PRIKAZI REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

IZVJEA SA ZNANSTVENIH SKUPOVA - CONFERENCE REPORTS

III. hrvatski geografski kongres, 24.-27. rujna 2002., Zadar, Hrvatska U Zadru je od 24. do 27. rujna 2003. godine u organizaciji Hrvatskoga geografskog drutva odran III. hrvatski geografski kongres, koji je okupio brojne geografe i znanstvenike iz drugih znanstvenih grana te zainteresirane graane. Pokrovitelji kongresa bili su Sveuilite u Zagrebu, Sveuilite u Zadru i Prirodoslovno-matematiki fakultet u Zagrebu. Skup je priredio Organizacijski odbor na elu kojega je bio doc. dr. sc. A. Toski, predsjednik HGD-a. U dva dana sudionici su izloili 38 referata podijeljenih u sedam tematskih cjelina. irok spektar tema i njihova aktualnost potakli su brojne zanimljive rasprave i razmjenu miljenja sudionika. Prvu tematsku cjelinu sainjavali su radovi koji su obraivali opegeografske teme (globalizacija, poimanje okolia, promjene u religijskoj strukturi Europe, poimanje granica, principi istraivanja shopping centara i sl.). Posljednjih godina zabiljeena je poveana produkcija udbenika geografije, meutim kvaliteta njihova sadraja, prema opem miljenju, sve vie opada to je u svakom sluaju zabrinjavajue. Stoga je u bloku tema iz metodike nastave geografije poseban naglasak stavljen na kakvou udbenika geografije i samim time na kakvou i koliinu znanja uenika. Znaajan broj radova tematski je bio vezan za socio-geografske znaajke Hrvatske, posebice za tendencije njezina daljnjeg razvoja (procesi tranzicije, strana ulaganja u Hrvatsku, regionalni razvoj Hrvatske, integracijski procesi, mogunosti razvoja organske poljoprivrede). Posljednji blok prvog dana kongresa bio je posveen fiziko-geografskim temema. S obzirom na specifinosti demografskog razvoja Hrvatske posljednjih godina razumljivo je da se velik broj radova bavio upravo tom tematikom suvremenim procesima i problemima demografskog razvoja Hrvatske te (ne)mogunostima njihova rjeavanja. Posljednja dva bloka bila su posveena temama iz turistike geografije te kartografije. Na kraju drugog dana kongresa, nakon svih izlaganja, peterolano povjerenstvo donijelo je zakljuke kongresa koje su sudionici na okruglom stolu nadopunili i prihvatili. Najznaajniji zakljuci su: - Uskladiti razvoj geografije u Hrvatskoj s tendencijama razvoja geografije kao znanosti i struke u svijetu, afirmirati geografiju kao znanost te pojaati brigu za mlae znanstvene kadrove; - Poveati doprinos geografa u definiranju i provoenju demografske strategije i politike Republike Hrvatske; - Poticati i razvijati meunarodnu suradnju i afirmirati geografiju u sklopu HAZU; - Poticati osnivanje geografskih visokokolskih znanstvenih i nastavnih institucija i samostalnih geografskih institucija u sklopu sveuilita na kojima geografija nije adekvatno institucionalizirana; - Reorganizirati dodiplomski studij geografije u skladu s Bolonjskom deklaracijom; - Uspostaviti struni (inenjerski) studij geografije na Geografskom odsjeku PMF-a Sveuilita u Zagrebu i na Odjelu za geografiju Sveuilita u Zadru, uspostaviti doktorski poslijediplomski znanstveni studij koji bi odgovarao suvremenim znanstvenim odrednicama na podruju geografije; - Nastaviti s provedbom zakljuaka 1. i 2. geografskog kongresa da se nastavni predmet nazove geografija kao i matina struka te da se povea kvaliteta geografskih udbenika, unaprijediti obrazovanje nastavnika putem regionalnih seminara i terenskih ekskurzija; - Hrvatsko geografsko drutvo, zajedno s Geografskim odsjekom PMF-a u Zagrebu i Odjelom za geografiju u Zadru, mora zahtijevati da geografija u novom Pravilniku o znanstvenim podrujima bude klasificirana kao polje znanosti; - Osigurati redovito izlaenje znanstvenih i strunih asopisa koje izdaju Hrvatsko geografsko drutvo, Geografski odsjek PMF-a, Odjel za geografiju u Zadru i Hrvatsko geografsko drutvo Zadar; - Poduzeti odgovarajue mjere u cilju zatite struke zbog produkcije kolskih geografskih izdanja nedopustive razine i kvalitete.

147

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

Prvog dana Kongresa u Gradskoj strai otvorena je prigodna izloba pod nazivom "Kartografija Zadra" u organizaciji Hrvatskoga kartografskog drutva, Hrvatskoga geografskog drutva i Hrvatskog geografskog drutva Zadar. Izlobu je priredio prof. dr. sc. M. Lapaine sa suradnicima. Na izlobi su posjetitelji mogli vidjeti 93 razliita kartografska prikaza Zadra i okolice. Izlobu je tijekom odravanja posjetilo vie stotina graana. Nakon zavretka izlobe Hrvatsko kartografsko drutvo sve je eksponate darovalo Odjelu za geografiju Sveuilita u Zadru. Za sve sudionike kongresa bila je organizirana i dvodnevna struna ekskurzija. Prvog dana posjeeni su Nacionalni park Kornati te Park prirode Telaica na Dugom otoku. Voditelji ekskurzije mr. sc. Josip Farii i Anica uka, prof. upoznali su sudionike s osnovnim obiljejima i suvremenim problemima ovih zatienih podruja. Sudionici Kongresa mogli su upoznati osnovne prirodno-geografske znaajke te uoiti posljedice socio-geografske preobrazbe otonog krajolika. Drugog dana ekskurzije sudionici su pod strunim vodstvom emeritusa prof. dr. sc. Veljka Rogia i mr. sc. Josipa Fariia posjetili Park prirode Vransko jezero, vei dio Ravnih kotara, rubnu zonu Bukovice te otok Pag. Tijekom ovoga terenskog obilaska posjeeni su ostatci srednjovjekovnoga grada Vrana, perspektivna metalopreraivaka tvrtka TCG Metalni lijev u Benkovcu (domaini dipl. oec. Vandri Montabelo i dipl. ing. Tomislav urko, predstavnici Uprave tvrtke), Opina kabrnja (domain Nediljko Bubanj, donaelnik), Poglavarstvo grada Obrovca (domain prof. eljko Mari, predsjednik Gradskog vijea), sirana Pag (domain Neven koda, tehnolog), Paka solana (domain dipl. ing. Branka Rumora, glavni tehnolog), grad Pag i grad Nin. Raznoliki sadraji terenskog dijela Kongresa omoguili su sudionicima stjecanje kompleksnog uvida u osnovne geografske znaajke Zadarske upanije. Vera Graovac

