Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
PRIVREDNO PRAVO
1. POJAM PRIVREDNOG PRAVA
Privredno pravo ima vie znaenja. Privredno pravo je grana pozitivnog prava i u tom smislu, ono predstavlja zbir pravnih normi kojima se ureuje pravni poloaj privrednih subjekata, njihov odnos prema dravi i njihovi uzajamni pravni poslovi u vezi prometa robe i novca. Privredno pravo je i nauna disciplina u kojoj se objanjavaju i izuavaju pravne norme kojima se ureuje pravni poloaj privrednih subjekata i njihovi meusobni pravni poslovi na tritu. U okviru ove naune discipline izuavaju se osnovna teorijska pitanja koja se odnose na utvrivanje pravca razvoja privrednog prava, pravilnosti u njegovom razvoju, i osnovni teoriski principi pravnog ureivanja odnosa u ovoj oblasti. Privredno pravo je i nastavno-pedagoka disciplina koja se izuava prvenstveno na pravnim, zatim na ekonomskim i drugim fakultetima, ali i visokim kolama. Privredno pravo u osnovi sadri dva dela. U prvom delu, koji se naziva statusni deo, izuavaju se pravne norme kojima se ureuje pravni poloaj privrednih subjekata i njihovi pravni odnosi sa dravom. Ovaj deo privrednog prava u pravnoj teoriji se najee naziva statiki deo, zato to ove norme pokazuju odreeni stepen nepromenljivosti u duem vremenskom periodu. Drugi deo, koji se naziva dinamiki, ima za predmet izuavanje pravnih normi kojima se ureuju pravni poslovi izmeu privrednih subjekata u vezi prometa robe i novca (ugovori robnog prometa, bankarski poslovi, osiguranje, hartije od vrednosti). Privredno pravo, posmatrano sa aspekta njegovog mesta u pravu uopte, spada u privatno pravo. Ovaj deo privrednog prava je pod velikim uticajem javnog prava (upravnog prava, finansijskog prava, i sl.), jer su interesi drave u njemu veoma izraeni. Nasuprot ovom delu, uticaj javnog prava na dinamiki deo privrednog prava je slabiji, to znai da je naelo autonomije volje privrednih subjekata u njemu mnogo iri i intenzivniji.
48
Na osnovu analize pojma privrednog prava, moe se zakljuiti, da je predmet privrednog prava kao grane pozitivnog prava, ureenje pravnog poloaja privrednih subjekata i njihovih meusobnih pravnih poslova u okviru unutranjeg i meunarodnog trita. U pravnoj teoriji, diskusije oko odreivanja pojma predmeta privrednog prava nisu zavrene. One se, u naoj zemlji, naroito aktueliziraju zadnjih godina, kada je donet veliki broj pravnih akata u procesu tranzicije, globalizacije i saobraavanju sa pravom EU. Obzirom na odlunu orjentaciju nae drave da izgradi trini model privrede, po uzoru na zemlje sa razvijenom trinom ekonomijom, u toku je rekonstrukcija naeg privrednog prava u prvcu njegove transformacije u trgovinsko pravo na osnovama klasinog, tradicionalnog trgovinskog prava. Zbog obima pravne regulative iz privrednog prava se izdvajaju u posebne pravne grane mnoge pravne oblasti. Iz privrednog prava su se izdvojili: saobraajno pravo; bankarsko pravo; pravo industrijske svojine; meunarodno privredno pravo; pravo osiguranja; berze, hartije od vrednosti, potansko pravo, i dr. U odnosu na statusni i dinamiki deo privrednog prava zadnjih godina u opticaju su i termini, kompanijsko pravo (za statiki deo) i trgovinsko pravo (za dinamiki deo privrednog prava)10. Ova dva izraza postepeno orjentiu privredno pravo ka tradicionalnim izvorima trgovinskog prava i na mnogim fakultetima se izuavaju kao posebne pravne discipline.
10
Termin Kompanijsko pravo u nau pravnu teoriju uveo je prof. dr Mirko Vasiljevi.
