81

Dunja Martinovi, Mainski fakultet u Sarajevu

Svako tijelo moe se uvrstiti pomou tri veze u ravni i pomou est veza u prostoru da
bude nepomjerljivo, jer mu te veze onemoguuju tri, odnosno est sloboda kretanja. U ravni
su to dvije translacije, koje mogu biti u dva meusobno normalna pravca, i rotacija, a u
prostoru su tri translacije u tri meusobno normalna pravca, ose i tri rotacije oko tih osa.
Uvrivanje nosaa u ravni moe se realizirati minimalno pomou jednog nepominog
zglobnog oslonca i jednog pominog zglobnog oslonca (slika 12.1.a) ili pomou ukljetenja
koje onemoguuje sva tri stepena slobode kretanja (slika 12.1.b).







Slika 12.1. a) Nosa uvren pomou nepominog i pominog oslonca
b) Nosa na jednom kraju ukljeten (konzola)


Prostorni nosa se moe uvrstiti u tri take koje ne lee na jednom pravcu (slika 12.2.a).
Npr. u jednoj taki moe biti sferni zglob (veza pomou tri tapa), a druge dvije take mogu
biti vezane za podlogu pomou dva, odnosno jednog tapa. Uvrivanje prostornog nosaa
se moe ostvariti i u jednoj taki pomou ukljetenja (slika 12.2.b), koje onemoguuje svih
est stepeni slobode kretanja.
q
a)
M
q
b)
Statiki neodreeni gredni nosai

82












Slika 12.2. a) Prostorni nosa uvren u tri take
b) Prostorni nosa ukljeten na jednom kraju

U bilo kom presjeku ravanskog ili prostornog nosaa mogu se odrediti unutarnje, presjene
sile. Kod ravanskih nosaa to su transverzalna sila, aksijalna sila i moment savijanja (slika
12.3.), a kod prostornog nosaa se javljaju tri sile (dvije transverzalne i jedna aksijalna) i tri
momenta (dva momenta savijanja i jedna moment uvijanja). Ovim unutarnjim silama
odgovaraju unutarnje veze koje u nerazrezanom nosau onemoguuju meusobna
pomijeranja lijevog u odnosu na desni dio presjeka u dva, odnosno tri meusobno normalna
pravca i meusobna ugaona pomjeranja oko jedne, odnosno tri ose, zavisno od toga da li je
problem ravanski ili prostorni.















Slika 12.3. a) Ravanski nosa
b) Unutarnje sile u presjeenom elementu rama


Nosai, ravanski ili prostorni, kod kojih se reakcije u osloncima i unutarnje sile mogu nai
pomou statikih jednaina ravnotee (tri za ravanski problem, a est za prostorni) su
vanjski statiki odreeni nosai, odnosno unutarnje statiki odreeni nosai.
Ako je broj nepoznatih reakcija veza ili unutarnjih sila vei od broja statikih uslova
ravnotee, radi se o statiki neodreenim noseim konstrukcijama. Ako su te konstrukcije
od linearno elastinih materijala na koje se moe primijeniti princip superpozicije, one se
najee rjeavaju koritenjem metode sila ili metode deformacija. Kod metode sila
q
1
F
r

2
F
r

1
F
r

M
a) b)
2
F
r

F
r

M
a)
F
r

t
F
r

a
F
r

M
M
f
b)

83
nepoznate su sile i/ili momenti koji se javljaju na mjestima uklonjenih suvinih veza, a kod
metode deformacija nepoznate su ugaona pomjeranja na spojevima elemenata statiki
neodreene konstrukcije.


12.1. Vanjska i unutarnja statika neodreenost

Vanjski statiki neodreeni nosai (konstrukcije) su oni koji su za podlogu uvreni
pomou veza iji je broj vei od potrebnog koji onemoguuje njihovo pomjeranje. Ako se
sa n oznai stepen statike neodreenosti konstrukcije, sa k broj nepoznatih reakcija veza, a
sa s broj stepeni slobode kretanja koji je jednak broju statikih uslova ravnotee, tada je kod
statiki neodreenih nosaa

n = k s > 0. (12.1)

Na slici 12.4. prikazano je nekoliko primjera vanjski statiki neodreenih nosaa. Prvi
primjer je obostrano ukljetena greda (slika 12.4a), tri puta statiki neodreena (n = 6 3 =
3), drugi primjer je greda dva puta statiki neodreena (slika 12.4b, n = 5 3 = 2), a u
treem primjeru (slika 12.4.c) se radi o tzv. kontinualnom (neprekidnom) grednom nosau
(nosa s vie raspona i vie od dva oslonca), koji je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 =
2). Na slici 12.4.d prikazan je ram koji je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 = 2). U
petom primjeru obostrano ukljetena greda je zagrijana i temperatura je promjenjiva po
visini poprenog presjeka (slika 12.4e). U ovom primjeru, iako nema vanjskog optereenja,
javljaju se naponi u gredi, kao posljedica zagrijavanja. Ova greda je dva puta statiki
neodreena (n = 4 2 = 2). Slika 12.4.f prikazuje prostorni nosa, koji je dva puta statiki
neodreen (n = 8 6 = 2).















Slika 12.4. a) Greda na krajevima ukljetena
b) Greda na jednom kraju ukljetena a na drugom zglobno vezana
c) Kontinualni nosa
d) Ram na jednom kraju ukljeten, a na drugom zglobno vezan
e) Greda neravnomjerno zagrijana i na krajevima ukljetena
f) Prostorni nosa na jednom kraju ukljeten, a na drugom vezan pomou
dva tapa
a)
F
r

F
r

F
r M
q
q
2
F
r

1
F
r

T
1
T
2
1
F
r

q
b)
c)
d)
e) f)

84
Pored vanjskih statiki neodreenih nosaa mogu se javiti i unutarnje statiki neodreeni
nosai. Na slici 12.5.a i b su prikazani ravanski i prostorni ram sa zatvorenom konturom,
koja poveava broj nepoznatih presjenih sila sa tri na est, odnosno sa est na dvanaest, te
ram postaje tri puta unutarnje statiki neodreen u ravni, a est puta unutarnje statiki
neodreen u prostoru.













Slika 12.5. a) Ravanski ram sa zatvorenom konturom
b) Prostorni ram sa zatvorenom konturom
c) Ravanski ram s dvije zatvorene konture

Na slici 12.5c prikazan je ram s dvije zatvorene konture, kod koga je broj unutarnje statike
neodreenosti za tri vei nego kod rama na slici 12.5a. Naime, svaka zatvorena kontura
poveava broj nepoznatih presjenih sila u ravni za tri.
Na unutarnje statiki neodreenim ravanskim nosaima moe se postaviti zglob koji spaja
dva elementa i on tada uklanja jednu unutarnju vezu, moment savijanja, jer nema okretanja
jednog presjeka u odnosu na drugi. To znai da se umetanjem zgloba smanjuje unutarnja
statika neodreenost nosaa za jedan. Zato je ram sa zatvorenom konturom na slici 12.6.b
dva puta unutarnje statiki neodreen, a na slici 12.6.a tri puta. Ako se postavi dvojni zglob
na mjestu spajanja tri elementa moe se smatrati kao da je sastavljen od dva zgloba koji
povezuju po dva elementa, tako da on smanjuje unutarnju statiku neodreenost za dva
(slika 12.6.c).












Slika 12.6. Ram sa zatvorenom konturom
a) tri puta unutarnje statiki neodreen
b) dva puta unutarnje statiki neodreen
c) jednom unutarnje statiki neodreen
2
F
r

1
F
r

a)
q
b)
F
r

q
c)
a)
q
b)
q
c)
q

85
Kod reetkastih nosaa, takoer, moe se javiti vanjska i/ili unutarnja statika
neodreenost. Vanjska neodreenost je posljedica veeg broja vanjskih veza od minimalno
potrebnog za uvrivanje konstrukcije kao krutog tijela (slika 12.7.a), a unutarnja ako je
broj tapova vei od potrebnog za formiranje reetkastog nosaa kao kinematski
nepomjerljive figure (slika 12.7.b), pa se sile u tapovima ne mogu odrediti poznatim
metodama iz statike krutog tijela.










Slika 12.7. a) Reetkasti nosa vanjski statiki neodreen
b) Reetkasti nosa unutarnje statiki neodreen


Reetka na slici 12.7a je jednom vanjski statiki neodreena (n = 4 3 = 1). Ona je
unutarnje statiki odreena, jer je broj potrebnih tapova prema (12.2)

m = 2n
c
3 , (12.2)

gdje je n
c
broj vorova, jednak broju tapova reetke (m = 28 3 = 13).
Na slici 12.7.b reetka je vanjski statiki odreena (n = 3 3 = 0), ali nije unutarnje, jer je
broj tapova 10, a potreban broj je m = 26 3 = 9, te je n = 10 9 = 1, tj. jednom je
unutarnje statiki neodreena.
Da bi se rijeile vanjski ili/i unutarnje statiki neodreene konstrukcije potrebno je uvesti
dopunske uslove. Ti dopunski uslovi se formiraju iz uslova deformisanja konstrukcije.
Poto je deformacija poznata ako su poznati linijski i ugaoni pomaci u svakoj taki
optereenog nosaa, to se na osnovu izraza za pomjeranja formiraju potrebni dopunski
uslovi za rjeavanje statiki neodreenih nosaa. Ti uslovi su poznati kao uslovi
kompatibilnosti, poklapanja pomjeranja, odnosno geometrijski uslovi. Kako se ti dopunski
uslovi dobijaju, zavisi od metode koja se koristi pri rjeavanju statiki neodreenih
problema. Kod konstrukcija iji su elementi od linearno elastinih materijala i kod kojih pri
analizi naponskog stanja, koje je posljedica djelovanja vanjskog optereenja i/ili toplote
vrijedi princip superpozicije, on se moe iskoristiti pri formiranju dopunskih uslova,
odnosno za rjeavanje statike neodreenosti konstrukcije.
Princip superpozicije predstavlja osnovu za najee koritene metode rjeavanja statiki
neodreenih problema, a to su metoda sila i metoda deformacija ili pomjeranja. Ove metode
se mogu formulisati i preko energetskih principa. Pored ovih metoda koriste se i neke druge
metode koje imaju ogranienu primjenu. Tako se najjednostavniji primjeri statiki
neodreenih greda mogu rijeiti koritenjem jednaine elastine linije.
Sloene statiki neodreene konstrukcije rjeavaju se veoma sofisticiranim analitikim
tehnikama zasnovanim na metodama koje e ovdje biti opisane.
Kada se rijei statika neodreenost konstrukcije, sljedei korak u analizi je raunanje
napona i deformacija metodama koje su ranije opisane.
a)
1
F
r

2
F
r

q
b)

86
12.2. Integraciona metoda

Statiki neodreena greda moe se rijeiti koritenjem integracione metode, tj. analize
pomou jedne od tri diferencijalne jednaine elastine linije. Te jednaine su jednaina
momenata savijanja (12.3.a), koja je drugog reda, jednaina transverzalne sile (12.3.b), koja
je treeg reda i jednaina intenziteta raspodijeljenog optereenja (12.3.c), koja je etvrtog
reda.

M y EI
x
' ' , (12.3a)

t x
F y EI ' ' ' , (12.3b)
. q y EI
IV
x
(12.3c)

Procedura rjeavanja je kao kod statiki odreenih greda. Naime, potrebno je integrisati
dobijeno opte rjeenje, primijeniti granine uslove i druge zadate uslove da se dobiju
nepoznate veliine, a to su integracione konstante i reakcije veza.
Ova metoda se koristi pri rjeavanju jednostavnijih primjera, jer u sloenijim primjerima za
rjeavanje diferencijalne jednaine postupak je raunski zahtjevniji.
Sljedei primjer je rijeen integracionom metodom.

Primjer 12.1.

Greda je optereena prema slici 12.8. Poznato je uniformno raspodijeljeno optereenje
grede po jedinici duine (q) i njena duina
,
_

l
4
5
.
Odrediti reakcije u ukljetenju A i reakciju oslonca B.











Slika 12.8. Statiki neodreena greda


Rjeenje:

U ovom primjeru greda je izloena vertikalnom optereenju, pa se u ukljetenju javljaju
dvije nepoznate, vertikalna sila i moment ukljetenja. Nepoznata je i reakcija veze u
osloncu B (slika 12.9.a). Ovde se mogu postaviti dva statika uslova ravnotee, te je stepen
statike neodreenosti jedan (n = 3 2 = 1).


q

y
A B
C
l l/4
z

87









Slika 12.9. a) Greda optereena vanjskim optereenjem i nepoznatim reakcijama veza
b) Greda presjeena na rastojanju z


Da bi se dobilo rjeenje primjenom integracione metode, potrebno je rijeiti jednainu
elastine linije. Moment savijanja u nekom presjeku z je prema slici 12.9b

2
2
qz
M z F M
A A
, (a)
a iz statikih uslova ravnotee se dobija

, 0
4
5
, 0
B A y
F F l q F (b)
. 0
8
5
4
5
, 0 +
A B A
M l l q l F M (c)
Iz (b) i (c) se dobija (d)
.
32
25
,
4
5
2
l F l q M F l q F
B A B A
(d)
Nakon uvrtavanja (d) u (a) dobija se (e)
.
2 32
25
4
5
2
2
qz
l F ql z F qlz M
B B
+ (e)
Izraz za moment savijanja (e) uvrtava se u jednainu elastine linije (12.3a) i dobija se
.
2 32
25
4
5
' '
2
2
qz
l F ql z F qlz y EI
B B x
+ + + (f)
Nakon integrisanja jednaine (f) dobijaju se izrazi za nagib i ugib grede:
,
6 32
25
2 8
5
'
1
3 2 2 2
c z
q
lz F z ql z
F
qlz y EI
B
B
x
+ + + + (g)
.
24 2 64
25
6 24
5
2 1
4 2 2 2 3 3
c z c z
q
z
l F
z ql z
F
qlz y EI
B B
x
+ + + + + (h)
Nepoznata reakcija veze F
B
i integracione konstante c
1
i c
2
se dobijaju iz poznatih graninih
uslova da je u ukljetenju A ugib i nagib jednak nuli i da je u osloncu B ugib nula.

z = 0, y = 0, y ' = 0; z = l, y = 0. (i)

Iz (g) i (h) uz koritenje uslova (i) dobija se
c
1
= 0, c
2
= 0, .
64
43
ql F
B

Nepoznate reakcije F
A
i M
A
se dobijaju iz (d), tj.
A
F
r

B
F
r

M
A
a)

q

A
F
r

) (z F
t
r

M
A
b)

q(z)

M(z)

y

z


88
.
64
7
,
64
37
2
ql M ql F
A A

Integracionom metodom se moe rijeiti i statiki neodreen nosa koji je neravnomjerno
zagrijan. Objanjenje je dato kroz rjeavanje sljedeeg primjera.

Primjer 12.2.

Obostrano ukljetena greda (slika 12.10.) je zagrijana tako da je prirataj temperature u
odnosu na temperaturu u nedeformisanom stanju za gornja vlakna T
1
, a za donja T
2
.
Pretpostavlja se da je T
2
> T
1
i da se temperatura linearno mijenja po visini pravougaonog
poprenog presjeka. Poznati su modul elastinosti E, koeficijent toplotnog irenja ,
aksijalni moment inercije I
x
i visina poprenog presjeka h.
Odrediti reakcije u ukljetenjima.










Slika 12.10. Obostrano ukljetena, zagrijana greda


Rjeenje:

U ovom primjeru u ukljetenjima se javljaju po dvije nepoznate reakcije veza
(slika12.11.a). Stepen statike neodreenosti je dva. Problem je rijeen integracionom
metodom.











Slika 12.11. a) Obostrano ukljetena, zagrijana greda i reakcije veza
b) Izduenje i okretanje poprenog presjeka


Jednaina elastine linije grede izloene momentima savijanja i temperaturnoj promjeni je
prema (11.31.)
T
1
T
2
T
2
>T
1
A

B

y

z

h

y
x
T
1
T
2
M
A
M
B
y

z

z

B
F
r

A
F
r

y
z
dz
d
a)
b)

89


( )
h
T T
EI
M
y
x
1 2
' '



, (a)
ili

( )
. ' '
1 2
h
T T EI
M y EI
x
x

(b)

Moment savijanja u presjeku z je

.
A A
M z F M (c)

Uz (c) jednaina (b) postaje

( )
, ' '
1 2
h
T T EI
M z F y EI
x
A A x

+

(d)
a nakon integrisanja nagib i ugib su:


( )
,
2 2
'
1
1 2
2 3
c z
h
T T EI z
M
z F
y EI
x
A
A
x
+

+

(e)

( )
.
2 2 6
2 1
2 1 2
2 3
c z c z
h
T T EI z
M
z F
y EI
x
A
A
x
+ +

+

(f)

Integracione konstante se dobijaju iz graninih uslova

z = 0, y ' = 0, y = 0 (g)
i one iznose
c
1
= 0, c
2
= 0 . (h)

Iz graninih uslova

z = l, y ' = 0, y = 0 (i)

se dobija


( )
,
2
1 2
h
T T EI
M
l F
x
A
A

+

(j)

( )
.
3
1 2
h
T T EI
M
l F
x
A
A

+

(k)

Rjeenje jednaina (j) i (k) je

( )
, , 0
1 2
h
T T EI
M F
x
A A

a zbog simetrije bie

A B B
M M F , 0 .



