Вы находитесь на странице: 1из 59

www.pravokutnik.

net

Autor: sijft, GP opi dio, 56 str, objava: rujan 2008

Pojam graansko pravo


Graansko pravo u objektivnom smislu je grana privatnog prava koja kao skup pravnih pravila ureuje odnose pravnih subjekata povodom inidaba, stvari, imovine i njihovih osobnih neimovinskih dobara.

Naziv graansko pravo


Naziv graansko pravo potjee iz rimskog prava kao prijevod latinskog IUS CIVILE. Ius civile je bio naziv za ukupni pravni poredak koji je vaio u rimskoj dravi i tim se pravom mogao sluiti iskljuivo rimski graanin. Strancima je to pravo bilo nedostupno, ali su se za potrebe saobraaja sa strancima stvorila u rimskom pravu nova pravila koja su rimski pravnici nazvali IUS GENTIUM! To je pravo bilo osloboeno strogog formalizma pa su se njime rimski graani sluili i u meusobnim odnosima. Car Karakala je svojom poznatom konstitucijom Antoniana iz 212.g.n.e podijelio rimsko graanstvo svim slobodnim podanicima rimske drave pa su onda instituti ius gentium postali sastavnim dijelom ius civile. Nakon toga se ius gentium poeo sadrajno kretati prema prirodnom pravu. Postoji i naziv privatno pravo koje je povezano s podjelom cjelokupnog prava na javno i privatno prema Ulpijanu, pa bi onda bilo javno pravo ono koje se odnosi na poloaj drave, a privatno ono koje se tie koristi pojedinaca. Ima jo jedan naziv imovinsko pravo. Graansko pravo preteno ureuje odnose imovinskog pravnog sustava. No to je preiroko, jer i neke druge grane imaju karakteristike imovinskog (porezno, industrijskog vlasnitva), a preuzak je jer ne obuhvaa neimovinske aspekte.

Naela graanskog prava


NAELA GRAANSKOG PRAVA: Naelo stranake dispozitivnosti Naelo stranake ravnopravnosti Imovinska sankcija Naelo prometnosti
Naelo stranake dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se ponajprije voljom pravnih subjekata.

Prema naelu ravnopravnosti subjekata u graanskom pravu poloaj strana u odnosu je koordiniran i nema podreivanja jedne strane drugoj, tj.nema subordinacije.

Kada se govori o prometnosti prava kao jednom od naela graanskog prava treba imati na umu da se tu radi o prometu subjektivnih graanskih prava.

Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi, a takoer je to tetna posljedica i za onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos.

NAELO DISPOZITIVNOSTI: Jo se naziva naelo slobodne inicijative ili naelo autonomije. Naelo dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje ponajprije voljom pravnih subjekata. Ljudi stupaju u odreene graanskopravne odnose u prvom redu da bi zadovoljili svoje materijalne potrebe. Pri zasnivanju, promjeni ili prestanku graanskopravnog odnosa mora se uvaavati njihova volja. Naelo izraava injenicu da osoba slobodno raspolae svojim osobnim neimovinskim dobrima. Na podruju obveznog prava naelo dispozitivnosti izraava se kao SLOBODA ugovaranja koja podrazumijeva: Slobodu svakog sudionika u prometu da se odlui hoe li ui u neki obvezni odnos ili ne Slobodu izbora vrste ugovornog odnosa Slobodu utvrivanja sadraja Slobodu izbora oblika ugovornog odnosa 1

www.pravokutnik.net

Sloboda utvrivanja obveznih odnosa NIJE NEOGRANIENA!! l. 2 ZOO kae : Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. Kao primjer ogranienja slobode u zasnivanju obveznih odnosa mogu nam posluiti oni obvezni odnosi koji nastaju mimo volje pravnog subjekta. Za te se odnose kae da nastaju po sili zakona, odnosno na temelju nekih injenica za koje zakon vee postanak graanskopravnog odnosa I bez obzira na volju pravnog subjekta. Takav je sluaj primjer odgovornosti za tetu. pr. razbijanjem tueg prozora nastaje
odgovornost za tetu bez obzira na to je li poinitelj imao ili nije imao namjeru zasnovati graanskopravni odnos odgovornosti za tetu.

Ogranienja naela dispozitivnosti! NAELO STRANAKE RAVNOPRAVNOSTI: Poloaj stranaka u odnosu je KOORDINIRAN, a to znai da nema podreivanja jedne strane drugoj ili drugim rijeima nema subordinacije. Ovo naelo je usko povezano s naelom dispozitivnosti. Budui da graanskopravni odnos nastaje u pravilu voljom njegovih sudionika, logino je da te volje budu meusobno ravnopravne. To naelo je utvreno u l. 3 ZOO. l. 3 ZOO kae: Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su! IMOVINSKA SANKCIJA: Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovijedi ili zabrane izraene u pravnoj normi. Ona znai tetnu posljedicu koja stie onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u graanskopravni odnos. U graanskom pravu dolazi do priznanja iskljuivo imovinske sankcije za neispunjenje dune obveze. U poetku su sankcije najprije bile osobne pa je dunik koji nije platio dug postajao vjerovnikov rob! Kasnije je morao ii u duniki zatvor. Dok se danas recimo vjerovnik moe namiriti jedino iz dunikove imovine, a nema nikakve vlasti nad osobom dunika. pr. imovinske sankcije: Naruimo taksi da nas u 12 h da nas odveze na kolodvor jer moramo otputovati ba vlakom koji odlazi u 12:30. Voza taksija ili jako zakasni ili uope ne doe I mi ne stignemo na vlak. Prema tome taksist nije ispunio preuzetu obvezu. Mi ga zbog toga ne moemo strpati u zatvor, ali moemo ga tuiti za naknadu tete ako smo pretrpjeli tetu njegovom krivnjom. On e biti osuen platiti odreeni iznos novca, a ako nema novca zaplijenit e mu se njegove stvari I one e se sudski prodati da bi se namirila naa trabina. Iz ovoga vidimo da je graanskopravna sankcija imovinska, a ne osobna I u ovom primjeru ona nije pogodila taksista nego njegovu imovinu. PROMETNOST PRAVA: Pri prometnosti prava ima se na umu promet SUBJEKTIVNIH graanskih prava. Subjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za sudionika KONKRETNOG graanskog odnosa nastaje u okviru tog odnosa ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. pr. pravni odnos kupoprodaje ureen je pravnim pravilima objektivnog graanskog prava. u konkretnom kupoprodajnom odnosu kupac je ovlaten traiti od prodavatelja izruenje stvari. To njegovo ovlatenje naziva se SUBJEKTIVNO pravo. Kupac moe dobrovoljnim sporazumom s nekom treom osobom prenijeti to svoje pravo na neku treu osobu.
aparat prenijeti na C!

