Вы находитесь на странице: 1из 6

52. UBISTVO (osnovne karakteristike djela) Ubistvo je krivino djelo koje se sastoji u umiljajnom lienju ivota drugog lica.

Postoje razliiti oblici ubistva. Krivino djelo o kojem ovdje govorimo oznaava se kao obino ubistvo. Pod obinim ubistvom podrazumjeva se umiljajno liavanje ivota drugog lica koje nije praeno dodatnim, posebnim okolnostima koje, kada postoje, mijenjaju teinu i oblik ovog djela. Obino ubistvo postoji samo onda ukoliko u konkretnom sluaju ne postoje obiljeja nekog drugog oblika ovog krivinog djela. Radnja izvrenja nije odreena kroz precizno postavljanje djelatnosti kojima se prouzrokuje smrt drugog lica, ve je odreena posredno na nain na koji je opisana posljedica - liavanje ivota. Uglavnom se radi o aktivnim radnjama (injenju) iako se ubistvo moe izvriti i pasivnim radnjama (neinjenjem) tj. proputanjem radnje koje je lice obavezno uiniti da bi sprijeilo nastupanje smrti. Posljedica djela je smrt drugog lica. Objekat krivinog djela je iv ovjek, tj. ivo ljudsko bie od roenja pa do smrti. Pod momentom roenja podrazumjeva se momenat nastupanja prvih poroajnih trudova. Protivpravne radnje kojima je prouzrokovana povreda ljudskog ivota do ovog momenta ne mogu se smatrati radnjom izvrenja krivinog djela ubistva, ve krivinog djela protivpravnog prekida trudnoe. U krivinopravnom smislu, ovjekov ivot prestane prestankom rada mozga kao centra svih fizikih i psihikih funkcija, nakon tog trenutka preduzimanje odreenih radnji nad tijelom ovjeka ne smatra se izvrenjem krivinog djela. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, direktni ili eventualni, o kojoj je vrsti rije procjenjuje sud. Za ovo krivino djelo predvien je zatvor najmanje pet godina, to znai da je posebni maximum izjednaen sa optim maximunom kazne zatvora i iznosti 20 godina. Pokuaj krivinog djela je kanjiv. 53. TEKA UBISTVA (pojam i vrste) Savremena zakonodavstva razlikuju obino, teko (kvalifikovano) i lako (privilegovano) ubistvo. Osnovi razlikovanja nalaze se u objektivnim i subjektivnim okolnostima pod kojima je djelo izvreno, a koje ukazuju na odreeni stepen opasnosti djela i uinioca. Teko ubistvo je umiljajno lienje ivota drugog, izvreno pod posebno oteavajuim okolnostima koje su predviene zakonom, a koje u toj mjeri utiu na stepen opasnosti uinioca i djela da zakonodavac za ovaj delikt predvia najteu kaznu ili najteu mjeru kazne. Neophodno je utvrditi da je uinilac bio svjestan svih elemenata djela, tj. da su kvalifikatorne okolnosti bile obuhvaene njegovim umiljajem. Ukoliko se u konkretnom sluaju stekne vie kvalifikatornih okolnosti, npr. ubistvo iz koristoljublja izvreno na krajnje podmukao nain, postojae sticaj kvalifikatornih okolnosti, ali ne i sticaj krivinih djela. Postoji nekoliko oblika tekog ubistva: 1. ubistvo na naroito svirep nain ili krajnje podmukao nain; 2. ubistvo iz koristoljublja, radi prikrivanja ili izvrenja drugog krivinog djela, iz bezobzirne osvete ili drugih niskih pobuda; 3. ubistvo pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju; 4. ubistvo kojim se umiljajno dovodi u opasnost ivot jo nekog lica; 5. ubistvo vie lica; 6. ubistvo djeteta, maloljetnog lica i bremenite ene; 7. ubistvo sudije ili javnog tuioca u vezi sa izvrenjem njihove sudijske ili tuilake dunosti kao i ubistvo slubenog ili vojnog lica pri vrenju njihove dunosti; 8. ubistvo izvreno organizovano ili po narudbi. Za sve oblike tekog ubistva predviena je kazna zatvora u najmanjem trajanju od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

