zelene krovne povrine bez ovakve mogunosti otjecanja zadravale bi dugo vodu, to bi u

konanici dovelo do prodora vode. Ravni krovovi Ravni krovovi poznati su po tome to nakon nekoliko godina stvaraju probleme. Ukoliko se prilikom gradnje kue odluite za ravni krov,onda svakako poklonite panju projektiranju. Ovdje navodimo nekoliko prednosti i nedostataka: Prednosti korektna izvedba omoguuje ozelenjavanje krova odgovarajuim oblaganjem mogue dijelom i kretanje po krovu proiruje mogunosti arhitektonskog oblikovanja Nedostaci neohodna vrlo intenzivna kontrola i odravanje esta oteenja od vlage iz razloga loe izvedbe, te tete nastale procesom starenja materijali za brtvljenje ( bitumen, plastika, PVC, PE) ekoloki su neprihvatljivi u poreenju s normalnim opekama za kose krovove. Pojava kondenzata na unutarnjoj strani ravnih krovova mora se predvidjeti prije gradnje, kako bi se unaprijed izbjegli negativni efekti. Uz ovu temu ulomak iz jedne istraivake studije: Stoljeima se na fasadama koristilo drvo bez zatitne obrade. Postojanost drveta na utjecaj atmosferilija je zauujue dobra. Nije rijetkost da graevine od drveta imaju oekivani vijek trajanja od 250 godina i to pri normalnom reduciranju debljine sloja od oko 50 mm godinje. UV-zraenje i kisik iz zraka reduciraju molekularne sastavne dijelove drveta kao lignin i smole, ali i polisaharide (hemiceluloze), te ih pretvaraju u supstance topive u vodi. Pri tome se lignini, koji sadre fenole oboje u crvenosmee do tamno-smee tonove, koji kuama, karakteristinim recimo za podruje Alpa, daju specifian izgled. Usljed topivosti u vodi te se bojane supstance intenzivnim vlaenjem( kia) ispiraju. Bijela, vlaknasta celuloza zaostaje usljed veliine njene molekule ali i openite otpornosti. Tako kiom isprane drvene povrine vremenom postaju sivkasto bijele. Oslobaanjem supstanci za vezanje ( kit), lignina i hemiceluloze drvo gubi na povrini svoju vrstou i postaje vlaknasto i trono. Druga tema je bioloka razgradnja drveta. Za fasade koje nisu tretirane interesantna je plaviasta plijesan. Drvo koje se koristi za gradnju ima tijekom cijele godine vlanost od 18-23%, to je idealno za razvoj plijesni. Te tetoine razgrauju sustavne materije drveta . Drvo dobiva plavkastu do srebrenosivu povrinu. Bazne supstance drveta , lignin i celuloza, pri tome nisu ugroene. Drvo neogranieno zadrava svoju vrstou. Spore gljivica su rasporeene svuda u zraku, tako da napadaju u samo nekoliko dana. Naleti plaviastih gljivica ali i razgradnja nastaju praktino istovremeno. U dubljim slojevima dominiraju plaviaste gljivice tako da fasade postaju sive. U viim slojevima gdje je vlanost zraka vea, a UV-zraenje intenzivnije dominira razgradnja pod utjecajem UV-zraenja. Tu fasade poprimaju crvenosmeu do crne boje. Tako izostanak tretmana povrine drveta ima kvazi utjecaj na vijek trajanja. Vano je meutim znati: ovakve fasade ne oprataju konstrukcijske greke. Ukoliko je konstrukcija dobra, nezatiena fasada ak moe biti i dugotrajnija od tretirane(zatiene) fasade. Vijek trajanja zatite ogranien je prema tipu i kvaliteti na 5 do 15 godina. Nakon toga se teko moe obnavljati.

esto se dogaa da se cijela fasada mora mijenjati nakon nekoliko godina i to upravo zbog loe zatite. O estetici nezatiene fasade se moe diskutirati. Tko odabere fasadu bez zatitnog premaza mora biti svjestan da lokacija objekta ima odluujuu ulogu kod izmjene boje. Drveni objekat na obali nee nikada poprimiti crno-smee nijanse kao objekat na kontinentu. Prijelazno razdoblje izmjene boje moetrajati godinama. U tom periodu fasada moe izgledati flekavo, od svijetloute preko sive do crne. Povrinske pljesnive gljivice prvih godina nisu rijetkost. Postoje dva rjeenja poetne, flekave optike slike. Fasada se moe oliiti specijalno formuliranim lazurama u sivoj boji i to dok je jo nova. Taj premaz e se nakon nekoliko godina isprati, dok e drvo postupno poprimati sivu boju. Tako e se omoguiti lagani prijelaz sive boje od premaza do sive boje drveta. Drugo rjeenje ini uporaba hidrofobnih sredstava, pri emu se ta uporaba jo istrauje. Zakljuak: Drvena fasada nikako ne znai da se zatitom moe zadrati izdrljivost i funkcionalnost kue, ba suprotno. Neovisno o zatiti se u svakom sluaju mora raunati s procesom starenja. Ispii