A je prodao aparat B-u, pa B moe svoje pravo da od A zatrai

Takoer ima subjektivnih prava koja su neprometna, npr.pravo osobne slunosti, strogo osobna prava kao to su pravo na ivot, ast, ugled itd. Prometnost subjektivnih prava posljedica je razmjene robe putem trita. Kolanje stvari u prometu se odraava kao prijenos prava. Stoga ako netko preuzme obvezu da na drugog prenese neko pravo, pa to ipak ne uini, moe pravnim sredstvima biti na to prisiljen.
Institucijski sustav potjee iz rimskog prava. Gaj u svojim institucijama kae da se cjelokupno pravo kojim se koristimo odnosi na: 1. Persone (osobe) 2. Res (stvari) 3. Actiones (tube)

SUSTAV GRAANSKOG PRAVA

www.pravokutnik.net

Sustav graanskog prava je sinonim za cjelokupno privatno pravo. Poznata su dva modela u izgradnji sustava graanskog prava: Institucijski Pandektni
Pandektni sustav graanskog prava razvijen je u njemakoj pravnoj teoriji i primjenjen u njemakom Graanskom zakoniku iz 1896.g, a sastoji se od 5 dijelova: Opi dio Obvezno pravo Stvarno pravo Obiteljsko pravo Nasljedno pravo

Kod nas je prihvaen pandektni sustav pa se nae graansko pravo sastoji od: 1. Opeg dijela graanskog prava 2. Stvarnog prava 3. Obveznog prava 4. Nasljednog prava Opi dio graanskog prava sadri skup pravila i naela koja su zajednika svim dijelovima graanskog prava. Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu pravnim subjektima s obzirom na stvari. Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlatena od druge strane (dunika) zahtijevati neku inidbu, a ona je duna tu inidbu ispuniti. Nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se za sluaj smrti jedne osobe (ostavitelja) ureuje prijelaz njezine imovine na druge osobe (njezine nasljednike).

Odnos graanskog prava prema drugim granama prava


GRAANSKO PRAVO TRGOVAKO PRAVO: Graansko pravo I trgovako pravo ureuju istu vrstu odnosa I graansko pravo se prema trgovakom pravu odnosi kao ope prema posebnom. Dvije su varijante odnosa graanskog prava I trgovakog prava. Dualistika koja se sastoji u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava kao to je to u Njemakoj, Francuskoj Itd. Monistika prema kojoj se zadrava jedinstvenost graanskog prava za sve vrste subjekata I pravnih poslova s odreenim odstupanjima za trgovce I trgovake poslove kao to je to u Italiji I vicarskoj. Zoo prihvaa monistiku varijantu!! Prema ZOO na trgovake se ugovore primjenjuju odredbe koje se odnose na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno! pr. kod ugovora o zajmu zajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu
duguje I kamate, ali ako je to trgovaki ugovor onda zajmoprimac duguje kamate iako one nicu ugovorene.

Postoji nekoliko osobitosti trgovakog prava: Krai rokovi Neformalnost poslova Naglaena potreba povjerenja Opi uvjeti poslovanja Adhezijski I tipski ugovori Vanost trgovakih obiaja Tendencija ujednaavanja pravila na meunarodnom planu GRAANSKO PRAVO OBITELJSKO PRAVO: 3

www.pravokutnik.net

U nekim sustavima u graanskom pravu obuhvaeno je I obiteljsko pravo, dok je kod nas obiteljsko pravo izdvojeno kao samostalna grana prava. Slinost glede odnosa postoji posebno u imovinskim odnosima u braku I obitelji (brana steevina, posebna imovina, uzdravanje). Metodoloka slinost temelji se na naelu dispozitivnosti I na naelu ravnopravnosti. Razliku ine neprometnost obiteljskih subjektivnih prava I odsutnost imovinske sankcije u obiteljskom pravu. GRAANSKO PRAVO RADNO PRAVO: Radno pravo bilo je sastavni dio graanskog prava. U suvremenom radnom pravu prevladavaju norme imperativnog I zatitnog karaktera, ali ima I onih koje su imovinskopravne naravi, kao npr. propisi kojima se ureuje odgovornost za tetu koju uini radnik organizaciji u kojoj radi ili treima. Takoer vano je to da zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter. GRAANSKO PRAVO UPRAVNO PRAVO: Postoje znatne razlike izmeu graanskog prava I upravnog prava. Naela upravnog prava u suprotnosti su s naelima graanskog prava. Umjesto ravnopravnosti I koordinacije meu stranama u upravnom pravu vrijedi naelo subordinacije, zatim umjesto naela prometnosti vrijedi naelo neprometnosti I delegacije nadlenosti, te umjesto imovinske vrijedi preteno osobna sankcija. Takoer u upravnom pravu prevladavaju kogentne norme, dok u graanskom pravu dispozitivne. Upravno pravo ureuje I neke imovinske odnose. GRAANSKO PRAVO MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO: Meunarodno privatno pravo ureuje posebnu vrstu imovinskih odnosa, a to su imovinski odnosi s tzv.meunarodnim obiljejem. Graansko pravo jedne drave ureuje samo unutarnje imovinske odnose, tj.one koji se po svojim elementima nalaze u granicama njegovog vaenja. S meunarodnim su obiljejem oni imovinski odnosi kod kojih pojedini elementi upuuju na mogunost primjene nekog stranog prava. pr. ugovor o prodaji sklope domai I strani dravljanin na teritoriju neke tree drave. Budui da u tom sluaju dolaze u obzir graanska prava triju drava postavlja se pitanje koje od njih e biti primjenjeno, pa stoga taj zadatak rjeava meunarodno privatno pravo pomou tzv. Kolizijskih pravila.

