You are on page 1of 16

PANEVROPSKI UNIVERZITET "APEIRON" FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE ODSJEK: SANITARNI INZINJERING BANJA LUKA

SEMINARSKI RAD

STUDENT: MIHAJLOVI BOJAN

MENTOR: PROF. DR DjORDjE OKANOVIC

RIZICI ISHRANE TOKOM TRUDNOCE

SADRZAJ:

1 UVOD..2 1.1 UOPSTENO O ULOZI ISHRANE U TRUDNOCI2 2 RIZICI ISHRANE U TRUDNOCI.2 3 PREPORUKE U ISHRANI TRUDNICAMA..4 3.1 ENERGETSKE POTREBE TRUDNICA.5 3.2 OSNOVNO NACELO PRAVILNE ISHRANE U TRUDNOCI..7 4 POTREBE ZA ODREDJENIM VITAMINIMA I MINERALIMA U TRUDNOCI....7 5 REFERENTNI DIJETARNI UNOS (DRI) MIKRONUTRIJENATA TOKOM TRUDNOCE.9 6 ZAKLJUCAK12 7 LITERATURA..13

1 UVOD 1.1 UOPSTENO O ULOZI ISHRANE U TRUDNOCI

Tokom trudnoce vise je nego ikada potrebno hraniti se pravilno.Tokom trudnoce dijete dobiva sve vazne nutrijente od majke ciji je rad organizma zbog toga pojacan te je i neophodno masti dobro i uravnoteziti unos sadrzaj i proteina,ugljenih hidrata kao vitamina

minerala.Uravnotezena prehrana prije,tokom i nakon trudnoce pomaze majcinu zdravlju i razvoju zdravog i snaznog dijeteta.U tijelu trudnice dogadjaju se mnoge fizioloske promjene koje uzrokuju skladistenje masti i hranjivih materija.Zalihe se stvaraju rano kako bi bile raspolozive tokom porasta fetalne mase.Kako trudnoca protice,vecina zena prestaje pohranjivati masti te ih pocinje trositi.Ako je moguce trudnocu bi trebalo planirati barem tri mjeseca prije.

2 RIZICI ISHRANE U TRUDNOCI Naime,u prvim danima trudnoce kad majke cesto nisu ni svjesne da su trudne razvoj ploda je najosjetljiviji.Zdravom prehranom i odrzavanjem tjelesne forme osigurava se njega i zastita dijeteta u materici.

VISAK I MANJAK MAJCINIH KILOGRAMA mogu uticati na reproduktivnu sposobnost i na tok trudnoce.Ljecnici i nutricionisti saglasni su da su osjetila zena tokom trudnoce pojacana ukljucujuci izrazeniji ukus i miris hrane,ponekad izrazito bolji ,a nekad losiji,koji uzrokuje jutarnje mucnine i povracanje.

ZATVOR je vrlo cesta popratna pojava narocito u zadnjem tromjesecju pa se preporucuje povecan unos vode,hrane bogate vlaknima te suhog voca ,posebno suhih sljiva i mekinje.

SMANJENO volumem krvi

UKLANJANJE

SUVISNE

TECNOSTI

Tokom

trudnoce

majke se poveca za 50%.Zbog povecanja volumena

krvi,bubrezi ne rade dovoljno kapacitetno,smanjeno je uklanjanje suvisne vode iz organizma te dolazi do pojave otecenih zglobova i edema.Pojacan osjecaj gladi i unos hrane rastu u ranoj trudnici kod velikog broja trudnica jer su one bioloski programirane da stvaraju zalihe unapred.Porast tjelesne tezine moze biti i visi od ocekivanog zbog pokusaja otklanjanja neugodne mucnine i povracanja hranom.Na staru izreku da se u trudnoci jede za dvoje za koju se na osnovu danasnjih spoznaja zna da je pogresna,trebalo bi zamjeniti savjetom da se u trudnoci jede dvostruko kvalitetnije.