Poalji

Cinani i elini limovi 10.10.2006 | Krovovi - gradimo.hr Limovi imaju dugaku tradiciju kao materijal za pokrivanje krovova. Koriste se cink, bakar, olovo i u posljednje vrijeme elik s antikorozivnom zatitom.

U principu imaju nedostatak to su ugroeni pojavom korozije te je tako njihovo odravanje intenzivnije. Utjeu na elektromagnetske valove, to moe pogorati situaciju u pogledu magnetnih polja u unutarnjem prostoru ( ali i poboljati, to je nepredvidivo); takoer mogu utjecati na osobine prijema elektrinih ureaja. Krovovi od crijepa Krovovi od crijepa se proizvode procesom oblikovanja i peenja glinenih masa, dijelom s dodacima. Mogu se izraivati u prirodnoj boji (crvena zbog eljeznih oksida) ili se boje u druge tonove. Povrina moe biti presvuena glinenim talogom, glazirana ili priguena. U uporabi su krovni crijepovi neutralni u pogledu okolia i zdravlja, proizvodnja i uklanjanje otpada povezani su s velikim utrokom energije, inae nisu problematine. Pri kupnji se osigurajte da crijepovi ne sadre primjese otpadnih materijala, kako je inae uobiajeno kod crijepa ( poznati su sluajevi gdje se sirovoj masi crijepa dodavao industrijski otpad, ostaci filtera, blato s bagera i sl.). U normalnom sluaju i kod intaktne unutarnje buke takvi tetni materijali, prije svega teki metali, nemaju utjecaja na zdravo stanovanje. Spaljivanje takvog crijepa povezano je s velikim optereenjima okolia.

Na tritu se mogu dobiti razliiti oblici i veliine crijepa. Odabrani tip mora biti usaglaen s uvjetima krovne konstrukcije ali i s osobnim ukusom i lokalnim graevinskim propisima. Postoje razni nazivi za crijep; dabrov rep (Biberschwanz), uplji falc-crijep, hanzeat, schwedische Pfanne). Svaki tip crijepa daje krovu posebno obiljeje i optiku. 1 m2 crijepa za krov kota izmeu 20,- do 100,-. Izdrljivost iznosi 50 do 100 godina. Tehnike uvrivanja Uvrivanje ljepenke/trake na ravni krov ili na izolacijski sloj ovisi uglavnom o tome hoe li se preko trake nanositi jo neko optereenje npr. ljunani krov ili zeleni krov. Trake bez optereenja mogu se na krov lijepiti, variti ili uvrstiti mehaniki; kod optereenja je dovoljno ljepljenje traka. Tehnike se temeljno razlikuju u sljedeem: velikoplono bitumenozno zavarivanje bez ljepila ( polimer-bitumenske trake)velikoplono ljepljenje specijalnim ljepilima ljepljenje trake poliuretanima (PIB) ili specijalnim ljepilom slobodno polaganje i ljepljenje trake ili varenje vruim zrakom ili kontaktnim ljepilima ili obinim ljepilima Kako krovne trake nemaju kontakt sa zrakom unutarnjih prostorija relevantna je vrsta uporabljenog materijala . Gledano s ekolokog aspekta i zbog primjenjenih baznih materijala to predstavlja nedostatak u odnosu na crijep i drvo, koji se koriste za pokrivanje kosih krovova. Kao investitor objekta, uz to ekoloki osvjeteni svakako ete voditi rauna da se maksimalno izbjegavaju materijali od PVC-a, jer PVC je problematian kako u proizvodnji tako i prilikom odlaganja otpada. Podnapete trake Podnapete trake se postavljaju direktno na rogove krova i slue za spreavanje prodora praine i snijega. Podnapete trake moraju imati i funkciju odbijanja prodora vode i to ve u fazi gradnje ili popravaka. Osim toga one ispunjavaju vanu graevinsko-fizikalnu funkciju eliminiranja difuzijske vlage iz objekta, ukoliko to nije mogue ve su unaprijed predprogramirana oteenja na objektu. Prednapete trake se sastoje od pojaanih PE-folija. Folije se u pravilu postavljaju tako da izmeu folije i ispod sloja toplinske izolacije ostane oko 2 cm stranje ventilacije. Ukoliko ta zona stranje ventilacije doprinosi boljoj toplinskoj izolaciji upravo uporabom izolacijskih materijala, onda podnapeta traka mora biti difuzijski propusna, kako bi se izbjegla oteenja od vode. Poalji Ispii