90
12.3. Metoda superpozicije

Metoda superpozicije je od fundamentalnog znaaja u analizi statiki neodreenih greda,
reetki, ramova i drugih vrsta struktura. Ona koristi princip superpozicije deformacija, a
poznato je da je taj princip primjenjiv na konstrukcije od homogenog, izotropnog, linearno
elastinog materijala, to je ovde sluaj. Naime, pri koritenju metode superpozicije rauna
se ukupni nagib ili ugib na odreenom mjestu kao algebarska suma nagiba ili ugiba od
svakog optereenja koje individualno djeluje i od suvinih reakcija. Na taj nain se dobija
dodatna jednaina potrebna da se rijei statiki neodreen problem.
Redoslijed rjeavanja statiki neodreenih nosaa metodom superpozicije je sljedei:
- odrediti stepen statike neodreenosti nosaa,
- naznaiti suvine reakcije,
- nai deformaciju nosaa na mjestu suvine reakcije kao sumu deformacija od
optereenja i suvinih reakcija,
- naena suma deformacija mora biti jednaka deformaciji na originalnom nosau, a
ona je nula ili ima zadatu vrijednost.

Tako se dobijaju jednaine kompatibilnosti ili jednaine superpozicije, koje pokazuju da je
deformacija osloboenog nosaa u takama suvinih reakcija jednaka deformaciji
originalnog nosaa u tim istim takama. Osloboeni nosa je statiki odreen i lako se
moe odrediti njegova deformacija koritenjem tehnike opisane u poglavlju 11.
Ako se nosa sastoji iz vie dijelova i ako je statiki neodreen potrebno je
- pretvoriti nosa u ekvivalentni statiki odreen nosa presjecanjem u osloncima ili
vornim takama (takama spajanja dva elementa konstrukcije) i tako dobiti niz
prostih greda i/ili konzola,
- odrediti statiki neodreene veliine u presjecima iz uslova deformisanja nosaa,
tj. uslova kontinuiteta elastine linije nosaa.

Metoda superpozicije je primijenjena na rjeavanje sljedeeg primjera.

Primjer 12.3.

Za gredu ravnomjerno optereenu prema slici 12.12. odrediti reakcije oslonaca.








Slika 12.12. Greda optereena kontinualnim optereenjem
Rjeenje:

Ovaj primjer je jednom statiki neodreen (n = 3 2 = 1). Reakcija F
B
je oznaena kao
suvina i razmatra se kao nepoznato optereenje. Ugibi od vanjskog optereenja i reakcije
F
B
se raunaju odvojeno, koritenjem tablinih vrijednosti [42,45], kako je pokazano na
slici 12.13.

q
A
B
C
2l/3 l/3
l

91











Slika 12.13. Princip superpozicije primijenjen na rjeavanje statiki neodreene grede


Ugib uzrokovan kontinualnim optereenjem je [45]

. 2
24
4 3
4
1
1
]
1

,
_

+
,
_

l
z
l
z
l
z
EI
ql
y
x
q
(a)
Na mjestu l z
3
2
iz (a) se dobija
. 0113 , 0
4
x
q
EI
ql
y (b)
Ugib od koncentrisane sile je [45]

.
3
2 2
3

,
_

,
_

l
b
l
a
EI
l F
y
x
F
(c)

Sila F = - F
B
djeluje na mjestu l a
3
2
i l b
3
1
, pa se iz (c) dobija
. 01646 , 0
3
x
B
F
EI
l F
y (d)
Poto je ugib na osloncu nula, mora biti

. 0 +
F q B
y y f (e)

Nakon uvrtavanja (b) i (d) u (e) dobija se reakcija oslonca B, tj.

. 68 , 0 ql F
B
(f)

Iz statikih uslova ravnotee se nau ostale nepoznate reakcije veza. Prema slici 12.13a.
bie:



C
l/3
q
A
B
F
r

2l/3
q
A
2l/3
B
C
A
B
F
r

2l/3
B C
y
A
B C
y
B
=0
z
y
A B
(y
B
)
q
z
B
(y
B
)
F
z
C
y
l/3 l/3

92






Slika 12.13a. Optereena greda s reakcijama veza


, 0
2 3
2
, 0
2
+

ql
l F l F M
B c A
(g)
. , 0 ql F F F F
C B A y
+ +

(h)

Iz (f), (g) i (h) se dobija

. 274 , 0 , 046 , 0 ql F ql F
A C


Metoda superpozicije se moe primijeniti i na rjeavanje grednih nosaa s elastinim
osloncima, tj. nosaa koji se oslanjaju na jednu ili vie opruga, kao i nosaa s elastinim
ukljetenjem. U takvim sluajevima opruge se uzimaju za suvine veze. Ugibi su jednaki
skraenju ili izduenju opruge, koje je srazmjerno sili u opruzi. Kod elastinog ukljetenja
dolazi do okretanja poprenog presjeka, koje je srazmjerno momentu ukljetenja.
Kroz rjeavanje sljedea dva primjera pokazano je kako se odreuje suvina reakcija veze.

Primjer 12.4.

Konzola, optereena ravnomjerno rasporeenim teretom, na slobodnom kraju je poduprta i
taj oslonac je s oprugom krutosti c (slika 12.14.). Odrediti suvinu reakciju veze. (EI
x
=
const.)








Slika 12.14. Konzola s elastinim osloncem

Rjeenje:






Slika 12.15. Princip superpozicije primijenjen na rjeavanje statiki neodreenog nosaa
q
A
F
r

B
F
r

C
F
r

A B C
q
B

A

l

B
F
r
q
B

A

B

B

c
B
F
r
A

q

93
Ugibi kraja B od kontinualnog optereenja i koncentrisane sile su [42]:

.
3
,
8
3 4
x
B
F
x
q
EI
l F
y
EI
ql
y (a)

Poto je u B elastini oslonac, njegov ugib je jednak skraenju opruge, tj.

,
c
F
f
B
B
(b)
jer je sila u opruzi .
B B
cf F
Sada se moe pisati

,
F q B
y y f + (c)

pa je sila F
B
iz (c), a uz koritenje izraza (b) i (a)

.
1
3
8
3
4

,
_

c EI
l
EI
ql
F
x
x
B



Primjer 12.5

Obostrano ukljetena greda optereena je silom F (slika 12.16.). Lijevo ukljetenje je
elastino, a desno je kruto. Poznata je specifina krutost pri okretanju c i savojna krutost EI
x

= const.
Odrediti suvine reakcije veza.






Slika 12.16. Obostrano ukljetena greda s elastinim ukljetenjem na lijevoj strani

Rjeenje:









Slika 12.17. Princip superpozicije primijenjen na rjeavanje statiki neodreenog nosaa
B

A

l/2

F
r

l/2

B

A

F
r

=0
y

z

B

A

F
r
B

A

M
B
B

A

M
A

94


Nagibi elastine linije u osloncima A i B od koncentrisane sile i momenata su [42]:


.
3
,
6
,
16
,
6
,
3
,
16
2
2
x
B
M
x
A
M
x
F
x
B
M
x
A
M
x
F
EI
l M
EI
l M
EI
Fl
EI
l M
EI
l M
EI
Fl
B A
B A




(a)

U elastinom ukljetenju moment je c M
A
, tj. dolazi do okretanja poprenog
presjeka. U krutom ukljetenju nema okretanja poprenog presjeka.

, 0 ,
c
M
A
(b)
. ,
B A B A
M M F M M F
+ + + + (c)

Iz (c), a uz izraze (a) i (b), dobijaju se suvine reakcije veza


( ) ( )
.
4 8
6
,
4 8
2 2
x
x
B
x
A
EI lc
FlEI c Fl
M
EI lc
c Fl
M
+
+

+


Metoda superpozicije se moe koristiti i pri rjeavanju grednih nosaa kod kojih svi oslonci
nisu na istoj horizontali i tada je ugib na mjestu sputenog oslonca jednak vrijednosti za
koju je on sputen u odnosu na susjedne oslonce (vidjeti zadatak 12.21).
Ova metoda se moe koristiti i pri rjeavanju ukrtenih grednih nosaa, koji se oslanjaju
jedan na drugi. Suvina nepoznata se javlja na mjestu veze. Dodatna jednaina se dobija
nakon razdvajanja nosaa uz koritenje uslova da je na mjestu dodira ugib oba nosaa isti.
U sljedeem primjeru je iskoriteno naprijed reeno.

Primjer 12.6.

Greda AB i konzola CD, optereena kontinualnim optereenjem, su na mjestu veze kruto
spojene prema slici 12.18. Oba nosaa su od elinog valjanog I profila, ali razliitih
dimenzija. Odrediti suvinu reakciju veze.










Slika 12.18. Ukrteni gredni nosa
l/2

A

C

B

D

l/2

l/2

1
x
I
2
x
I
q


95
Rjeenje:

Uticaj konzole na gredu zamjenjuje se silom F
n
, a grede na konzolu silom - F
n
(slika
12.19.). Tako su dobijena dva statiki odreena nosaa, kod kojih je ugib na mjestu veze
isti.









Slika 12.19. Ukrteni gredni nosa rastavljen na gredu i konzolu


Ugib na sredini grede usljed djelovanja sile F
n
je [42]:


1
3
) 1 (
48
x
n
D
EI
l F
f , (a)

a ugib na kraju konzole usljed djelovanja kontinualnog optereenja q i koncentrisane sile F
n

je [42]:


2
3
2
4
) 2 (
3
2
1
8
2
1
x
n
x
D
EI
l F
EI
l q
f

,
_

,
_

. (b)

Poto mora biti


) 2 ( ) 1 (
D D
f f , (c)

to se iz (c) a uz (a) i (b) dobija reakcija veze u D

.
2
1
8
3
1
2
x
x
n
I
I
ql F
+


Metoda superpozicije se koristi i pri rjeavanju statiki neodreenih nosaa koji su
neravnomjerno zagrijani, kao to je nosa u sljedeem primjeru.





A

D

l/2
l/2

1
x
I
2
x
I
n
F
r

n
F
r

l/2

C

q

D


96
Primjer 12.7.

Obostrano ukljetena greda, duine l, visine h, neravnomjerno je zagrijana. Temperatura
linearno raste od T
1
do T
2
po visini grede. Poznati su savojna krutost EI
x
= const. i
koeficijent toplotnog irenja .
Odrediti reakcije u ukljetenjima.

Rjeenje:

Ovaj primjer je rijeen u poglavlju 12.2. metodom integracije, a ovde e biti rijeen
metodom superpozicije.
Nosa je osloboen veze u B i dobijena je konzola koja je na slobodnom kraju optereena
suvinim reakcijama veze F
B
i M
B
(slika 12.20.).










Slika 12.20. a) Obostrano ukljetena, zagrijana greda
b) Zagrijana konzola optereena silom i momentom
c) Deformisana konzola zbog temperaturne promjene

Nagib kraja B uzrokovan temperaturnom promjenom du visine h na osnovu (10.53), tj.
dz
h
T T
d
T
1 2

, bie za usvojeni pozitivni smjer ose y

( )
.
1 2
1
h
l T T
B

(a)
Iz izraza (10.53), vodei rauna o predznaku (izraz (a)), dobija se


h
T T
dz
d
T 1 2

, (b)

to predstavlja zakrivljenost elastine linije.
U poglavlju 11 je pokazano da je zakrivljenost elastine linije za male ugibe i nagibe
jednaka drugom izvodu funkcije koja predstavlja jednainu elastine linije nosaa ijim
integriranjem se dobija ugib


( )
h
l T T
f
B
2
2
1 2
1

. (c)
Ugib i nagib od sile i momenta su [42]:

A
F
r

T
1
T
2
A

B

y

z

h

M
A M
B
B
F
r

l
a)
T
1
T
2
A

B

M
B
B
F
r

b)
z

y

T
1
T
2
1
B

1
B
f
c)

97

. ,
2
,
2
,
3
3 3
2 2
2
3 3
x
B
B
x
B
B
x
B
B
x
B
B
EI
l M
EI
l M
f
EI
l F
EI
l F
f

(d)

Ukupni ugib i nagib oslonca B jednaki su nuli, tj. na osnovu (a), (c) i (d) bie:


( )
( )
. 0
2
, 0
2 3 2
2
1 2
2 3 2
1 2
+

x
B
x
B
x
B
x
B
EI
l M
EI
l F
h
l T T
EI
l M
EI
l F
h
l T T

(e)

Iz jednaina (e) se dobija


( )
, , 0
1 2
h
T T EI
M F
x
B B

a zbog simetrije

. ,
B A B A
M M F F
Rezultati pokazuju da je obostrano ukljetena greda izloena djelovanju konstantnog
momenta savijanja zbog linearne promjene temperature po visini presjeka.


12.4. Metoda tri momenta Klapejronova (Clapeyron) jednaina

Kontinualni nosai, nosai s dva i vie raspona, mogu se susresti u zgradama, mostovima,
avionima i nekim drugim konstrukcijama. Ovakvi nosai su uvijek statiki neodreeni i
mogu se rijeiti metodom superpozicije, odnosno posebnim oblikom ove metode, koji je
nazvan metoda tri momenta.
Kod metode superpozicije, kako je pokazano, prvi korak je izbor suvinih sila i/ili
momenata. Kod kontinualnih nosaa to su reakcije na unutranjim osloncima (svi oslonci
osim dva krajnja). Ako taj nosa ima n raspona i n + 1 oslonaca na istoj visini, ako je
optereen teretima koji djeluju u ravni u kojoj se nalazi jedna od glavnih osa inercije
poprenog presjeka i ako su tereti vertikalni, a spregovi djeluju u vertikalnoj ravni, tada je
taj kontinualni nosa n + 1 2 = n 1 puta statiki neodreen (slika 12.21a). Naime, mogu
se postaviti samo dvije jednaine statike ravnotee. Da bi se taj kontinualni nosa rijeio,
tj. da bi se odredile sve nepoznate reakcije veza, on se zamjenjuje ekvivalentnim statiki
odreenim nosaem na kome je uticaj meuoslonaca zamijenjen nepoznatim reakcijama
(slika 12.21.b) ili ekvivalentnim sistemom koji se sastoji iz prostih greda, a koji je dobiven
oslobaanjem nosaa jedne unutarnje (ugaone) veze, tako da na mjestu unutarnjih oslonaca
nastaju zglobne veze (slika 12.21.c) i na tim mjestima su nepoznati momenti. Ovi momenti
ograniavaju slobodno okretanje poprenog presjeka nosaa na mjestu njihovog djelovanja
i osiguravaju kontinuitet elastine linije nosaa.



98











Slika 12.21. a) Kontinualni nosa
b) Kontinualni nosa kod koga je uticaj meuoslonaca zamijenjen nepoznatim reakcijama
c) Kontinualni nosa zamijenjen prostim gredama

Pri rjeavanju kontinulanih nosaa uvijek se posmatraju dva susjedna polja, pa se javljaju
tri nepoznata reaktivna momenta na meuosloncima (slika 12.22.).








Slika 12.22. Dva susjedna raspona kontinulanog nosaa

Ako bi se greda na slici 12.22. presjekla na mjestu srednjeg oslonca i, zbog kontinuiteta
elastine linije nosaa mora biti nagib tangente na elastinu liniju s lijeve i s desne strane
tog oslonca isti, to znai da je

d
i
l
i
. (12.4)
Jednakost (12.4) predstavlja jednainu kompatibilnosti. Nagib
i
se rauna kao suma
nagiba od datog optereenja i reaktivnih momenata (princip superpozicije), to je prikazano
na slici 12.23.