PRIKAZI
Geografija.hr edukativni internet projekt Hrvatskoga geografskog drutva Potkraj listopada 2003. s radom je zapoela web stranica Geografija.hr (www.geografija.hr), edukativni internet projekt Hrvatskoga geografskog drutva i tvrtke Xstudioinformatike djelatnosti. Osnovni je cilj projekta unaprijediti komunikaciju izmeu geografije kao znanosti, nastavnog predmeta i struke s jedne, te ire javnosti s druge strane, koristei pritom prednosti interneta. Tijekom posljednjeg desetljea internet se pridruio tradicionalnim izvorima znanja kao to su tiskane knjige i asopisi, karte i atlasi, predavanja u kolama i na fakultetima... Mnogi teoretiari tovie smatraju da zbog interaktivnosti, brzine, dostupnosti i otvorenosti, informacijskokomunikacijske tehnologije temeljene na internetu predstavljaju "odskonu dasku" za fundamentalan zaokret u znanosti i naobrazbi. No navedene prednosti interneta ujedno su i neki od njegovih najveih nedostataka. Golema koliina dostupnih podataka oteava snalaenje i pronalaenje potrebne informacije, provjerljivost i kvaliteta informacija esto je upitna, pitanje zatite autorskih prava jo je uvijek vrlo diskutabilna tema. Na internetu se korisnici kadto osjeaju samima, pomalo izgubljenima, nedostaje im netko tko e ih usmjeriti, pomoi... nedostaje im uitelj, nastavnik, profesor, mentor. Kao odgovor na neke od ovih izazova na internetu su se pojavili portali, web stranice namijenjene upuivanju, voenju korisnika do traenih informacija. Ureivani od strane strunjaka, kvalitetni portali predstavljaju nezaobilazan izvor i vodi kroz "umu" informacija na internetu. Pridrui li se ovako opisanom portalu redovito objavljivanje autorskih lanaka na internetu, i sve to postavi u kontekst geografije, dobiva se ono to je zaeljela aica mladih geografa poetkom 2003. web portal www.geografija.hr. Geografija.hr nastavlja zapoeto dosadanjim geografskim internet projektima. Meu uspjenije svakako valja ubrojati Geografsku e-kolu, obrazovni internet projekt Hrvatskoga prirodoslovnog drutva. Sluei internetom i e-mailom uenici osnovnih i srednjih kola, uz svoje

148

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

nastavnike-mentore, komuniciraju sa znanstvenicima na Geografskom odsjeku PMF-a koji im pomau u provoenju "malih" istraivakih projekata. Opis i rezultati projekta, popraeni grafikim prilozima, objavljuju se na web stranicama e-kole. Putem e-kole posjetitelji mogu postaviti pitanja geografima, a stranice sadre i brojne geografske zanimljivosti. Osim ovoga uspjenog projekta, o geografiji se na internet adresama s .hr domenom moglo saznati razmjerno malo. Institucije kao to su Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu, Odjel za geografiju Sveuilita u Zadru ili pak Hrvatsko geografsko drutvo imaju svoje web stranice, u "klasinom" korporativnom stilu. Institut "Ruer Bokovi", u sklopu projekta Sustav znanstvenih informacija - Prirodoslovlje odrava bazu sredinje knjinice Geografskog odsjeka, a izraen je i redovito se odrava i direktorij geografskih linkova. No iskustva i primjeri geografskih portala u inozemstvu ili pak slinih strunih i znanstvenih portala u Hrvatskoj jasno su upuivali da se sluenjem internetom moe postii puno vie u poboljanju komunikacije izmeu znanosti i strune i ire javnosti, u razumijevanju i osnaivanju poloaja geografije u drutvu. Nove generacije informatiki pismenih uenika i studenata, sve vei broj nastavnika u osnovnim i srednjim kolama, strunjaci i znanstvenici ostalih struka, dravni slubenici i novinari, svi oni s pravom oekuju potpunu i provjerenu informaciju o dostignuima hrvatske geografije na internetu. I kao to su nekada nai cijenjeni profesori i geografski uzori pokretali asopise kako bi javnosti predoili vrijednost i vanost geografskih istraivanja, danas, u informacijsko doba, pokretanje kvalitetnog internet portala obveza je geografske struke i geografa. Navedenu potrebu potvruju i podatci o sluenju internetom. Istraivanja pokazuju da je evidentan daljnji rast pristupa internetu i sluenja internetom u Hrvatskoj. Danas je ve oko 1,4 milijun osoba koje imaju osiguran pristup internetu, ili oko 350 tisua vie nego na kraju 2002. godine. Podatci o posjeenosti web stranica Geografija.hr u ovom su kontekstu vrlo ohrabrujui za poetak: za nepuna dva mjeseca stranica je "otvorena" preko 15 000 puta. Tome je svakako pridonijelo i medijsko praenje projekta: Geografija.hr predstavljena je u nekoliko dnevnih listova (Veernji list, Jutarnji list, Glas Istre), informatikim i ostalim asopisma (Bug, Meridijani), u programu Hrvatske televizije (Dobro jutro, Hrvatska) i radija (Hrvatski katoliki radio, HRT Radio postaja Zadar) te na internet portalima (Internet Monitor, VIP, Htnet). Iako odabirom tema i stilom pisanja sadraj Geografije.hr nastoji biti zanimljiv to irem krugu itatelja, ovaj je portal namijenjen ponajprije geografima. Okosnicu projekta ine struni lanci koje autori Geografije.hr nastoje pisati jednostavnim i razumljivim jezikom. lanci govore o aktualnim, svakidanjim temama i problemima na koje se autori osvru s geografskog aspekta. Autori nastoje informirati itatelja, potaknuti ga na razmiljanje i motivirati da sagleda problem s vie strana, sluei se pritom geografskim prostornim i uzrono-posljedinim nainom miljenja. Trenutno lanke priprema 12 autora, koji nastoje obraivati razliite geografske discipline, od fizike i socijalne do regionalne geografije. Uz veinu lanaka autori predlau i izabrane internet izvore o razmatranoj temi. Popratni sadraji obuhvaaju direktorij geografskih linkova razvrstanih po temama i prostornim odrednicama, izvore geografskih podataka (statistike, karte...), preporuke knjiga, asopisa i digitalnih izdanja, ideje za kreativniju nastavu geografije i zemljopisa u osnovnim i srednjim kolama, predstavljanje fotografija, rubriku "Pitaj geografa" te brojne sadraje namijenjene studentima geografije u Zagrebu i Zadru (npr. digitalna oglasna ploa). Studentima, ali i nastavnicima i znanstvenicima, posebno bi mogla biti zanimljiva rubrika u kojoj se polako stvara cjelovit popis svih objavljenih lanaka i priloga u strunim (Geografski horizont) i znanstvenim asopisma (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geographical Papers i Geoadria). Osim toga, Klub studenata geografije Zagreb moe sluei se ovim stranicama obavjetavati zainteresirane o svojim aktivnostima. Razmiljajui o tome na koji nain iskoristiti Geografiju.hr za podrku radu nastavnika u osnovnim i srednjim kolama, odlueno je da se izradi vieautorski metodiki internet prirunik. Ideja je vrlo jednostavna: nastavnici koji to ele, e-mailom poalju na adresu urednitva pripremu nastavnog sata ili terenskog rada za koji smatraju da je zanimljiv i uspjean i uskoro se ta priprema

149

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

postavi na web stranice. Time postaje dostupna svim zainteresiranim nastavnicima. Za oekivati je kako e se uskoro na Geografiji.hr moi pronai doista kreativne, raznovrsne i poticajne ideje za nastavu. to se oekuje od projekta? Ponajprije, da preraste okvire u kojima je zapoeo. Geografiju.hr ne moe stvarati nekolicina geografa, zasada gotovo iskljuivo s visokokolskih ustanova. Geografija.hr e ispuniti svoje ciljeve samo ako se u njega ukljui vei broj geografa i prijatelja geografije. Samo na taj nain e se uspjeno poveati informiranost i educiranost javnosti o vanosti i potencijalima geografije u rjeavanju stvarnih izazova i problema, znatno olakati pristup geografskim sadrajima na hrvatskom internetu, poveati broj nastavnika koji se slue informatikom tehnologijom (posebno internetom) u nastavi i vlastitoj naobrazbi i, konano, promicati geografiju kao struku, nastavni predmet i znanost u Republici Hrvatskoj. Pozivamo Vas na suradnju! www.geografija.hr geografija@geografija.hr Aleksandar Luki