49
Stara Grka poznavala je posebna pravila trgovakog prava koja su se odnosila na pomorsku trgovinu i bankarstvo. Rimsko pravo je preuzelo specifina pravila trgovakog prava iz prava stare Grke, ali je poznavalo i pomorski zajam, sa tragovima pomorskog osiguranja, kao i neke forme trgovinskog zastupanja. U starom Rimu, nisu razvijeni instituti trgovakog prava, jer su pravila obligacionog prava iz tog vremena, zadovoljavala potrebe trgovakog prometa. Trgovako pravo razvilo se u srednjem veku, sa procvatom trgovine i gradova. Lex mercatoria je bilo posebno pravo trgovakog stalea koji se razvio u gradovima u Italiji, Francuskoj, Nemakoj, paniji, Engleskoj i u nordijskim zemljama. Na razvoj trgovine u srednjem veku, veliki uticaj imali su, krstaki ratovi, sajmovi i vaari, i odluujui uticaj crkve (formiranje univerzalnog prava koje je zajedniko za celo hrianstvo). Organizovanje trgovaca u cehovima, esnafima i gildama, koje su imale svoj statut koji je sadrao pravila o ceni robe, kvalitetu, nainu istupanja na tritu i sl. takoe je dopreno razvoju trgovakog prava. Trgovaki sudovi koji su bili organizovani u okviru udruenja trgovaca ali i na sajmovima i vaarima su mnogo uticali na praksu izgradnje i tumaenja pravila trgovakog prava. Pravila trgovakog prava nalaze se i u statutima srednjovekovnih gradova. Otkrie Amerike i razvoj trgovine izvan sredozemlja intenzivirao je meunarodnu trgovinu i razvoj brojnih izvoznih luka i trgovakih gradova u paniji, Portugaliji, Engleskoj, Francuskoj, Nemakoj, Holandiji i drugima dravama. Stvaranjem apsolutistikih drava, zasnovanim na savezu vladara i trgovakog stalea, dolazi do kodifikacije trgovakog prava, i njegove dezintegracije. Umesto jedinstvenog prava trgovaca, nastaju posebna nacionalna trgovinska prava koja nisu vie feudalna privilegija. Potrebe unutranje i meunarodne trgovine zahtevale su objedinjavanje pravnih normi, obiaja i trgovakih uzansi, i doprinele su donoenju trgovinskih zakonika. Tako je Luj XIV 1673. doneo Ordonansu o trgovini, a 1681. Ordonansu o pomorskom pravu. Ove dve Ordonanse uz sudsku praksu tokom njihove primene i poslovni obiaji, postali su osnova za donoenje posebnog trgovinskog zakonika u Francuskoj, koji je pod nazivom Code de commerce, donet 1807. uz lino uee Napoleona. Znaaj ovog zakonika je ogroman. Zakonik je bio uzor brojnim nacionalnim trovinskim zakonicima: Holandije, Italije, Belgije, panije, Grke, Luksemburga, Srbije, Crne Gore, i dr. Posle ovog zakonika originalne kodifikacije trgovinskog prava izvrene su i u drugim zemljama: u Nemakoj je donet Opti nemaki trgovinski zakonik iz 1861. (kasnije zamenjen
50
Trgovinskim zakonikom iz 1897.), koji je posluio kao uzor za donoenje mnogih nacionalnih trgovinskih zakona (Japana, Poljske, Maarske, i drugih zemalja, ukljuujui i Trgovinski zakon Kraljevine Jugoslavije iz 1937., koji nikada nije stupio na snagu). Znaajne kodifikacije na polju trgovinskog prava predstavljaju: vajcarski Zakon o obligacijama iz 1911., Graanski zakonik Italije iz 1942., Jednoorazni trgovinski zakonik SAD (Uniform Commercial Code) iz 1962. U razvoju trgovinskog prava posle 1960. zapaa se tendencija reintegracije trgovinskog prava u okvru meunarodnih organizacija regionalnog i univerzalnog karaktera, i u praksi meunarone trgovine. Raspadom SSSR i otpoetim procesima globalizacije i tranzicije u bivim socijalistikim zemljama, trgovinsko pravo dobija sve vie kosmopolitski znaaj u svim oblicima meunarodne trgovine. Trgovinsko pravo danas karakterie razvoj meunarodnih organizacija, univerzalnost koju diktira globalizacija i meunarodni umesto nacionalnog karaktera. U tom smislu, trgovinska pravila donose ili unifikuju norme trgovinskog prava mnoge meunarodne organizacije regionalnog i meunarodnog karaktera: UNIDROIT u Rimu, Haka konferencija o meunarodnom privatnom pravu, Ekonomska komisija UN za Evropu, za Aziju i daleki istok, za Afriku i, za Latinsku Ameriku; Konferencija UN za trgovinu i razvoj, UNCTAD; Meunarodna banka za obnovu i razvoj; Meunarodna organizacija za civilno vazduhoplovstvo, ICAO; Meuvladina savetodavna pomorska organizacija, IMCO; Evropska unija; Evropsko udruenje slobodne trgovine, EFTA, Evropsko vee, Nordijsko vee; Organizacija afrikog jedinstva; Meunarodna trgovinska komora u Parizu, ICC, Meunarodni pomorski komitet, CMI, Udruenje za meunarodno pravo; Komisija UN za pravo meunarodne trgovine, UNCITRAL, i drugi. Veoma vanu ulogu u izgradnji meunarodnog trgovinskog prava imaju meunarodne konvencije, sporazumi i ugovori. Globalizam je, upravo preko meunarodne trgovine i pod uticajem finansijskog kapitala postao danas vano izvorite ujednaavanja normi trgovinskog prava u celom svetu.