POSLJEDICE GOJAZNOSTI TRUDNICE Gojaznost moze uzrokovati neplodnost, a u trudnoci zenu izlaze velikom riziku za pojavu prosirenih vena,bolova u ledjima i isijasa,povisenog pritiska,eklemsije(konvulzije nakon kojih moze doci do kome) ,te nuznosti porodjaja carskim rezom.U poredjenju sa zenama normalne tjelesne tezine,pretile majke imaju znatno manje izgleda da ce imati mlijeka za dojenje

PREKOMJERAN UNOS UGLJENIH HIDRATA,MLJECNIH PROIZVODA I NEKVALITETNIH namirnica smatra se glavnim razlogom sto su danasnja djeca izrazito sklona pretilosti.Takva prehrana trudnica povezuje se i sa povecanim rizikom za dijabetes i alergije kod djece u kasnijoj dobi.

3 PREPORUKE U ISHRANI TRUDNICAMA Kako bi osigurale nutritivne potrebe,trudnice trebaju svoju prehrani bazirati na povrcu,vocu,inegralnim zitaricama,nemasnom mesu i ribi,a svojoj prehrani trebaju dodavati multivitaminske dodatke kreirane za trudnice koji ce osigurati potrebnu kolicinu folne kiseline i zeljeza.Dnevne potrebe za odredjenim kategorijama namirnica trebalo bi ispuniti na najdjelotvorniji moguci nacin-daleko je veca korist od case obranog mlijeka ili solje nemasnog mlijeka koji sadrze 300 mg. kalcijuma i vrijede oko 100 kalorija,nego tri velike kugle sladoleda,koje takodjer sadrze 300 mg. kalcijuma, ali zbog dodatog sadrzaja secera i masnoce vrijede i do 450 kalorija.
4

Narocito nedjelotvoran izvor kalorija su masnoce koje imaju dvostruko vecu kalorijsku vrednost nego proteini i ugljeni hidrati.Mast ne bi trebale premasiti 30% ukupnih kilokalorija.Trebalo bi izbjegavati konzerviranu hranu,hranu za koju se sumnja da je tretirana hemikalijama,pretjerano industrijskom obradom svakodnevno unosenje secerenu i usoljenu hranu.Preporucljivo je sirovog voca i povrca.Prilikom kuvanja

povrca,pozeljno je dinstati ga na laganoj vatri jer ce tako namirnice zadrzati vitamine i minerale.Sto se tice unosa kalorija i dobijanja na tjelesnoj tezini, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO,1985),Trudnice nakon prvog tromjesecja trebale bi tokom dana unositi 225 kcal vise od dotadasnje preporucene dnevne energetske vrijednosti sto odgovara kolicini od npr. jedan dodatni mlijecni obrok bogat kalcijumom i priblizno 10 dodatnih grama proteina sto je u prosjeku ukupno oko 2500 kcl na dan.

3.1 ENERGETSKE POTREBE TRUDNICA Energetske potrebe zene rastu jer se u trudnoci moraju zadovoljiti uobicajene potrebe organizma,zatim dodatne potrebe za rast grudi,materice i posteljice ,potrebe za rast i razvoj fetusa,kao i skladistenje hranjivih matrija koje ce pomoci fetusu I kasnije laktaciji.Tokom posljednjeg tromjesecja potreba za energijom raste. Ako je unos hrane u ovom razdoblju premalen i ako su majcine rezerve masnoce niske,dijete raste sporije te postoji opasnost da rodi dijete sa malom tjelesnom tezinom.