Izvori graanskog prava


Pravni izvori su razliiti oblici u kojima se javljaju pravna pravila.
IZVORE DJELIMO NA:

Unutarnji ili materijalnopravni izvori ili vrela prava govori se o njima ako se kod pravnih izvora postavlja teite na onu materijalnu drutvenu snagu koja daje sadraj pravnom pravilu, koja stvara to pravilo i prema tome je ne samo uzrok postanka nego i temelj opstanka same pravne norme. Vanjski ili formalnopravni izvori ili vrela prava govorimo o njima ako se kod pravnih

izvora postavlja teite na nain na koji se odreeni sadraj pravno izraava, dakle ako se teite postavlja na oblik u kojem se pojavljuju pravna pravila. U ZNANOSTIMA O IZVORIMA POZNATA JE PODJELA NA DRAVNE I DRUTVENE IZVORE PRAVA:

Za dravni izvor prava karakteristino je da je formalni tvorac prava ustavom odreeno zakonodavno tijelo. Osnovni oblik u kojem se javlja pravno pravilo iz tog izvora je propis. Tu se naglaava da je zakonodavstvo izvor prava i tu obvezujuu snagu norma crpi iz dravne vlasti. Stvaratelj norme nije istodobno i njezin adresat, norma je heteronomna! Za drutveni izvor prava ili za tzv.autonomno pravo karakteristini su samoureivanje meusobnih odnosa i akcija lanova odreenih asocijacija. lanovima drutva i lanovima uih i irih asocijacija u vlastitom je 4

interesu ureivanje meusobnih odnosa. Sve te razliite odnose drave esto ne moe ureivati pa su zbog toga kod autonomnog prava u naelu oni koji stvaraju normu istodobno i njezini adresati , stoga je norma autonomna. Pravna praksa govori o izvorima u formalnopravnom smislu!!! Izvori naeg graanskog prava su: USTAV Propisi ZAKONI Pravni obiaji PROPISI STARE JUGOSLAVIJE Sudska praksa RETROAKTIVNOST PROPISA Pravna znanost USTAV: Odredbe Ustava za graansko pravo imaju prvorazredno znaenje. Ustavom se kao temeljnim I najviim pravnim aktom jedne drave ureuju osnove pravnog, politikog I gospodarskog sustava jedne drutvene zajednice. Neke od vanih odredaba Ustava za graansko pravo su da jami pravo vlasnitva I pravo nasljeivanja, zatim odreuje da pravo vlasnitva obvezuje njegove nositelje I korisnike na doprinoenje opem dobru. Ustavom se jame poduzetnika I trina sloboda, a zabranjuje zlouporaba monopola. Ustavne odredbe se razrauju u odgovarajuim zakonima I ine temelj pojedinih graanskopravnih instituta. ZAKON: Zakon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisan nain, a sadri apstraktno ope pravno pravilo. Zakon je najuobiajeniji pravni izvor. Svaki zakon je propis, ali svaki propis ne mora biti zakon. Nae graansko pravo nije u cjelini ureeno novim zakonom, ono jo nije kodificirano. Pravila obveznog prava sadrana su u ZOO 2005., pravila stvarnog prava u Zakonu o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima 1996., a pravila nasljednog prava u Zakonu o nasljeivanju 2003. PROPISI STARE JUGOSLAVIJE: Izmeu stare I nove Jugoslavije nije bilo unutarnjeg pravnog kontinuiteta. Zakonom o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije uinjen je prekid pravnog kontinuiteta izmeu stare I nove Jugoslavije. Stara pravna pravila dolazila su u obzir samo u ovim sluajevima: 1. Ako odreena materija nije bila odreena propisima SFRJ 2. Ako takva pravila nisu bila u suprotnosti s Ustavom SFRJ I ustavima socijalistikih republika 3. Ako takva pravna pravila nisu bila u suprotnosti s naelima socijalistikog pravnog poretka SFRJ Zakonom o preuzimanju ZOO I Zakonom o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1991.g bila je doputena primjena odredaba OGZ-a I drugih propisa koji su bili na snazi do 1941., ali glede tono odreenih pravnih instituta I pod uvjetom da su u suglasnosti I s Ustavom I s Zakonima RH. Svako pravno pravilo ima dva osnovna elementa: 1. SADRAJNI DIO sadraj niza konkretnih odnosa izraen pomou pojmova 2. NORMATIVNI DIO zapovijed ili zabrana koja se odnosi na taj sadraj U staroj Jugoslaviji postojalo je est pravnih podruja: 1. Hrvatska I Slavonija austrijski OGZ 1811. 2. Slovenija I Dalmacija novelirani OGZ 3. Srbija I Makedonija Srpski graanski zakonik 1844. 4. Bosna I Hercegovina tursko (Mendek) I obiajno pravo 5. Crna Gora Opti imovinski zakonik za Crnu Goru 1888.-1898. 6. Vojvodina I Meimurje sustav sudskih presuda 5

www.pravokutnik.net

www.pravokutnik.net

RETROAKTIVNOST PROPISA: U svim modernim pravnim porecima postoji zabrana retroaktivnog djelovanja propisa. Za suce je zabrana retroaktivnosti APSOLUTNA, a za zakonodavca RELATIVNA. U pravnoj znanosti su stvorene dvije teorije koje pokuavaju objasniti zabranu povratnog djelovanja propisa: 1. TEORIJA STEENIH PRAVA prema kojoj propisi ne mogu djelovati unatrag ako bi time vrijeali steena prava pravnih subjekata 2. TZV. MODERNA TEORIJA prema kojoj treba razlikovati neposredno djelovanje od retroaktivnog djelovanja pravnih propisa