51
52
nelojalne utakmice iz 1930. godine, Zakon o radnjama iz 1931. godine i dr. Trgovaki zakonik Kraljevine Jugoslavije iz 1937. godine sadrao je, veoma znaajna reenja o trgovcima i trgovakim drutvima (ali ne i o trgovinskim poslovima), naalost, nikad nije stupio na snagu. Period FNRJ, SFRJ, SRJ i Dravne zajednice SCG sadri mnotvo zakona kojima se ureuju svojinski i drugi odnosi, meu kojima i trgovinsko pravo bogatom zakonodavnom aktivnou drave od kojih je neophodno pomenuti: Zakon o dravnim privrednim preduzeima iz 1946. godine, Zakon o upravljanju dravnim privrednim preduzeima i viim privrednim udruenjima od strane radnih kolektiva iz 1950. godine, Osnovni zakon o preduzeima iz 1965. godine, Zakon o uduenom radu iz 1976. godine i Zakon o preduzeima iz 1988. godine. Za trgovinsko pravo posebno je znaajno donoenje Optih uzansi za promet robom 1954. godine12 i Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. godine. Promene u oblicima organizacije preduzea poinju Zakonom o preduzeima iz 1988., kojim se uvodi ravnopravnost svih svojinskih oblika (drutvena, dravna, zadruna, privatna, i drugi oblici svojine). Ove svojinske promene nastavljane su donoenjem Zakona o preduzeima iz 1996., poslednjim te vrste u SR Jugoslaviji. Posle donoenja Ustavne povelje za dravnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru iz 2003., Srbija je donela Zakon o privrednim drutvima 2004. godine13. Ukidanjem dravne zajednice Srbije i Crne Gore, Srbija je nastavila da koristi Zakon o obligacionim odnosima kao centralni izvor trgovinskog prava i donela je brojne propise koji danas ine sistem trgovinskog prava, koje jo uvek nije kodifikovano. Vlada Republike Srbije donela je 16. novembra 2006. godine Odluku o obrazovanju Komisije za izradu Graanskog zakonika Republike Srbije. Ova Komisija je sastavljena od poznatih pravnih stunjaka i stranih eksperata za pojedine oblasti graanskog prava. Za razvoj prava u Srbiji uopte i trgovinskog prava posebno, Graanski zakonik e biti usaglaen sa novim svetskim kretanjima, posebno sa propisima u EU i savremenim dostignuima u oblasti trgovinskog prava u svetu. Usvajanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju sa EU u Skuptini Srbije u septembru 2008., i od strane EU u 2010. kada je otpoela i njegova ratifikacija, poinje unifikacija pravnih propisa u naoj zemlji sa modernim evropskim trgovinskim (privrednim) pravom.
12 13
Opte uzanse za promet robom, Sl. list FNRJ broj 15/54. Zakon o privrednim drutvima, Sl. glasnik RS 125/2004.
53
54
Privredno drutvo, domae ili strano, moe obrazovati jedan ili vie ogranaka. Ogranak je organizacioni deo privrednog drutva koji nema svojstvo pravnog lica. Ogranak ima mesto poslovanja i zastupnike, a poslove sa treim licima obavlja u ime i za raun privrednog drutva. Ogranak se registruje u skladu sa zakonom kojim se ureuje registracija privrednih subjekata14. Privredno drutvo se osniva na neodreeno vreme, ako u osnivakom aktu nije odreeno da drutvo traje do odreenog vremena, nastupanja odreenog dogaaja ili postizanja utvrenog cilja.
55
privatnom imovinom za obaveze iz svoje trgovake delatnosti. Ako trgovac, na srpskom jeziku preduzetnik, eli da ogranii svoju odgovornost moe da osnuje trgovako drutvo kapitala. Odnos preduzea i njegovog nosioca ne moe se odrediti vlasnitvom jer, preduzee kao celina ne moe biti predmet stvarnog prava. Nae zakonodavstvo i dalje poznaje pojam preduzea kome priznaje pravni subjektivitet. Sa privatizacijom drutvene svojine i sa privatizacijom dravne svojine, i u naem pravu mora se izmeniti pravni pojam preduzea. U tom smislu trgovako drutvo postaje nosilac prava i obaveza u pravnom prometu, kao nosilac preduzea i preduzetne delatnosti koju obavlja sa odreenom imovinom. Preduzee se moe otuiti po razliitim pravnim osnovama: prodaja, poklon, razmena, unoenje kao ulog u drugo privredno drutvo i dr. Preduzee se moe sticati kupovinom svih akcija ili udela u privrednom drutvu. Preduzee se moe dati u zakup ili na plodouivanje a moe se, prenositi i na osnovu posebnih propisa kao to su, statusne promene i nasleivanje. Najvaniji oblik prenosa preduzea drugom nosiocu je prodaja ugovorom o prodaji. Ugovorom o prodaji se prenosi celokupna imovina preduzea kupcu kao novom nosiocu delatnosti. Mogue je da se pojedini predmeti ili imovina izuzmu od prodaje, to se unosi u ugovor o prodaji. Za razliku od odgovornosti sticaoca prilikom prodaje preduzea ili njegovog dela, prilikom sticanja udela ili akcija kupuju se samo prava. Nosilac preduzea prilikom sticanja udela ili akcija ostaje isti, privredno drutvo.