TEKA TJELESNA POVREDA (pojam i oblici djela) To je povreda koja se odnosi na teke povrede tjelesnog integriteta, tj. na teko naruavanje zdravlja drugog lica. Teka tjelesna povreda moe biti razliita, ne samo po svom intenzitetu i kvalitetu, ve i po svojoj drutvenoj opasnosti, na ta utiu razliite subjektivne i objektivne okolnosti. Obina teka tjelesna povreda je takva povreda kojom je tijelo teko povrijeeno ili zdravlje teko narueno, ali nije dolo do konkretne opasnosti po ivot povrijeenog. Tjelesna povreda kojom su izazvane promjene na vidljivim dijelovima tijela koji se ne bi mogli podvesti pod pojam unakaenosti. Obina teka tjelesna povreda po svojoj prirodi predstavlja tjelesnu povredu koja je tea od lake tjelesne povrede, ali je manje teka od osobito teke tjelesne povrede. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, direktni ili eventualni, a predviena kazna zatvora je od est mjeseci do pet godina. Osobito teka tjelesna povreda je takva tjelesna povreda koja se odlikuje odreenim obiljejima koja ju ine teom od obine tjelesne povrede. Osobito teka tjelesna povreda kojom je doveden u opasnost ivot povrijeenog, postoji kada je tjelesnom povredom prouzrokovana konkretna opasnost po ivot povrijeenog. To je ona povreda kojom je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen vaan dio tijela ili vaan organ. Poseban oblik osobito teke tjelesne povrede postoji u sluaju kada je tekom tjelesnom povredom prouzrokovana trajna nesposobnost za rad. Nesposobnost za rad moe biti apsolutna i relativna, zavisno od toga da li je prouzrokovana nesposobnost za bilo koji rad ili je u pitanju tzv. profesionalna nesposobnost. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, direktni ili eventualni, a predviena kazna zatvora je od jedne do osam godina. Teka tjelesna povreda kvalifikovana smru je najtei oblik teke tjelesne povrede, za koju je predviena kazna zatvora od jedne do 12 godina zatvora. Ovaj oblik djela postoji u sluaju kada usljed obine teke tjelesne povrede ili osobito teke tjelesne povrede nastupi smrt povrijeenog lica. Teka tjelesna povreda iz nehata je poseban oblik tjelesne povrede. Ovaj oblik djela postoji ukoliko je obina ili osobito teka tjelesna povreda uinjena nehatno (svjesni ili nesvjesni nehat). Teka tjelesna povreda na mah je laki, privilegovani oblik djela, koji postoji u sluaju kada je obina teka tjelesna povreda, osobito teka tjelesna povreda ili teka tjelesna povreda kvalifikovana smru izvrena na mah, od strane uinioca koji je bez svoje krivice doveden u stanje jake razdraenosti napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane pasivnog subjekta.