Slika 12.23. a) Deformacija i-tog raspona kontinulanog nosaa
b) Deformacija i+1-og raspona kontinulanog nosaa
b)
F
r

q

2
M
i-1
M
i
i-1
M
i+1
i+1
i
l
i
l
i+1

i
F
r

a)

i
(M
i-1
)+
i
(M
i
)
M
i
M
i-1
M
i+1
M
i

i
(M
i
)+
i
(M
i+1
)
q

i+1
b)
0
1
F
r

q

n
F
r

1 2 n-1 n
a)
Q
1
Q
2
1
F
r

q

q

M
1
M
2
M
1
1
F
r

M
n-1
n
F
r

c)
n
F
r

Qn-1

99
Nagibi tangente na elastinu liniju su:

. ) ( ) (
, ) ( ) (
1 1
1

+ +

+ +
+ +
p
F
i i i i i
d
i
j
F
i i i i i
l
i
p
j
M M
M M


(12.5)
Nagibi

j
F
i
j
lijevo od srednjeg oslonca i
+
p
F
i
p
1
desno od srednjeg oslonca su nagibi
od zadatog optereenja (F
j
za lijevi raspon, F
p
za desni raspon). Njih treba uzeti sa stvarnim
predznakom za svako pojedinano optereenje. Nagibi od reaktivnih momenata dobijeni
rjeavanjem jednaine elastine linije (11.3), uzimaju se iz tablica [42,45] i nakon
uvrtavanja u jednaine (12.5), odnosno (12.4) dobija se

,
) ( 6 ) ( 3 ) ( 3 ) ( 6
1
1
1 1
1
1 1
+
+
+ +
+
+
+ + +
p
F
i
i x
i i
i x
i i
j
F
i
i x
i i
i x
i i p j
EI
l M
EI
l M
EI
l M
EI
l M


odnosno

, 6
) ( ) ( ) (
2
) (
1
1
1 1
1
1 1

,
_

,
_

+ +
+
+
+ +
+
+
j
F
i
p
F
i
i x
i i
i x
i
i x
i
i
i x
i i j p
EI
l M
EI
l
EI
l
M
EI
l M
(12.6)

gdje je uzeto da su savojne krutosti pojedinih dijelova nosaa razliite.
Jednaina (12.6) poznata je kao Klapejronova jednaina ili jednaina tri momenta, jer
sadri tri nepoznata momenta savijanja. Ovakvu jedaninu treba napisati za svaki suvini
oslonac.
Ako nosa ima istu savojnu krutost na cijeloj duini (EI
x
= const.), jednaina (12.6) prelazi
u (12.7), tj.
( ) . 6 2
1 1 1 1 1

,
_

+ + +
+ + + +
p j
F
i
F
i x i i i i i i i
j p
EI l M l l M l M (12.7)
Ako se reaktivni moment dobije s negativnim predznakom, to znai da je pogreno
pretpostavljen njegov smjer i treba mu ga promijeniti prije raunanja ostalih nepoznatih
reakcija veze iz statikih uslova ravnotee.

Ako je nosa s prepustom (slika 12.24.a), tada se optereenje na prepustu redukuje na
susjedni oslonac i dobija se sila i moment (slika 12.24.b). Taj moment ulazi u jednainu tri
momenta kao poznata veliina.







Slika 12.24. a) Nosa s prepustom
b) Redukovanje optereenja na prepustu na susjedni oslonac
F
r

a)
q

n-1

n
a

F
r

b)
q

n-1

n

Fa

100
Ako su krajevi grede ukljeteni ili je ukljeten samo jedan kraj, potrebno je ukljetenje
zamijeniti prostom gredom nultog raspona i onda primijeniti metodu tri momenta (slika
12.25.). U ovom sluaju prva i zadnja jednaina postaju:

, 6 2 ,
, 6 2 , 0
1
1 1 1 1

,
_

+
+

j
F
n x n n n n
p
F
x o
j
p
EI l M l M n i
EI l M l M i

(12.8)
za EI
x
= const.















Slika 12.25. a) Obostrano ukljeten kontinualni nosa
b) Zamjena ukljetenja prostom gredom nultog raspona

Ako su oslonci na razliitim nivoima, iznad ili ispod horizontale, javljaju se poetni naponi
u kontinualnom nosau. Tada se uticaj pomjeranja oslonaca u odnosu na horizontalu uzima
kao da potie od dodatnog vanjskog optereenja koje bi izazvalo to okretanje poprenog
presjeka. Zato treba nagibima od optereenja dodati nagibe koje pojedini rasponi grede
grade s horizontalom (slika 12.26.), pa se dobija

,
6 3 3 6
1 1
1 1 1 1
+ +
+ + +
+ + + + +
i i
x
i i
x
i i
i i
x
i i
x
i i
EI
l M
EI
l M
EI
l M
EI
l M
(12.9)

gdje su
i
i
i+1
uglovi okretanja poprenog presjeka u srednjem osloncu zbog toga to svi
oslonci nisu na istoj horizontali. Okretanje presjeka i (lijevog i desnog) uzima se da je
pozitivno ako je u smjeru kazaljke na satu od vertikale kroz taj oslonac. Svi uglovi se
uvrtavaju u radijanima.







a)
l
1
l
2
1
F
r

q

0

2

1

n
n-1

n
F
r

l
n
1
F
r

M
0
M
1
l
1
l
0
=0
n
F
r

M
n-1
M
n
l
n
l
n+1
=0
b)

101












Slika 12.26. Dva susjedna raspona kontinualnog nosaa s osloncima na raznim nivoima

Metoda tri momenta je iskoritena pri rjeavanju sljedeeg primjera.


Primjer 12.8.

Greda od standardnog I profila (E = 210
5
MPa) optereena je prema slici 12.27 (q =
20kN/m, M
o
= 60 kNm, l = 2 m).

a) Izraunati otpore oslonaca.
b) Nacrtati dijagrame F
t
i M.
c) Dimenzionisati gredu ako je
d
= 140 MPa.









Rjeenje:

a) Greda na slici 12.27. je jednom statiki neodreena (n = 3 2 = 1). Da bi se
rijeila metodom tri momenta potrebno je fiktivno produiti na mjestu ukljetenja,
a optereenje s prepusta redukovati na taku B (slika 12.28.).








Slika 12.28. Ekvivalentni sistem za nosa na slici 12.27.

1
F
r

i-1

M
i
M
i+1
M
i-1
i+1
l
i+1
i
l
i
M

i+1

i
Slika 12.27. Optereen
gredni nosa
l

l

q

A

l/2

B
M
0
q

M
A
M
0
4 2
l l
q
z

y


102
Na gredu na slici 12.28. primjenjuje se izraz (12.8) i dobija se

. 6 2
8
) 2 ( 2
2

+
p
F
A x A
p
EI l
ql
l M (a)
,
o p M
A
q
A
p
F
A
+

(b)

tj. rauna se nagib od kontinualnog optereenja q i momenta savijanja M
o
. Iz tablica [42] je:


.
24
) 2 (
,
48
7
2 2
2
) 2 (
24
1
3
2 2
3
x
o M
A
x x
q
A
EI
l M
EI
ql
l
l
l
l
EI
l q
o

,
_

1
1
]
1

,
_

(c)

Nakon uvrtavanja (c) u (b), a (b) u (a) dobija se

,
12 48
7
6
4
4
3 3

,
_

+ +
x
o
x
x A
EI
l M
EI
ql
EI
ql
l M (d)
odnosno


kNm. 20
, 60
8
1
4 20
32
5
8
1
32
5
2

+ +
A
o A
M
M ql M


Otpori oslonaca se dobijaju iz statikih uslova ravnotee (slika 12.29.):

+ +
,
_

+ , 0
4
3
2
3
2 , 0
A o B A
M M
l
l
ql
l F M (e)

+ .
2
3
, 0
ql
F F F
B A y
(f)

Iz (e) se dobija sila u osloncu B


kN. 5 , 32
,
4
20 60
16
2 20 21
2 16
21

+

B
A o
B
F
l
M M ql
F


Iz (f) se dobija sila u ukljetenju A


103

kN. 5 , 27
, 5 , 32
2
2 20 3
2
3

A
B A
F
F
ql
F




b)





















Da bi se nacrtao dijagram momenata savijanja potrebno je izraunati momente u
karakteristinim takama.

kNm. 25 , kNm 35
kNm, 10
8
2
+

o
l
C
d
C A A
l
C
B
M M M l F M M
ql
M


Mjesto ekstrema momenta savijanja se dobija iz uslova
m, 625 , 1
20
5 , 32
, 0 z F qz F
B
d
t

a moment je
( ) kNm. 1 , 6 1 625 , 1 5 , 32
2
625 , 1 20
2 2
2 2
+

,
_

+
l
z F
qz
M
B e


c) Dimenzionisanje grede se vri na osnovu maksimalnog momenta savijanja M
max
= 35
kNm.

Koritenjem izraza (7.48) dobija se

B
M
0
q

C

M
0
A

A
F
r

B
F
r

+
+
-
27,5
25
20
12,5
Ft
+
-
-
20
6,1
10
35
Slika 12.29. Nosa s
otporima oslonaca i
dijagramima F
t
i M

104
.
max
max d
x
W
M
(g)
Iz izraza (g) bie otporni moment povrine
. cm 250 , 10
10 140
35
3 6
3

x x
W W

Usvaja se standardni profil s prvom veom vrijednou [42] , a to je

I 22 za koji je
3
cm 278
x
W , I
x
= 3060 cm
4
.


12.5. Metoda sila

Statiki neodreeni sistemi veoma esto se rjeavaju pomou metode sila. Pri primjeni ove
metode potrebno je prvo sistem osloboditi suvinih veza i pretvoriti ga u stabilan, statiki
odreen sistem, tako to e preostale veze osigurati kinematsku nepomjerljivost i u pogledu
vanjskih i unutarnjih veza. Na taj nain se dobija osnovni sistem. Da bi sistem bio
ekvivalentan poetnom, potrebno je osnovni sistem opteretiti zadatim optereenjem, a na
mjesto uklonjenih veza potrebno je staviti nepoznate, tzv. generalisane sile. Za svaku
uklonjenu vanjsku vezu stavlja se jedna nepoznata sila, dok se za uklonjenu unutranju
vezu stavljaju dvije nepoznate sile istog intenziteta a suprotnog smjera. Ako uklonjena veza
onemoguava linijsko pomjeranje stavlja se sila, a ako onemoguava ugaono pomjeranje
stavlja se spreg. Tako se dobija ekvivalentni sistem (slika 12.30.) na kome su uz vanjsko
optereenje naznaene suvine sile, tzv. generalisane sile, koje spreavaju generalisana
pomjeranja.






















Slika 12.30a. Ram vanjski statiki neodreen
q
F
r

osnovni sistem
q
F
r

Q
1
Q
2
ekvivalentni sistem

105















Slika 12.30.b Ram unutarnji statiki neodreen

Ram na slici 12.30.a je dva puta vanjski statiki neodreen, a ram a slici 12.30.b je tri puta
unutarnje statiki neodreen.
Ako je reetkasti nosa statiki neodreen, kod formiranja ekvivalentnog sistema treba
voditi rauna da ostane geometrijski nepomjerljiv, tj. da ostane nepomino vezan za
podlogu, a da unutar tog nosaa ne dolazi do pomjeranja tapova, odnosno vorova. Na
slici 12.31. prikazan je reetkasti nosa koji je jednom vanjski i jednom unutarnje statiki
neodreen.












Slika 12.31. Reetkasti nosa dva puta statiki neodreen

Nakon to je formiran ekvivalentni sistem, uspostavljaju se dodatni uslovi preko
generalisanih pomjeranja, koja u statiki odreenom sistemu odgovaraju generalisanim
silama, tj. iz uslova pomjeranja na ekvivalentnom sistemu. Ta pomjeranja se sastoje iz
pomjeranja izazvanih svakom od generalisanih sila i vanjskim optereenjem. Kao to je
pokazano u poglavlju 10, pomjeranje proizvoljne take konstrukcije je prema (10.22)

n
j
j ij i
F f
1
, (12.10)

q
osnovni sistem
q
ekvivalentni sistem
Q
2
Q
1
Q
3
F
r
F
r

Q
2
Q
2
Q
1
ekvivalentni sistem

106
jer postoji linearna zavisnost izmeu pomjeranja i sile. Koritenjem izraza (12.10) mogu se
napisati dopunski uslovi metode sila u obliku (12.11)

, ,..., 2 , 1 , 0
1
n i Q
iF
n
j
j ij i
+

(12.11)

gdje su Q
j
suvine nepoznate veliine (generalisane sile),
ij
Q
j
je pomjeranje koje
odgovara sili Q
i
a izazavano silom Q
j
,
ij
su uticajni koeficijenti elastinosti, tj. to je
generalisano pomjeranje na mjestu i u pravcu generalisane sile Q
i
usljed djelovanja
generalisane jedinine sile
j
Q =1, a
iF
je pomjeranje take i u pravcu sile Q
i
usljed
zadatog optereenja.

Uticajni koeficijenti se mogu odrediti koritenjem Maksvel- Morove (Maxwell - Mohr)
metode ili za nosae iz pravih dijelova koritenjem Vereaginove metode.

Kao to je ve reeno, svakoj statiki neodreenoj veliini kao generalisanoj sili odgovara
odreeno generalisano pomjeranje i ako je ono onemogueno na statiki neodreenom
sistemu, ono mora biti jednako nuli, jer ne smije doi do loma, odnosno do pojave
generalisanog pomjeranja. Dakle, moe biti sprijeeno pomjeranje presjeka usljed vanjske
veze ili meusobno pomjeranje presjeka neke unutarnje veze. Na ovaj nain se dobija
sistem od n lineranih jednaina sa n nepoznatih. Taj sistem jednaina je poznat kao sistem
kanonskih jednaina metode sila. Nepoznate u ovom sistemu jednaina su generalisane sile
i otuda naziv metoda sila.

Sistem kanonskih jednaina (12.11) u razvijenom obliku postaje



+ + + +
+ + + +
, 0 ...
, 0 ...
2 2 2 22 1 21
1 1 2 12 1 11
F n n
F n n
Q Q Q
Q Q Q


(12.12)
. 0 ...
2 2 1 1
+ + + +
nF n nn n n
Q Q Q

Prema Maksvelovoj teoremi o uzajamnosti pomjeranja (poglavlje 10.3) mora biti


ji ij
. (12.13)
Ako se svi uticaji na pomjeranje taaka nosaa mogu zanemariti osim momenta savijanja,
uticajni koeficijenti se odreuju prema Kastiljanovoj (Castiglian) teoremi pomou Morovih
integrala, tj.

,

l
x
j i
ij
dl
EI
M M
(12.14)

gdje su
j i
M M i momenti savijanja od jedininih generalisanih sila, a integrisanje izraza se
vri du svih elemenata nosaa.

107
Pomjeranje od vanjskih optereenja je

,

l
x
i F
iF
dl
EI
M M
(12.15)

gdje je M
F
moment savijanja od vanjskih optereenja.
Naponsko stanje u statiki neodreenim nosaima moe biti posljedica ne samo djelovanja
vanjskog optereenja nego i pomjeranja oslonca. To pomjeranje se moe javiti zbog
sputanja podloge ili zato to postoje elastina leita. Tada dopunska jednaina glasi

,
1
io iF j
n
j
ij
Q +

(12.16)

gdje je
io
pomjeranje oslonca i u kojem djeluje suvina sila Q
i
.
Ako je pomjeranje oslonca istog smjera kao i sile znak je plus, a ako je pomjeranje
suprotnog smjera od sile znak je minus.
Sistem moe biti izloen vanjskom optereenju i/ili temperaturnim promjenama. Tada se u
kanonskim jednainama mora javiti dodatno pomjeranje u pravcu sile Q
i
usljed zagrijavanja
(hlaenja), pa kanonske jednaine glase

n. 1,2,..., i , 0
1
+ +

iT iF j
n
j
ij
Q (12.17)

Pri rjeavanju statiki neodreenih ramova, ako je ram simetrian a optereenje simetrino
ili antisimetrino, unaprijed su poznate odreene presjene sile.
Kod simetrinog rama sa simetrinim optereenjem (slike 12.32a, b) presjena sila Q
2

jednaka je nuli u ravni simetrije rama. Dokaz za ovo slijedi iz sljedee analize. Ram
optereen prema slici 12.32a je tri puta statiki neodreen, a to znai da treba rijeiti sistem
od tri jednaine:


. 0
, 0
, 0
3 3 33 2 32 1 31
2 3 23 2 22 1 21
1 3 13 2 12 1 11
+ + +
+ + +
+ + +
F
F
F
Q Q Q
Q Q Q
Q Q Q



(a)
Uticajni koeficijenti u jednainama (a) se dobijaju mnoenjem odgovarajuih momentnih
dijagrama od jedininih sila, koji su prikazani na slikama 12.32. c, d, e

, 0 , 0
32 23 21 12
(b)

jer se mnoe simetrini i antisimetrini dijagram (slike 12.32. c, d i 12.32. e, d).

, 0
2

F
(c)

se dobija mnoenjem povrina na slikama 12.32. d i 12.32. f (antisimetrian i simetrian
dijagram).

108


































Slika 12.32. a) Simetrian ram sa simetrinim optereenjem
b) Ekvivalentni sistem
c, d, e) Momentni dijagrami od jedininih unutarnjih sila
f) Momentni dijagram od vanjskog optereenja


Nakon uvrtavanja (b) i (c) u (a) dobija se

, 0 , 0
2 2 22
Q Q (d)

tj. antisimetrina sila 0
2
Q kada je optereenje simetrinog rama simetrino.
Kod simetrinog rama s antisimetrinim optereenjem (slika 12.33. a, b) presjene sile

1
Q i Q
3
su jednake nuli u ravni simetrije rama.

q
q
l
ravan
soimetrije
EI
x
a)
q
l

Q
2
Q
1
Q
3
b)
3
M
1
1
1
3
Q

e)
M
F
f)
+ +
1
M
1
1
Q
c)
2
M
1
2
Q

l/2
d)
l/2
l l

109












Slika 12.33. a) Simetrian ram s antisimetrinim optereenjem
b) Momentni dijagram od vanjskog optereenja

Momentni dijagrami od jedininih unutarnjih sila prikazani su na slikama 12.32. c, d, e, pa
su uticajni koeficijenti za ovaj sluaj

, 0 , 0
32 23 21 12
(e)

a pomjeranja od zadatog optereenja su

, 0 , 0
3 1

F F
(f)

jer se mnoe povrine na slikama 12.32. c i 12.33. b, odnosno 12.32. e i 12.33. b
(simetrian i antisimetrian dijagram).
Nakon uvrtavanja (e) i (f) u jednaine (a) dobija se sistem jednaina


, 0
, 0
, 0
3 33 1 31
2 2 22
3 13 1 11
+
+
+
Q Q
Q
Q Q
F



(g)

ija je determinanta (prva i trea jednaina)

, 0
2
13 33 11
(h)

a to znai da mora biti

, 0 , 0
3 1
Q Q (i)

tj. simetrine sile
3 1
i Q Q su jednake nuli kada je optereenje simetrinog rama
antisimetrino.