Bakreni lim 10.10.2006 | Krovovi - gradimo.hr Bakreni limovi se koriste za posebno plemenite izvedbe krovnih pokrivaa; ali i za lijebove, lijebne cijevi, gdje se bakar rado koristi.

Bakar nakon nekog vremena ( nekoliko jeseci do nekoliko godina) poprima zelenkastu boju, patinu ( ne zelenkastu plijesan, to se esto zamjenjuje). Patina je korozivna pojava analogna ri kod eljeza. S jedne strane djeluje dekorativno, s druge strane titi bakar spreavanjem prodora zraka od daljnjeg procesa korodiranja. Bakreni limovi su jako izdrljivi. Patina nije otrovna ( za razliku od zelene plijesni) , tako da nita ne govori protiv uporabe bakra na konstrukciji krova. U svakom sluaju kupuje se dekorativni efekat ( bakar i nema drugu prednost u odnosu na ostale materijale) i to uz znaajno viu cijenu. Ugradnja bakra povezana je sa znaajnim optereenjima okolia, visokim utrokom energije te nerazboritim unitavanjem prirode, tako da se bakar s cjelokupnog ekolokog aspekta ba i ne preporua. Da bi se dobila 1 tona sirovog bakra treba dnevno iskopati okruglo 1.000 tona rude.(Roempps-kemijski leksikon) Tamo gdje dekorativno-reprezentativni efekat ne igra pesudnu ulogu bolje je odluiti se za neke druge materijale. Drvena indra Krovovi od drvene indre raireni su u podrujima June Njemake bogatim umom, na sjeveru se meutim rijetko koriste. S jedne strane zbog nedostatka drveta, s druge strane zbog opasnosti od poara. Brojne crkve su prekrivene drvenom indrom u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, u Norvekoj i vedskoj cijela sela razbijaju predrasude da se drveni krovovi odupiru djelovanju atmosferilija samo u suhoj Junoj Njemakoj. Drveni krov ini optiku pojavu kue prirodnom te osim pitanja vlastitog ukusa treba razmisliti i o harmoniji iznimno rustikalne optike s okoliem i susjednim kuama. Isto tako treba provjeriti jesu li moda lokalni propisi protivni pokrivanju kua drvetom. Koriste se ovdanje vrste drveta kao smreka, jela, ari, hrast, bor. Takoer se koriste i uvozne vrste, recimo aljaki cedar i crveni cedar. Drvena indra se ne impregnira niti se kemijski tretira. Impregnacija tako i tako ne traje dugo kao drvo, a kemijska obrada zatitnim sredstvima za drvo ponitava ekoloke prednosti drveta. Neke vrste drveta ne podnose odreene metale ( npr. krovne lijebove), zato se to treba uzeti u obzir ve pri projektiranju. Izdrljivost iznosi oko 30-40 godina, kod nekih vrsta uvoznog drveta i do 80 godina. Izolacijske trake/ljepnke koje se vare Zavarane ljepljive trake proizvode se od plastinih masa-visokopolimerne trake, od bitumena ili od mjeavine tih materijala. Koriste se za brtvljenje ravnih krovova (brtvene trake). Brtvene trake se koriste za mekano brtvljenje preteito ravnih ravnih, ali i blago nagnutih krovova u podruju od 0 do 5 stupnjeva nagiba. Rijetko se koriste za velikoplono ljepljenje kod nagiba do 20 stupnjeva. Za podlogu je neophodna zatvorena povrina, koja se moe sastojati od stabilnih izolacijskih ploa. Zato je uporaba mogua na svim nosivim konstrukcijama, na betonskim, drvenim i elinim trapeznim krovovima. U pravilu su brtvene, izolacijske trake paronepropusne te ne zahtijevaju blokadu od pare ili dovoljno krovnih odzraivaa. Kao alternativa mekanim krovnim izolacijskim trakama na ravnim krovovima mogu se koristiti i metalni krovovi, npr. od bakra ili cinka, aliminijski ili elini trapezni limovi kao i kasetirani limovi. Krovne ljepenke/trake razlikuju se prema osnovnim materijalima. Toni podaci o udjelu na tritu nisu poznati, ali se po tradiciji u Njemakoj najvie koriste polimer-bitumenske izolacijske trake. Mnogobrojne trake od plastinih masa kao i sve polimer-bitumenske krovne trake predstavljaju vieslojni proizvod. Osim glavnog materijala kairaju se i dodatni slojevi, mree ili folije, kako bi se poboljale tehnike karakteristike. Najei dodaci su:

 usitnjeni kriljevac ili neki drugi minerali kao zatita polimer-bitumenske ljepenke od djelovanja svjetlosti staklene ili poliesterske mreice za poboljanje vrstoe na paranje, u pravilu se polau u ljepenku metalne folije kao uloci za poboljanje paronepropusnosti rubne ljepljive trake za spajanje ljepenke, uglavnom sa zatitnom folijom koja se skida potezanjem.

Krovni oluci 10.04.2005 | krovna limarija - oluci Krovni oluci slue nam da s cijele krovne povrine prikupljaju oborinske vode koje padaju s krova i pomou cijevi ih odvode do podzemne kanalizacije, povrinskih kanala za odvod vode ili drugih spremnika.

Osim toga oni su dobro i trajno rjeenje i za snijeg koji se tijekom zime skuplja na krovu. Krovni oluci svojim izgledom podsjeaju na dugako i usko korito. Minimalna kosina pod kojom se krovni oluci mogu postavljati iznosi 0,5 posto do 2% (tako na primjer uzmimo da je krovni oluk dugaak 10m, onda bi to u prvom sluaju vrijednosti od 0,5 posto odgovarala visinska razlika od 5cm s obzirom na cijelu duinu oluka). Krovni se oluci na krovnu konstrukciju privruju razliitim draima, a u pravilu se ovi drai postavljaju s gornje strane krovne grede. Kad se cijelom duinom krova postavljaju izrazito dugaki oluci onda se u tom sluaju pojedini elementi meusobno spajaju postavljanjem jednog preko drugog, ili se povezuju veznim elementima ili proiruju na koji drugi nain. Oluk se s olunom cijevi spaja pomou posebnog veznog elementa. Tona irina odnosno popreni presjek oluka prije svega zavisi od nekoliko elemenata i to: promjera olunih cijevi, koliine padalina odnosno koliine oborinske vode i snijega koji se tijekom godine odvodi i naravno ukupne povrine krova. U pravilu moemo rei da razlikujemo krovne oluke s obzirom na: Mjesto ugradnje oluka na krovu: - Visei oluci - Leei oluci - Uvueni oluci - Zabatni oluci Oblik oluka: - Polukruni oluk - Pravokutni oluk - Klinasti oluk Materijal od kojeg se oluk izrauje: - Vatrostalni elini lim

- Bakreni lim - Aluminijski lim - Cinani lim - Umjetni materijal Krovne je oluke mogue dodatno zatititi posebnim mreicama s gornje strane i na taj nain sprijeiti ulazak lia i ostale prljavtine, no oprez postavljanjem mreice na oluke tijekom vremena na njihovoj se povrini moe formirati takav sloj koji e djelomice ili ponekad ak u cijelosti sprjeavati ulazak vode u oluke s krova. Ovakva situacija dovela bi do toga da voda pone curiti preko fasade i tako je oteivati. Izuzetak od toga predstavljaju reetkaste mree na kojima se lie i sitne grane dodue i skupljaju ali koje svaki sljedei vjetar odgurne s krova. Isto tako i filtri koji se postavljaju na vrhovima olunih cijevi i koji proiavaju vodu ustvari vie tete ine nego koristi jer se na njima vrlo brzo nakupi dovoljan sloj otpada i neistoa koji onemoguava protjecanje vodi. Manji krovovi mogu funkcionirati i bez oluka, no u takvom sluaju moe se da oborinska voda koja otjee s krova dovede do erozije okolnog tla.