SILOVANJE (pojam i karakteristike djela, oblici) Prema zakonskoj formulaciji, moemo razlikovati nekoliko oblika krivinog djela silovanja: osnovni, tei i laki oblik. Osnovni oblik djela ini onaj ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica. U pitanju je, dakle, dvoaktno krivino djelo sastavljeno od prinude i obljube, odnosno druge polne radnje. Izvrilac djela moe biti svako, odnosno lice mukog ili enskog pola, te stoga ovo djelo spada u delicta communia. Pasivni subjekt, odnosno rtva djela, moe biti punoljetna osoba, enskog ili mukog roda. Dakle, djelo moe biti izvreno kako izmeu lica istog pola, tako i izmeu lica suprotnog pola. Radnja izvrenog krivinog djela silovanja sastoji se od prinude i obljube, odnosno neke druge polne radnje. Za postojanje krivinog djela silovanja trai se kvalifikovana prijetnja odreenim zlom, tj. prijetnja da e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica. Sila ili prijetnja, u kontekstu ovog krivinog djela, moraju biti takvog intenziteta da su podobni da slome otpor pasivnog subjekta. Meutim, novija sudska praksa i teorija smatraju da je pitanje otpora pasivnog subjekta, faktiko pitanje i da ga treba procjenjivati zavisno od svih subjektivnih i objektivnih okolnosti konkretnog sluaja. Otpor postoji i onda kada je rtva u fizikoj ili psihikoj nemogunosti da daje otpor, jer pasivno trpljenje koje je iznueno silom ili prijetnjom ne predstavlja dobrovoljni pristanak na obljubu koji bi iskljuivao postojanje krivinog djela

silovanja. Krivino djelo silovanje je dovreno kada su ostvarena oba akta koja ine radnju izvrenja, dakle kada je upotrijebljena prinuda i ostvarena obljuba, odnosno neka druga polna radnja. Osnovni oblik djela, tj. pokuaj krivinog djela silovanja postoji ve u momentu kada je prema pasivnom subjektu upotrijebljena sila ili prijetnja usmjerena na ostvarivanje obljube ili druge polne radnje, a sam in obljube ili druge polne radnje, nije realizovan. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj, i to direktni umiljaj. Za osnovni oblik djela predviena je kazna zatvora od jedne do 10 godina. Kvalifikovani oblici krivinog djela silovanja postoje: - ako je silovanje izvreno prema maloljetnom licu; - ako je izvreno na naroito svirep ili poniavajui nain; - ako je istom prilikom izvreno vie silovanja od strane vie lica; - ako je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili trudnoa silovanog enskog lica. Za navedene oblike predviena je kazna zatvora od tri do 15 godina. Najtei oblik krivinog djela silovanja postoji u sluaju kada je usljed osnovnog oblika djela ili usljed nekog od prethodno navedenih kvalifikovanih oblika, nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno. Takodje, predvien je i poseban oblik silovanja, tzv. polna ucjena, koja je do reforme krivinog zakonodavstva 2000. godine bila regulisana posebnom inkriminacijom pod nazivom prinuda na obljubu. Obzirom da je zakonodavac za ovaj oblik silovanja predvidio kaznu zatvora od est mjeseci do pet godina, moe se rei da je u pitanju laki oblik krivinog djela.

POLNO NASILJE NAD DJETETOM (pojam i karakteristike djela, oblici) Osnovna karakteristika krivino pravne zatite polnog integriteta u savremenom drutvu jeste pojaana krivino pravna zatita polnog integriteta djece i maloljetnika. Osnovni oblici krivinog djela inkriminiu se vrenjem obljube ili druge polne radnje sa djetetom. Sutina inkriminacije predstavlja apsolutnu zabranu bilo kakvih polnih radnji sa djetetom, neovisno od toga to su one dobrovoljne ili ak inicirane od strane djeteta. Izvrilac djela moe biti mukarac ili ena, a pasivni subjekt je dijete, koje moe biti mukog ili enskog pola. Radnja izvrenja je odreena alternativno, kao vrenje obljube ili neke druge polne radnje. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji mora da obuhvati i svijest izvrioca u pogledu uzrasta pasivnog subjekta. Kvalifikovani oblici djela - prvi i tei oblik djela je da je izvrena nasilna obljuba ili druga polna radnja sa djetetom ili nemonim licem. Drugi tei oblik djela je ako je djelo izvrio nastavnik, vaspita. Kazna za ovo djelo je od pet do 15 godina. Posebno kvalifikovani oblik postoji ukoliko je djelo izvreno uz postojanje sljedeih okolnosti: 1. ako je djelo izvreno na naroito svirep nain; 2. ako je istom prilikom izvreno vie djela od strane vie lica; 3. velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu izmeu uinioca i rtve; 4. ako je usljed djela nastupila teka povreda - trudnoa. Kazna je najmanje pet godina. Najtei oblik krivinog djela je ako je usljed djela nastupila smrt djeteta. Kazna je 10 godina ili dugotrajna. KRAA I TEKA KRAA (pojam i karakteristike djela, oblici)