56
opravdanost osnivanja i zavisno od procene, na osnovu diskrecionog ovlaenja izdaje ili uskrauje dozvolu za osnivanje. Osim diskrecionog ovlaenja, dravni organ u nekim sluajevima utvruje samo ispunjenost formalnih i materijalnih uslova za osnivanje. Ovu vrstu osnivanja prate taksativno pobrojani uslovi, koji ako su ispunjeni, obavezuju dravni organ da izda dozvolu. Tako Narodna banka Srbije postupa kod osnivanja poslovnih banaka, drutava za osiguranje, u vezi kojih samostalno odluuje. U drugim sluajevima, pre odluke Narodne banke Srbije potrebno je da se dobije i saglasnost, nadlenog nadzornog tela (za osnivanje slobodnih zona), ili od Komisije za hartije od vrednosti (za osnivanje institucija finansijskog trita). Kod sistema koncesije, osnivanje privrednih drutava ili registracija preduzetnika uslovljeno je davanje koncesije nadlenog dravnog organa u propisanom postupku (eksploatacija prirodnih bogatstava, korienje gradskog graevinskog zemljita, korienje zemljita u slobodnim i carinskim zonama, vrenje usluga komunalne delatnost, i dr.)15. Privredna drutva se osnivaju osnivakim aktom koji ima formu ugovora o osnivanju ako ga osniva vie osnivaa ili odluke o osnivanju ako ga osniva jedan osniva. Lica koja osnivaju privredno drutvo su osnivai drutva, koji potpisuju osnivaki akt. Potpisi osnivaa na osnivakom aktu privrednog drutva overavaju se kod suda ili drugog ovlaenog dravnog organa. Osnivaki akt privrednog drutva sadrinski utvruje Zakon o privrednim drutvima, za svaku formu privrednog drutva. Pored osnivakog akta, ortako i komanditno drutvo mogu imati i ugovor ortaka drutva, drutvo sa organienom odgovornou i ugovor lanova drutva, a akcionarsko drutvo i statut. Osnivai i lica koja u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima posle osnivanja pristupe ortakom drutvu su ortaci, u komanditnom drutvu ortaci odnosno komplementari i komanditori, u drutvu sa organienom odgovornou lanovi drutva, a u akcionarskom drutvu akcionari.
15
57
58
od 30 dana, utvrene nedostatke. Protiv ovog reenje ili zakljuka podnosilac registracione prijave ima pravo na albu, ministru nadlenom za poslove privrede. Ova alba se podnosi preko Agencije za privredne registre, kako bi registrator, ako oceni da je alba osnovana, mogao da donese novo reenje ili da stavi zakljuak van snage i usvoji zahtev za registraciju. Nadleni ministar kada odluuje o albi istu moe odbaciti ili odbiti, zameniti pobijeno reenje, ponititi pobijeni zakljuak, u roku od 30 dana od dana podnoenja. Protiv reenja ministra u svim sluajevima, ako je strana nezadovoljna moe pokrenuti upravni spor. Registrovani podaci od znaaja za pravni promet objavljuju se istog dana po donoenju reenja o registraciji, na interenet strani Agencije za privredne registe po slubenoj dunosti. Dostavljanjem reenja o registraciji, privredni subjekat stie pravo ravnopravnog uea u pravnom prometu sa drugim privrednim subjektima. Na osnovu ovog reenja privredno drutvo i preduzetnik pristupa izradi peata, vri upis u registar carinskih obveznika u upravi carina (ako obavlja spoljnotrgovinski promet), podnosi zahtev nadlenim inspekcijskim organima (trina inspekcija, inspekcija rada, i dr.), radi dobijanja reenja o ispunjenosti uslova za obavljanje registorvanih delatnosti, otvara raun u poslovnoj banci i pribavlja u poreskom organu poresko-indentifikacioni broj.
59
Sedite privrednog drutva, prema naim zakonskim propisima, odreuje se osnivakim aktom i registruje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje registracija privrednih subjekata. Sedite ima stvarni i pravni znaaj: za ispunjavanje fiskalnih obaveza; za odreivanje mesne nadlenosti sudova i dravnih organa u kontroli rada drutva; u parninom, vanparninom, izvrnom i upravnom postupku; za sklapanje ugovora; za odreivanje nadlenosti u steajnom postupku, itd. Na promenu sedita koje je utvrdio osniva primenjuju se pravila iz osnivakog akta. Promena sedita odnosno adrese, obavezno se registruje i objavljuje od strane Agencije za privredne registre. Ako se sedite privrednog drutva menja izvan granica zemlje, postupa se u skladu sa posebnim propisima.