To moze povecati rizik od pojave secerne bolesti i povisenog pritiska u djetetovoj buducnosti.Stoga je potrebno povecati unos kalorija,pritom prateci dobivanje na tezini i rast ploda.Dnevne potrebe za odredjenim skupinama namirnica trebalo bi zadovoljiti na najbolji moguci nacin.Pozeljna tjelesne tezina u trudnoci ovisi o tome koliko je zena imala kilograma kada je zatrudnila: -vrlo mrsave zene (BMI manji od 18,5) trebale bi se udebljati barem 15 kg -zene sa idealnom tjelesnom tezinom (BMI 22) morale bi dobiti izmedju 11i 12 kg -zene normalne tjelesne tezine (bmi 23-24) ne bi se smjele udebljati vise od 10 kg -zene sa prekomjernom tjelesnom tezinom (BMI 25-29) trebale bi dobiti 7-8 kg. ,a ne bi se smjele udebljati vise od 15 kg -pretile zene (BMI 30 i vise)ne bi se smjele udebljati vise od 5-6 kg i to samo u zadnjem tromjesecju trudnoce.Svako povecanje tezine iznad 7 kg za njih bi bilo opasno. Treba naglasiti da obroci trebaju biti kolicinski manji,ali cesti i ravnomjerno rasporedjeni.Dorucak se ne smije preskakati.Uzimanje vise kalorija nego sto je potrebno za rast djeteta vodi prekomjernom dobivanju na tezini,kao i mogucnost pojave komplikacija u trudnoci,a poslije u zivotu djeteta.S druge strane ,unosenje manje kalorija nego sto je poterbno ozbiljno usporava i ugrozava razvoj djeteta.
6

3.2 OSNOVNO NACELO PRAVILNE ISHRANE U TRUDNOCI Osnovno nacelo pravilne ishrane u trudnoci je pravilnost i

uravnotezenost,Treba

unositi

voce,povrce,slozene

ugljene

hidrate,integralne zitarice,mahunarke ,nemasno meso,mljecne proizvode i nezasicene masne kiseline(biljna ulja ili riba)osim toga potrebno je popiti dve do tri litre tecnosti dnevno,po mogucnosti caja ili vode.Cak i kad je ishrana uravnotezena,zbog pusenja,konzumiranja i manjih kolicina alkohola,uzimanja lijekova ili kontracepcijskih sredstava nekoliko godina prije trudnoce,potreba za mikro hranjivim materijama je i veca

POTREBE

ZA

ODREDJENIM

VITAMINIMA

MINERALIMA

TRUDNOCI Folna kiselina Vrlo je vazna vec na samom pocetku trudnoce za razvoj i rast djeteta tokom trudnoce.Najbolje je uzimati je vec nekoliko mjeseci prije planirane trudnoce.Nedostatak folne kiseline moze dovesti do pobacaja,prijevremenog odvajanja placente i manje porodjajne tezine novorodjenceta.Izvor folne kiseline je tamnozeleno povrce. Zeljezo Tokom trudnoce obavezna je kontrola zeljeza jer ga tada tijelo zahtjeva dva puta vise nego obicno.Nedostatak zeljeza cesto je povezan sa nepravilnom tezinom u trudnoci.Zeljezo koje dobivamo iz hrane zivotinjskog porjekla mora imati prednost pred onim biljnog porjekla.Ako dodje do nedostatka zeljeza,bolje ga je nadoknaditi putem tableta nego pojesti dva puta vise mesa.

Jod

Kao

sastavni

dio

hormona

stitnjace,jod

je

odgovoran

za

rast,diferencijaciju i regulaciju metabolizma.Riba je najvazniji izvor joda i preporucuje se konzumirati je jednom ili dva puta sedmicno.Ako se uzima dodatak joda,preporucuje se dodatnih 200 mikrograma joda dnevno.Zene koje su prije trudnoce bile vegeterijanke moraju se pobrinuti da dobiju dovoljno sastojaka koji ce nadoknaditi hranjive sastojke koji se nalaze u mesu.Preporucuje se u ishranu ukljuciti dovoljno mljecnih proizvoda,a za nadoknadu vitamina kiseline.Pri potpunom B12 odabrati kombinaciju tog vitamina i folne odricanju hrane zivotinjskog porjekla,jaja

,mlijeka,mljecnih proizvoda,zena moze nastetiti razvoju djeteta,stoga je bolje da se odrekne potpunog vegeterijanstva

Kalcijum i vitamin D Vazni su za rast embriona i formiranje kostiju.Ako dodje do nedostatka kalcijuma kroz ishranu,dijete ce crpiti kalcijum iz tijela buduce majke,sto kasnije moze imati za posljedicu problem sa zubima i osteoporozom porodilje.