pr.ako je raniji propis odreivao da se poslovna sposobnost stjee s navrenom 18.god ivota, a kasniji s navrenom
21.god ivota, tada bi oni koji su u trenutku stupanja na snagu kasnijeg propisa imali 20 godina ostali prema teoriji steenih prava I dalje poslovno sposobni, a prema modernoj teoriji bi izgubili poslovnu sposobnost, ali bi pravni poslovi koje su sklopili po navrenju 18.god ivota bili valjani. PRAVNI OBIAJI: Pravni obiaji su pravila ponaanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u drutvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrenog shvaanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter. U pravnom obiaju kao izvoru prava moraju biti utjelovljena dva elementa: Materijalni koji pokazuje da drutvena praksa koja se izraava kao vrenje ili navrenje odreenih radnji ili postupaka je dovoljno gusta, stalna i jednolina Psiholoki koji se naziva opinio iuris sine necessitatis, tj. uvjerenje da se radi o opeobvezatnom pravnom pravilu ponaanja Dvije osnovne karakteristike pravnih obiaja: 1. Pravni obiaji su subordinirani zakonskom pravu jer vae samo onda ako ih zakon prizna 2. Karakteristika pravnih obiaja je da su supsidijaran pravni izvor, a to znai da dolaze u obzir samo onda ako odreeni odnos nije propisom u cijelosti pravno ureen, a pravilo koje sadri nije protivno naelima na kojima se temelji itav pravni poredak odreene zajednice. Sud mora rijeiti svaki sluaj koji stranke pred njega iznesu; ako za neki konkretni sluaj ne postoji pravno pravilo u pozitivnim propisima, sud e se obavijestiti ne postoji li u narodu obiaj po kojem bi se mogao rijeiti konkretni sluaj ne smije se primijeniti ako je pravilo iz obiaja suprotno naelima pravnog poretka. pr. pravnog obiaja: A je bio u inozemstvu I u automobilskoj nesrei bio je vrlo teko ozlijeen. Ba mu je u to vrijeme umrla majka. Njegov prijatelj B sahranio je majku na svoj troak. Kad se A vratio, B mu je podnio raun. Meu trokovima pogreba bio je I jedan vijenac na kojem je pisaolo;Svojoj majci sin A. meutim, A nije htio priznati taj izdatak. Dolo je do spora I sud je presudio da je A duan naknaditi B-u izdatak za vijenac. Istina, ni u jednom propisu ne stoji da se pokojniku mora kupiti vijenac, ali u naem narodu je to obiaj pijeteta koji nije suprotan ni pravu ni moralu. Zato je logino da je sud pozivajui se na obiaj donio presudu kojom je uvaio tubeni zahtjev. U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se kao dopunski izvor obveznog prava tzv.trgovaki obiaji. Ako su kodificirani nazivaju se uzancama. Nastaju kao plod ponavljanja I ujednaavanja poslovne prakse sudionika u prometu pa na osnovu tako ustaljenog obiaja trgovci oekuju jedan od drugoga da e postupati u skladu s tim. Imamo dvije vrste uzanaca: A. Opi uzanci ako se primjenjuju na promet svih vrsta robe B. Posebni uzanci - ako se primjenjuju na promet samo pojedine vrste robe ili usluga U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji; iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u 6

njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu

www.pravokutnik.net

Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ZOO, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. U obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju se obiaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana. Trgovaki obiaji ne smiju biti protivni Ustavu RH, kogentnim propisima i moralu drutva!

SUDSKA PRAKSA: Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donoenje vie suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustanovljuje opeobvezatna pravna norma. Sudska praksa je NEIZRAVAN izvor prava! Sudska praksa kod nas nema karakter presedana. PRESEDAN kao pravni izvor znai takvu sudsku odluku koja je podignuta na rang opeg pravila I proglaena kao obrazac za rjeavanje slinih sluajeva. Kod nas odluka vieg suda djeluje na nii sud samo snagom svoje uvjerljivosti. Razumije se da je sudac koji je uvjeren da je vii sud donio ispravnu presudu nee u konkretnom sluaju dosuditi drukiju presudu. Sudska odluka djeluje kao izvor prava za same stranke za koje je u konkretnom sluaju donesena. PRAVNA ZNANOST: Znanstvena djela u kojima se teorijski obrauju pravni problemi imaju veliko znaenje za razvoj pravne znanosti. Izravno utjeu na struno I znanstveno uzdizanje pravnikog kadra, ali nemaju snagu izravnog pravnog izvora. Pravna znanost je NEIZRAVAN izvor prava. Djeluje na sud samo snagom svoje uvjerljivosti.

Graanskopravni odnos
Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim pravilima graanskog prava.

FAKTINI

MATERIJALNI

DRUTVENI

Pravne injenice dijele se na: Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju Vrste pravnih injenica s obzirom na postanak

PRAVNE INJENICE su injenice za koje pravo vee postanak , promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava.

PRIRODNI DOGAAJI postaju pravnim injenicama kad pravo za njih vee pravne uinke (s obzirom na postanak) pr. roenje, smrt, protek vremena, pojava otoka u rijeci itd. LJUDSKE RADNJE manifestacije ljudske volje z akoje su vezani pravni uinci DOPUTENE(pravne radnje) NEDOPUTENE(delikti)

VRSTE PRAVNIH INJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU: injenino stanje je skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog graanskopravnog odnosa. Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju: Pretpostavka Pravna osnova presumptio iuris 7

www.pravokutnik.net

Predmnijeva ili presumpcija Fikcija

presumptio iuris et de iure

Pretpostavka je pravna injenica koja je doista kao injenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promijenio se ili prestao graanskopravni odnos. U graanskopravnoj terminologiji pod pretpostavkom razumijevamo injenicu za koju smo sigurni da se dogodila i ije postojanje moemo uvijek dokazati. Funkcija pretpostavke je da povezuje graanskopravni odnos sa stvarnim drutveno gospodarskim odnosom u nerazluivo dijelektino jedinstvo. Kad nebi postojale pretpostavke graanskopravni odnos bi lebdio u zraku. Pravna osnova je ona bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava ILI pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. to se tie pravne osnove mi imamo tu dva shvaanja: Sve pretpostavke nemaju podjednako znaenje I potpuno istu funkciju kod nastanka graanskopravnog odnosa. Analiza pokazuje da istodobno sa samim graanskopravnim odnosom nastaju u tom odnosu I odreena prava za subjekte izmeu kojih je odnos nastao. Ta prava koja dobivaju subjekti unutar graanskopravnog odnosa nazivaju se subjektivna graanska prava. u svakom graanskopravnom odnosu barem je jedan subjekt nositelj subjektivnih graanskih prava. Subjektivna graanska prava proizlaze iz jedne pretpostavke. Da bi se ta pretpostavka za koju je povezano I iz koje nastaje subjektivno graansko pravo razlikovala od ostalih pretpostavki koje su potrebne za postanak odnosa, ona se naziva pravnom osnovom. Nema graanskopravnog odnosa bez pravne osnove jer se za nju vee postanak subjektivnih prava. to je bitna pretpostavka, dok su sve ostale samo potrebne. Dakle, pravna osnova je bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnih graanskih prava. To je sredinja pravna injenica oko koje se grupiraju sve ostale potrebne pravne injenice. Njezino se postojanje mora dokazati. Ona daje I odreuje karakter samog graanskopravnog odnosa. Graanskopravni odnos bitno je ovisan o pravnoj osnovi. Pravna osnova uvijek prethodi samom graanskopravnom odnosu.