Oluci tite fasadu od kie 10.04.2005 | Limarski radovi - oluci Kia, snijeg, tua: voda se tijekom cijele godine snano slijeva i udara po krovnim povrinama. Oluci prihvaaju ove oborine i pravilno i ciljano ih odvode.

No nisu samo oluci tu, jer kompletan sustav ine i odvodne cijevi oluka na koje se oluci spajaju i spremnik ili koji drugi odvod u tlu. Na ovaj nain sprjeava se ne samo zatita ukuana od oborina nego se titi i fasada od nekontroliranog curenja i udara vode. Ako bi se dogodilo da je fasada permanentno mokra i izloena oborinama, mogla bi se pojaviti oteenja vanjske buke, pojavile bi se alge a vlaga bi zacijelo dospjela i u zidove, a onda i unutranjost objekta. No kako bi voda sigurno otjecala kroz oluke potrebno je osigurati odreeni pad pod kojim se oluci proteu u svakom sluaju ne manji od 0,5 posto, to znai na deset metara duine oluka razlika u visini jednog kraja oluka od drugog treba iznositi barem 5cm. to je jo potrebno uiniti? Kako bi oluci ispravno obavljali svoju funkciju moraju naravno biti isti. Razlog je to zbog ega se preporua barem jednom godinje oistiti oluke na kui. Postoje i rjeenja koja sprjeavaju prodor lia, sitnih grana i ostalih neistoa u oluke kao i to postoje sita ili filtri koji se postavljaju s gornje strane odvodnih cijevi oluka. Optimalno rjeenje je prije svega zatitna mreica ili reetka koja e sprjeavati prodor lia, granja ili neistoa ali i koja nee cijele vrijeme zadravati na sebi ovaj materijal i tako sprjeavati utjecanje vode s krova u oluke. Postavljanje sita ili filtra u odvodnu cijev oluka povlai za sobom i potrebu da se taj filtar i redovito isti. Miljenje je strunjaka da je oluke potrebno barem jednom godinje istiti a barem svakih pet godina potrebno je

obavljati vrlo temeljito ienje ovog sustava odvodnje vode s krova. Osim toga svaki vlasnik mora se osobno uvjeriti da na olucima i odvodnim cijevima nema pukotina i nema rupica kroz koje bi curila voda. I uvrenja oluka na krovnoj konstrukciji treba s vremena na vrijeme provjeravati i prema potrebi i dodatno uvrstiti. Uostalom, iako se to moe esto vidjeti i filmovima na televiziji, nikako se ne preporua penjanje na krov preko ovih cijevi oluci i odvodne cijevi oluka nikako ne mogu zamijeniti ljestve. Isto tako treba tijelom pregleda i ienja izbjegavati naslanjanje ljestava ili drugih teih stvari na oluke i odvodne cijevi oluka. Poalji Ispii

Nain izvedbe krova 03.01.2005 | gradimo.hr - ING - TEAM Promatrajui gradnju krovova s fizikalne strane razlikujemo tkz. hladni i topli krov. Princip gradnje hladnog krova poznat je ve od pamtivijeka i danas se izvodi u dvostrukoj krovnoj konstrukciji.

Konstrukcija hladnog krova sastoji se od vanjskog zatitnog sloja koji je vrlo vrst materijal, teko zapaljiv, vodootporan i toplinskog izolatora. Izmeu ova dva sloja nalazi se tkz. ''ventilirani'' prostor koji preuzima ulogu termikog tampona na krovnoj konstrukciji. Topli krovovi uglavnom se izvode kao ravni krovovi (bez ventiliranog prostora) - a rjee kao kosi krovovi. Kod ove vrste krova toplinski izolator i vanjski zatitni sloj nalaze se neposredno jedan do drugoga. Na kui zabat predstavlja lijevi i desni zavretak vanjskih zidova. Kod obinih krovnih konstrukcija zabatni zid formira se u obliku trokuta koji stri prema vrhu. Ovakav zabatni zid ostavlja dovoljno mjesta za ugradnju prozora. Po duini stropne ploe prua se nadzidni element, a samo se krovite preko ostalih elemenata oslanja na nosive zidove. Bez ovih dodatnih elemenata krovite bi se oslanjalo direktno na zidove. No ukoliko bi se krovite izravno oslanjalo na nosive zidove to i ne bi bilo najbolje rjeenje, poglavito ne ako se potkrovlje jednog dana planira pretvoriti u prostor za stanovanje. Krovite Kad je rije o obiteljskim kuama krovita se kod njih u pravilu izrauju od drveta. Razlog za koritenje drveta predstavlja njegova mala masa i velika stabilnost. Roenino krovite je najjednostavniji sklop sedlastih krovita. No ovakvo je krovite mogue graditi samo na povrinama objekata koje nisu ira od 8 m. S obzirom na ovaj nedostatak obinog roeninog krova konstruiran je roenini krov s pajantom koji nema ovaj nedostatak pa je stoga i najee upotrebljavani nain gradnje krova. Kod ovog krovita vanu ulogu ima upravo pajanta koje je vodoravno poloena i koja omoguava koritenje duih roenica a na taj nain omoguava i konstruiranje i pokrivanje veih povrina. Krovni nagib tada iznosi 32.