Ivan GAMS: Kras v Sloveniji v prostoru in asu, Zaloba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana 2003., 516 str. Prof dr. Ivan Gams ove je godine navrio 80 godina ivota i tu znaajnu obljetnicu okrunio novim autorskim pothvatom. Knjiga je svojevrsna nadgradnja autorove knjige "Kras" tiskane 1974. godine. Kako autor u uvodu navodi, poticaj za novu knjigu bile su nove i brojne spoznaje o krasu i Krasu u proteklih 30 godina u ijem je stjecanju sam autor aktivno sudjelovao i jo uvijek djeluje. Knjiga se sastoji od dvije cjeline podijeljene na osam poglavlja. Prva cjelina obrauje terminologiju, geologiju, geomorfologiju i hidrologiju kra i speleologiju zanimljive svima kojima je kr podruje istraivanja. U ovom se dijelu autor slui ne samo ilustrativnim primjerima iz Slovenije nego iz cijelog svijeta, pa tako i Hrvatske. Detaljno je objanjeno podrijetlo termina "kras" i toponima "Kras" i za kr vezani termini kod drugih naroda i drava. Autor nastavlja s pregledom razvoja znanosti o kru, slov. "krasoslovlja", od najranijih opisa rimskih pisaca preko Valvasora do dananjih dana. U poglavlju o hidrografiji kra opisani su primjeri prilagoavanja stanovnitva hidrografskim posebnostima kra (npr. bezvodici i uvanju vode). Zanimljivo je autorovo zapaanje o promjenama u koritenju voda na kru uvoenjem novih graevinskih tehnika i materijala poput betona. Slijede teme o utjecaju geoloke sredine na propusnost, o hidrografskoj zonalnosti kra te graevinskim radovima koji su otkrili nove pojedinosti o vodi u krkom podzemlju. U poglavlju o krkim procesima obraena je geokemija kra s posebnim naglaskom na koroziju u stijenama razliitih litostratigrafskih znaajki podruju na kojem je prof. Gams jedan od najcjenjenijih strunjaka dananjice. Obraena je i sedra s brojnim primjerima i podatcima. Dio posveen speleologiji poinje tekstom o vezi ljudi i krkog podzemlja kroz povijest. Brojni su primjeri pilja i jama kao prebivalita, svetita i groblja, sklonita i utvrda, a navode se i podatci o iskoritavanju ruda, leda i pitke vode. Zanimljiv je i dio u kojem se spominju najea vjerovanja i bajke o speleolokim pojavama uz koje se vezuju natprirodne pojave i mitska bia. Poglavlje se nastavlja kratkim pregledom povijesti speleologije s naglaskom na Sloveniju. Posebno se istie dio knjige posveen speleogenezi i speleomorfologiji, takoer vanom podruju istraivanja autora. Kao jedinstvenu vrstu sedimenata pilja i jama autor obrauje postanak i morfologiju siga. Dio je posveen klimatolokim znaajkama pilja i jama te jedan manji dio piljskim ivotinjama. Poglavlje "Kras kot reljefna kategorija" sastoji se od pregleda egzokrkih reljefnih oblika (kamenica, krapa, ponikava itd.). Autor se posebno bavi problemima kontaktnog kra razvijenog na dodiru nepropusnih stijena i okrenih karbonatnih stijena, zatim postankom uvala i polja u kru. Kao glavne procese koji se mogu opaati na krkim terenima, autor izdvaja koroziju, eroziju, graviklastine procese, denudaciju, procese u tlu, soliflukciju te tektonske pokrete koji modificiraju

150

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

navedene procese. Poglavlje pod nazivom "lovek spreminja kras" prof. Gams je posvetio ovjeku na kru. Navedeni su brojni primjeri prilagoavanja ljudi surovosti kra (posebni naini gospodarenja prirodnom osnovom) od davne prolosti do dananjih dana kada su obiljeeni naputanjem tradicionalne poljoprivrede, irenjem ikara i uma i negativnim antropogenim utjecajima. Posebnu pozornost autor je posvetio razvoju turizma na kru uoavajui raskorak izmeu elja i realnosti. U skladu s osjetljivou kra na vanjske utjecaje obraene su i posebnosti zatite krkih podruja s izdvojenim primjerima ekolokih incidenata i njihovim posljedicama. Prvi dio knjige zavrava poglavljem o razvoju kra u geolokoj prolosti fosilnom kru ili paleokru s regionalizacijom kra Slovenije. Drugi dio knjige daje regionalni pregled kra u Sloveniji. Poetak je pripao Krasu pokrajini koja je reljefu dala ime i gdje se prvim istraivanjima stvaraju temelji suvremene znanosti o kru i speleologije. Odreen je geografski opseg pokrajine, osnovne geoloke, reljefne, speleoloke, hidroloke i kulturno-povijesne znaajke. Na slian su nain izloene znaajke regija Postojnske kotline, Visokoga dinarskog kra, Potoanskog i Notranjskog podolja, fluviokrkog i krkog podruja izmeu Ljubljanskog barja i Ribnice, kra Ribnikog i Koevskog polja te zapadne Suhe krajine, niske Dolenjske, Visokoga alpskog kra i osamljenog kra i fluviokra u ostalim dijelovima Slovenije. Poglavlje je zakljueno kratkim pregledom osnovnih znaajki kra Slovenije s popisom najveih pilja i jama, gustoom istraenih pilja i jama prema krkim regijama te podatcima o posjeenosti turistikih pilja. U ovom se dijelu autor osvre i na hrvatski kr navodei osnovne podatke o udjelu Dinarskog kra u ukupnoj povrini Hrvatske (53%), broju pilja i jama u Hrvatskoj, s izdvojenim podatcima o najveim jamama u hrvatskom dijelu Istre. Vrijedi spomenuti kako je osim u ovom poglavlju, autor na velikom broju mjesta u knjizi navodio primjere iz Hrvatske. Popis izvora i literature zauzima 21 stranicu i broji 830 referenci, to jo jednom potvruje kvalitetu i irinu knjige. Nakon saetka na engleskom jeziku tu je i kazalo strunih termina te kazalo turistikih i ostalih znaajnih pilja i jama koje se spominju u knjizi. Popis fotografija, crtea i zemljopisnih karata broji 428 jedinica koje vrlo ilustrativno prate tekst. Na kraju je, kao vrlo vrijedan dodatak, objavljen "Krasoslovni slovarek" rjenik strunih termina. Iako ne sadri veliki broj termina, njihov je odabir kvalitetan jednako kao i tumaenje znaenja. Knjiga je izniman doprinos poznavanju vrlo opsene problematike kra i ivota na kru. Iako je temeljni cilj autora obraditi prostor Slovenije, hrvatski e itatelji u njoj nai niz primjera iz Hrvatske jer je autor odlian poznavatelj Dinarskog kra i izvan granica svoje domovine. Osim toga, zbog bliskosti i slinosti mnogo rezultata istraivanja iz slovenskog kra primjenjivo je i u Hrvatskoj gdje moemo nai njihovu potvrdu i poticaj za daljnji rad. Nenad Buzjak Urbana hidrologija, okrugli stol u Splitu, 25. i 26. travnja 2002. g. Zbornik radova Hrvatskoga hidrolokog drutva. Glavni urednik, prof. dr. sc. Ranko ugaj, Zagreb, 2002. 212. str. U Zborniku je tiskano 16 radova. U 1. lanku (7-18) Uvodno o urbanoj hidrografiji, prof. Ranko ugaj objasnio je ponajprije pojam, a potom je razradio definiciju urbane ili gradske hidrologije. U nastavku dani su statistiki rast u apsolutnim brojkama i grafiki pregled u postotcima gradskog stanovnitva za razvijene, slabije razvijene zemlje, te u svijetu openito. Svijet je suoen s naglim porastom gradskog stanovnitva. Upozoreno je da se u novije vrijeme u pojedinim gradovima organizira upravljanje vodom na osnovi koncepta odrivog razvoja. Te veze i meusobni odnosi zorno su predoeni jednostavnim krunicama u kojima se isprepleu utjecaji drutva, gospodarstva i okolia. Okoli treba shvatiti globalno, u najirem smislu ukljuujui more. More, najvei obujam vode na naem planetu, utjee izravno ili posredno na sve procese na Zemlji. Glavni sadraj lanka je odreivanje najveeg protoka u gradskoj sredini pomou racionalne metode, racionalnog koeficijenta i vremena koncentracije vode. Za primjer je odabrano