pr. pravne osnove kod nasljeivanja bi bila injenica iz koje odreeni nasljednik izvodi svoje pravo da naslijedi
konkretnog ostavitelja. Sigurno je da svoje pravo ne izvodi ni iz injenice da je netko umro ni iz injenice d aje iza pokojnika ostala imovina. On svoje pravo izvodi iz injenice da je postojala oporuka u njegovu korist, ako nema oporuke tada on svoje pravo izvodi iz injenice da je ostaviteljev brani drug, srodnik I. Prema drugom gleditu pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu odreenog ponaanja. pr. pravna osnova oporunog nasljeivanja bila bi zakonska odredba na temelju koje se priznaje I doputa oporuno nasljeivanje, zatim pravna osnova obveze odgovornosti za tetu bila bi odredba zakona kojom se nalae dunost naknade tete onome tko je drugom nanese. Prema tom gleditu ukupnost pretpostavaka potrebnih za nastanak graanskopravnog odnosa te subjektivnih prava I obveza ne iscrpljuje se injeninim stanjem. Osim injenica obuhvaenih injeninim stanjem potrebna je kao pravna pretpostavka I pravna norma kojom se odreuje odreeni graanskopravni odnos. U odnosu prema ostalim pretpostavkama pravna norma je vremenski I logiki prius. Prije I bez pravne norme nemogu biti poznate injenice koje se trae kao pretpostavke za nastanak nekog graanskopravnog odnosa, niti mogu imati pravno relevantno znaenje. Da bi nastao konkretni graanskopravni odnos sa pravima I obvezama za odreene subjekte nije dovoljna pravna osnova nego je potrebno da se ostvare I sve injenice koje se pravnom normom trae kao pretpostavke. Osim pravne osnove potrebna je I injenina osnova koja se nalazi u uzronom kompleksu s pravnom osnovom. Utvrivanje postojanja konkretnog subjektivnog graanskog prava I pravne obveze podrazumijeva I obvezno dokazivanje njihove pravne I injenine osnove. Ono po emu se razlikuje ovo shvaanje od prethodnog
shvaanja je to da pravna osnova nije dio injeninog stanja niti vrsta pravne injenice. Ona se nemoe poistovjetiti ni s pravnim izvorom, ustavom ili nekim drugim izvorom jer je ona uvijek odreena konkretna pojedinana pravna norma.

Predmnjeva ili presumpcija je takva pravna injenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokae protivno. Nikad se ne dokazuje ono to se predmnijeva, ve ono to je predmnjevi protivno. U propisima se oznaava rijeima SMATRA SE. Budui da sam pravni odnos odreuje da se neka injenica smatra tako dugo dokazanom dok se ne dokae protivno, takva se pravna injenica zove pravna predmnjeva - PRESUMPTIO IURIS. Prema tome ne moe se svaka od potrebnih pravnih injenica tretirati kao presumpcija nego samo ona za koju propis to odredi. Time se sprjeava samovoljno stvaranje 8

www.pravokutnik.net

presumpcija. Izraz pravna presumpcija postavljao se u pandektnom pravu kao suprotnost faktinoj presumpciji gdje je sudac slobodnim logikim zakljuivanjem iz jedne opepoznate ili dokazane injenice izvodio zakljuak da je istinita i neka druga injenica.

pr.meu pravnim injenicama koje dovod edo oporunog nasljednog prava potrebna je I smrt ostavitelja. Dogaa se da esto ovjek napravi oporuku pa mu se izgubi svaki trag. On je moda iv, a moda ve I mrtav. Njegov sin eli upravljati imovinom budui da je nasljednik po oporuci pa tu pravo uskae sa presumcijom prema kojoj se otac smatra mrtvim I sin dobiva oevu imovinu. Kad bi se dokazalo protivno onda bi otac ponovno dobio nazad imovinu svoju jer se nemoe otvoriti nasljeivanje ako je ostavitelj doista iv. Osim pravne predmnjeve koja se uvijek moe oboriti protudokazom, u pravu je poznata i tzv.neoboriva predmnjeva. Nazivamo je pravna predmnjeva i o pravu (presumptio iuris et de iure) Neoboriva predmnjeva znai da se po propisu smatra neka injenica dokazanom, a protudokaz NIJE UOPE DOPUTEN! Kod presumptio iuris et de iure ne radi se samo o tome da se neka injenica uzima kao dokazana, nego se uzima i dokazano i samo pravo koje se iz te injenice izvodi. Zbog toga u takvim tono odreenim sluajevima pravo ne doputa izvoenje protudokaza.

pr. poznavanje stanja u zemljinim knjigama

FIKCIJA je pravna injenica za koju se zna da se uope nije dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati neki graanskopravni odnos. Oznaava se u propisu rijeima UZIMA SE. I za fikciju vrijedi naelo da se ne moe fingirati svaka pravna injenica nego samo ona za koju propis to dopusti.

pr.dijete zaeto a jo neroeno nebi moglo biti nasljednik svog oca koji je umro prije nego to mu se dijete rodilo. Tu
pravo uskae pomou fikcije koja kae;onaj koji e se roditi dri se da je ve roen nasciturus pro iam nato habetur. Prema ZOO uzima se da je zaeto dijete roeno kad god se radi o njegovim probicima, pod uvjetom da se rodi ivo!!!

Subjekti graanskopravnog odnosa


Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Pravni subjekt moe biti: Fizika ili naravna osoba Pravna osoba Da bi se pravni subjekt mogao ukljuiti u graanskopravne odnose mora imati dva osnovna svojstva: 9

www.pravokutnik.net

1. 2.