Podronini krov na jednostrukoj okomitoj stolici - kod ove vrste krovita pojavljuju se samo vertikalna optereenja koja se preko podronica prenose na zabatni zid i meuzid. Ako je duina roenica vea od 4,5 m onda je potrebno postaviti i srednje podronice: srednje se podronice oslanjaju na potporne oslonce i preko njih odvode optereenje na zidove. Ovakvim nainom gradnje krova mogue je konstruirati krovove s nagibnim kutom od 28 do 45. Ovakav je krov za razliku od obinog roeninog krovita mogue konstruirati iznad bilo koje vrste stropne ploe. Daljnja prednost ovakvog krova je u injenici da je vrlo otporan na udare vjetra i da ga je mogue postaviti i iznad veih povrina. Vrste krovova Ovdje emo se prije svega ravnati prema nagibnom kutu i obliku krova. Mnotvo razliitih krovova see od ravnog krova, preko viestrenog (vieplonog) krova, mansardnog krova, jednostrenog kosog krova pa sve do atorastog krova. Krovna konstrukcija kod roeninih krovova izrauje se od drveta a kod ravnih krovova os betona. ravni krovovi u naim krajevima ipak su rjea pojava. U pravilu moemo rei sljedee: glavni obris objekta, vanjski utjecaji kao to je npr. vjetar i krovite glavni su faktori koji odreuju oblik krova svake graevine. Kod gradnje krova nije za zanemariti niti aktualne dravne propise koji su na snazi kao i aktualni opinski urbanistiki plan. Ravni krov izrauje se na lagano nagnutim drvenim konstrukcijama ili na ravnim povrinama masivnih stropnih ploa. Kod konstruiranja ravnog krova mora se obratiti pozornost da krov mora imati lagani nagib kako bi se na taj nain bez problema mogle ukloniti oborinske vode. Sedlasti krov je oblik krova na kojeg najee nailazimo. Ovakav oblik konstrukcije krova ouvao se i arhitektonski i konstrukcijski i to upravo kao roenini krov i kao podronini krov na jednostrukoj okomitoj stolici. etveroploni krov je najstariji oblik konstruiranja krova. On posjeduje vrlo uinkovitu elementarnu zatitu i vrlo je reprezentativan. Jednostreni krov je krov kojeg smo ranije mogli vrlo esto susresti na proizvodnim dvoranama i skladitima. Danas se ovaj krov sve ee moe vidjeti i na privatnim objektima to iz razloga kako bi se na taj nain istaknuo arhitektonski izraz cijelog objekta. atorasti krov je vrlo poznat oblik krovne konstrukcije, no u zadnje vrijeme postao je prava rijetkost. Toplinska izolacija krova Izolacijski materijal uglavnom se stavlja izmeu roenica. Ako su roenice s unutarnje strane ak i optiki vidljive, dobro je onda izolator staviti s druge strane roenica. Ako u potkrovlju nije predviena izgradnja stambenog prostora onda je dovoljno samo strop izolirati kako tijekom vremena grijanja nebi dolo do gubitka topline. No, ako se ipak kasnije predvia izgradnja stana u potkrovlju onda je cijelu krovnu konstrukciju ve tijekom grube gradnje potrebno tako izolirati kako bi bili ispunjeni svi standardi i zahtjevi glede toplinske izolacije. A to je mogue postii jedino postavljanjem izolacije izmeu i ispod roenica. Krovna hidroizolacija Hidroizolacija krova uglavnom se sastoji od bitumenske ljepenke, plastinih materijala, kauuka ili metalnih materijala. Krovni otvori Na krovnoj konstrukciji pored prozora mogu se izvesti razliiti otvori, a ovi se otvori mogu izraivati i od drveta, metala (npr. cinka) i drugih materijala. U pravilu razlikujemo tkz. ''stojee'' i ''leee'' krovne otvore. Materijali za prekrivanje krovova Izbor razliitih materijala za prekrivanje krovova uistinu je bogat. U pravilu razlikujemo tvrde i meke krovne pokrove. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao to je kamen kriljevac, krovne betonske ploe, proizvodi od cementnih vlakana i neto rjee metalni pokrovi i indra od tvrde smole. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku, folije, lijevane izolacijske proizvode, mekano drvo, izopolimere kao i proizvode od trske i slame.