Krivino djelo krae definie se kao oduzimanje tue pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Ovo je opti pojam krae koji obuhvata sve oblike ovog krivinog djela. U zavisnosti od okolnosti vezanih za izvrenje djela, kraa moe biti: obina, teka i laka (sitna). Ovdje treba dodati i razbojnitvo i razbojniku krau, kao najtee oblike krae koje karakteriu posebne okolnosti. Osnovni oblik djela ili obina kraa - nju ini onaj ko tuu pokretnu stvar oduzme u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. Radnja izvrenja krivinog djela sastoji se u oduzimanju tue pokretne stvari. Postoje razne teorije koje na razliit nain objanjavaju kada je kraa dovrena. Teorija kontrektacije (u momentu hvatanja, dodirivanja); teorija ablacije (kada je stvar odnesena iz prostora u kom se nalazila); teorija ilacije (kraa je dovrena kad je stvar stavljena na neko sigurno mjesto); teorija aprehenzije (kada je prekinuto ranije, a zasnovano svoje priteanje na stvari) koja je prihvaena i u naoj teoriji i praksi. Predmet krivinog djela krae moe biti samo pokretna stvar, dakle stvari koje mogu biti odnesene. Stvar koja je predmet krae treba da je tua, ne znai da pritealac stvari mora biti vlasnik, ve je bitno da on ima mogunost faktikog raspolaganja koje je stekao nekim pravnim osnovom ili je ostvareno na protivpravan nain. Dakle, predmet krae moe biti i ona stvar do koje je lice od koga se oduzima takoe dolo kraom. Predmet krae moe biti i stvar koja je u susvojini izvrioca krae i drugih lica, ukoliko se oduzima cijela stvar, a ne samo suvlasniki dio. Predmet krae ne mogu biti stvari koje su u niijoj svojini, dobra u optoj upotrebi, stvari koje ne pripadaju nikome, kao ni definitivno naputene stvari. Kraa je umiljajni delikt. Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do tri godine. Laki oblik krae postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod uinioca ne postoji namjera za pribavljanje vee imovinske koristi. Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine. Teka kraa je kvalifikovani oblik krae koji postoji kada se obina kraa vri pod posebnim okolnostima koje obinoj krai daju tei vid (nain izvrenja, posebna vrijednost ukradenih stvari). Teke krae dijelimo na: - provalnu krau ili krau izvrenu obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora; - kraa izvrena na naroito opasan nain ili naroito drzak nain; - kraa od strane naoruanog lica (gdje nije upotrijebljeno oruje, jer bi se u protivnom radilo o razbojnitvu ili razbojnikoj krai); - kraa izvrena od strane vie lica; - kraa izvrena iskoritavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom i sl.; - kraa izvrena iskoritavanjem nemoi ili nekog drugog tekog stanja nekog lica; - kraa stvari ija vrijednosti prelazi iznost 10 000 KM ili od 50 000 KM ili stvari od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Izvrilac djela moe biti svako lice. Propisana kazna za provalnu krau je zatvor od jedne do osam godina, za krau na naroito opasan ili drzak nain od jedne do 10 godina, a za krau od strane naoruanog lica od tri do pet godina.