151

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

odlagalite komunalnog otpada Vievac u Rijeci. Autor upozorava da pri upotrebi iskustvenih pristupa treba biti vrlo oprezan kako bi se izbjegle tee posljedice. U 2. lanku (19-29) Upravljanje urbanim vodnim sustavima prof. dr. sc. Dragutin Gere obrazloio je da upravljanje vodom obuhvaa niz aktivnosti, odluka i mjera sa svrhom da se odri, unaprijedi i ostvari jedinstvo reima vode. Reim vode odreuje se planskim dokumentima gospodarstva. Predoena je skica Konceptualizacije urbanoga vodnog sustava, shema Analiza vodne bilance i dan je tablini pregled Sustav gradova i naselja u Hrvatskoj (1991. g.). Na kraju izneseno je est prijedloga o cjelovitom upravljanju vodom za gradske sredine. U 3. lanku (31-44) Razliiti aspekti urbane hidrologije Ljudevit Tropan, dipl. ing. gra. prikazao je i predoio pojavnost vode openito kroz hidroloki ciklus i upozorio na brojne mogunosti gospodarenja vodom na primjeru grada Zagreba i njegove okolice. U duhu odrivog razvitka istaknuo je potrebu obraanja tradicionalnom odnosu ranijih civilizacija prema vodi. U 4. lanku (45-59) Urbana hidrogeologija dr. sc. Kosta Urumovi i dr. sc. Darko Mayer, sveuilini profesori RGN fakulteta u Zagrebu, istaknuli su da se koliina i kakvoa vode u podzemlju proimaju i da su rezultat sveukupnih zbivanja u urbaniziranim prostorima. Poslije kritiki izloenih modela odabrali su za primjer zagrebaki vodonosnik. Iscrpno su prikazane hidrogeoloke znaajke terena, dan je potanki opis crpilita, posebice s aspekta kakvoe vode. Autori se zalau za sustavna istraivanja zagrebakog vodonosnika modeliranjem procesa ponajprije maloga prostornog i vremenskog mjerila. U 5. lanku (61-74) Primjena hidrogeokemije u istraivanju hidrogeolokih sustava timski je rad diplomiranih inenjera geologije dr. sc. Sanje Kapelj, mr. sc. Janislava Kapelja, Tamare Markovi i Josipa Terzia. Hidrogeokemijska istraivanja ukljuuju praenje prirodnih trasera u vodi i obradu podataka statistikim metodama i geokemijskim modeliranjem. Na taj nain dobivene su regionalne hidrogeoloke znaajke Istre, izvrena su hidrogeokemijska istraivanja vodonosnika otoka Visa i odreeno je podrijetlo otopljenih tvari u vodi izvora Zvir u Rijeci. U 6. lanku (75-89) Hidroinformatika i urbana odvodnja mr. sc. Boidar Dedu, dipl. ing. gra., upoznao je Skup s inovacijama, standardima, normama i zahtjevima Europske unije za uinkovitu primjenu informacijske tehnologije suvremenim matematikim modelima i racionalnom upotrebom inenjerskih pristupa i alata. Hidroinformatika se razvila u sklopu suvremenog gospodarenja vodom, upotrebom raunalne tehnike i novih tehnologija (integralnog simulatora, neutralne mree, genetskog programiranja...) za svrhovitije rjeavanje urbane odvodnje. U 7. lanku (91-99) Regionalna analiza uestalosti ekstremnih oborina rad je dr. sc. Marjane Gaji-apka, dipl. ing. fizike. Za projektiranje povrinske odvodnje potrebno je poznavanje odnosa intenziteta, trajanja i povratnog razdoblja oborine. To se ranije temeljilo na empirikim raspodjelama estina za nizove prekoraenja odreenih pragova oborine. U radu su dane procjene oekivanih maksimalnih intenziteta oborine za razliita povratna razdoblja i pripadne ITP krivulje u Krapini, Ogulinu, Rijeci i ibeniku. U 8. lanku (101-112) Problemi pojava velikih voda u urbanim sredinama diplomirani inenjeri geologije, docentica dr. sc. Nevenka Oani s graevinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci i mr. sc. Josip Rubini podastrli su rezultate svojih istraivanja. Analizirana je pojava velikih voda u urbanim sredinama s hidrolokog aspekta. Dan je primjer rjeavanja odvodnje urbane oborinske vode za iri prostor kurinjskog potoka u Rijeci. U. 9. lanku (113-125) Koncepcije kanalizacije i njihova ekonominost uinkovitost autori Dragutin Miheli i Slobodan Macan, diplomirani inenjeri graevine, dunosnici Hidroprojekt-inga iz Zagreba, preporuili su da koncepcijsko rjeenje svakoga kanalizacijskog sustava bude rezultat cjelovitog tretmana kanalizacije, odvodnje, proiavanja i zatite vode u najirim prirodnim i drutveno-gospodarski specifinim prostorima. U 10. lanku (107-139) Procjena godinjeg tereta oneienja ureenih povrina metoda i problemi rad je dr. sc. Jure Margete, sveuilinog profesora na Graevinskom fakultetu u Splitu sa suradnicama Ivanom Fistani i Marijom ari. U lanku se raspravlja o proraunu srednje godinje veliine tereta oneiene oborinske vode u urbanim sredinama. Postoji vie metoda. Naglaeno je da je potrebno razlikovati otjecanje povrinsko od otjecanja u podzemlju koje se javlja