Nakon to su metodom sila odreene suvine reakcije veza kod statiki neodreenog
nosaa, ostale nepoznate se odreuju iz statikih uslova ravnotee. Zatim se crtaju
dijagrami presjenih sila. Ukoliko je potrebno dimenzionisati nosa, treba nai maksimalni
q
a)
q
M
F
b)


110
normalni napon. Zatim se popreni presjek nosaa dobija iz uslova da taj napon mora biti
manji od dozvoljenog.
Kod statiki neodreenih reetkastih nosaa statiki neodreene veliine, sile u tapovima
ili/i reakcije veza, odreuju se iz uslova deformacije ekvivalentnog sistema pod
djelovanjem vanjskih optereenja i statiki neodreenih veliina. Kanonske jednaine glase

, ,..., 2 , 1 , 0 ...
2 2 1 1
n j Q Q Q
jF m jm j j
+ + + + (12.18)

gdje su uticajni koeficijenti i pomjeranje napadne take sile Q
j
u njenom pravcu usljed
djelovanja vanjskog optereenja dati izrazima:

m
i i
i
ij
iF
jF
m
i
m
i i
i
ik ij
jk
i
i
ij
jj
EA
l S S
k j
EA
l S S
EA
l S
1
1 1
2
,
, , ,

(12.19)

gdje je m broj tapova, ij S je sila u tapu usljed djelovanja jedinine sile 1
j
Q na mjestu
uklonjene veze, a S
iF
je sila u tapu od zadatih sila. Sa n je oznaena statika neodreenost
reetke. Na kraju se mogu odrediti sile u svim tapovima koritenjem principa
superpozicije, tj.

.
1

+
n
j
j
ij
iF i
Q S S S (12.20)

Kod statiki neodreenih nosaa mogu se odrediti pomjeranja, linijska i ugaona, pojedinih
taaka istim postupkom kao kod statiki odreenih nosaa, ali prethodno treba rijeiti
statiku neodreenost. Postupak odreivanja pomjeranja taaka nosaa objanjen je u
poglavljima 10.5 i 10.6.
U nastavku ovog poglavlja rijeena su dva statiki neodreena nosaa primjenom metode
sila.

Primjer 12.9.

Izranati horizontalno pomjeranje take C na ramu (slika 12.34.), koji je izraen od
standardnog I 30 profila. Poznato je: E = 210
5
MPa, F = 16 kN, l = 6 m.










F
r

C
A
B
l l/3
l
/
2

l
/
2

Slika 12.34. Statiki neodreen ram

111
Rjeenje:

Ram na slici 12.34. je jednom statiki neodreen (n = 4 3 = 1). Problem je rijeen
metodom sila. Ekvivalentni sistem je prikazan na slici 12.35.a.












Slika 12.35. a) Ekvivalentni sistem
b) Momentni dijagram od jedinine sile
c) Momentni dijagram od vanjskog optereenja

Dijagram momenta savijanja od jedinine sile
1
Q = 1 prikazan je na slici 12.35. b, a na slici
12.35. c prikazan je dijagram momenta savijanja od vanjskog optereenja, a vide se i
reakcije u osloncima.
Kanonska jednaina (12.11) svodi se na

. 0
1 1 11
+
F
Q (a)

Uticajni koeficijent
11
i pomjeranje take
F 1
su odreeni pomou Vereaginove
metode, koritenjem izraza (10.56).

,
3
5
3
2
2
2
3 2
2
11
l l l l
l
EI
x
+ (b)
to je dobijeno mnoenjem povrine momentnog dijagrama 1 M s ordinatom kroz teite
svake povrine (slika 12.35. b).

,
48
23
2 3
2
2 2 2
1
2 2 2 2
1
2 2
1
3
1
Fl
Fl l l Fl l
l
l
ll
Fl
EI
F X

,
_

+ (c)

gdje je prvi sabirak dobijen mnoenjem povrine u dijagramu M
F
i ordinate iz dijagrama
1 M , a kroz teite prvog dijagrama, a kod druga dva sabirka je bilo obrnuto, jer su oba
dijagrama pravolinijska i to je bilo mogue (poglavlje 10.6).

Nakon uvrtavanja (b) i (c) u (a) dobija se
, 0
48
23
3
5
3
1
3
Fl Q l (d)
F
r

Q
1
a)
1

b)
1

l
l
1
M
F/2

c)
F/2

F

F
r

M
F
2
Fl


112
odakle je reakcija veze

kN. 6 , 4
80
16 23
80
23
1

F Q

Da bi se nalo horizontalno pomjeranje take C, u toj taki se prilae horizontalna jedinina
sila i crta se momentni dijagram (slika 12.36. a). Pomjeranje ove take se rauna pomou
Vereaginove metode, a koristi se i princip superpozicije. Naime, pretpostavlja se da uz
silu F, kao vanjsko optereenje djeluje reakcija veze Q
1
. Zato je nacrtan momentni dijagram
od sile Q
1
(slika 12.36. b). Sada se mnoe dijagrami na slikama 12.36. a i 12.36. b i
dijagrami na slikama 12.36. a i 12.35. c.


















Slika 12.36. a) Momentni dijagram od jedinine sile u taki C
b) Momentni dijagram od sile Q
1


Horizontalno pomjeranje take C je

,
2 3
2
2 2 2
1
2 2 2 2
1
2 2 3
2
2 2
1
3
2
2
1
2 2
1
2
1
3
2
2
1
2 2 2
1 1
1 1 1

,
_
+

+
,
_

+ +
,
_

+ +
,
_

+
,
_

+
l l Fl
Fl l
l
l l l
l
Fl
l Q ll l lQ l
l
l Q
l l
EI
x
C

.
48
57
16
7
1
3

,
_

Q F
EI
l
x
C
(e)

Za profil I 30 aksijalni moment inercije je I
x
= 9800 cm
4
, pa je

m. 017 , 0 10 6 , 4
48
57
16
16
7
10 9800 10 10 2
6
3
8 6 5
3

,
_

C


1
M
1
C
1
l/2
l
Q
1
b)
Q
1
Q
1
l
Q
1
l
1
Q
M
a)
1/2 1/2

113
Primjer 12.10.

Izraunati sile u tapovima reetkastog nosaa na slici 12.37. Poznato je: E = 210
5
MPa, F
= 20 kN, A
1
= 86 cm
2
, A
2
= 14 cm
2
, A
3
= A
4
= 48 cm
2
, A
5
= A
6
= 35 cm
2
.















Slika 12.37. Reetkasti nosa optereen silom F



Rjeenje:

Reetkasti nosa na slici 12.37. ima etiri vora, pa je potreban broj tapova 24 3 = 5, a
nosa ima est tapova. Dakle, on je jednom unutarnje statiki neodreen (6 5 = 1).
Ekvivalentni sistem je prikazan na slici 12.38. a, a na slikama 12.38. b i c su prikazane
pretpostavljene sile u tapovima od jedinine sile i od zadatog optereenja.











Slika 12.38. a) Ekvivalentni sistem
b) Sile u tapovima od jedinine sile
c) Sile u tapovima od zadatog optereenja


Kanonska jednaina (12.18) svodi se na

, 0
1 1 11
+
F
Q (a)

4m
4m
F
r

1
5
4
3
2
6
1
3
4
2
1
,
5
m

1
,
5
m

c)
F
r
F
r

S3F
S6F
S5F
S4F
S2F
b)
F
r
1
2
1 1
3
S

6
S

5
S

4
S
2
S
a)
F
r
F
r

1
3
4
2
Q
1
Q
1

114
a koeficijenti
11
i
F 1
se rjeavaju prema (12.19), tj.





6
1
1
6
1
1
2
1
11
. ,
i i
i
i
iF
i
F
i
i
i
EA
l S S
EA
l S
(b)

Za dati nosa duine pojedinih tapova su:

( ) ( ) m 27 , 4 5 , 1 4 m, 5 3 4 m, 5 , 1 m, 8
2
1
2
1
2 2
6 5
2 2
4 3 2 1
+ + l l l l l l

Sile i S i iF S u pojedinim tapovima nalaze se iz uslova ravnotee vorova reetke (slike
12.38. b i c).

vor 1):

. 0 sin sin , 0
, 0 cos cos 1 , 0
2
3
1
6
2
3
1
6
+
+ +

S S Y
S S X
i
i
(c)

Poznato je:

. 8 , 0
5
4
cos ; 94 , 0
27 , 4
4
cos
; 6 , 0
5
3
sin ; 35 , 0
27 , 4
5 , 1
sin
2 1
2 1






Iz jednaina (c) se dobija


. 22 , 1 , 1 , 2
, 0 6 , 0 35 , 0 , 0 8 , 0 94 , 0 1
3 6
3 6 3 6

+ + +
S S
S S S S
(d)

Zbog simetrije bie

. , 3 4 6 5 S S S S (e)

vor 2): ( ) ( ) , 0 90 cos 90 cos , 0
2
4
2
3 2 + +

S S S Y
i


odnosno


. 47 , 1
, 0 6 , 0 22 , 1 2 , 0 sin 2
2
2
2
3 2

+ +
S
S S S
(f)





115
vor 1):

, 0 sin sin
2
, 0
, 0 cos cos , 0
2 3 1 6
2 3 1 6
+
+

S S
F
Y
S S X
i
i

odnosno
. 0 6 , 0 35 , 0
2
, 0 8 , 0 94 , 0
3 6 3 6
+ S S
F
S S (g)
Iz jednaina (g) se dobijaju sile

. 645 , 1 , 4 , 1
4 3 5 6 F F F F
S F S S F S (h)


vor 2):

+ , sin 2 , 0
2 3 2
F S S Y
i

. 97 , 0 645 , 1 6 , 0 2
2
F F F S
F
(i)

Izraunate sile s odgovarajuim znacima (+ zatezanje, - pritisak) date su u Tabeli 12.1. U
njoj se nalaze pojedini sabirci potrebni za raunanje koeficijenata
11
i
F 1
(izrazi (b)).


Tabela 12.1. Sile u tapovima i veliine potrebne za njihovo raunanje

i
l
i

m
A
i

m
2 1 i S iF
S
i
i
i
A
l S
2
1

i
i
i
iF
A
l S S 1

1
1Q Si
i
S
i
S
kN
1 8 8610
-4
1 0 0,09310
4
0 0,755F 0,755F 15,1
2 1,5 1410
-4
-1,47 0,97F 0,2310
4
-0,153F10
4
-1,11F -0,14F -2,8
3 5 4810
-4
1,22 -1,645F 0,15510
4
-0,209F10
4
0,92F -0,725F -14,5
4 5 4810
-4
1,22 -1,645F 0,15510
4
-0,209F10
4
0,92F -0,725F -14,5
5 4,27 3510
-4
-2,1 1,4F 0,53810
4
-0,36F10
4
-1,585F -0,185F -3,7
6 4,27 3510
-4
-2,1 1,4F 0,53810
4
-0,36F10
4
-1,585F -0,185F -3,7

1,70910
4
-1,29110
4



Sile u tapovima su izraunate koritenjem izraza (12.20) koji se svodi na

.
1
1Q S S S i
iF i
+ (j)

Iz jednaine (a), a uz koritenje izraza (b), koji su dati u Tabeli 12.1. dobija se generalisana
sila:


116

. kN 1 , 15 755 , 0
, 0 10 6455 , 0 10 8545 , 0
, 10 6455 , 0
10 10 2
10 291 , 1
, 10 8545 , 0
10 10 2
10 709 , 1
1 1
4
1
4
4
3 5
4
1
4
3 5
4
11
S F Q
F Q
F
F
F

Sile u tapovima prema izrazu (j) su:


. kN 7 , 3 185 , 0 585 , 1 4 , 1
, kN 5 , 14 725 , 0 92 , 0 645 , 1
, kN 8 , 2 14 , 0 11 , 1 97 , 0
6 5
4 3
2

+

F F F S S
F F F S S
F F F S



12.6. Metoda minimuma deformacionog rada

Statiki neodreeni sistemi se mogu rijeiti i primjenom Kastiljanove (Castiglian) teoreme,
koja je dana u poglavlju 10.4. Prema ovoj teoremi, generalisano pomjeranje na mjestu i u
pravcu djelovanja generalisane sile jednako je parcijalnom izvodu deformacionog rada po
toj sili. Poto se konstrukcija elastino deformie i ne smije doi do loma, pomjeranja na
mjestu i u pravcu generalisane sile moraju biti jednaka nuli. Te generalisane sile se naznae
na ekvivalentnom sistemu, kao to je pokazano u poglavlju 12.5. Broj dopunskih jednaina
potrebnih da se rijei statiki neodreena konstrukcija jednak je broju generalisanih sila.
Polazi se od izraza za deformacioni rad (10.13), za opti sluaj optereenja, preko koga se
dobija izraz za pomjeranje (10.43) primjenom Kastiljanove teoreme. Na osnovu (10.43),
ako se sa Q
i
oznae suvine nepoznate (reakcije oslonaca ili/i unutarnje sile), dobija se
sistem linearnih jednaina

( ), ,..., , , , 0
2 1 n d d
i
d
i
Q Q Q F W W
Q
W
f

i = 1, 2, , n (12.21)
ili u razvijenom obliku

+ +

m
j l i
y y y
m
j l i
y
y
y
m
j l i
x
x
x
j j j
dz
Q
F
GA
F
dz
Q
M
EI
M
dz
Q
M
EI
M
1 1 1
, 0 ... i = 1, 2, , n (12.22)

koji treba rijeiti. U jednaini (12.22) m je broj polja u kojima se mijenjaju izrazi za
presjene sile.

Ako se zanemare svi uticaji osim momenta savijanja, jednaine (12.22) se svode na (12.23)

n. , 2, 1, i , 0
m
1 j
l
j

dz
Q
M
EI
M
i
x
x
x
(12.23)

M
x
je moment savijanja u proizvoljnom presjeku od vanjskog optereenja i suvinih
nepoznatih.

117
Sistem linearnih jednaina (12.21) ili (12.22) kada se rijei dobijaju se suvine nepoznate
koje imaju vrijednosti za koje je deformacioni rad nosaa minimalan, ako je taj nosa od
linearno elastinog materijala i nalazi se u stabilnoj ravnotei. Ovo je dokazano na primjeru
konzole koja je oslonjena na kraju prema slici 12.39.a. Ona je jednom statiki neodreena.
Ekvivalentni sistem je dat na slici 12.39.b (osloboen desni oslonac i naznaena
generalisana sila Q
1
).








Slika 12.39. a) Statiki neodreen nosa
b) Ekvivalentni sistem


Rad vanjskih sila jednak je deformacionom radu (poglavlje 10.1)

.
2
1
1 1 11 1 q dq d
Q W Q W W (a)

W
dq
je rad kontinualnog optereenja na svom pomjeranju.
Pomjeranje
11
je prema (10.20)

.
1 11 11
Q (b)

Uvrtavanjem (b) u (a) dobija se

,
2
1
1 1
2
1 11 q dq d
Q W Q W (c)

a parcijalni izvod deformacionog rada po generalisanoj sili je

,
1 1 11
1
q
d
Q
Q
W

(d)
, 0
11
2
2
1
>

Q
W
d
(e)

gdje je
11
uticajni koeficijent.

Izraz (e) je uslov za minimum funkcije deformacionog rada.

Ukoliko je neki od oslonaca elastian, npr. oslonac i, njegovo pomjeranje bie

q
a) b)
q
Q
1

118
,
c
Q
Q
W
i
el
i
d
i

(12.24)

gdje je c krutost opruge. Takoer, moe biti zadato pomjeranje oslonca
o
, tj.

.
o
i
d
i
Q
W

(12.24a)

Ako je reetkasti nosa unutarnje statiki neodreen moe se rijeiti metodom minimuma
deformacionog rada. Naime, izraz za ukupni deformacioni rad obuhvata sve tapove, pa i
onaj koji je presjeen jer je suvian sa stanovita statike odreenosti. Izvod deformacionog
rada po sili daje pribliavanje krajeva toga tapa na mjestu presjeka, a poto je tap
neprekidan, to pribliavanje mora biti jednako nuli, a sila u tom tapu daje minimalnu
vrijednost deformacionog rada.