17
60
Privredno drutvo moe u poslovanju, pored poslovnog imena, da koristi i jedno ili vie modifikovanih i/ili skraenih poslovnih imena samo ako su ta imena navedena u osnivakom aktu, pod istim uslovima i na nain pod kojima se koristi poslovno ime. Izbor poslovnog imena je u naelu slobodan. Poslovno ime je uslovljeno kada je re o nazivu drave, domae ili strane, i simbola drave i meunarodnih organizacija (grb, zastava, amblem ili druge oznake) koji se mogu uneti u poslovno ime privrednog drutva samo po odobrenju nadlenog dravnog organa. Dravni organ e uskratiti ovo odobrenje ako bi delatnost privrednog drutva kompromitovala njihov ugled ili ako u toku korienja poslovni renome nanosi tetu njihovom ugledu (odlukom nadlenog suda brie se iz registra). Poslovno ime svakog privrednog drutva ili preduzetnika moe sadrati, pored obaveznih elemenata i neke neobavezne elemente radi lakeg raspoznavanja na tritu (razni dodaci u vidu crtea, boja, slika, skica ili pojedinih ukrasa, oznaka godine osnivanja, itd). Ovi elementi se ne mogu dodavati poslovnom imenu ukoliko su napr. podaci neistiniti (godina osnivanja, vrsta privrednog drutva), ili su suprotne moralu ili ako sadre slubene znakove za kontrolu i garanciju kvaliteta. Poslovno ime privrednog drutva ili preduzetnika moe da sadri ime ili deo imena fizikog lica, uz njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost svih naslednika prvog naslednog reda. Fiziko lice ili njegovi naslednici mogu da trae sudsku zatitu i brisanje imena u sluaju da privredno drutvo svojim poslovanjem, nainom rada ili na drugi nain povreuje ast i ugled lica ije ime koristi. Poslovno ime privrednog drutva koristi se u poslovanju, pravnom prometu, i u svakodnevnim poslovnim komunikacijama, putem memoranduma. Poslovna pisma i drugi dokumenti privrednog drutva, ukljuujui i one u elektronskoj formi, koji su upueni treim licima sadre podatke, o poslovnom imenu i pravnoj formi drutva, seditu, broju registracije drutva, poslovnom imenu i seditu banke kod koje ima raun i broj rauna, i poreskom identifikacionom broju. Poslovna pisma drutva sa ogranienom odgovornou, zatvorenog i otvorenog akcionarskog drutva, pored navedenih podataka sadre i podatke o osnovnom kapitalu drutva sa naznakom koliko je od toga uplaeni i uneti, a koliko upisani kapital. Poslovno ime privrednog drutva je na srpskom jeziku i pismu koje je u slubenoj upotrebi. Poslovno ime privrednog drutva i preduzetnika moe biti na stranom jeziku, odnosno moe da sadri i pojedine strane rei ako su
61
uobiajene u srpskom jeziku ili ako za njih nema odgovarajue rei u srpskom jeziku, odnosno ako se radi o reima na mrtvom jeziku (starogrki, staroslovenski, latinski). Poslovno ime se istie na poslovnim prostorijama u obliku punog, skraenog, modifikovanog, a moe i kumulatino. Poslovno ime privrednog drutva i preduzetnika uiva pravnu zatitu, na osnovu zakona, po osnovu postojanja opravdanog poslovnog interesa, po osnovu nelojalne utakmice i krivino pravnu zatitu. Poslovno ime privrednog drutva menja se na nain utvren osnivakim aktima privrednog drutva i preduzetnika. Svaka promena poslovnog imena proizvodi pravno dejstvo prema treim licima, nakon registracije. Poslovno ime se moe prenositi samo zajedno sa privrednim drutvom na nain utvren zakonom.
18
62
na poslednji dan tekue godine. Finansijski izvetaji velikih i srednjih preduzea su: bilans stanja, bilans uspeha, izvetaj o novanim tokovima, izvetaj o promenama na kapitalu i napomene uz finansijske izvetaje. Finansijski izvetaji malih privrednih drutava i preduzetnika su bilan stanja i bilans uspeha. Zakon o raunovodstvu i reviziji razvrstava preduzea na mala, srednja i velika prema tri kriterijuma: broj zaposlenih, ukupan godinji prihod i prosena vrednost imovine. Finansijski izvetaji privrednih drutava i izvetaji o izvrenoj reviziji uvaju se 20 godina. Privredna drutva i preduzetnici duni su da voenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izvetaja vre u skladu s raunovodstvenim naelima definisanim u okviru Meunarodnih raunovodstvenih standarda i Meunarodnih standarda revizije. Privredno drutvo obavezno je da sastavi godinji raun (zakljuak) sa bilansom stanja na dan 31. decembra, kao i prihode, rashode i rezultate poslovanja od poetka poslovne godine do dana utvrivanja stanja. Godinji raun, sa svim svojim delovima podlee kontroli od jednog ili vie revizora (izuzev malih privrednih drutava). Revizori su duni da verifikuju da li je izvetaj uprave o poslovanju u saglasnosti sa godinjim raunom. Nakon ove verifikacije godinji raun i izvetaj uprave dostavljaju se skuptini na usvajanje, a posle odluke skuptine organizaciji nadlenoj za voenje registra boniteta pravnih lica. Uredno odobren godinji raun zajedno sa izvetajima uprave o poslovanju i izvetajima revizora dostavljaju se u izvodima, registru privrednih drutava i objavljuju (ova obaveza ne vai za mala privredna drutva).