152

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

u karbonatnim stijenama i na njima je razvijen kr. Isto tako nuno je odvojeno razmatrati proces stvaranja, pronosa i isputanja oneienja koje donosi oborinska voda u kinom ili u sunom razdoblju. Metoda "Split", upotrebom odreenih koeficijenata, prilagoava se odgovarajuim hidrometeorolokim, hidrolokim, ekolokim i prostornim uvjetima date sredine. U 11. lanku (141-151) Proiavanje otpadnih oborinskih voda pri projektiranju prometnica dr. sc. Davor Malus, sveuilini docent na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, kritiki je prikazao praksu kod nas i dao je prijedlog za sustavnu zatitu okolia od dotjecanja oneiene oborinske vode s prometnica. U 12. lanku (153-162) Utjecaj odvodnje na ekosustav prijamnika istraivao je dr sc. Stanislav Tedeschi, sveuilini profesor na Graevinskom fakultetu u Zagrebu. Izmeu ostalog profesor podsjea da se u tekuice i obalno more isputaju anorganske, organske i radioaktivne tvari. U prijamnicima otpadne vode dogaaju se znaajne promjene, primjerice pomanjkanje kisika, smanjenje vrijednosti pH, poveanje otrovnosti i nakupljanje tetnih tvari u prehrambenim lancima, eutrofikacija... Primjenom mjera suvremenoga gospodarenja vodom na naelima cjelovite zatite okolia mogue je izbjei tetne utjecaje navedenih promjena i ouvati postojee koliine vode za upotrebu sadanjim i buduim naratajima. U 13. lanku (163-170) Permakultura uloga voda u ideji i praksi vrlo je zanimljiv rad dr. sc. Draka ermana, diplomiranog inenjera biologije i profesora Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Permakultura je potekla iz Australije. To je sloenica od dvije rijei: permanentna + agrikultura, i upuuje na drugaiju filozofiju gospodarenja zemljitem i vodom, te ureenjem prostora. Otpadna voda smatra se "resursom", a umjesto klasine odvodnje i oneienja mora uvodi se recikliranje i proiavanje korijenskim sustavom biotopa, nasada bilja. Profesor erman zalae se za edukaciju o permakulturnom dizajnu i izgradnji malih sustava za proiavanje otpadne vode na obali Jadrana i otocima Hrvatske. U 14. lanku (171-182) Novi trendovi u hidrolokoj legislativi primjeri iz Bea i Zricha mr. sc. Bojan Zmai, dipl. ing. kem. tehn. iz Instituta za graevinarstvo Hrvatske u Zagrebu, istaknuo je da odvodnju oborinske vode u gradovima treba planirati u sklopu komunalne infrastrukture i ukljuiti razliite pristupe odvodnje, ponajprije od krovova kua preko cesta i autoputova do zatite od poplava. Suvremenim metodama pokuati smanjiti intenzitet otjecanja. U tu svrhu sluiti se razliita tehnikim rjeenjima, primjerice kinim bavama, cisternama, upojnim bunarima, infiltracijskim jarcima, filterskim pojasevima, zatravljenim povrinama ili bioretencijama. Uspjeno suvremeno urbano planiranje autor je jezgrovito izloio na primjerima Bea i Zricha. U 15. lanku (183-196) Hidrografsko-geoloki i oceanografski istraivaki radovi u hidrotehnikim projektima na moru i priobalju otisnut je interdisciplinarni rad dunosnika Hrvatskoga hidrografskog instituta iz Splita. To su dr. sc. Ante Smiri, dipl. ing. fizike, dr. sc. Zvonko Greti, dipl. ing. kemije, mr. sc. Nenad Leder, dipl. ing. fizike, i Branko Petrievi, dipl. ing. elektr. Autori su dali pregled sudjelovanja u glavnim hidrotehnikim projektima u priobalju i na otocima hrvatskog Jadrana. Tablino su prikazani minimalni standardi hidrografske izmjere prema naputku IHO, 1998. g. (Meunarodne hidrografske organizacije) Monaco. U nastavku dan je blok dijagram cjelovitoga hidrografskog sustava i zemljovid mree oceanografskih postaja (podmorski ispust kanalizacijskog sustava Srima Tribunj Vodice). U 16. lanku (197-211) vrlo je saeto predoen Projekt EKO Katelanski zaljev. Autori su Bogdan Ivani-Auina, dipl. ing. gra. iz Agencije EKO Katelanski zaljev, Split i prof. dr. sc. Vladimir Androec, dipl. ing. brodogradnje s Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Projekt EKO Katelanski zaljev sastoji se od tri potprojekta. A Kanalizacijski sustav Split Solin, B Kanalizacijski sustav Katela Trogir i C Vodoopskrbni sustav Split Solin Katela Trogir. Radovi su otpoeli u prosincu 1998. g. Zavretak sustava kanalizacije Split Solin predvien je u prvoj polovici 2003. g., a vodoopskrbni sustav etiri grada (Split Solin Katela Trogir) mjesec dana kasnije, u srpnju 2003. g. Zbornik radova Urbana hidrologija svojevrsna je sinteza najaktualnijih tretmana znanosti o vodi koje su interdisciplinarno obradili najmjerodavniji strunjaci, i dragocjen je doprinos

153

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

suvremenoj hidrologiji. Odabir Splita za odravanje Okruglog stola o urbanoj hidrologiji bila je logina, mudra i dalekovidna odluka novog predsjednitva HHD, jer Split ne samo da ima najduu urbanu tradiciju i uveni antiki Dioklecijanov vodovod, nego je kolijevka nae domovine i nalazi se u sreditu srcu hrvatskog Jadrana. Urednicima, glavnom prof. dr. sc. Ranku ugaju i tehnikom gosp. Ljudevitu Tropanu, dipl. ing. gra., upuujem najsrdanije estitke sa eljom za puno daljnjih uspjeha. Josip Rianovi Godinjak pomorskog muzeja u Kotoru L (50). Mileva Vujoevi, glavna urednica. Tisak "GudCo" d.o.o., Perast-Kotor, 2002. g., 538 stranica + 15 stranica popis sponzora U jubilarnom Godinjaku tiskana su 22 lanka i rasprave, 7 osvrta, bibliografski prikaz radova i ostalih priloga objavljenih u godinjacima 1-49 (41 stranica teksta). Slijede In memoriam prof. Vuloviu (str. 533-534) i na kraju pregled rada Pomorskog muzeja u Kotoru za razdoblje 2000.-2002., popis sadanjih slubenika muzeja (str. 538 str.) i popis zaposlenih 1952.-2002. Uz jubilarni broj 50 tiskan je i reprint prvog izdanja Godinjaka Pomorskog muzeja u Kotoru 1952. na 78 stranica depnog formata. U lanku Trgovaka djelatnost dobrotskih brodova u periodu od 1831.-1851. godine (1748) na temelju arhivskih podataka Lukog ureda Rose i Okrune pomorsko-sanitarne deputacije Kotor, Antun Tomi, bibliotekar Pomorskog muzeja u mirovini, naveo je da su tijekom 19. stoljea dobrotska bratstva u vlasnitvu ili suvlasnitvu raspolagala poimenice prema vrstama s 229 jedrenjaka. Svaki tip jedrenjaka posebno je opisan. Pod naslovom Pjelezi Boke kotorske (49-59) prikazao je Petar Palavri, kustos Pomorskog muzeja, specifian tip jedrenjaka koji se pojavio na Pranju 11. srpnja 1730. Zoran Radimir, suradnik Pomorskog muzeja objavio je Doprinos genealokom izuavanju pomorskih bratstava Dobrote (61-76). Na temelju istraenih podataka u arhivu Pomorskog muzeja ustanovio je da je na prostoru Dobrote od rijeke kudre do rijeke Ljute kroz vie stoljea ivjelo u kontinuitetu 28 obitelji koje autor poimenice nabraja. U radu Sveti Tripun Osvrt na kult, ikonografiju i neke narodne obiaje (77-95), prof. dr. sc. Rajko Vujii, s Fakulteta likovnih umjetnosti u Cetinju, upozorio je na putove kojima se kretao kult sv. Tripuna od maloazijske Frigije, preko Carigrada i Kotora, do Italije. Pokloni Ivanu Crnojeviu, Nikoli Modrukom, Vlatku Kosai i drugi rashodi i prihodi blagajne kotorske komune (1470.-1473.) (97-113) sljedei je, ali nedovren rad blagopokojnog don Gracija Brajkovia, sveenika iz Perasta. Taj dragocjeni arhivski materijal ljubazno je preuzeo dr. Milo Miloevi i prema ovlatenju don Gracija Brajkovia vrlo savjesno objavio pod gore navedenim naslovom. Dr. sc. Milenko Pasinovi, profesor fakulteta za pomorstvo, turizam i hoteljerstvo u Kotoru, u lanku Pomorski muzej Crne Gore segment kulturne turistike ponude i promocije Kotora (115-128) obradio je ulogu i znaenje Pomorskog muzeja kao dio kulturnog i turistikog predstavljanja Kotora posebice istaknuvi njegovu turistiku, informativnu, promotivnu i distributivnu funkciju. Radojka Janiijevi, povjesniarka umjetnosti, napisala je vrlo zanimljiv rad Portreti iz fonda pomorskog muzeja Crne Gore (129-166), dok je Smiljka Strunja, konzervatorica, opisala Karakteristike slikarskog postupka Vasilija Ivankovia na osnovu izvedenih konzervatorsko restauratorskih radova (167-178). Dr. sc. Darko Antovi, docent fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, podsjetio je na znaajnu linost iz 19. stoljea u lanku Grbljanin Filip J. Kovaevi autor prvog uputstva za ureenje dravne arhive Crne Gore i prvi dravni bibliotekar i uvar (kustos) muzeja Crne Gore (179-198). Stambenu arhitekturu na srednjovjekovnim imanjima kotorske vlastele u Tivatskom zalivu (199-223), prikazala je na 15 odabranih primjera prikazala Zorica ubrovi, arhitektica i