Pravnu sposobnost Poslovnu sposobnost + deliktna sposobnost


POSLOVNA SPOSOBNOST je sposobnost da se svojim vlastitim oitovanjem volje stjeu prava i obveze. Poslovno sposobna osoba moe svojim vlastitim oitovanjem volje stvarati pravne uinke. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali nemora imati i poslovnu sposobnost. DELIKTNA SPOSOBNOST je Svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelanja. za deliktnu sposobnost se trai odreen stupanj svijesti. Ponekad i poslobno nesposobne osobe mogu biti deliktno sposobne, npr. alkoholiar moe biti svijestan kad je trijezan da ne smije razbijati

PRAVNA SPOSOBNOST je svojstvo biti noositeljem prava i obveza. Svaka fizika i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza. Pravna sposobnost je osnovno svojstvo pravnog subjekta i pravni subjekt ne moe postojati bez pravne sposobnosti.

10

Fizika ili naravna osoba je iv ovjek kao subjekt prava. POSTANAK FIZIKE OSOBE: FIZIKA OSOBA POSTAJE ROENJEM. To znai da dijete im se rodi dobiva pravnu sposobnost i ak je dovoljno da pokazuje znakove ivota i ne mora biti sposobno za ivot. Porod mora biti zavren. Po naem pravu predmnjeva se da je dijete roeno ivo. Pravilo je da dijete koje je roeno ivo postaje pravnim subjektom. Ponekad se ukazuje potreba da se i zaetom, ali jo neroenom djetetu sauvaju neka prava te se tada u pravu sluimo fikcijom: nasciturus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitur Uzima se da je zaeto dijete roeno kadgod se radi o njegovim probicima pod uvjetom da se rodi ivo!!! Time fingiramo postojanje pravnog subjekta makar je oigledno da subjekt jo ne postoji i pritom moramo paziti na: 1. Da fikcija mora ii u korist nasciturusa 2. Da se dijete doista mora roditi ivo. PRESTANAK FIZIKE OSOBE: Fizika osoba prestaje smru i gubi pravnu sposobnost. Za svrhe presaivanja dijelova tijela doneseni su propisi prema kojima se smatra da je nastupila smrt osobe od koje se uzimaju dijelovi tijela radi presaivanja ako je u osnovi medicinskih kriterija i na propisan nain sa sigurnou utvren prestanak rada mozga i srca. PROGLAENJE UMRLIM: U sluaju kad se ne zna da li je neka osoba iva ili mrtva tad se pravo slui presumcijom smrti. Presumciju smrti pozna nae pravo u vidu ustanove proglaenja nestale osobe umrlom. Od proglaenja nestale osobe umrlom valja razlikovati postupak za dokazivanje smrti. U tom se sluaju sigurno zna da je neka osoba mrtva samo se ne zna tono kad je umrla. Ustanovljenje dana smrti vano je za nasljedno pravo i da bi se u matinim knjigama mogla ubiljeiti smrt. Ponekad e biti teko utvrditi tono vrijeme smrti, kad je recimo vie osoba umrlo u istoj prometnoj nesrei pa treba utvrditi jesu li sve umrle u istom trenutku ili u razliitim trenutcima. Prema ZOO ako je umrlo vie osoba smatra se da su umrle istodobno ne utvrdi li se da je jedna umrla prije druge. POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKE OSOBE: Poslovna sposobnost ima osnovnu funkciju u zatiti pravnih subjekata. Pravo mora voditi rauna o razlici meu ljudima koja postoji s obzirom na dob itd. Institutom stupnjevanja poslovne sposobnosti pravo zatiuje svoje subjekte. Pravna sposobnost fizike osobe: NE MOE se oduzeti NEMA stupnjevanja (opa pravna sposobnost) Unutar poslovne sposobnosti fizike osobe postoje tri stupnja: Puna poslovna sposobnost Ograniena poslovna sposobnost Poslovna nesposobnost Puna ili potpuna poslovna sposobnost stjee se po naem pravu s navrenih 18. godina. Osobe koje su navrile 18. God postaju punoljetne osobe to znai da same mogu sklapati pravne poslove. I maloljetna osoba s navrenih 16 godina moe stei potpunu poslovnu sposobnost kad postane roditelj i kad je mentalno zrela o emu odluuje sud u izvanparninom postupku. Ograniena ili djelomina poslovna sposobnost Osobe s ogranienom poslovnom sposobnou u pravilu mogu same sklapati pravne poslove ali samo kad ih odobri zakonski zastupnik. Takav pravni posao naziva se EPAVI PRAVNI POSAO. Prema Obiteljskom zakonu maloljetnik koji se zaposli, a to moe s navrenih 15 god i uz suglasnost roditelja, ima djelominu poslovnu sposobnost. Dunost mu je jedino pridonositi za svoje uzdravanje. Potpuna poslovna nesposobnost Osobe koje su potpuno poslovno nesposobne ne mogu uope same sklapati pravne poslove i za njih pravne poslove sklapaju njihovi zakonski zastupnici. Prema Obiteljskom zakonu potpuno su poslovno nesposobni maloljetnici do 18.god. (osim onih koji sklope brak ili 11

postanu roditelji) i punoljetne osobe koje su odlukom suda potpuno lieni poslovne sposobnosti. DELIKTNA SPOSOBNOST FIZIKIH OSOBA: Deliktna sposobnost fizike osobe moe biti: Potpuna Oboriva nesposobnost Nesposobnost Deliktna sposobnost nastupa s 14 godina ivota i maloljetnik koji je navrio 14 godina potpuno je deliktno sposoban ako je drutveno zdrav. Duevno zdravlje se predmnjeva. Maloljetnik od navrene 7 god do navrene 14 god nije deliktno sposoban ali e iznimno biti ako se dokae da je pri poinjenju graanskog delikta bio sposoban za rasuivanje. To je mogue zato to je njegova deliktna nesposobnost samo oboriva predmneva pa je doputeno dokazivati protivno. Pravna osoba je drutvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. SKICA OSNOVNIH PRAVNIH TEORIJA O PRAVNOJ OSOBI: 1. Teorija fikcije 2. Potvrdne teorije 3. Odrine teorije 4. Teorija realne egzistencije
Teorija namjenske imovine Teorija destinatara Teorija kolektivnog vlasnitva Druge odrine teorija Organska teorija Teorija pravne realnosti Teorija ustanove