Slika 12.40. a) Unutarnje statiki neodreen reetkasti nosa
b) Ekvivalentni sistem


Nepoznate, suvine, sile se dobijaju iz sistema jednaina

m
i
m
i
i
ij
i
i
i
i
j
i
i
j
d
l S
EA
S
l
EA
Q
S
S
Q
W
1 1
, 0 j = 1, 2, , n, (12.25)

gdje je m broj tapova, a n je broj koji pokazuje koliko puta je reetka statiki neodreena.
Sile u tapovima reetke dobijaju se kao posljedica zbirnog uticaja od vanjskog optereenja
i statiki neodreenih veliina u ekvivalentnom sistemu (slika 12.40.), tj.

+ + + + +
n
j
j
ij
F
i n
in i i
F
i i
Q S S Q S Q S Q S S S
1
2
2
1
1 ... , (12.26)

F
r
F
r

a)
F
r
F
r

Q
1
Q
1
b)

119
gdje su
F
i
S sile u tapovima od vanjskih uticaja, ij S su sile u tapu j usljed djelovanja
statiki neodreene veliine 1
j
Q .
Primjena metode minimuma deformacionog rada na rjeavanje statiki neodreenih sistema
objanjena je u sljedea dva primjera.

Primjer 12.11.

Rijeiti statiku neodreenost obostrano ukljetenog luka optereenog silom F prema slici
12.41.














Rjeenje:

Obostrano ukljeten luk na slici 12.41. je tri puta statiki neodreen. Iz statikih uslova
ravnotee, a zbog simetrije, dobija se da je
2
i ,
F
F F M M F F
BV AV B A BH AH

(slika 12.42.a), te ovaj problem postaje dva puta statiki neodreen. Ekvivalentni sistem je
dat na slici 12.42.b. Suvine reakcije veze se nalaze koritenjem metode minimuma
deformacionog rada.













Slika 12.42. a) Obostrano ukljeten luk i reakcije veza
b) Ekvivalentni sistem


R
B
A
F
r

Slika 12.41. Optereen, obostrano ukljeten luk
M
B

M
A

F
r

F
AH

F
AV

F
BH

F
BV

a)
R
Q
1
F
r

F/2
Q
2

b)
1
1

120
Moment savijanja u presjeku 1 1 je
( )
2 1
sin cos 1
2
Q R Q R
F
M + . (a)

Koriste se jednaine (12.23), tj.

. 0 , 0
2 1

l
x
l
x
dl
Q
M
EI
M
dl
Q
M
EI
M
(b)

U datom primjeru izvodi su
, 1 , sin
2 1

Q
M
R
Q
M
(c)
a
. Rd dl (d)

Izrazi (c) i (d) se uvrtavaju u (b) i dobija se

,
_

+

,
_

+
2
0
2 1
2
0
2 1
, 0 sin ) cos 1 (
2
1
, 0 sin sin ) cos 1 (
2
1

Rd Q R Q R
F
EI
Rd R Q R Q R
F
EI
x
x
(e)

odnosno

,
_

+

,
_

+
2
0
2
2
1
2 2
2
0
2
2
2 3
1
3 3
. 0 sin cos
2 2
, 0 sin sin cos sin
2
sin
2

d R Q R Q R
F
R
F
d R Q R Q R
F
R
F
(f)

Jednaine (f) se svode na (g)

, 0
2 2 2 2
, 0
4 4 2
2 1
2 1
+
+

Q R Q R
F
R
F
Q R Q R
F
R
F
(g)
a njihovo rjeenje je
,
) 8 ( 2
2 4
,
8
4
2
2
2
2
1
FR Q F Q

tj.
. ,
2 1 B BH
M Q F Q

121
Primjer 12.12.

Ram na slici 12.43. ima konstantnu savojnu krutost (EI
x
= const.). Odrediti reakcije oslonca
B kada se pomjeri vertikalno navie za
B
. Poznato je: E = 210
5
MPa, a = 4 cm,
B
= 4
cm, popreni presjek je od standardnog profila 40.














Rjeenje:

Ram na slici 12.43. je dva puta statiki neodreen (n = 5 3 = 2). Ekvivalentni sistem s
naznaenim presjecima u kojima se jednaina za moment savijanja mijenja prikazan je na
slici 12.44.















Momenti savijanja u presjecima 1-1, 2-2, 3-3 i njihovi izvodi po generalisanim silama su:


. , ,
, ,
, 0 ,
2
3
1
3
1 2 2 1
2
2
1
2
1 2 2
2
1
1
1
2 1
a z
Q
M
a
Q
M
a Q a Q z Q M
a
Q
M
z
Q
M
z Q a Q M
z
Q
M
Q
M
z Q M
+

(a)
A
a
a
a
B

B

Slika 12.43. Statiki neodreen ram
2
z
Q
1
Q
2
1
1
2
z
z
3
3
Slika 12.44. Ekvivalentni sistem za ram na
slici 12.43.

122
Koriste se jednaine 12.21, odnosno 12.23 i 12.24a i dobija se:


.
1
, 0
1
0 2
3
3
0 2
2
2
0 2
1
1
0 1
3
3
0 1
2
2
0 1
1
1
B
a a a
x
a a a
x
dz
Q
M
M dz
Q
M
M dz
Q
M
M
EI
dz
Q
M
M dz
Q
M
M dz
Q
M
M
EI

,
_

,
_

(b)

Nakon uvrtavanja izraza (a) u jednaine (b) dobija se:

( ) ( )
( ) ( ) . ) ( ) (
, 0 ) (
0
1 2
0 0
1 2
2
2
0
1 2
0
1 2
B x
a a a
a a
EI dz a z a Q a z Q adz z Q a Q dz z Q
adz a Q a z Q zdz z Q a Q
+ + + +
+ +


(c)
Nakon integriranja dobija se:

. 2
3
11
, 0
3
2
3
1 2
1 2
a
EI
Q Q
Q Q
B x

+
(d)
Suvine reakcije veza su
.
2
3
,
4
9
3
2
3
1
a
EI
Q
a
EI
Q
B x B x

(e)
Za profil 40 iz tablice [42] je I
x
= 846 cm
4
. Sada se mogu nai brojne vrijednosti
generalisanih sila


kN. 6 , 1 10
4
10 4 10 846 10 10 2
2
3
kN, 4 , 2 10
4
10 4 10 846 10 10 2
4
9
3
3
2 8 6 5
2
3
3
2 8 6 5
1

Q
Q



12.7. Metoda deformacija

Statiki neodreeni sistemi mogu se rijeiti i metodom deformacija. Ova metoda se moe
koristiti za rjeavanje statiki neodreenih konstrukcija s nepomjerljivim i pomjerljivim
vorovima, pri emu pojedine grede mogu biti konstantnog ili promjenljivog poprenog
presjeka. Ovde je objanjeno kako se ova metoda koristi pri rjeavanju statiki neodreenih
konstrukcija sastavljenih od greda konstantnog poprenog presjeka i s nepomjerljivim
vorovima (spojnim takama grede), tj. konstrukcija kod kojih dolazi do okretanja vorova,
ali nema njihovog linijskog pomjeranja niti dolazi do okretanja greda izmeu vorova. Za
takve konstrukcije mora biti dvostruki broj vorova jednak broju spojnih greda, tj.


123
2n

= n
g
. (12.27)

Kod ove metode, kao i kod metode sila, usvaja se pretpostavka da se svi uticaji na
deformaciju osim momenta savijanja mogu zanemariti. Ova pretpostavka ima veoma mali
uticaj na tanost rjeenja, jer je deformacioni rad uzdunih i poprenih sila zanemariv u
odnosu na deformacioni rad momenta savijanja (poglavlje 10.1.).
Statiki neodreena konstrukcija, koja se rjeava metodom deformacija mora se zamijeniti
drugim, tzv. ekvivalentnim sistemom za koji se moe postaviti sistem jednaina iz kojih se
odreuju suvine nepoznate. Kod metode sila ekvivalentni sistem se formira tako da se
nosa oslobodi suvinih veza i na njihovo mjesto se stavljaju nepoznate sile i/ili momenti.
Zatim se formira sistem kanonskih jednaina pri emu moraju biti zadovoljena pomjeranja
na statiki neodreenoj konstrukciji (poglavlje 12.5.). Kod metode deformacija ekvivalentni
sistem se formira tako da se dodaju dopunske veze i dobija se sistem s potpuno
nepokretnim vorovima, tj. sistem sastavljen od obostrano ukljetenih greda. Poto se na
stvarnoj konstrukciji vorovi okreu, oni se na ekvivalentnom sistemu oslobaaju
dodavanjem prikljunih momenata i formiraju se dodatne jednaine. Njihov broj jednak je
broju krutih vorova u konstrukciji, dok je kod metode sila broj jednaina bio jednak broju
statike neodreenosti sistema. Iz tih jednaina se odreuju uglovi okretanja, tj. ugaone
deformacije, a zatim momenti i sile, dok su se kod metode sila prvo odreivale suvine sile
i/ili momenti.
Na slikama 12.45.a i b prikazane su dvije statiki neodreene konstrukcije. Prvi ram (slika
12.45.a) ima jedan vor (n

= 1)u kome su kruto vezane dvije grede (n

g
= 21= 2), a drugi
ram (12.45.b) ima etiri vora kojima je spojeno osam greda (24 = 8). Prema tome kod oba
rama je zadovoljen uslov (12.47.), to znai da su ti ramovi s nepomjerljivim vorovima. Za
ove ramove na slikama 12.45.c i d su prikazani ekvivalentni sistemi.





















Slika 12.45. a, b) Statiki noedreeni ramovi
c, d) Ekvivalentni sistem

1
a)
c)
1
a)
2 3 4
b)
d)

124
Ram na slici 12.45.a je tri puta statiki neodreen, a ram na slici 12.45.b je 12 puta statiki
neodreen, te je, pri rjeavanju problema metodom sila, potrebno rijeiti sistem od tri,
odnosno 12 kanonskih jedaina. Prvi ram ima jedan vor, a drugi ima etiri vora, te je, pri
rjeavanju statike neodreenosti ovih ramova metodom deformacija potrebno napisati i
rijeiti jednu, odnosno etiri jednaine. Ovi primjeri pokazuju da je pri njihovom rjeavanju
metoda deformacija efikasnija od metode sila. To je najee sluaj pri rjeavanju sloenijih
ramovskih konstrukcija.

Sljedea analiza treba da pokae kako se dolazi do dopunskih jednaina potrebnih da se
rijei statiki neodreena konstrukcija metodom deformacija.

- Potrebno je formirati ekvivalentni sistem, koji se sastoji iz obostrano ukljetenih greda
(slike 12.45. c i d).
- Ukljetenja u vornim takama su elastina i dolazi do okretanja vorova.
- Usvaja se da su uglovi okretanja vorova pozitivni ako je okretanje u smjeru kretanja
kazaljke na satu.
- Uglovi okretanja vorova zavise od vanjskog optereenja i od prikljunih momenata u
ukljetenjima.
- Prikljuni momenti savijanja na isjeenoj gredi su pozitivni ako su u smjeru kretanja
kazaljke na satu, a negativni za obrnuti smjer (slika 12.46.).














Slika 12.46. Znak momenta savijanja za obostrano ukljetenje grede (prikljuni momenti)



- Raunaju se uglovi kretanja vorova primjenom principa superpozicije. Npr. za gredu
na slici 12.47. ugao okretanja vora A,
a
, jednak je sumi uglova okretanja tog vora
od momenta u osloncu A (M
a
), u osloncu B (M
b
) i od vanjskog optereenja
F
.








125
















Slika 12.47. a) Obostrano kruto ukljetena greda
b) Greda s elastinim ukljetenjem
c) Dijagram momenta savijanja za gredu optereenu silom
d, e) Dijagrami momenta savijanja za grede optereene spregom

- Na osnovu tablinih vrijednosti [42] moe se pisati

. '
6 3
x F
b a
a x
EI
l M l M
EI + (a)

- Istim postupkom se dobija ugao okretanja vora B,
b
.

. ' '
3 6
x F
b a
b x
EI
l M l M
EI + + (b)

- Rjeavanjem jednaina (a) i (b)dobijaju se prikljuni momenti


( )
( ). ' 3 ' ' 2
6 2 4
, ' 2 ' '
6 2 4
F F
x
a
x
b
x
b
F F
x
b
x
a
x
a
l
EI
l
EI
l
EI
M
l
EI
l
EI
l
EI
M


+ +
+ +
(c)

- Jednaine (c) piu se u sljedeem obliku


,
2 4
,
2 4
o
ba a
x
b
x
b
o
ab b
x
a
x
a
M
l
EI
l
EI
M
M
l
EI
l
EI
M
+ +
+ +


(d)

odnosno
F
r

A B
a)

b
+M
b +M
a
b)
M
a
d)
M
b
e)
M
a
M
F
c)
M
b
F
r


126

, ) 2 (
, ) 2 (
o
ba a b b
o
ab b a a
M k M
M k M
+ +
+ +


(12.28)

gdje je


l
EI
k
x
2
(12.29)

koeficijent krutosti, a veliine
o
ab
M i
o
ba
M su momenti savijanja koji zavise od optereenja.

- Za nosa s ukljetenim krajevima bie

, 0
b a
(12.30)

pa se dobija da je

. ,
o
ba b
o
ab a
M M M M (12.31)

Ovi momenti optereenja grede ili optereenja vorova se mogu nai u dodatku knjige i u
prirunicima, npr. [42,45]. Tako, kod obostrano ukljetene grede optereene ravnomjernim
kontinualnim optereenjem momenti optereenja vorova imaju vrijednost
,
12
,
12 12
2 2 2

,
_

+
ql
M
ql
M
ql
o
ba
o
ab
a u sluaju koncentrisane sile koja djeluje na sredini ti
momenti su ,
8
,
8 8

,
_

+
Fl
M
Fl
M
Fl
o
ba
o
ab
slika 12.48.











Slika 12.48. a) Obostrano ukljetena greda optereena kontinualnim optereenjem
b) Obostrano ukljetena greda optereena koncentrisanom silom


- U A i B nisu kruta ukljetenja i javlja se njihovo okretanje. Zato se ti vorovi oslobaaju i
dodaju se prikljuni momenti
ab
M i
ba
M , koji su posljedica okretanja promatranog vora
na stvarnoj konstrukciji. Ti momenti su

A
a)
M
0
ab
B
M
0
ba
q
l
A
b)
M
0
ab
B
M
0
ba
F
r

l

127

. ) 2 (
, ) 2 (
o
ba a b ba
o
ab b a ab
M k M
M k M
+ +
+ +


(12.32)

Znak prikljunih momenata se usvaja prema slici 12.46.

- Prikljuni momenti, izrazi (12.32), se piu za svaku gredu konstrukcije. Poto oslobaanje
jednog vora ima uticaja samo na susjedne vorove, potrebno je izraunati momente za
grede koje idu iz tog vora M
n-1
, M
n-2
, Npr, u krutom voru N je spojeno vie greda
(slika 12.49.) i suma momenata koji djeluju na taj vor mora biti jednaka nuli, tj.

0
3 2 1
+ +
n n n n
M M M M . (12.33)














Pojedini momenti savijanja, koji djeluju na vor N su prema (12.32):


. ) 2 (
, ) 2 (
, ) 2 (
3 3 3 3
2 2 2 2
1 1 1 1
o
n n n n
o
n n n n
o
n n n n
M k M
M k M
M k M



+ +
+ +
+ +



(12.34)

- Nakon uvrtavanja izraza (12.34) u uslov (12.33) dobija se

, 0 2
1 1 1
+ +

m
i
o
i n i
m
i
i n
m
i
i n n
M k k (12.35)

gdje je m broj greda spojenih u jednom voru.
Jednaina (12.35) je jednaina okretanja vora i primjenjuje se na svaki vor konstrukcije.
Tako se dobija potrebni sistem jednaina analogno kanonskim jednainama kod metode
sila.
lan u jednaini (12.35)

m
i
i n n n n n
m
i
i n
k d d k
1 1
2 , 2 (12.36)

N

2
1
3
Slika 12.49. Tri grede spojene u voru N

128
je dijagonalni lan, a lan

m
i
n
o
i n
S M
1
(12.37)

predstavlja optereenje vora.
Jednaina okretanja vora (12.35) uz (12.36) i (12.37) glasi

. 0
1
+ +

n
m
i
i i n n n
S k d (12.38)

- U statiki neodreenoj konstrukciji neke grede mogu na jednom kraju imati nalijeganje u
vidu zgloba (slika 12.50.). U tom sluaju je prikljuni moment jednak nuli, tj.

( ) , 0 2 + +
o
an n a an
M k M (12.39)

pa se dobija da je ugao

,
_

+
k
M
o
an
n a

2
1
(12.40)

i ne treba ga odreivati iz jednaine vora.