154

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

konzervatorica kod Regionalnog zavoda za zatitu spomenika u Kotoru. Draginja Maskareli, povjesniarka umjetnosti iz Beograda, predoila je Slinosti projekta za bogorodinu crkvu na Pranju i crkvu santa Maria Assunta u Pallazzolo sull' oglio (225-229). Dr. sc. Gracijela uli, docentica Filozofskog fakulteta u Nikiu, nastavila je s rezultatima istraivanja u radu Mikrotoponimi u arhivskim dokumentima Boke kotorske XIV. i XV. vijeka (231-246). Dubravka Preradovi-Petrovi, povjesniarka umjetnosti iz Beograda, objavila je kritiku raspravu Ulcinjski ciborijum - natpis i reljefne predstave (247-264). Mr. sc. Stevan Kordi, Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, i Sneana Pejovi, arhivistica, krajem 1999. godine pronali su i brojano odredili 168 fragmenata, o kojima piu u radu Manuskripti u franjevakoj biblioteci samostana sv. Klare u Kotoru (265-275). Anton Nikoli iz Zagreba priloio je lanak Spor oko granica izmeu Lastve i Lepetana u XVIII. i XIX. stoljeu (277-287). Jelena Antoli, naelnica Dravnog arhiva Crne Gore, povodom izlaska iz tiska publikacije Arhivski fondovi i zbirke u Republici Crnoj Gori, tom I-II, Cetinje, 2001., objelodanila je opseno i vrlo dokumentirano lanak "Fondovi i zbirke u nekadanjem vlasnitvu pomorskog muzeja Kotor" (289-315). Mileva Vujoevi, direktorica pomorskog muzeja, dipl. etnolog, napisala je zanimljivu raspravu Satovi minulih vremena u Boki kotorskoj (317-329). Vilma Kovaevi, arheolog, via konzervatorica kod Regionalnog zavoda za zatitu spomenika u Kotoru, katalogizirala je nalaze istraivanja tijekom 1987. i 1988. na lokaciji Cerine u Risnu i objavila ih pod naslovom Poklopci antikih posuda sa carina u Risnu (331-343). Marija Saulai, povjesniarka Regionalnog zavoda za zatitu spomenika u Kotoru, dala je znaajan doprinos u radu Franjevaki samostani na jugoistonoj obali Jadrana, njihova uloga i znaaj (345-372). Rua Danilovi, bibliotekarka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, upozorila je na osuvremenjivanje i plasman podataka pomou kompjuterizacije u radu Primjena sistema kvaliteta ISO 9001 u biblioteci Fakulteta za pomorstvo (373-379). Mileva Nikolaidis, arheolog iz muzeja u Ulcinju prikazala je Uticaj helenizma na ilirsku kulturu u Crnoj Gori (381-392). Mr. sc. Stevan Kordi, Fakultet za pomorstvo u Kotoru, objavio je lanak etiri biblije pisane karolinom iz franjevake biblioteke sv. Klare u Kotoru (393-421). Dr. sc. Milo Miloevi, znanstveni savjetnik u mirovini, prikazao je izlobu fotografije u gotikoj sali Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture u Kotoru 2001. u lanku Venecijanska skulptura u Boki kotorskoj (243-426). Mr. sc. Jovan J. Martinovi, struni suradnik Regionalnog zavoda za zatitu spomenika, u mirovini, vrstan poznavalac prolosti Boke i Crne Gore, objavio je dvije kritike rasprave: Oko ubikacije i dedikacije crkve svetog Marina u Kotoru (427-436) i Kratki osvrt na prevod latinskih tekstova dokumenata u ediciji Monumenta Montenegrina (437-443). Antun Tomi, bibliotekar Pomorskog muzeja u Kotoru, u mirovini, objavio je lanak Bark "Nemirna" - posljednji bokeljski jedrenjak, prigodom stogodinjice potonua (445-454). Milica Martini, savjetnica Ministarstva kulture Crne Gore, Podgorica, u lanku Muzejska djelatnost u Crnoj Gori danas (455-478) prikazala je mreu i strukturu muzeja s aktualnim problemima u njihovoj djelatnosti kroz pet preglednih tablica. Sneana Pejovi, arhivistica, napisala je osvrt O ljetnoj koli paleografije, diplomatike i arhivistike Kotor 2001. (479-482). Tatjana Vuurovi, etnolog u Muzeju grada Perasta, izvrila je reviziju muzejskog fundusa i pripremila sistematizaciju predmeta prema etnografskim kriterijima; objavljeno u radu Muzejska praksa, muzejska dispozicija fundusa etnografije u muzeju grada Perasa (483-488). Izdavaka djelatnost Pomorskog muzeja u Kotoru vrlo je bogata. U godinjacima kroz 50godinje razdoblje objavljen je 541 znanstveni rad i 283 ostalih priloga (od toga 55 biografija uvenih kapetana i istaknutih linosti, 38 lanaka o kulturnim spomenicima, 33 godinja izvjetaja o radu muzeja, 23 izvjetaja o razmjeni publikacija s godinjacima muzeja, 22 izvjetaja o darovateljima muzeja, 18 radova o borbi pomoraca s piratima, 13 radova o zanatima u Boki, 12 o slikarima-marinistima, 12 iz arheologije, 10 o arhivima, muzejima i bibliotekama u Boki, 9 strunih prikaza o pomorstvu u knjievnosti, 8 rasprava o pomorskom pravu, 7 o pobuni mornara u Boki, 6 iz etnologije, 5 o turizmu, 4 iz problematike numizmatike, 3 o ribarstvu i kazalitu u Kotoru, te 2 lanka o vojno-geografskom poloaju Boke i Primorja Crne Gore). Izdavaka djelatnost Pomorskog

155

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

muzeja brojano se mjeri s 8685 stranica teksta! Godinjak se razmjenjuje s glasilima brojnih institucija u zemlji i inozemstvu. Na taj nain prikupljeno je oko 16.000 knjiga i asopisa, znaajan biblioteni fond. U muzeju se tijekom 50 godina razvila iznimno vrlo raznovrsna aktivnost. U povodu 150obljetnice isplovljavanja kapetana Iva Vizina na put oko svijeta (1852.-1859.) otisnute su prigodne omotnice i niz razglednica iz Vizinova ivota, Vizinov portret, brik "Splendido", mapa putovanja i dr. Uprava muzeja odluila je i formirala 11. veljae 2002. fond iz kojega e se svake godine dodjeljivati po jedna nagrada najboljem ueniku pomorske kole nautikog smjera i studentu fakulteta za pomorstvo na nautikom odsjeku. Nagrada nosi ime slavnog kapetana Iva Vizina. Na dan pomorskog muzeja 10. rujna uruivati e se dobitnicima. S ponosom treba istaknuti da je na dan Bokeljske mornarice, 26. lipnja 2002., Veliko vijee HB "Bokeljska mornarica 809" Zagreb, odluilo da se povodom 150-godinjice polaska na put oko svijeta kapetana Iva Vizina, bronana medalja s njegovim likom dodijeli pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. To priznanje potvrda je za uspjeno predstavljanje bogate i slavne pomorske prolosti Boke kotorske. Odlije je na sveanoj akademiji primila direktorica, gospoa Mileva Vujevi, dipl. etnolog. Josip Rianovi VRIJEDNI PRILOZI POPULARIZACIJI METEOROLOGIJE I KLIMATOLOGIJE U HRVATSKOJ Popularizacija znanosti svakako je jedna od vanijih zadaa znanstvenika. Sloene teorije, modele, formule i razliite druge apstrakcije potrebno je uobliiti u lako razumljiv tekst svima zainteresiranima kako bi se, u razliitim prigodama, mogli posluiti znanjima i mogunostima, odnosno rezultatima proizalim iz znanstveno-istraivakog rada unutar (u javnosti esto nedostupnih) laboratorija, instituta i drugih znanstvenih ustanova. Dakako, popularizacija sama po sebi nije dovoljna, ve treba biti usmjerena prema praktinim problemima s kojima se ovjek susree u razliitim sferama svojeg djelovanja (svakodnevne aktivnosti na poslu, u kui, u prirodi, na putovanju i sl.). Kroz tu bi prizmu trebalo promatrati i dva djela nastala u elji da se objasne sloeni procesi i pojave u atmosferi, uz litosferu i hidrosferu, kljunom mediju ivota i djelovanja ljudi, ali i cijeloga ivog svijeta na Zemlji. Marko VUETI, Vinja VUETI: Vrijeme na Jadranu Meteorologija za nautiare, Biblioteka More, Fabra, Zagreb, 2002., 129 str. Izdava Fabra u sklopu Biblioteke More izdao je 2002. prirunik Vrijeme na Jadranu Meteorologija za nautiare autora Marka Vuetia i Nade Vueti. Nakon nedavno objavljene znanstvene publikacije Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana autor Branke Penzar, Ivana Penzara i Mirka Orlia, ova je knjiga na poseban nain vrijedan doprinos popularizaciji i razvoju meteorologije i klimatologije u Hrvatskoj. Graa je strukturirana u 7 poglavlja: Proslov, Vremenski sustavi, Vjetar i more, Posebna stanja vremena na Jadranu, Lokalni predznaci vremena, Vremenski izvjetaji i prognoze te Tuma strunih pojmova. U Proslovu autori esejistiki daju kratak historijsko-geografski prikaz plovidbe Jadranom te istiu pojedine epizode u kojima se jasno oituje sudbinsko znaenje vremenskih prilika na navigaciju uz istonu obalu Jadrana te, dugorono, vanost klimatskih znaajki za razvitak pomorstva na Jadranu. U poglavlju Vremenski sustavi daju se objanjenja ciklone i anticiklone, tipski dvaju najvanijih atmosferskih dinamikih sustava koji odreuju vremenske prilike na Jadranu. Uz struni prikaz osnovnih znaajki anticiklona i ciklona te mjernih instrumenata s pomou kojih se registriraju osnovni meteoroloki elementi, autori iznose i narodna