63
Osnivai drutva i druga lica, odgovaraju za obaveze u vezi sa osnivanjem privrednog drutva solidarno, celokupnom svojom imovinom, ako ugovorom sa treim licima koja imaju potraivanja po tom osnovu, nije drugaije odreeno. Privredno drutvo odgovara solidarno sa osnivaima ako posle registracije preuzme utvrene obaveze, u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima. Ortaci, lanovi i akcionari privrednog drutva duni su da uloe svoje ugovorene uloge u imovinu drutva u skladu sa zakonom, osnivakim aktom, ugovorom ili drugim aktom drutva. Na osnovu uloga ortaci, lanovi drutva, stiu udeo u drutvu a akcionari akcije drutva. Kada je predmet uloga svojina, svi uneti ulozi u imovinu privrednog drutva svojina su drutva i ne mogu biti korieni od ortaka, lanova i akcionara kao njihova lina imovina. Pomenuta lica privredno drutvo ne moe osloboditi od odgovornosti niti da im umanji obaveze po osnovu odgovornosti, jer ova lica nemaju pravo na povraaj uloga ili na kamatu na ulog u privredno drutvo. Uplaeni ulozi postaju kapital drutva kao materijalna osnova za nastupanje u pravnom prometu. Imovinu drutva ini pravo svojine i druga prava koje drutvo ima na ulozima ili je steklo poslovanjem. Osnovni kapital drutva predstavlja razliku izmeu ukupne vrednosti imovine i ukupnih obaveza drutva, odnosno ukupna vrednost udela ili akcija u drutvu. Solidarna odgovornost prema Zakonu o privrednim drutvima predstavlja u osnovi solidarno jemstvo regulisano Zakonom o obligacionim odnosima. Odgovornost solidarnog dunika je u principu akcesorna i zavisi od obaveze glavnog dunika. Supsidijarna odgovornost nastaje na osnovu ugovora. Ova odgovornost predstavlja obino jemstvo, od koga se veoma malo razlikuje kao i solidarna odgovornost od solidarnog jemstva. Supsidijarna odgovornost se ne razlikuje od solidarne odgovornosti po dejstvu, jer ako ima vie supsidijarnih dunika oni su meu sobom solidarni. Poverilac kod supsidijarne odgovornosti, mora prvo da trai naplatu svog potraivanja od glavnog dunika. Ako ne uspe da se nalplati, u celosti ili delimino, tek tada moe traiti naplatu od supsidijarnih dunika. Pravo regresa nakon ispunjenja obaveza imaju solidarni, odnosno supsidijarni dunik, za ispunjenu obavezu prema poveriocu. Pravo regresa ostvaruje prema ostalim dunicima na osnovu pravila utvrenih u Zakonu o obligacionim odnosima. Komanditori komanditnog drutva, kao i lanovi drutva sa ogranienom odgovornou i akcionari akcionarskog drutva mogu, prema
64
treim licima, lino odgovarati za obaveze drutva samo ako zloupotrebe privredno drutvo za nezakonite ciljeve, ili ako sa imovinom privrednog drutva raspolau kao sa sopstvenom imovinom, kao da privredno drutvo uopte ne postoji. U tom sluaju, odgovornost navedenih lica utvruje nadleni sud, pri emu uzima u obzir sve okolnosti vezane za zloupotrebu pravnog lica.
65
Zakon o obligacionim odnosima predvia pet formi punomoja: opta (generalna), posebna (specijalna), poslovna, punomo po zaposlenju i punomo trgovinskog putnika19. Zakon o privrednim drutvima pored ovih formi utvruje i prokuru20. Opta (generalna) punomo predstavlja ovlaenje zastupnika da preduzima pravne poslove koji ulaze u redovno poslovanje privrednog subjekta. U redovne poslove spadaju svi tekui poslovi vlastodavca generalne punomoi, ali ne i vanredni poslovi kao to su, otuenje ili najam osnovnog sredstva, osnivanje privrednog drutva i slino. Posebna (specijalna) punomo predstavlja ovlaenje za obavljanje poslova koji ne ulaze u redovno poslovanje, a punomonik iste moe obavljati samo na osnovu posedovanja posebne punomoi. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, punomonik ne moe, bez posebnog ovlaenja za svaki pojedini sluaj, preuzeti meninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu kao ni odrei se nekog prava bez naknade. Poslovna punomo (opta i posebna), proizilazi iz Zakona o obligacionim odnosima i predstavlja ovlaenje prema kome, punomonik moe obavljati sve poslove koji su uobiajeni, u vrenju poslovne delatnosti privrednog subjekta u pravnom prometu. Punomonik na osnovu poslovnog punomoja, ne moe otuiti ili opteretiti nepokretnost, preuzeti menine obaveze, ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio specijalno punomoje za svaki takav posao. Poslovno punomoje moe biti ogranieno na odreenu vrstu poslova, ili na odreene poslove, ali ova ogranienja imaju dejstvo prema treem licu, samo ako je, to lice, za njih znalo ili moralo znati. Punomo po zaposlenju proizilazi iz Zakona o obligacionim odnosima i odnosi se na lice koje u privrednom drutvu obavlja poslove koji se odnose na zakljuenje i ispunjenje odreenih ugovora. Na osnovu ove vrste punomoja ova lica zakljuuju i izvravaju utvrene poslove po osnovu zaposlenja na odgovarajuem radnom mestu. Najee su to prodavci u prodavnicama, konobari i druga lica u ugostiteljstvu, zaposleni na poslovima alterske slube u banci, osiguranju, poti i sl., ije ovlaenje za zakljuenje i ispunjenje ugovora proizilazi iz samog obavljanja odreene radne dunosti. Granice njihovih ovlaenja odreene su, obiajima poslovnog prometa, granicama radnih dunosti na datom radnom mestu,
19 20
Zakon o obligacionim odnosima, lan 43-48. Zakon o privrednim drutvima, lan 26-30.