Odvodnja oborinskih voda Krovni lijebovi i odvodne cijevi (oluci) slue za odvodnju oborinskih voda. Kao materijal za izradu ovih elemenata koriste ste se materijali kao to je bakar, cink, pocinano eljezo ili plastini materijali, uglavnom PVC. Poalji Ispii

Krov 24.11.2004 | gradimo.hr - ING - TEAM, Krov Tek nakon postavljanja krova mogue je useliti u kuu. Krov titi graevinu i stanare od sunca i niskih temperatura, od snanog vjetra kao i od kie, snijega leda i svih drugih oborina. Svaki bi krov trebao obavljati ove zadatke to je mogue due vremena.

U usporedbi s vanjskim zidovima krov je izloeniji snanijim optereenjima. Stoga je vrlo vana odluka kojim materijalom pokriti vlastiti objekt. Veina obiteljskih kua kod nas posjeduje kosi krov ija kosina pada pod kutom od oko 22 stupnja. Veina ovih krovova pokrivena je glinenim crijepom ili betonskim crijepom.. Nerijetko naii emo i na metalne krovove. Rjee emo vidjeti mekane materijale kao to su krovna ljepenka, bitumenska indra ili trstika. Osobiti je vano obratiti pozornost na injenicu kod gradnje novog objekta da krovna konstrukcija bez problema moe nositi pokrov. Svejedno za koji se materijal vlasnik odlui: svaki krov mora biti tako izveden da sprijei prodor vjetra i oborina u unutranjost kao i da omogui kvalitetnu i modernu toplinsku zatitu. Betonski crijep prisutann je na krovovima ve due od 150 godina. Proizvoai na ovaj crijep daju garanciju do 30 godina ova injenica dovoljno govori o kvaliteti. Betonski crijep satoji se od cementa, kvarcnog pijeska i vode. Dugi vijek trajanja, povoljna cijena kao i brzo i jednostavno postavljanje glavne su prednsoti ovog crijepa. Ovaj je pokrov izdraljiv, prua apsolutnu zatitu od kie i smrzavanja. Betonskim crijepom mogue je prekrivati velike povrine. Pored standardne crvene boje tu je i opcija sa zagasitim i sjajnim povrinama. Glineni crijep koristi se ve stoljeima i proizvodi od prirodne gline koja kroz vlastite kapilarne pore prihvaa i relativno brzo isputa vlagu. Glazure na ovom crijepu otporne su na sve vremenske prilik Sve vie ljudi primjeuje injenicu: priroda je najbolji graditelj. Vlasnici i graevinari sve vie pozornosti posveuju prirodnom kamenu kriljevcu kad ele na svom domu imati dugotrajan i ukusan krov. kriljevac je star 400 milijuna godina. Trenutno ovaj materijal doivljava pravu renesansu na mnogim krovovima i fasadama. Novi suvremeni naini dobijanja, obrade i postavljanja tankih ploa ovog materijala na krovove

predstavlja pravu alternativu umjetno proizvedenim materijalima. Sve naravno zavisi od vrste krova. U pravilu kad je rije o financijskim izdacima moemo se drati sljedeeg: to je jednostavniji krov i to je manje kvadratnih metara, utoliko e i ukupni trokovi biti manji i povoljniji. Ekskluzivno i ekstravagantno djeluju konstrukcije metalnih krovova od cinka. Za ove krovove karakteristina je postojanost materijala: cinani krovovi trajni su i vrlo izdrljivi. Osim toga ovi krovovi plijene svojom elegancijom i otpornou na koroziju. Viestruki naini postavljanja horizontalno, vertikalno ili dijagonalno omoguavaju zaista veliku fleksibilnost u oblikovanju. Funkcionalnost i vrlo jednostavna obrada dodatne su prednosti koje govore u korist ovog materijala. Poalji Ispii