- Zglavkasto vezivanje grede ima uticaj na vor s kojim je povezana greda, a to znai da e
jednaina vora (12.38) za vor N biti

. 0 + + + +
n c c b b a a n n
S k k k d (e)

Uvrtavanjem (12.40) u (e) dobija se

( ) ( ) , 0 5 , 0 5 , 0 + + +
o
an n c c b b n a n
M S k k k d (f)

q
A
C
B
N
Slika 12.50. Statiki neodreena
konstrukcija s gredom koja na
jednom kraju ima nepomini
oslonac

129
ili openito jednaina okretanja vora N je

, 0
1
+ +

o
n
m
i
i i n
o
n
S k d (12.41)

gdje je m broj greda u voru N koje nisu zglavkasto vezane (na slici 12.50. m = 2), a

, 5 , 0
a n
o
n
k d d (12.42)
, 5 , 0
o
an n
o
n
M S S (12.43)

Ako u jednom voru ima vie greda koje su na drugom kraju zglavkasto oslonjene, tada se
u izrazima (12.42) i (12.43) umjesto k
a
, odnosno
o
an
M pie suma tih veliina za one grede
koje na suprotnom kraju imaju zglob, tj.

, 5 , 0
1

p
i
i n
o
n
k d d (12.44)
. 5 , 0
1

P
i
o
in n
o
n
M S S (12.45)

gdje je p broj greda koje na suprotnom kraju imaju zglob.

- Ako postoji prepust s optereenjem, uraunava se u optereenje vora S
n
, tj.


k
m
i
o
i n n
M M S +

1
(12.46)

Napomena:
- Za simetrian nosa sa simetrinim optereenjem (slika 12.51.), uglovi okretanja lijevo i
desno od ravni simetrije su istog intenziteta a suprotnog smjera, tj.
1 2
.














1 2
Slika 12.51. Simetrian nosa sa
simetrinim optereenjem

130
- Ako kod neke konstrukcije nije zadovoljen uslov za nepomjerljivost vorova, tj.
g
n n 2 , tada je potrebno tu konstrukciju poduprijeti na jednom ili vie mjesta da se
dobije konstrukcija s nepomjerljivim vorovima. Npr. na slici 12.52. prikazan je ram s tri
vora i sedam greda (237). Da bi on bio nepomjerljiv, poduprt je u voru 3, tj. dodat je
jedan oslonac (23+1=7).


















Sljedei primjer je rijeen primjenom metode deformacija.


Primjer 12.13.

Za zadani ram i optereenje prema slici 12.53. nacrtati dijagrame savijanja i transverzalnih
sila. Poznato je: F = 20 kN, q = 10 kN/m.


















1
3
2
4
F
r

2m 4m
I
x
2I
x
q

I
x
4
m

2
m

Slika 12.53. Statiki neodreen
ram
1 3 2
Slika 12.52. Ram poduprt u
voru 3

131
Rjeenje:

Ram na slici 12.53. rijeen je metodom deformacija.
Prema jednaini okretanja vora (12.41) za vor 1 je:

. 0
1 4 14 2 12 1 1
+ + +
o o
S k k d (a)

Koeficijenti krutosti se raunaju prema (12.29):


.
2
2 2
, 5 , 0
4
2 2
,
4
2 2 2
41
14
14
31
13
13
21
12
12
12
k EI
EI
l
EI
k
k EI
EI
l
EI
k
k EI
I E
l
EI
k
x
x x
x
x x
x
x x



(b)

Dijagonalni lan je prema (12.42) i (12.36)

, 5 , 0
13 1 1
k d d
o

a
( ) , 5 5 , 0 2 ) ( 2
14 13 12 1 x x x x
EI EI EI EI k k k d + + + +
pa je
. 75 , 4 5 , 0 5 , 0 5
1 x x x
o
EI EI EI d (c)
Optereenje vora je prema (12.46) i (12.43) jednako:

. 5 , 0
,
31 1 1
14 13 12 1
o o
k
o o o
M S S
M M M M S

+ + +
(d)
Momenti optereenja vorova za kruto ukljetenje se odreuju iz tablica [45].















Slika 12.54. Elementi ramovske konstrukcije
2 1
q

M
o
21
M
o
12
a)
q

M
21
M
12
F
v1
F
v2
z

c)

M
K
F
r

b)
1
3
M
13
F
H3
4
M
41
F
H4
M
14
1
d)

132
Za optereenje prema slici 12.54.a bie

3
40
12
,
3
40
12
4 10
12
2
21
2 2
12

ql
M
ql
M
o o
kNm, (e)
a moment konzole (slika 12.54.b) je
40 2 20
K K
Fl M kNm. (f)
Za dijelove 13 i 14 bie
. 0 , 0
41 14 31 13

o o o o
M M M M (g)
Iz (d) , a uz koritenje vrijednosti datih sa (e), (f) i (g) dobija se
67 , 26 40
3
40
1
+
o
S kNm. (h)
Jednaina (a), nakon uvrtavanja (c) i (h), glasi
0 67 , 26 75 , 4
1
+
x
EI , (i)
jer je 0
4 2
.
,
614 , 5
1
x
EI
(k)
a ugao obrtanja u zglobu prema (12.40) je

x
o
EI k
M 807 , 2
2
1
31
31
1 3

,
_

+ . (l)
Prema (12.32), a uz (b), (j), (k), (l), (e) i (g) prikljuni momenti su:
( )
( )
( )
( )
( )
( ) kNm. 614 , 5
614 , 5
2
kNm, 228 , 11
228 , 11
2
, 0 2
kNm, 21 , 4
807 , 2 228 , 11
5 , 0 2
kNm, 716 , 7 33 , 13
614 , 5
2
kNm, 558 , 24 33 , 13
228 , 11
2
41 1 4 41 41
14 4 1 14 14
31 1 3 31 31
13 3 1 13 13
21 1 2 21 21
12 2 1 12 12

,
_

+ +

,
_

+ +
+ +

,
_

+ + +
+

,
_

+ +

,
_

+ +
x
x
o
x
x
o
o
x x
x
o
x
x
o
x
x
o
EI
EI M k M
EI
EI M k M
M k M
EI EI
EI M k M
EI
EI M k M
EI
EI M k M






(m)
Provjera: Suma momenata za vor 1 mora biti jednaka nuli (izraz (12.33)), tj.
. 0 40 228 , 11 21 , 4 558 , 24
14 13 12
1
+ + + +
K
M M M M M
Da bi se nacrtao dijagram momenata savijanja, potrebno je izraunati ekstremnu vrijednost
momenta savijanja na dijelu rama 12. Vertikalne reakcije u 1 i 2 se dobijaju iz statikih
uslova ravnotee (slika 12.54.c):

133

kNm. 75 , 4
2
421 , 2 10
558 , 24 421 , 2 21 , 24
2

m, 421 , 2
10
21 , 24
, , 0
. kN 41 , 24 , 79 , 15 40 , , 0
, 79 , 15
, 558 , 24
2
4 10
716 , 7 4 , 0
2
, 0
2
2
12 1
1
1 1 2 1
2
2
2 12
2
21 2 1

+ +

qz
M z F M
z F qz F
F F ql F F F
kN F
F M
ql
M l F M
V e
V T
V V V V V
V
V V























Slika 12.55. a) Dijagram momenata savijanja
b) Dijagram transverzalnih sila


Da bi se nacrtao dijagram transverzalnih sila potrebno je odrediti horizontalne reakcije u
vezama 3 i 4 (slika 12.54.d) i one su:

+


kN. 4 , 8
2
2 , 11 6 , 5
, 0 , 0
kN, 05 , 1
4
21 , 4
, 0 , 0
4 14 41 4 1
3 13 3 1
H H
H H
F M M l F M
F M l F M


Dijagrami momenata savijanja i transverzalnih sila prikazani su na slici 12.55.

40
5,6
24,56
11,23
4,2
4,75
7,7
M
a)

24,2
8,4
20
15,8
1,05
FT
b)


134
12.8. Metoda Krosa (Cross)

Za rjeavanje statiki neodreenih konstrukcija, pored analitikih metoda, koriste se i
iteracione metode, a jedna od njih je metoda Krosa (Hardy Cross). Ova metoda koristi
poznate principe metoda deformacija i superpozicije i do rjeenja se dolazi sukcesivnim
pribliavanjem. Koritenjem ove metode proraun statiki neodreenih sistema svodi se na
najjednostavnije aritmetike radnje. Kod ove metode se ne radi s uglovima okretanja kao
kod metode deformacija, ve se oni transformiu u momente i proraun se radi s tim
momentima.
Proraun konstrukcije pomou metode Krosa polazi od pretpostavke da su svi elementi
konstrukcije s nepomjerljivim vorovima kruto ukljeteni. Zatim se izraunavaju momenti
ukljetenja pojedinih elemenata. U svakom voru e se javiti tzv. optereenje vora

. 0
ni n
M M (12.47)

Poto su vorovi pomjerljivi, potrebno je u svakom voru dodati tzv. izravnavajui
moment, koji se po odreenom zakonu raspodjeljuje na sve grede vezane u vor, a utie i
na susjedne vorove. Tako se dobijaju popravljene vrijednosti momenata ukljetenja za
pojedine elemente konstrukcije. Da bi se postigla zadata tanost rjeenja, potrebno je
postupak ponoviti s popravljenim vrijednostima momenata u vornim takama elemenata.
Da bi se dobili izrazi za prikljune momente od kojih se polazi u metodi Krosa posmatra se
greda na jednom kraju kruto ukljetena a na drugom oslonjena i izloena djelovanju
momenta savijanja M
a
(slika 12.56.a). Problem je statiki neodreen. Da bi se rijeio, nosa
se oslobaa veze u A i na slici 12.56.b je naznaena generalisana sila Q, a zatim se
primjenjuje integraciona metoda (poglavlje 12.2.).














Slika 12.56. a) Statiki neodreena greda
b) Ekvivalentni sistem
c) Dijagram momenta savijanja


Polazi se od jednaine elastine linije i rauna se nagib i ugib, tj.

, ' '
a x
M Qz y EI (a)
B

z
A

M
a
a)

c)

M M
a
M
b
M
a M
b
l
b)
Q

135
,
2
'
1
2
c z M
z
Q y EI
a x
+ (b)
.
2 6
2 1
2 3
c z c
z
M
z
Q y EI
a x
+ + (c)

Integracione konstante su dobijene iz prva dva granina uslova

0 , 0 , 0 ' , y z y l z (d)

i one iznose
. 0 ,
2
2
2
1
c
l
Q l M c
a
(e)

Nepoznata sila Q dobija se iz treeg graninog uslova

z = l, y = 0 (f)

i ona je jednaka

.
2
3
l
M
Q
a
(g)

Moment u ukljetenju M
b
(slika 12.56.c) se odreuje iz statikog uslova ravnotee

+ . 0 , 0
b a B
M Ql M M (h)

Iz (h) uz koritenje vrijednosti za Q date izrazom (g) dobija se


a b
M M
2
1
. (12.48)

Nagib na mjestu oslonca, za z = 0, je iz (b) a uz (e) i (g)

l M c EI y EI
a a x
z
x
4
1
'
1
0

, (i)

pa se dobija moment savijanja

a a
x
a
Ek
l
I
E M 4 4 , (12.49)

jer je koeficijent krutosti

.
l
I
k
x
(12.50)

136
Ukoliko je u B oslonac (slika 12.57.), nagib u A je [45]


x
a
a
EI
l M
3
1
, (j)

a moment savijanja je


a a
x
a
Ek
l
I
E M 3 3 (k)
ili
a a
Ek M ' 4 , (12.51)

gdje je

k
l
I
k k
x
75 , 0
4
3
4
3
' . (12.52)








Slika 12.57. Prosta greda optereena spregom


Dakle, koeficijent krutosti za ukljetenje je k, a za zglobnu vezu je k ' = 0,75 k.

Ako su u voru N kruto vezane npr. tri grede (slika 12.58), tada je uslov ravnotee tog
vora
,
3 2 1 n n n n
M M M M + + (12.53)
a svi prikljuni elementi su okrenuti za ugao
n
.












B
A

M
a
l

N

1
2
3
M
n
I
x1
I
x2
I
x3
Slika 12.58. Tri grede kruto vezane u
voru N

137
Koristei izraz (12.49) moe se pisati uslov ravnotee (12.53)

,
_

+ +
m
i
i n n
x x x
n
k E
l
I
l
I
l
I
E M
1 3
3
2
2
1
1
4 4 , (12.54)

gdje je m broj greda u voru N.
Ugao okretanja je

i
i
n
n
k E
M
4
, (12.55)
a prikljuni momenti su na osnovu (12.49) i (12.55)

, , ,
3
3
2
2
1
1 n
i
i
n n
i
i
n n
i
i
n
M
k
k
M M
k
k
M M
k
k
M

(l)
ili uopteno
,
n i n
i
i
i
ni
M M
k
k
M

(12.56)
gdje je

i
i
i
i
k
k
(12.57)
razdjelni koeficijent.
U ukljetenjima se pojavljuju momenti, na osnovu (12.48)
.
2
1
,
2
1
,
2
1
3 3 2 2 1 1 n n n n n n
M M M M M M (m)
Ako je neki element na drugom kraju vezan zglobom (slika 12.59.), mijenja se samo
moment savijanja za taj element, tj.
.
4 3
3
3 n
i
i
n
M
k
k
M

(12.58)










N

1
2
3
M
n
Slika 12.59. Grede kruto vezane u
voru N

138
Sada izraz (12.54) glasi

), ' ( 4
3 2 1
k k k E M
n n
+ + (12.59)
gdje je
.
4
3
'
3 3
k k (n)

Dopunski moment je jednak optereenju vora, tj.

.
n
i
ni n
S M M

(12.60)
Poto nema krutih veza, potrebno je te dopunske momente ukloniti, to se ini mnoenjem
istih razdjelnim koeficijentom i stavljanjem suprotnog smjera. To se radi postepeno od
vora do vora i pri tome dolazi do okretanja vora i do njegovog uravnoteavanja. Zato se
ovi momenti zovu izravnavajui. Naime, ti momenti su jednaki zbiru svih momenata koji
djeluju na taj vor pomnoeno s razdjelnim koeficijentom, a suprotnog znaka.

.
,
1

i
ni
ni
ni
n ni
m
i
ni ni ni
k
k
S M M

(12.61)
Izravnavajui moment u jednom voru elementa izaziva moment u drugom voru tog
elementa i to je prenosni moment (izraz (12.56)).
Iz prethodnog izlaganja je jasno da
- prvo treba izraunati razdjelne koeficijente preko koeficijenata krutosti,
- zatim se odreuju prikljuni momenti za sve elemente pretpostavljajui da su vorovi
nepomini,
- poto se vorovi okreu, vri se izravnavanje momenata i pri tome se koriste razdjelni
koeficijenti da se odrede pripadajui momenti za svaki element,
- sljedei korak je raunanje prenosnih momenata u susjednim vorovima, koji su
posljedica izravnavanja.

Izravnavanje se moe raditi istovremeno na svim vorovima ili postepeno jedan za drugim.
Nakon prvog izravnavanja javljaju se prikljuni momenti ija je veliina jednaka zbiru
momenata punog ukljetenja, izravnavajueg i prenosnog momenta. Ako zbir tih momenata
u vorovima nije nula, to znai da prikljuni momenti za pojedine vorove nisu u ravnotei.
Zato se vri ponovno izravnavanje i dobijaju se sekundarni momenti, koji su jednaki
polovini izravnavajuih momenata. Postupak se ponavlja dok se ne dobije eljena tanost.
Napomena:
Ako je konstrukcija simetrina a i optereenje (slika 12.51.), moe se rjeavati samo njena
polovina, ali je potrebno za element koji je presjeen s ravni simetrije uzeti dva puta manju
krutost, tj.
.
2
1
12
12
*
k k (12.62)
Ako je konstrukcija simetrina a optereenje antisimetrino i tada se rjeava samo njena
polovina, a uzima se 1,5 puta vea krutost, tj.

139
. 5 , 1
12
12
*
k k (12.63)

Sljedei primjeri su rijeeni metodom Krosa.


Primjer 12.14.

Za zadani ram i optereenje (slika 12.60.) potrebno je:
a) odrediti suvine statike veliine metodom Krosa,
b) nacrtati dijagrame momenata savijanja i transverzalnih sila,
c) dimenzinisati ram ako je uraen od standardnog I profila.

Poznato je: q = 20 kN/m, F = 20 kN, F
1
= 40 kN i dozvoljeni napon
d
= 120 MPa.
