156

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

vjerovanja, proistekla ponajprije iz viestoljetne ribarske prakse, vezana uz promjene vremenskih prilika. Primjerice, otro oko ribara ne moe propustiti neke znakovitosti u ponaanju galebova, pa tako stara primjedba kae: "Ako galebi nepomino stoje na hridima, kljuna usmjerena prema odreenoj strani svijeta, odatle treba oekivati pogoranje vremena." Najopsenije poglavlje u knjizi jest Vjetar i more. To je i razumljivo jer je za nautiare vjetar najvaniji meteoroloki element. Stoljeima su, uz vesla, jedra bila jedini mehanizam s pomou kojega su se pokretali brodovi. O vjetrovima je ovisila mogunost, sigurnost i brzina plovidbe, a to znai da je o vjetrovima i o njihovu poznavanju ovisila svaka gospodarska valorizacija mora. Autori uz uvodni tekst o osnovnim znaajkama vjetra, metodoma mjerenja smjera i brzine vjetra te procjene jaine vjetra daju posebno iscrpan prikaz estine prema jaini i smjeru vjetra za 29 maritimnih meteorolokih postaja u Hrvatskoj (od Porea do Dubrovnika). Posebno se obrauju vjetrovi stabilna vremena (obalna cirkulacija zraka zmorac i kopnenjak, cirkulacija obronka, etezije, maestral) te vjetrovi treeg kvadranta (otro, garbin i lebi, punenat), bura, jugo i levantara. Po uvrijeenom obrascu, uz znanstvena objanjenja argumentirana brojnim sadrajnim grafikim prilozima, autori iznose i puke poslovice koje upuuju na minucioznost iskustvenog znanja o vjetrovima koje se na hrvatskoj obali prenosi s generacije na generaciju ve vie tisuljea, bez obzira na promjenjive dravne, etnike i kulturne okvire. Evo nekih poslovica: "Sveti imun lomi timun (8. listopada este su nevere s vjetrom iz junog smjera)", "Tramuntana, bura pariana", "Tri je dana rasla bura, tri je cvjetala, a tri se stiavala", "Ako osekane more na kraju, nije daleko od bure", "Dok je jugo, ni vrime drugo", "Pulentac jugu otac". Kako su mornari esto izloeni pogibelji, posebno ako su zateknuti na otvorenom moru kada naglo zapuhne snaan vjetar, nije neobino to je u tim trenutcima uz fiziku snagu i mornarske vjetine vana i duhovna sigurnost, odnosno psiholoka stabilnost. Mornari e stoga kazati: "Tko ne zna moliti Boga, neka ide na more (tamo e nauiti)". U poglavlju Posebna stanja vremena na Jadranu autori opisuju nevere, pijavice, rujanska tihodnevlja (bonace), maglu i sumaglicu koje imaju veliko znaenje za plovidbu ali i openito za ivot na moru i uz more. Autori s pravom istiu kako su "jaka nevremena uvijek ulijevala strahopotovanje prema neobuzdanoj snazi prirode". Uz znanstvenu analizu navedenih meteorolokih pojava daje se i krai prikaz jedne povijesne epizode u kojoj je nevera spasila grad Korulu. Naime, na blagdan Vele Gospe (15. kolovoza; u puku se u primorju taj datum smatra prijelomnicom prevladavajuih vremenskih tipova) 1571. alirski su gusari opsjeli grad, ali morali su se povui zbog velikih gubitaka koje je uzrokovala razorna ljetna nevera. Pri planiranju plovidbe za pomorce je od presudne vanosti, uz praenje slubenih meteorolokih izvjea, promatranje lokalnih vremenskih prilika. U poglavlju Lokalni predznaci vremena autori daju opis osnovnih znaajki atmosferskih pojava koje upuuju na trenutni razvoj meteoroloke situacije, to omoguuje izradu kratkorone lokalne prognoze vremena. Meu takvim atmosferskim pojavama treba izdvojiti lijepi zalazak Sunca, runi zalazak Sunca, halo, dugu, vijenac ili koronu, mira (zrcaljenje u atmosferi), oblake, plimu i oseku, promjene smjera vjetra i sl. S poslovicom "Najvea je pamet vrime poznat" autori zapoinju poglavlje Vremenski izvjetaji i prognoze. Navedena su glavna pravila koja pomorci moraju potivati pri vlastitom oblikovanju prognoze vremena, ali dan je i savjet kako se ne bi trebala donositi nikava odluka prije saznanja o slubenoj analizi trenutnog stanja atmosfere i prognoze vremena relevantnoga meteorolokog centra. U Hrvatskoj slubenu analizu prognoze vremena daje Dravni hidrometeoroloki zavod, posebno njegov dio Pomorski meteoroloki centar Split. Uz javne medije (televizija, radio, dnevni listovi) prognoze se daju i na slubenoj web stranici DHZ-a http:/meteo.hr/, a posebno iscrpno i najee dosta pouzdano i na britanskoj web stranici http:/www.weatheronline.co.uk. Autori daju i primjere meteorolokih karata s osnovama njihova itanja (sinoptika karta te karte prognostikog polja vjetra, prognostikog polja maksimalne dnevne temperature zraka te prognozirane koliine oborina i njezine raspodjele). Ovo je poglavlje dopunjeno i potpoglavljem Iza Otrantskih vrata u kojemu se, uz tematski zemljovid, daje saeti opis prevladavajuih vjetrova na Sredozemlju. Autori zakljuuju tekst Tumaem strunih pojmova te bibliografijom koritene literature te druge znanstvene literature koja obuhvaa tematiku jadranske meteorologije.