66
bez posebnog punomoja. Punomonik po zaposlenju je napr. i kapetan broda ali i voza kamiona ili autobusa u meunarodnom drumskom saobraaju. Punomo trgovakog putnika je ovlaenje, dato od privrednog drutva ili preduzetnika, trgovakom putniku, koje se odnosi na prodaju robe, prikupljanje porudbina i sl. Trgovaki putnici mogu zakljuivati i ugovore o prodaji robe samo ako imaju posebno ovlaenje. Trgovaki putnici posluju na osnovu prezentacije uzoraka, prospekata, kataloga ili demonstracija proizvoda ime vre funkciju ekonomske propagande za vlastodavca i imaju vanu ulogu u prikupljanju porudbina. Ovlaenje trgovakog putnika za prodaju robe, ne daje pravo na naplatu prodajne cene niti pravo da prodaje robu na kredit, ukoliko punomo ne sadri takva ovlaenja. Trgovaki putnik nije putujui agent. Putujui agent se pojavljauje na tritu u formi agenta na osnovu ugovora o trgovinskom zastupanju privrednog drutva kao komitenta. Prokura je specifina forma zastupanja ija sadrina je unapred odreena zakonom. Nosilac prokure naziva se prokurist. Prokura je u nae pravo preuzeta iz Trgovinskog zakona Nemake i prvi put je bila ureena u Trgovakom zakonu za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1937. godine. Prokura je nepoznata u francuskom pravu. Prokura predstavlja iroko punomoje za obavljanje svih pravnih poslova i radnji iz delatnosti privrednog drutva, osim otuenja i optereenja nepokretnosti. Prokurist moe, meutim, da preduzima pravne radnje i u odnosu na ove poslove ako su u prokuru izriito ukljueni. Prokuru je poznavao i Osnovni zakon o preduzeima iz 1965. godine. Zakon o udruenom radu iz 1976 i Zakon o obligacionim odnosima iz 1978. godine, nisu predvideli prokuru kao oblik zastupanja. Prokura je, prema tome, zakonska forma ovlaenja kojom privredno drutvo, ovlauje jedno ili vie lica za zakljuuvanje pravnih poslova i radnji u vezi sa delatnou privrednog drutva. Ako u prokuri nije izriito navedeno da je data samo za ogranak privrednog drutva smatra se da je data za celo privredno drutvo. Prokuru daje privredno drutvo, jednom licu ili veem broju lica, kao pojedinanu ili zajedniku. Ako je prokura data veem broju lica kao zajednika, pravni poslovi koje zakljuuju ili radnje koje preduzimaju prokuristi punovani su samo uz saglasnost svih tih lica. Prokura se daje iskljuivo u pisanom obliku i ne moe se prenositi. Prokurista potpisuje privredno drutvo svojim punim imenom sa naznakom pp iz ega se vidi njegovo svojstvo. Prokuru privredno drutvo moe da opozove u svako doba. Ako je prokura opozvana, prokurista moe prema privrednom drutvu
67
ostvarivati prava koja proizilaze iz ugovora na kome je izdavanje prokure zasnovano. Prokura ne prestaje na osnovu smrti ili prestanka jednog lana ili akcionara drutva koje je dalo prokuru. U registar privrednih subjekata upisuje se registracija prokure i prokurista deponuje svoj potpis, sa oznakom koja oznaava njegovo svojstvo.
6. DUNOST PREMA PRIVREDNOM DRUTVU 6.1. Subjekti dunosti prema privrednom drutvu
Zakonom o privrednim drutvima utvrene su dunosti prema privrednom drutvu koja imaju: svi ortaci u ortakom drutvu; komplementari komanditnog drutva; kontrolni lanovi drutva s ogranienom odgovornou ili akcionarskog drutva; zastupnici drutva; lanovi upravnog odbora, lanovi izvrnog odbora, alnovi odbora revizora i interni revizor drutva s ogranienom odgovornou i akcionarskog drutva; lica koja imaju ugovorna ovlaenja da upravljaju poslovima privrednog drutva; i likvidacioni upravnik privrednog drutva21. Lica koja imaju dunost prema privrednom drutvu, u obavezi su da izvravaju svoje poslove savesno, sa panjom dobrog privrednika, i u razumnom uverenju da deluju u najboljem interesu privrednog drutva. Ova lica duna su da svoju procenu zasnivaju na informacijama i miljenjima lica strunih za odgovarajuu oblast za koje veruju da su u tom pogledu savesna i kompetentna. Ako na osnovu takve procene nastane teta ova lica ne odgovaraju za tetu. Ovim odredbama, Zakon o privrednim drutvima sankcionie laicizam u rukovoenju, odluivanju i voenju poslova privrednog drutva i afirmie odgovornost strunih lica za savete, preporuke i miljenja koja su od znaaja za poslovanje privrednog drutva. Privredno drutvo je samo na prvi pogled pravni subjekt sa najveim interesom jednog ili vie vlasnika. U praksi postoje vie interesa koji se uglavnom ostvaruju povezano i sinhronizovano. Pored interesa vlasnika u privrednom drutvu postoje interesi ortaka, lanova i akcionara, poverilaca, zaposlenih, uprave, i interes samog privrednog drutva. Ovi interesi su kontradiktorni i predstavljaju stalno arite konflikta. Razliite interese
21
68