Magnezijum

Ovaj

mineral misica

igra i

kljucnu

ulogu

opskrbi

kostiju

mineralima,kontrakciji

metabolickim

procesima.Nedostatak

magnezijuma cesto se ocituje grcevima u misicima listova tokom noci.Velike kolicine magnezijuma nalaze se u orasima.sjemenkama,u proizvodima od integralnih zitarica i nekom povrcu.
8

Cink Osnovni je sastojak metabolizma brojnih enzima koji sudjeluju u metabolickim procesima bjelancevina i masti.Pomanjkanje cinka moze izazvati opadanje kose i proliv.Glavni izvor cinka je meso,mljecni proizvodi i riba . Vitamin A i C Voce i povrce su odlican izvor vitamina A i C.Trebalo bi ih konzumirati u najmanje tri dnevna obroka.Vitamin C koji se nalazi u brokuli ,kupusu,paprici,krompiru,spanacu,grasku,paradajzu,narandzama,dinjama i grejfrutu potpomaze apsorpciju zeljeza iz hrane.Zelena paprika,mrkva ,krompir i brokula ce sa zalihama vitamina A pripomoci pravilnijem rastu tjelesnih celija majke i djeteta. 5 REFERENTNI DIJETARNI UNOS (DRI) MAKRONUTRITIJENATA TOKOM TRUDNOCE MAKRONUTRIJENTI (g) Ugljeni hidrati -digestibilni -vlakna Masti n-6 m.k. n-3polinezasicene m.k. Protein i polinezasicene 13 1,4 71 13 1,4 71 13 1,4 71 Manje od 19-30 godina 18 god. 175 28 175 28 Preko 31godine 175 28

aminokiseline
9

Referentni dijetarni unos (DRI) vitamina i mineral tokom trudnoce

VITAMINI I MINERALNE MATERIJE VITAMIN B1(mg) VITAMIN B2(mg) NIJACIN(mg) VITAMIN B6(mg) PANTOTENSKA KISELINA(mg) BIOTIN (g) HOLIN(mg) FOLNA KISELINA(g) VITAMIN B12(g) VITAMIN C(mg) VITAMIN A(g) VITAMIN D(g) VITAMIN E(mg) VITAMIN K(g) KALCIJUM(mg) MAGNEZIJUM(mg) FOSFOR(mg) NATRIJUM(g) KALIJUM(g) HLOR(g) GVOZDJE(g) CINK(g) JOD(g)

TRUDNICE TRUDNICE OD MLADJE OD 18 GODINA 1,4 1,4 18 1,9 6 30 450 600 2,6 80 750 5 15 75 1300 400 1250 1,5 4,7 2,3 27 12 220 1,4 1,4 18 1,9 6 30 450 600 2,6 85 770 5 15 90 1000 350 700 1,5 4,7 2.3 27 11 220 19-30 GODINA

TRUDNICE PREKO 31 GODINE 1,4 1,4 18 1,9 6 30 450 600 2,6 85 770 5 15 90 1000 360 700 1,5 4,7 2,3 27 11 220

SELEN(g) MANGAN(mg)

60 2

60 2

60 2

11

6 ZAKLJUCAK

Koliko hrane treba zenskom tijelu u trudnoci da ne bude ni premalo ni previse.

Ljecnici i nutricionisti preporucuju da kolicina hrane u toku prva tri mjeseca bude ista kao i prije trudnoce.Tada je plodu potrebna minimalna kolicina energije za rast i razvoj.Tek u cetvrtom mjesecu potrebno je povecati unos energije za 200-300 kalorija.Voditi racuna o kvalitetu ishrane u trudnoci,sto pored izbora namirnica podrazumjeva i higijensku ispravnost namirnica i zdrav nacin pripreme hrane.

12

LITERATURA: 1.GRUJIC R.,MILETIC I.,2006.NAUKA O ISHRANI COVJEKA 2.GRUPA AUTORA,VASE ZDRAVLJE,2008

13