157

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

Bitno je istaknuti kako su u knjizi objavljeni brojni izvrsni grafiki prilozi (karte, dijagrami, crtei i fotografije) i tablice koji sadrajno uvelike dopunjuju tekst, inei ga jasnijim i zanimljivijim. S obzirom na namjenu knjige i pretpostavljene korisnike smatram kako ova knjiga predstavlja izvrstan prirunik u kojem mnogi mogu saznati, a oni koji ve znaju mogu se podsjetiti, o vremenu i klimi Jadrana. Kvalitetom sadraja ona dijelom i prelazi okvire svoje prvotne namjene. Ova knjiga korisna je svim nautiarima i drugim zaljubljenicima u more te svima koje zanima meteoroloka i klimatoloka tematika hrvatskoga Jadrana. Milan SIJERKOVI: Vrijeme i klima gora i planina Meteorologija za planinare, Dravni hidrometeoroloki zavod, Hinus, Zagreb, 2003. 167. str. U izdanju Dravnoga hidrometeorolokog zavoda i Hinusa u Zagrebu je 2003. objavljena knjiga Vrijeme i klima gora i planina Meteorologija za planinare autora Milana Sijerkovia. Milan Sijerkovi se ve pola stoljea bavi meteorologijom, posebno sinoptikom meteorologijom, znanstvenom prognozom vremena, istraivanjem puke meteoroloke terminologije i poslovica te prouavanjem povijesnog razvoja meteorologije. U Hrvatskoj je nadasve poznat kao izvrstan prognostiar koji je izvjea o vremenskoj prognozi uinio jednom od najboljih dijelova informativnog programa HRT-a i njegovih medijskih prethodnika. U predgovoru autor istie kako ova knjiga nije udbenik, prirunik ili planinarski vodi, premda se moe iskoristiti i s takva gledita. Moda bi se moglo rei kako je ona sve to, a ponajvie klimatska monografija gorsko-planinskog dijela Hrvatske kakva do sada nije napisana. Knjiga je strukturirana u 6 glavnih poglavlja: Meteoroloka poetnica za planinare, Klima hrvatskog gorja, Temelji znanstvene prognoze vremena, Iskustveno prognoziranje vremena, Posebne atmosferske pojave vane za planinare i Klimatski kalendar prirode. U poglavlju Meteoroloka poetnica za planinare Sijerkovi je najveim dijelom sintetizirao i prilagodio strunu i znanstvenu grau iz postojeih meteorolokih i klimatskih udbenika i prirunika. Dao je tako saet pregled osnovnih znanja o zraku i atmosferi, energetici atmosferskih procesa, atmosferskom tlaku, temperaturi zraka, vlazi u zraku, oblacima, naoblaci i osunavanju, oborinama te o vjetru. Pri tumaenju autor uvijek dodaje odgovarajue sadraje koji se odnose na meteoroloke prilike u planinskim prostorima. Ovim meteorolokim uvodnikom mogu se okoristiti i svi oni koji ele saznati o vremenu i klimi, a ne samo planinari, kojima je knjiga ponajprije namijenjena. Posebna je vrijednost poglavlja Klima hrvatskog gorja jer hrvatski planinski prostor kao cjelina do sada nije klimatski obraen. Razlog je najveim dijelom nedostatak relevantnih meteorolokih podataka jer su planinske meteoroloke postaje malobrojne i ne postoje dui vremenski nizovi. Najdetaljnije je obraena klima Velebita i Medvednice, to je i logino s obzirom na to da su to najpopularnija i vjerojatno najposjeenija planinarska odredita u Hrvatskoj. Istaknuta su i klimatska obiljeja Samoborskoga gorja, Ivanice, Gorskoga kotara, Uke, Mosora i Biokova. Za svaku od navedenih planina i gora dat je klimatski prikaz prema najvanijim meteorolokim elementima, a u potpoglavljima o klimi Medvednice i Velebita uvodno se daje prikaz klime prema godinjim dobima. Takva je sinteza potrebna kako bi planinari, osobito oni koji slabije poznaju taj prostor, mogli dobro izabrati vrijeme posjeta tim planinskim podrujima i za to se prikladno pripremiti. U prosjeku, u odnosu na osnovne klimatske znaajke Hrvatske, planine su hladnije i vlanije. Meutim, esto je zimi u vrnim dijelovima planina i gora naoblaka manja, a osunanost vea u odnosu na podnoja. Osim uvrijeene percepcije planina kao planinarskog i turistikog odredita obavijenog snjenim pokrivaem, osnovom razliitih "snjenih radosti", odnosno zimskih portova, planine su s obzirom na osjet ugodnosti izvrsna izletnika odredita ljeti. Ljeti su, naime, temperature u planinama visoke ali nie u odnosu na podnoja, pa boravak u njima omoguuje rado oekivano osvjeenje. U treem poglavlju Temelji znanstvene prognoze vremena autor pie o znanstvenom prognoziranju vremena, pri emu se oslanja na vlastito dugogodinje znanstveno iskustvo u toj

158

PRIKAZI - REVIEWS

Geoadria, vol. 8/2, 147-159, 2003.

tematici. U tom poglavlju zasebno obrauje sinoptika motrenja, prijenos podataka sinoptikih motrenja, analizu atmosferskog stanja, prognozu atmosferskog stanja, prognozu sastojaka vremena, Svjetsko meteoroloko bdjenje (World Weather Watch), vrste i uspjenost prognoza. Posebno se istie injenica kako se, bez obzira na mnoinu meteorolokih podataka i sloenost raunalnih modela, tonost prognoze vremena smanjuje s produljenjem prognostikog razdoblja. Dodaje i vano upozorenje kako prognozi treba vjerovati, ali se u njezinu tonost ne smije prisezati. U istom poglavlju Sijerkovi daje struno-znanstveni prikaz ciklona i anticiklona te osnovnih znaajki zranih masa i atmosferskih fronta. Uz znanstveno prognoziranje, odgovarajue znaenje, posebno za manja podruja, ima iskustveno prognoziranje vremena, kako autor i naslovljuje etvrto poglavlje knjige. Tijekom prolosti razvio se itav skup brojnih vremenskih pravila za proricanje vremena koji se moe nazvati pukom prognozom vremena. Najvei dio pukih prognoza vremena ine one koje se temelje na razliitim prirodnim znakovima, koji su iskustveno povezani s vrstom vremena to je slijedilo nakon tih pojava. Neke zakonitosti uoene u prirodi mogu upuivati na razvoj meteoroloke situacije, a njihovo poznavanje moe imati presudno znaenje kada se ne posjeduje informacija o slubenoj, znanstveno definiranoj, prognozi vremena. Autor u nastavku izlae pojedine prirodne znakove u atmosferi i kod ivih bia koji upuuju na proljepanje vremena, pogoranje vremena, a posebno i znakove za nastup juine i bure na Jadranu. U posebnom poglavlju Posebne atmosferske pojave vane za planinare autor opisuje i objanjava maglu, grmljavinske oluje, snjeni pokriva, snjene vijavice, meave i zapuhe, snjene lavine i neobine atmosferske pojave (glorija, vatra sv. Ilije i sl.). Poznavanje osnovnih obiljeja navedenih pojava moe bitno utjecati na pravovaljano planiranje aktivnosti prije i tijekom planinarenja. Klimatska obiljeja hrvatskoga gorja s obzirom na fenoloke znaajke, tj. nastupe pojedinih razvojnih faza najeih biljnih vrsta, obraene su saeto u poglavlju Klimatski kalendar prirode. Na kraju se navode 42 reference iz kojih je crpljena struna i znanstvena graa te popis 32 hrvatske i inozemne internet adrese na kojima se mogu pronai mjerodavne informacije o trenutnoj i buduoj meteorolokoj situaciji. Tekst je upotpunjen brojnim grafikim prilozima (dijagramima, crteima i izvrsnim fotografijama) koji bitno pridonose razumijevanju izloenih tvrdnji i objanjenja. Kako istie i autor, ova je knjiga prva ove vrste u Hrvatskoj, i tim je njezino znaenje vee. U svakom sluaju, planinari ali i svi drugi koji se bave istraivanjem planinskih prostora Hrvatske trebali bi upotpuniti svoje knjinice i opremu ovom knjigom. Josip Farii

159