Slika 12.60. Statiki neodreen ram


Rjeenje:

a) Ram na slici 12.60. rijeen je metodom Krosa. Prvo su odreeni koeficijenti krutosti
prema izrazima (12.50) i (12.62), za krutu vezu i za element koji je presjeen s ravni
simetrije
1
3
1
F
r
1
F
r

F
r
F
r

2
4
q
1,5m 6m 1,5m
6
m

3
m

ravan
simetrije

140

.
4
,
12 6 2
1
5 , 0 ,
6
*
13 12
13
*
13 12
x
x x x x
I
k k k
I I
k k
I
l
I
k
+

Razdjelni koeficijenti su prema (12.57)

. 33 , 0
3
1
; 67 , 0
3
2 13
*
13
12
12


k
k
k
k


Momenti optereenja vorova za kruta ukljetenja i moment konzole su [45]:

kNm. 30 5 , 1 20
kNm, 60 , 60
12
6 20
12
kNm, 30 , 30
8
6 40
8
1
31
2 2
13
21
1
12

Fl M
M
ql
M
M
l F
M
K
o o
o o















Slika 12.61. Elementi rama s krutim ukljetenjima

Optereenje vora prema (12.60) je

+ + . kNm 60 30 60 30
13 12 1 1 K
o o
M M M M S

Izravnavajui momenti se raunaju prema (12.61)

kNm. 40 60
3
2
, 20 60
3
1
,
12 13


M M
S M
n ni ni



Izravnavajui moment u ukljetenju je prema (12.48)
q

M
O
31
M
o
13
M
K
F
r
M
o
21
1
F
r

M
o
12

141
20
2
1
12 21
M M kNm.

Izraunati momenti savijanja su upisani na emi na slici 12.62.a.





















Slika 12.62. a) ematski prikaz rama
b, c) Elementi rama s optereenjima

Konani momenti savijanja su:

40
13
M kNm, 70
12
M kNm, 10
21
M kNm.

b) Da bi se nacrtao dijagram momenata savijanja potrebno je nai moment savijanja u jo
dvije karakteristine take. Za element 12 (slika 12.62.b) prvo je odreena horizontalna
reakcija u ukljetenju, a zatim vrijednost momenta savijanja na mjestu djelovanja sile F
1
.

+ kN, 10 , 0 3 40 70 10 6 , 0
2 2 1 H H
F F M

M ' = 103 10 = 20 kNm.
Za element 13 (slika 12.62.c) zbog simetrinosti optereenja zna se da je ekstremni moment
na sredini.
50
2
3 20
40 3 60 , kNm 60
2
6 20
2
1

e V
M F kNm.

Dijagram momenata savijanja prikazan je na slici 12.63.a, a transverzalnih sila na slici
12.63.b.

70

2
1
40

F
H2
b)

q

40

F
V1
-30
30
40
70
-40
20
-60
1/3
2/3
-30
20
-10
a)
10
40
c)

142














Slika 12.63. a) Dijagram momenata savijanja
b) Dijagram transverzalnih sila

c) Dimenzionisanje rama se vri na osnovi maksimalnog momenta savijanja i dozvoljenog
napona (izraz (7.48)).


. cm 3 , 583 ,
10 120
10 70
, kNm 70
,
3
3
6
max
max
max
max

x x
d
x x
W W M
W
M
y
I
M



Iz tablica [42] se usvaja profil I30 za koji je I
x
= 9800 cm
4
, W
x
= 653 cm
3
.


Primjer 12.15.

Odrediti dijagram momenta savijanja za konstrukciju prema slici 12.64. i za dato
optereenje. Koristiti metodu Krosa. Poznato je: q = 20 kN/m, F = 40 kN, F
1
= 30 kN.














Slika 12.64. Statiki neodreena konstrukcija
10
20
30
70
40
50
a)

M
20

b)

60

30

20

60

10

F
t
1
q

2
4 5
3
m

I
x
2I
x
I
x
4
,
5
m

4m 3m 3m 2m 2m 2m
6
3
2I
x
I
x
3
m

2I
x
7
1
F
r

1
F
r


F
r


143
Rjeenje:

U Tabeli 12.2. su unesene duine i aksijalni momenti inercije za pojedine grede prema slici
12.64, zatim izraunati koeficijenti krutosti prema (12.50) i (12.52) za ukljetenje i zglobnu
vezu i razdjelni koeficijenti izraunati prema (12.57).

Tabela 12.2. Koeficijenti krutosti i razdjelni koeficijenti za konstrukciju na slici 12.64.

vor 4 5 6
greda 41 45 54 52 56 65 63 67
l, m 3 4 4 4,5 6 6 3 6
I
x
I
x
2 I
x
2 I
x
I
x
2 I
x
2 I
x
I
x
2 I
x

k
i
3 4
3
x
I

4
2
x
I

4
2
x
I

5 , 4 4
3
x
I

6
2
x
I

6
2
x
I

3
x
I

6
2
x
I

i
i
k
x
I
4
3
I
x
I
x

i
0,33 0,67 0,5 0,17 0,33 0,33 0,33 0,33

Momenti punog ukljetenja za elemente 45, 56 i 67 (slika 12.65.) su [45]:









Slika 12.65. Elementi konstrukcije s optereenjem


. kNm 40 , kNm 40
9
6 30 2
9
2
, kNm 30 , kNm 30
8
6 40
8
, kNm 7 , 26 , kNm 7 , 26
12
4 20
12
76
1
67
65 56
54
2 2
45

o o
o o
o o
M
l F
M
M
Fl
M
M
ql
M


Izravnavanje momenata:

Prva aproksimacija:

Optereenje vorova se rauna prema (12.60), a izravnavajui momenti prema (12.61).

kNm, 9 , 17 7 , 26 67 , 0 ; 7 , 26
4 45 45 45 4
S M S S
o

q

M
O
54
M
o
45
M
O
65
M
o
56
F
r

M
O
76
M
o
67
1
F
r

1
F
r


144

41
M = 0,3326,7 = 8,8 kNm ,

kNm, 65 , 1 3 , 3 5 , 0 ; 3 , 3 30 7 , 26
54 56 54 5
+ M S S S
o o

56 , 0 3 , 3 17 , 0
52
M kNm,

56
M 0,333,3 = 1,1 kNm
kNm. M M M S S S
o o
3 , 3 10 33 , 0 ; 10 40 30
67 63 65 67 65 6
+

Ove vrijednosti se nanose u emu na slici 12.66. i podvlae se, jer je zavrena prva
aproksimacija u kojoj su svi vorovi izravnani.













Slika 12.66. ema izravnavanja vorova metodom Krosa

Zatim se na emi unose vrijednosti prenosnih momenata sa susjednih vorova, koji su
jednaki polovini izravnavajuih momenata i istog su znaka. Npr. od okretanja vora 5 bie

95 , 8
2
9 , 17
54
M itd.

Druga aproksimacija:

Ponovo se rauna optereenje za vorove 4, 5 i 6 i izravnavajui momenti.


. 18 , 0 55 , 0 33 , 0 ; 55 , 0
, 5 , 3 6 , 10 33 , 0
, 8 , 1 6 , 10 17 , 0
, 3 , 5 6 , 10 5 , 0 ; 6 , 10 65 , 1 95 , 8
, 27 , 0 825 , 0 33 , 0
, 553 , 0 825 , 0 67 , 0 ; 825 , 0
67 63 65 6
56
52
54 5
41
45 4



+


M M M S
M
M
M S
M
M S


Na emi (slika 12.66.) su upisani i ovi prenosni momenti.



2
0,67
0,33
0,5 0,3
0,17
0,33 0,33
0,33
8,8
-0,27
0,87
-0,03
0,096
-26,7
17,9
0,825
-0,553
-2,65
1,77
0,09
-0,06
-0,29
0,19
26,7
1,65
8,95
-5,3
-0,276
0,185
0,88
-0,585
-0,03

0,56
-1,8
0,063
-0,2
-30
1,1
1,65
-3,5
-0,09
0,12
0,29
-0,4
-0,01
30
3,3
0,55
-0,18
-1,75
0,58
0,06
-0,02
-0,2
0,07
3,3
-0,18
0,58
-0,02
0,07
-40
3,3
-0,18
0,58
-0,02
0,07
40
1,65
-0,09
0,29
-0,01
0,035

145
Trea aproksimacija:
Ponovo se vri izravnavanje.


. 58 , 0 75 , 1 33 , 0 ; 75 , 1
, 12 , 0 37 , 0 33 , 0
, 063 , 0 37 , 0 17 , 0
, 185 , 0 37 , 0 5 , 0 ; 37 , 0 09 , 0 276 , 0
, 87 , 0 65 , 2 33 , 0
, 77 , 1 65 , 2 67 , 0 ; 65 , 2
67 63 65 6
56
52
54 5
41
45 4






M M M S
M
M
M S
M
M S


etvrta aproksimacija:


. 02 , 0 06 , 0 33 , 0 ; 06 , 0
, 4 , 0 17 , 1 33 , 0
, 2 , 0 17 , 1 17 , 0
, 585 , 0 17 , 1 5 , 0 ; 17 , 1 29 , 0 88 , 0
, 03 , 0 09 , 0 33 , 0
, 06 , 0 09 , 0 67 , 0 ; 09 , 0
67 63 65 6
56
52
54 5
41
45 4



+


M M M S
M
M
M S
M
M S


Poto je greka vrlo mala i iznosi u pojedinim vorovima: vor 4: M = 0,29 kNm, vor 5:
M = - 0,04 kNm, vor 6: M = - 0,2 kMm, moglo bi se prekinuti s daljim aproksimacijama.
Meutim, ovdje je uraena i peta aproksimacija za vorove 4 i 6 da bi i u njima greka bila
manja od 0,2 kNm.

Peta aproksimacija:


. 07 , 0 2 , 0 33 , 0 , 2 , 0
, 096 , 0 29 , 0 33 , 0
, 19 , 0 29 , 0 67 , 0 , 29 , 0
67 63 65 6
41
45 4



M M M S
M
M S


Konani momenti su dobiveni sabiranjem (slika 12.66.).

41
M 8,8 0,27 + 0,87 0,03 + 0,096 = 9,47 kNm,

45
M - 26,7 + 17,9 +0,825 0,553 2,65 + 1,77 + 0,09 0,06 0,29 +0,19 = - 9,48 kNm,

54
M 26,7 + 1,65 + 8,95 5,3 0,276 + 0,185 + 0,88 0,585 0,03 = 32,17 kNm,

52
M 0,56 1,8 + 0,063 0,2 = - 1,4 kNm,

56
M -30 + 1,1 + 1,65 3,5 0,09 + 0,12 +0,29 0,4 0,01 = - 30, 8 kNm,

65
M 30 + 3,3 +0,55 0,18 1,75+ 0,58 + 0,06 0,02 0,2 + 0,07 = 32,4 kNm,

63
M 3,3 0,18 + 0,58 0,02 + 0,007 = 3,8 kNm,

67
M - 40 + 3,3 0,18 + 0,58 0,02 + 0,07 = - 36,2 kNm,

76
M 40 + 1,65 0,09 + 0,29 0,01 + 0,035 = 41,8 kNm,

146
9 , 1
2
8 , 3
2
63
36

M
M kNm.

Da bi se nacrtao dijagram momenata savijanja (slika 12.68.) potrebno je izraunati
vrijednosti momenata savijanja u jo etiri take. Te vrijednosti su dobijene koritenjem
statikih uslova ravnotee (slika 12.67.).








Slika 12.67. Elementi konstrukcije s optereenjem


kNm. 8 , 19 2 30 2 , 36 4 29 ' ' ' , kNm 8 , 21 2 , 36 2 29 ' '
, kN 29 , 0 8 , 41 2 30 4 30 2 , 36 6
kNm, 4 , 28 8 , 30 3 7 , 19 '
, 7 , 19 , 0 4 , 32 3 40 8 , 30 6
kNm, 92 , 19 48 , 9
2
7 , 1 20
7 , 1 3 , 34 , 7 , 1 , 3 , 34 20 , 0
, 3 , 34 , 0 17 , 32 48 , 9 2 80 4
6 6
5 5
2
4 4

+

+

+
M M
F F
M
kN F F
M m z z F
kN F F
V V
V V
e t
V V


Pri crtanju momentne povrine treba voditi rauna o znacima momenata.

















Slika 12.68. Dijagram momenata savijanja za konstrukciju na slici 12.64.



q=20

32,17

9,48

32,4

30,8

41,8

36,2

F
4V
F
5V
40

30

30

F
6V
2
9,5
9,5
19,9
1,4
32,2
30,8
32,4
36,2
28,4
1,9
3,8
21,8
19,8
41,8

147
12.9. Zadaci

Zadatak 12.16.

Greda ABC, optereena kontinualnim optereenjem, oslonjena je na oslonce A i B i vezana
je pomou elastine zatege u taki C (slika 12.69.). Nai veliinu sile, koja se javlja u
zategi, jer se taka C pomjera nanie zbog deformacije grede. Poznato je: za gredu l, q,
EI
X
= const, za zategu h, E
1
A
1
= const.










Rezultat:
F
1
=
x
hEI A E l
A E ql
12 8
3
1 1
3
1 1
4
+


Zadatak 12.17.

Greda ABC je na krajevima poduprta osloncima A i C, a na sredini je vezana za elastinu
oprugu (slika 12.70.). Odrediti krutost opruge tako da momenat savijanja bude jednak nuli
u taki u kojoj se nalazi oslonac s oprugom. Poznato je: F, l, E I
x
=const.









Rezultat:
c =
3
16
l
EI
X


Zadatak 12.18.

Horizontalna greda je poduprta na krajevima, a na sredini je spojena s vertikalnim tapom,
koji je sastavljen iz dva dijela, bakarnog i aluminijskog (slika 12.71.). Taj tap se zagrije
tako da mu temperatura poraste za 40C. Treba nai napone u svakom od vertikalnih
tapova. Zanemariti teinu grede i tapova.
A

B
l
C
q

D
l
h

zatega
Slika 12.69. Greda vezana pomou elastine
zatege.
A

C
F
r
F
r

l l
l/2
l/2
B
Slika 12.70. Greda s osloncem s elastinom
oprugom

148
Poznato je: za bakarni tap A
1
= 6 cm
2
, E
1
= 100 GPa,
1
= 1610
-6
1/K, za aluminijumski
tap A
2
= 12 cm
2
, E
2
= 70 GPa,
2
= 2410
-6
1/K, za gredu E = 210 GPa, I
x
= 40 cm
4
.












Rezultat:
MPa 8 , 36 , MPa 7 , 73
Al Cu


Zadatak 12.19.

Kraj konzole AB vezan je pomou elastine zatege sa sredinom grede CD (slika 12.72.).
Greda i konzola su uraene od profila I20. Popreni presjek zatege je 30 cm
2
. Materijal
grede, konzole i zatege je isti (E = const.).
Potrebno je: a) nai silu u zategi,
b) izraunati maksimalni normalni i smiui napon u gredi CD.












Rezultat:
a) F = 10 kN, b) 7 , 46
max
MPa, 9 , 3
max
MPa

Zadatak 12.20.

Dvije eline konzole iste duine, a razliitih momenata inercije, koje su na rastojanju b,
optereene su na krajevima silom F preko poprene krute grede (slika 12.73.). Odrediti
poloaj sile F da bi poslije deformacije kruta greda ostala horizontalna.




Al

0,6m

1,2m

Cu

0,12m 0,12m
Slika 12.71. Greda spojena sa tapom
C

B
A
D

2m 2m
q=20kN/m
2
m

Slika 12.72. Greda i konzola vezane zategom

149
















Rezultat:
3
b
x

Zadatak 12.21.

Srednji oslonac B grede AC, od elinog profila I14 (E = 210
5
MPa), duine 2l = 4 m,
sputen je za = 10 mm u odnosu na horizontalu na kojoj se nalaze oslonci A i C (slika
12.74.). Greda je optereena kontinualnim optereenjem q = 20 kN/m.

a) Koliki su otpori oslonaca i moment savijanja nad osloncem B u ovom primjeru, a koliki
kada su sva tri oslonca na istoj visini?
b) Izraunati maksimalni normalni napon.








Slika 12.74. Gredni nosa sa sputenim srednjim osloncem


Rezultat:
a) , 4 , 1 , 4 , 41 , 3 , 19 kNm M kN F kN F F
B B C A

, 10 ' , 50 ' , 15 ' ' kNm M kN F kN F F
B B C A

b) 5 , 114
max
MPa.




F
r

A
B 2
a

l
b
1
B D
2
F
r

x
C
A
x

b

D
B
2
a

a

2
1
Slika 12.73. Konzole optereene preko
poprene krute grede
A

q

l l
B

C


150
Zadatak 12.22.

Kontinualni nosa ima tri raspona duine l i konstantnog je momenta inercije I
x
. Ovaj nosa
je optereen prema slici 12.75. Odrediti reakcije u osloncima i nacrtati dijagrame
transverzalnih sila i momenata savijanja.









Slika 12.75. Kontinualni nosa

Rezultat:

F
1
= 0,45ql , F
2
= 0,56ql , F
3
= 0,29ql , F
4
= 0,7ql .


Zadatak 12.23.

Greda ABCD je napravljena od standardnog profila I i optereena prema slici 12.76.
Poznato je:
F = ql = 20 kN, l = 4 m, 140
d
MPa, EI
x
= const.
Odrediti otpore oslonaca i dimenzionisati gredu. Nacrtati dijagrame aksijalnih i
transverzalnih sila i momenata savijanja.










Rezultat:

F
AH
= 20 kN, F
AV
= 5,6 kN, F
B
= 26,3 kN, F
D
= 8,1 kN
I 18

Zadatak 12.24.