PRANJE NOVCA (pojam i karakteristike djela, oblici) Pranje novca predstavlja poseban oblik privrednog kriminaliteta koji u posljednje vrijeme poprima ogromne razmjere i predstavlja veliku opasnost za privredni sistem svake drave. Pod pojmom pranja novca podrazumjevaju se one djelatnosti koje su usmjerene na legalizaciju novca koji je steen kriminalnim djelatnostima. To su takve djelatnosti kojima se novac ili druge imovinske koristi koje su dobijene krivinim djelima ili nekim drugim nezakonitim djelima, pretvaraju u

ist novac, tj. novac koji se moe upotrijebiti i koristiti kao legalan prihod u bankovnim, trgovakim, kupoprodajnim, investicijskim, preduzetnikim i drugim poslovima ili nainima ulaganja. Pranjem novca se prikriva izvreno krivino djelo i imovinska korist koja je njime ostvarena. Novac, koji je pribavljen na nezakonit nain, u doputenim poslovima i transakcijama se koristi kao imovina koja je pribavljena na legalan nain. To je sutina pranja novca. Novac je opran u trenutku kada njegova transakcija dobije zeleno svjetlo i novac ue u finansijski sistem drave kao zakonit. Postupak pranja novca odvija se u tri faze; 1. prva faza je stavljanje i sastoji se od fizikog ulaska gotovog novca kriminalnog porijekla u finansijski sistem; 2. druga faza je polaganje pod kojim se podrazumjeva niz sloenih finansijskih transakcija kojima se prikriva porijeklo novca; 3. trea i posljednja faza je integracija kojom se prljavi novac ugrauje u iste fondove i niim se vie ne razlikuje od zakonito steenog novca. Uinilac djela moe biti svako lice, subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji mora obuhvatiti i znanje injenice da je u pitanju tzv. prljavi novac. Za ovaj oblik djela predviena je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina. Pokuaj djela je kanjiv. Ukoliko su novac ili imovina velike vrijednosti, postoji kvalifikovani oblik djela za koji je zaprijeena kazna zatvora od jedne do 10 godina. Najtei oblik krivinog djela pranja novca postoji ukoliko su navedena djela izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje takvih djela. Laki oblik postoji ako je uinilac postupao nehatno, za ovaj oblik djela predviena je kazna zatvora do tri godine.

75. ZLOINAKO UDRUENJE (pojam i karakteristike djela, oblici) Prema optim odredbama KZ RS pripremne radnje nisu kanjive. Zloinako udruenje je takva inkriminacija kojom se predvia kanjavanje za jedan oblik pripremne radnje, tanije za organizovanje udruenja za vrenje odreenih krivinih djela. Djelo se javlja u dva oblika, teem i lakem. Po svojoj pravnoj prirodi, ovo krivino djelo ima karakter posebnog samostalnog krivinog djela i nezavisno je od djela koja de iz njega proizadi. Tei oblik djela obuhvata organizovanje udruenja koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izredi kazna zatvora od tri godine ili tea kazna. Radnja izvrenja odreena je kao organizovanje udruenja koje ima za cilj vrenje krivinih djela. Pod pojmom organizovanja, u smislu ovog krivinog djela, treba podrazumjevati sve one djelatnosti kojima se neposredno stvara udruenje (koje do tad nije postojalo), kao i one djelatnosti kojima se organizaciono uvrduje ved postojede udruenje kako bi moglo da djeluje u pravcu ostvarenja zajednikog cilja. Izvrilac djela moe biti svako lice koje se obino oznaava kao organizator udruenja. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj (direktni) koji treba da obuhvati svijest da se organizuje udruenje koje ima za cilj vrenje odreenih krivinih djela. Krivino djelo je svreno samim organizovanjem zloinakog udruenja.

Laki oblik djela vri onaj ko postane lan zloinakog udruenja. Za postojanje djela dovoljno je faktiko lanstvo u udruenju ili pridruivanje nekom udruenju koje se tek osniva, iako se ono najede verifikuje i kroz odreene aktivne radnje samog pripadnika. Izvrilac ovog oblika djela moe biti svako lice koje dobrovoljno i svjesno postane lan zloinakog udruenja. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj. Izvrilac ovog oblika djela, tj. pripadnik udruenja odgovara za samo lanstvo u zloinakom udruenju.