zakonodavac usklauje putem zakonskih odredbi, na takav nain da privredni subjekat funkcionie normalno. Ukoliko doe do sukoba interesa sporovi se reavaju uhodanim pravnim putevima koji obiluju kompromisima jer ako se ovi interesi ne usklade oni mogu da deluju razorno na pravnu sigurnost, investiciono poverenje i trinu poziciju privrednog drutva. Interes privrednog drutva je svakako u prvom redu primarni interes vlasnika drutva, koji je odreen osnivakim aktom. Privredno drutvo je, pre svega, imovinska zajednica, u kojoj zbog postojanja vie vlasnika, interes nije idilian. Interes veinskog vlasnika suprotstavljen je interesu manjinskog vlasnika. U okviru grupe veinskih vlasnika mogu postojati takoe razliite vrste interesa zbog razliitih odnosa vlasnika prema imovini privrednog drutva (vlasnik preduzetnik, vlasnik investitor, vlasnik pekulant, itd). Interes poverilaca je veoma istaknut u poziciji privrednog drutva na tritu. Privredno drutvo ne posluje samo sa sobom ili samo sa svojim vlasnicima nego, na tritu nastupa sa mnotvom poverilaca iji interes se titi zakonodavstvom i drugim poznatim i utvrenim pravilima, zbog pravne sigurnosti i opstanka trinog poslovanja. Interes poverilaca je primarni interes zakonodavca ali i privrednog drutva. Interes zaposlenih se najbolje ogleda u brojnim zahtevima zaposlenih da poboljaju uslove rada, uveeju primanja po osnovu rada i odre zaposlenost na dui rok. Osnovni kapital privrednog drutva moe se uveati samo radom zaposlenih, zbog ega i vlasnici drutva imaju interes da tite poloaj zaposlenih radnika. U tom pravcu postoje brojni organi zajednikog karaktera koji razreavaju konflikte vlasnika i zaposlenih. Drava i uprava esto podstiu akcionarstvo zaposlenih, oblike uea zaposlenih u upravljanju, reavanje pitanja obustave rada, naknada za rad, zatite na radu, i sl. Interes uprave je poseban interes koji se ne mora poklapati sa interesom ostalih zaposlenih u drutvu. Uprava moe biti vlasnik akcija ili udela u drutvu, zbog ega je interes uprave suprotstavljan interesu ostalih vlasnika akcija ili udela u drutvu. Uprava privrednog drutva, prema tome, deluje u uslovima suprotstvljenih interesa na najbolji nain da privredno drutvo ima visoki rejting na tritu ili na berzi, to esto nije u skladu sa interesima zaposlenih ili vlasnika drutva.
69
70
71
Osnivakim aktom moe se odrediti da zabrana konkurencije, navedenim licima, traje i posle prestanka njihovog svojstva, koje je osnov za zabranu konkurencije, ali ne due od dve godine od prestanka tog svojstva.
72
privrednom drutvu odavanjem poslovne tajne treim licima. Zakonska zatita lica koja postupajui savesno i u dobroj veri ukazuje nadlenim organima na postojanje korupcije, je obezbeena u odnosu na progon ovih lica od strane vlasnika ili drugih lica u privrednom drutvu.
73
nekog prava koje im pripada. Ova tuba deluje i prema drugim ortacima, lanovima ili akcionarima koji se nalaze u istoj situaciji, koje drutvo moe priznati i ako eventualno nisu bili suparniari u predmetnom sporu. Derivativna (izvedena) tuba se podnosi protiv lica koja imaju dunosti prema privrednom drutvu ako takvu tubu ne pokrene samo drutvo, ovaj postupak po principu derivacije (izvedeno pravo) u svoje ime a za raun drutva moe pokrenuti svaki komanditor, lan ili akcionar koji pojedinano ili zajedno imaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva. Zakon o privrednim drutvima ne daje pravo na tzv. viestruku derivaciju (mogunost podizanja ovih tubi ne samo u drutvu gde lice ima status komanditora, lana i akcionara ve i u povezanim drutvima). Pravo na podizanje derivativnih tubi je zakonsko pravo, te se ono ne bi moglo iskljuiti ili ograniiti, na bilo koji nain, osnivakim aktom, statutom ili odlukom organa drutva. Zakon o privrednim drutvima iskljuuje mogunost vansudskog reavanja sporova po pokrenutim derivativnim tubama, da bi spreio mnoge zloupotrebe koje su bez takvog reenja mogue u praksi. Institut derivativnih slubi ne postoji za ortako drutvo po osnovu zakona. Ortako drutvo moe, meutim, da osnivakim aktom utvrdi ovo pravo ortaka drutva.
74
Privredno drutvo koje emituje hartije od vrednosti putem javne ponude dostavlja registru radi objavljivanja, informacije sadrane u dokumentima, utvrenim zakonom, kojim se regulie trite hartija od vrednosti.
9. ZABRANA IZBORA
Zakonom o privrednim drutvima uvedena je zabrana izbora odnosno vrenja odgovornih dunosti u privrednom drutvu, za lica koja su osuena za krivina dela iz oblasti privrede i slubene dunosti (u skladu sa posebnim zakonom), koji ne mogu biti zastupnici, lanovi upravnog odbora, kao ni likvidacioni upravnici dok traju pravne posledice osude. lanovi organa drutva i sa njima povezana lica, koji vre funkciju nadzora u tom drutvu i u povezanim drutvima, ne mogu da budu lanovi organa koji vode poslove upravljanja i zastupanja drutva.
75