Greda ABC napravljena je od standardnog I profila i optereena prema slici 12.77. Poznato
je:
q
3l/4
1

F=ql
2

3
4

q
D
1

l

F
r

l
/
8

F
r

C
B
l/2

l/2

Slika 12.76. Optereena greda na tri
oslonca

151
F = 80 kN, q = 10 kN/m, M = 40 kNm, l
1
= 3 m, l
2
= l
o
= 2 m, E = 210
5
MPa,
d
160
MPa.

a) Izraunati otpore oslonaca i nacrtati dijagrame F
t
i M.
b) Dimenzionisati gredu.
c) Izraunati ugib u presjeku D.










Rezultat:

a) F
A
= 31,1 kN, F
B
= 33,9 kN, F
C
= 35 kN, M
C
= 16,67 kN,
b) I 20, c) y
D
= 0,565 cm

Zadatak 12.25.

Greda na slici 12.78. napravljena je od standardnog I profila. Poznato je: F = q l = 60 kN, l
= 4 m, E = 210
5
MPa,
d
= 120 MPa.
a) Odrediti silu P iz uslova da je moment savijanja nad osloncem B jednak momentu
ukljetenja (M
B
= M
C
) i nacrtati dijagrame momenata savijanja.
b) Dimenzionisati gredu.
c) Izraunati ugib elastine linije u taki D.











Slika 12.78. Statiki neodreena greda

Rezultat:

a) P = 130 kN, M
B
= M
C
= 35 kNm, M
max
= M
A
= 130 kNm,
F
A
= 171,25 kN , F
B
= 56,25 kN , F
C
= 45 kN ,
b) I 36 , c) f
D
= - 0,03 cm

q
l
0
B

D

C

A

F
r

M
o
l
1
l
2
/2 l
2
/2
Slika 12.77. Optereen gredni nosa
q
C
A

l/4

F
r

F
r

B
l/2

l

P
r

D

l/2
l/4

l


152
Zadatak 12.26.

Nosa na slici 12.79.a ima popreni presjek oblika kao na slici 12.79.b. Poznato je: q = 10
kN/m, l = 2 m,
d
120 MPa.
a) Odrediti spreg M da moment ukljetenja bude jednak nuli i nacrtati dijagram momenata
savijanja.
b) Dimenzionisati nosa.













Slika 12.79. a) Gredni nosa
b) Popreni presjek nosaa

Rezultat:

a) 120 3
2
ql M kNm,
max
M 65 kNm, F
A
= 65 kN , F
B
= 80 kN , F
C
= 5 kN
b) a = 5,42 cm


Zadatak 12.27.

Greda pontonskog mosta je oslonjena na tri pontona prema slici 12.80. i optereena silom
F. Poznato je: F = 250 kN, l = 4 m, popreni presjek grede I 38, E = 200 GPa, povrina
poprenog presjeka svakog pontona A = 8 m
2
, specifina teina vode = 10 kN/m
3
.
Odrediti otpor srednjeg oslonca (pontona) pod pretpostavkom da su pontoni kruti.










Slika 12.80. Pontonski most oslonjen na tri pontona

M

q
C
B
A

l/2 l/2
l
a)
a a a
a

3
a

b)
C
B A

l/2
l l
F
r


153
Napomena: Teina istisnute vode je G = A h, pa je krutost . A
h
G
c
Rezultat:
37 , 84
9
11 48
16
3
3

+
+

l A EI
l A EI F
F
x
x
c

kN.

Zadatak 12.28.

Sistem na slici 12.81. se sastoji iz dvije eline grede (E = 200 GPa) presjeka I 10. U
neoptereenom stanju grede su paralelne i na sredini je rastojanje izmeu njih 5 mm. Kada
se gornja greda optereti uniformnim optereenjem od 4,5 kN/m, koliko e iznositi reakcija
u B na donjoj gredi i koliki je ugib na tom mjestu.










Rezultat:

F
B
= 2,7 kN, f = 9,4 mm

Zadatak 12.29.

Greda ABC optereena je prema slici 12.82. Na sredini prvog raspona (taka D) na nju se
oslanja konzola DE. Greda i konzola su od istog materijala i imaju isti popreni presjek,
standardni I profil. Poznato je: F = 50 kN = ql, M = Fl , l = 3 m,
d
= 100 MPa.
Odrediti maksimalni moment savijanja i dimenzionisati nosa.








Slika 12.82. Ukrteni gredni nosai


Rezultat:

M
max
= 87,2 kNm, I 34

A

C
q

B

5mm

1,5m
1,5m

Slika 12.81. Konstrukcija sastavljena od
dvije grede
A

C
q

B

l /3

M

D

2l /3

l /2
l /2
l /2

D

l /2

E

F
r


154
Zadatak 12.30.

Greda ABC optereena je ravnomjerno raspodijeljenim optereenjem (slika 12.83.). Pri
montai grede ustanovljeno je da je srednji oslonac postavljen iznad nivoa krajnjih oslonaca
za .
Poznato je: q = 20 kN/m, l = 2 m, = 5 mm, E = 210
5
MPa,
d
= 150 MPa.
a) Dimenzionisati gredu kao standardni I profil.
b) Koliko iznosi maksimalni napon, koji je posljedica nasilne montae grede.
c) Nai otpore oslonaca i nacrtati dijagrame momenata savijanja.








Slika 12.83. Greda sa srednjim osloncem koji nije u nivou krajnjih oslonaca

Rezultat:

a) I 16, b)
montae
59,8 MPa, c) F
A
= 11,5 kN, F
B
= 57 kN, F
C
= F
A
, M
max
= 17 kNm,
M
e
= 3,29 kNm.

Zadatak 12.31.

Za ram na slici 12.84. poznato je: F = 20 kN, l = 4 m.
a) Odrediti silu P tako da ugib u taki H bude jednak nuli.
b) Nai reakcije veza i nacrtati dijagram momenata savijanja.
















Rezultat:

a) P = 2F , b) M
A
= 10 kNm, F
AH
= 10 kN, F
AV
= 22,5 kN, F
CV
= 77,5 kN, F
CH
= 10 kN.


q
l l
A
B
C

l
l

P
F
r

l
/
2

Slika 12.84. Statiki neodreen ram
B
C
H
l/2
l/4
A

155
Zadatak 12.32.

Ram je optereen prema slici 12.85. Poznato je: F = 20 kN , l = 4 m, ql = F, M = Fl/4 ,
E = 210
5
MPa, popreni presjek grede AD je profil 40, a greda BC 2 40
( ). Nai otpore oslonaca.
















Rezultat:

M
C
= 31 kNm, F
CV
= 30,7 kN, F
CH
= 17 kN, F
AH
= 2,9 kN, F
AV
= 9,3 kN

Zadatak 12.33.

Ramovska konstrukcija je optereena prema slici 12.86. Poznato je: F = ql = 40 kN ,
l = 2 m, M = Fl/2. Nai otpore veza i ugib ispod sile F.














Rezultat:

F
A
= 9,3 kN, F
C
= 18,2 kN, F
DH
= 0, F
DV
= 52,5 kN, M
D
= 22,14 kNm = M
max
,
x
E
EI
f
4
10 13 , 0
m
q
C
l



l
/
2

M
D
F
r

A
B
2
l

2
l

E
l
/
2

Slika 12.86. Ramovska konstrukcija
s optereenjem
l



l
/
2

M
D
F
r

2
l

l
/
4

F
r

l

C
Slika 12.85. Ramovska konstrukcija s
optereenjem
B
A
E
q

156
Zadatak 12.34.

Ram na slici 12.87. uraen je od standardnog I 18 profila. Nai reakcije oslonaca i nacrtati
dijagram momenata savijanja. Maksimalni normalni napon uporediti s dozvoljenim
d
=
93 MPa. Na dijelu na kome je napon vei od dozvoljenog nosa ojaati lamelama irine 82
mm. Odrediti debljinu i duinu lamela.
















Rezultat:

F
AV
= 0,6 kN, F
AH
= 12,7 kN, F
DV
= 0,6 , F
DH
= 17,3 kN, M
D
= 13,1 kNm,

l
= 4 mm, l
l
= 1,43 m

Zadatak 12.35.

Dimenzionisati ram na slici 12.88. ako su popreni presjeci jednakostranini trouglovi.
Poznato je: : F = ql = 20 kN , M = 10 kNm, l = 6 m, I
x1
= 2I
x2
,
d
= 40 MPa.













Rezultat:

Greda AB: a
1
= 20 cm ; greda BC: a
2
= 17 cm.

20 kNm
D
A
B
30 kN
C
2
m

1

2m

Slika 12.87. Statiki neodreen ram
q
C


1 I x

2 Ix

l

M
B
A
l
Slika 12.88. Statiki neodreen ram

157
Zadatak 12.36.

Dimenzionisati nosa na slici 12.89. kao standardni I profil i odrediti vertikalno
pomjeranje take K. Poznato je: E = 200 GPa,
d
= 140 MPa.
















Rezultat:

I 22,
K
= 1 mm.

Zadatak 12.37.

Za ram na slici 12.90. nacrtati dijagram momenata savijanja i odrediti ugao okretanja
presjeka K (EI
x
= const.).














Rezultat:

F
AV
= 28,64 kN, F
AH
= 8,18 kN, F
BV
= 88,64 kN , F
BH
= 8,18 kN, M
B
= 4,08
kNm,
x
K
EI
3
10 139

Slika 12.89. Nosa optereen silom
kN 20
m 2
m 1
C K
3
m

A
B
q=20kN/m


D
A
B
C
3
m

K
3m
3m
Slika 12.90. Statiki neodreen
ram

158
Zadatak 12.38.

Gredni nosa na slici 12.91. konstantnog (krunog) poprenog presjeka ukljeten je u A,
oslonjen na pokretni oslonac u B i optereen silom F u C. Poznato je: F, l, a, E, G, I
x
, I
o
.
Odrediti vertikalno pomjeranje taaka D i C.














Rezultat:
x o x
C
x
D
EI
Fa
GI
l
l Fa
EI
Fl
f
EI
Fl
f
3
2
48
5
,
48
5
3
2
3 3
+

,
_

+
+

Zadatak 12.39.

Gredni nosa, krunog poprenog presjeka, prikazan na slici 12.92. zagrijan je za T C.
Poznato je: a, b, c, E, G, T, , I
x
, I
o
. Nai reakciju u osloncu B.














Rezultat:
o x
B
GI
c a
EA
b c
b a
a
EI
T b
F
2 3
2
3
3 3
1
+ +

,
_

+ +

D

F
r

A B
l 2
l

a
C
Slika 12.91. Gredni nosa optereen
silom F
a
c
b

Slika 12.92. Gredni nosa koji se zagrijava

159
Zadatak 12.40.

elini ram (slika 12.93.) je izraen od standardnog profila L 200x200x20. Greda CD je
ravnomjerno zagrijana za 158C. Koliko iznosi maksimalni napon u ramu. Poznato je: E =
210
5
MPa, = 12,510
-6
1/K.













Rezultat:

max
9,3 MPa

Zadatak 12.41.

Konstrukcija na slici 12.94. sastoji se iz konzole AB i tapa BC koji su zglobno vezani u B.
Poznato je: za konzolu E = 210
5
MPa,
d
150 MPa, l = 2 m, popreni presjek je
standardni I 10 profil, za tap E = 210
5
MPa, = 12,510
-6
1/K, l = 2 m, povrina
poprenog presjeka A = 25 cm
2
.
a) Nai maksimalni normalni napon u konzoli i tapu, ako se tap zagrije za T =
100C.
b) Koliko iznosi pomjeranje take B?
c) Za koliko bi trebalo zagrijati tap BC pa da najvei napon u konzoli bude
d
?












Rezultat:

a) F = 312,34 kN ,
K max
18,26 MPa,
max
-0,125 MPa
b)
B
= 2,4 mm , c)
1
T 821,2C
l
I x

A
B
C
A
l

Slika 12.94. Konstrukcija sastavljena od konzole
i tapa
C
2m
3
m

A
D
B
Slika 12.93. Ram izloen zagrijavanju na dijelu od C do D

160
Zadatak 12.42.

Odrediti dijagram momenata savijanja za ram na slici 12.95. primjenom metode
deformacija. Poznato je: ql = 20 kN, M = 10 kNm, l = 6 m, I
x1
= 2I
x2
.














Rezultat:

M
12
= M
21
= 0, M
13
=10 kNm, M
31
= -10 kNm, M
e
= 10 kNm

Zadatak 12.43.

Dimenzionisati ram na slici 12.96. kao standardni I profil. Poznato je: q = 20 kN/m,

d
120 MPa. Nacrtati dijagram momenata svijanja. Koristiti metodu Krosa.














Rezultat:

M
12
= 12,5 kNm, M
21
= -25 kNm, M
23
= - 65 kNm, M
e
= 60,53kNm, I 22






m 6
I x 2

2
1
3
4
m

I x

q




2m Slika 12.96. Ramovska
konstrukcija
1
2
3
l


q
I x


2 Ix

l

M
Slika 12.95. Statiki neodreen ram

161
Zadatak 12.44.

Nacrtati dijagram momenata savijanja i transverzalnih sila za ram na slici 12.97. Zadat je
spreg M = 50 kNm. Koristiti metodu deformacija.













Rezultat:

M
12
= 13,3 kNm, M
21
= 6,67 kNm, M
13
= - 13,3 kNm, M
31
= 13,3 kNm,
M
max
= 36,7 kNm ; F
2H
= 13,3 kN

Zadatak 12.45.

Za konstrukciju na slici 12.98. nacrtati dijagram momenata savijanja. Koristiti metodu
Krosa.
EI
x
= const.















Rezultat:

M
12
= -60 kNm, M
21
=48 kNm, M
23
= -84 kNm, M
14
= - 40 kNm,
M
25
= 36 kNm ; M
52
= 18 kNm , M
max
= 118 kNm



M M
1
3
2
1
,
5

Slika 12.97. Ram optereen
spregovima
1
1 1 m
m 8 m 4
kN 50
m 2
kN 80
4
1 2 3
5
m 4
6
m

Slika 12.98. Ram optereen
silama

162
Zadatak 12.46.

Za konstrukciju na slici 12.99. nacrtati dijagram momenata savijanja. Koristiti metodu
deformacija. E = const., I
x
= const.


















Rezultat:

M
12
= -24,5 kNm, M
21
= 8 kNm, M
13
= - 4,05 kNm, M
14
= - 10,8 kNm,
M
41
= -5,40 kNm ; M
e
= 4,5 kNm

Zadatak 12.47.

Za ram konstantnog poprenog presjeka, prema slici 12.100., nacrtati dijagram momenata
savijanja. Koristiti metodu Krosa. EI
x
= const.















Rezultat:
M
12
= 1,875 kNm, M
21
= 9,376 kNm, M
13
= - 1,875 kNm, M
24
= - 9,376 kNm,
M
E
= 10,624 kNm
m 4
2

4
1 2
3
m 2
kN 20


q=10 kN/m
I x



I x 2


I x

4
m

Slika 12.99. Ramovska konstrukcija s
optereenjem
2
m 2
3
4
kN 10 kN 10
m 4 m 2
E
1
8
m

Slika 12.100. Ram optereen silama

163
Zadatak 12.48.

Odrediti sile u tapovima reetkastog nosaa datog na slici 12.101. za dva sluaja:
a) reetka je optereena silama F = 100 kN,
b) tapovi reetke 1, 2 i 3 su zagrijani za 20C, a nema djelovanja sila.
tapovi su elini, = 1,210
-5
1/K, a popreni presjeci su A
1
= A
2
= A
3
= 40 cm
2
, A
4
= A
5

= = A
10
= 20 cm
2
.












Rezultat:

tap 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

a)
S
i
,
kN
-142 -127,5 -142 100 72,5 100 72,5 72,5 38,6 38,6

b)
S
i
,
kN
0 -11 0 0 -11 0 -11 -11 15,5 15,5

Zadatak 12.49.

Izraunati sile u tapovima eline reetke (slika 12.102.) i reakcije oslonaca. Poznato je:
A
1
= A
2
= == A
5
= 2 A, A
6
= A
7
= A
8
=2A, F = 20 kN.












Rezultat:
tap 1 2 3 4 5 6 7 8
S
i
, kN - 10 10 20 10 -10
-10 2 10 2 -20 2
F
A
= 20 kN , F
B
= 40 kN
F
r

l l
l
2
3
1
8
4
5

7

6

Slika 12.102. Reetkasti nosa
optereen silom F
4 5 6
1
7
10 9
8
3
2
5m
5 5
5
A
B
Slika 12.101. Reetkasti nosa
F
r
F
r


164
Zadatak 12.50.

Izraunati sile u tapovima reetke na slici 12.103. Poznato je: A
1
= A
2
= A, A
3
= A
4
= 2A,
A
5
= A
6
= 2 A.















Rezultat:

tap 1 2 3 4 5 6

S
i
0
4
F
F
4
3
F
4
7

F
4
2
F
4
2


l
l
2
3
1
4
6

5

F
r

F
r
2
Slika 12.103. Reetkasti nosa optereen
silama