Naglaava dva osnovna naela: 1.da treba priznati postojanje pravne osobe 2.da treba priznati sva prava pravnoj osobi Prema teoriji fikcije odreene drutvene tvorevine nisu personae jer nisu bia obdarena vlastitom voljom. Onako kako ju je postavio Savigny, ona znai ne samo uspostavljanje rimskog koncepta jedinstvenog subjekta bez obzira na supstrat nego i pobjedu nad uenjem prirodnopravne kole o pravnoj osobi koja ju je svela na skup pojedinaca. Ta teorija nije uspjela odrediti pretpostavke potrebne da bi neka tvorevina uope mogla biti proglaena pravnim subjektom. Danas se teorija fikcije naziva klasinom teorijom. P o t v r d n e t e o r i j e: Organska teorija korijeni joj poniru u staro germansko pravo, zato se i zove organskom ali i germanskom teorijom. Osnovna joj je zasluga to je upozorila na realnu egzistenciju pravnih osoba i to je skrenula pozornost na vanost i znaenje organa. Nedostatak joj je to je poistovjetila organizam i organizaciju. Teorija pravne realnosti razradila ju je franc.civilistika doktrina naglaava 2 osn.naela: a) da treba priznati postojanje pravne osobe, ak i u sluaju zakonske utnje b) da treba priznati prava pravnoj osobi, ak i preko zak.teksta, ako su takva prava potrebna za realizaciju kolektivnog interesa. U fond uenja o pravnoj osobi ova teorija je unijela ove elemente: organizaciju, realno djelovanje organa, interes i cilj. Teorija ustanove naglaava realnost organizacije ali time to cilj kao jedan od esencijalnih elemenata pretvara putem ideje o cilju zapravo u nov supstrat pravne osobnosti to je neprihvatljivo. O d r i n e t e o r i j e: Teorija namjenske imovine predstavnik Brinz, koji je bio uvjeren da mogu postojati subj.prava bez subjekata. Teorija destinatara Jheringova teorija nedostajalo mu je precizno razlikovanje izmeu vlasnitva u gospodarskom i pravnom smislu. 12

drutv.tvorevina stjee pravni subjektivitet. Smatra se da su potrebne najmanje 3 pretpostavke da bi se neka drutv.tvorevina mogla pojaviti kao subjekt u pravnim odnosima: 1. je da drutvena tvorevina mora imati vrstu i trajnu organizaciju 2. je zasebna imovina, odvojena od imovine svojih lanova 3. je stjecanje pravnog subjektiviteta; prema sustavu slobodnog udruivanja, pravna osoba nastaje organiziranjem, to se vidi iz statuta, nadlenom tijelu se podnosi prijava koja nema konstitutivni karakter; prema sustavu normativnog akta drutv.tvorevina dobiva pravnu sposobnosti ili neposredno propisom ili se spec.propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka org.postala pravna osoba; prema sustavu koncesije, org.dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela odobrenjem. Pravne osobe imaju i poslovnu i deliktnu sposobnost. Ova teorija zasluna za sljedee elemente: pojam, svojstvo, pretpostavke i poetak pravne osobnosti.

Teorija kolektivnog vlasnitva. Teorija realne egzistencije u znanosti sporno pitanje u kojem trenutku

U RH prevladava normativni sustav.


POSTANAK PRAVNE OSOBE: Da bi neka drutvena tvorevina postala pravna osoba potrebno je da se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: 1. Drutvena tvorevina mora imati vrstu i stalnu organizaciju, tj. mora predstavljati organizacijsko jedinstvo 2. Mora imati svoju zasebnu imovinu, razliitu i odvojenu od imovine njezinih lanova 3. Mora joj biti priznata pravna sposobnost Danas postoje 3 sustava glede pretpostavki potrebnih da neka tvorevina dobije pravnu sposobnost: 1. Po sustavu SLOBODNOG UDRUIVANJA pravna osoba nastaje organiziranjem. Nadlenom se dravnom tijelu mora podnijeti prijava, ali ona nema konstitutivni karakter. Ako cilj pravne osobe nije u skladu s postojeim poretkom mora se donijeti rjeenje kojim se zabranjuje rad toj pravnoj osobi. 2. Po sustavu NORMATIVNOG AKTA drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost na dva naina: a) U prvom je redu mogue da se izravno propisom, singularnom zakonskom odredbom osnuje neka tono odreena pravna osoba b) U drugoj se varijanti u posebnim propisima odreuju pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi neka tvorevina postala pravna osoba. Pravna se osobnost stjee tek registracijom, a nadleno tijelo ispituje samo jesu li ispunjene po zakonu odreene pretpostavke i ako jesu onda mora izvriti registraciju 3. Po sustavu KONCESIJE drutvena tvorevina dobiva pravnu sposobnost posebnim aktom upravnog tijela ODOBRENJEM koje se daje po diskrecijskoj ocjeni. Nae zakonodavstvo i praksa se priklanjaju normativnom sustavu u njegovim razliitim varijantama. Kao iznimka pojavljuje se i mogunost sustava koncesije, pr. za udruenje stranaca i zadubine. Jedinice lokalne samouprave stjeu pravnu osobnost izravno propisom. Jedino je drava ve samim svojim postojanjem pravna osoba. Sustav normativnog akta kod nas se primjenjuje za stjecanje pravne sposobnosti gospodarskih subjekata (trgovakih drutava, politikih stranaka i raznih udruga graana). Za sve spomenute vrste pravnih osoba postoje posebni propisi (pr. Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o udrugama itd.) kojima se propisuju da ti subjekti stjeu pravnu i poslovnu sposobost upisom u sudski registar, odn nadleni registar koji se vodi kod nadlenog tijela dravne uprave. PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Pravna sposobnost pravne osobe: MOE se oduzeti ograniena je (posebna pravna sposobnost), fizika osoba djeluje u krugu onoga to joj nije zabranjeno a pravna u krugu onoga to joj je odreena 13

POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOBE: Poslovna sposobnost pravne osobe: NEMA stupnjevanja im nastane, ima poslovnu sposobnost, za razliku od fizike osobe volju izraava putem tijela/organa (DINAMIKA VOLJU) ili statuta/pravila (STATIKA VOLJA) Tijelo ili organ pravne osobe je fizika osoba ili skup fizikih osoba preko kojih pravna osoba izraava svoju volju. DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNE OSOSBE: Priznanje poslovne sposobnosti pravne osobe bilo je polazana toka I za priznanje deliktne sposobnosti pravne osobe. Pravna osoba moe: povrijediti ugovornu I zakonsku obvezu poiniti tzv. Graanski delikt Sposobnost pravne osobe i pravna osoba ima one 3 sposobnosti: pravnu, poslovnu i deliktnu. Fizika osoba moe poduzimati sve to nije zabranjeno, no pravna osoba moe raditi samo to je potrebno za ostvarenje njene djelatnosti, cilja, zato kaemo da fizika osoba ima opu pravnu sposobnost, a pravna osoba specijalnu ili posebnu pravnu sposobnost. Znai, razlika je u obujmu, no danas se zagovara opa sposobnost za pravne osobe. Pravna osoba im nastane ima punu poslovnu sposobnost, za razliku od fizikih (on se moe stupnjevati). Pravna osoba izraava svoju volju putem svojih tijela ili organa,to je tzv. dinamika volja, no ona izraava svoju volju i statutom i pravilima tzv. statika volja. Statutom se utvruje svrha i cilj pravne osobe, tijela i njihove ovlasti, imovina. Imaju i deliktnu sposobnost koja se sastoji u tome da pravna osoba odgovara za tetu koju uini drugome. Pitanje je samo kad se odgovara po kriteriju krivnje kako e se odrediti krivnja pravne osobe. Ona se utvruje prema odgovornom tijelu te pravne osobe. VRSTE PRAVNIH OSOBA: Vrste pravnih osoba: Pravne osobe javnog prava po cilju i Pravne osobe privatnog prava zadai Korporacije po supstratu Sve ostale pravne osobe Zaklade pravne osobnosti spadale bi u pravne osobe U pravne osobe javnog prava ubrajaju se: Drava Jedinice lokalne samouprave I uprave Razliite ustanove koje dobivaju sredstva iz dravnog prorauna Javna poduzea sl.
privatnog prava kao npr. trgovaka drutva, udruge graana i slino.

KORPORACIJA je organizirana zajednica osoba koja je samostalan pravni subjekt razliit od pojedinih lanova korporacije. Korporacija ima svoju imovinu, ali u supstratu pravne osobnosti nije teite na imovinskoj masi nego na skupu osoba.Korporacija nuno mora imati svoje lanstvo. Odnos lanova prema korporaciji i obrnuto ureen je statutom i ugovorom. Imovina korporacije razliita je od imovine lanova, a slui lanovima korporacije i svrsi korporacije. Za korporaciju je karakteristino da se njezin identitet ne mjenja promjenom lanova U tipine korporacije ubrajaju se npr. dionika drutva. ZAKLADA ja za odreenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost. Dominantan element njezine pravne sposobnosti je upravo IMOVINSKA MASA. 14

Zakon o zakladama i fundacijama! Osniva se: Od samostalne zaklade treba razlikovati nalog oporuitelja Aktom dravne vlasti kojim ostavlja dio ili cijelu ostavinu ve postojeoj pravnoj osobi da je koristi za ostvarenje neke doputene svrhe, npr. Pravnim poslom fizike ili pravne osobe zbrinjavanje i kolovanje siroadi. Takva oporuna odredba Moe biti: po svojoj je pravnoj naravi nalog ili modus, a imovinska Samostalna zaklada masa koja je ula u imovinsku masu ve postojee pravne Nesamostalna zaklada osobe naziva se NESAMOSTALNA ZAKLADA, i ona nije FUNDACIJA se razlikuje od zaklade po tome to se osniva na razdoblje ne dulje od 5 godina. Zaklada moe biti osnovana i u razliite, opekorisne i dobrotvorne svrhe. Svrha se odreuje aktom zakladnika. Prihodi koje ostvaruje zaklada mogu biti namijenjeni odreenom krugu fizikih osoba. zaklada daju se stipendije studentima. Vrste pravnih osoba prema naem pravu: Drutvena pravna osoba Graanske pravna osoba
Graanske pravne osobe su bile one drutvene tvorevine ija se gospodarska osnova nalazi u graanskom vlasnitvu.

iz prihoda raznih stipendijalnih pr.

Drutvena pravna osoba definirana ja kao pravni subjekt kojemu se ekonomska baza nalazi iskljuivo u drutvenom vlasnitvu. Prije su najvanije drutvene pravne osobe bile: Drava Politiko-teritorijalne jedinice Radne organizacije unutar kojih dominiraju ustanove i poduzea Drutveno-politike zajednice

Na osnovu ovoga moemo definirati drutvenu pravnu osobu kao onu drutvenu tvorevinu koja svoje ciljeve moe ostvariti samo angairanjem sredstava u drutvenom vlasnitvu. Poduzee je pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dohotka, odn. dobiti. ZOP razlikuje etiri tipa poduzea: 1. Drutveno poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom vlasnitvu 2. Zadruno poduzee koje posluje sredstvima u zadrunom vlasnitvu 3. Mjeovito poduzee koje posluje sredstvima u drutvenom, zadrunom i vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba te vlasnitvu stranih osoba 4. Privatno poduzee koje posluje sredstvima u privatnom vlasnitvu, tj.vlasnitvu domaih fizikih i graanskih pravnih osoba i stranih osoba Prema ZOP kao temeljni oblici pravnih osoba u gospodarstvu normirani su: Javno trgovako drutvo Komanditno drutvo Dioniko drutvo Drutvo s ogranienom odgovornou Gospodarsko interesno udruenje Udruge su oblici dobrovoljnog udruivanja fizikih i pravnih osoba radi zatite i promicanja zajednikih ekolokih, gospodarskih, humanitarnih, informacijskih, kulturnih, etikih i nacionalnih, prosvjednih, socijalnih, strukovnih, portskih, tehnikih, zdravstvenih, znanstvenih i drugih interesa, ciljeva i uvjerenja, ALI BEZ NAMJERE STJECANJA DOBITI. PRAVNA OSOBA PRESTAJE: propisom, aktom dravne vlasti (zabranom) ispunjenjem cilja 15

padom broja lanova ispod odreenog broja nestankom imovine steajem (insolventnost i prezaduenost)

Likvidacija je postupak u kojem se rjeavaju imovinsko pravni odnosi pravne osobe koja treba da prestane postojati kao samostalni pravni subjekt.

Graansko pravo u subjektivnom smislu


Pokuaji definiranja subjektivnog prava: 1. TEORIJA VOLJE subjektivno pravo je pravnim poretkom zajamena mo volje, pravnim poretkom priznata vlast ili gospodstvo (Windscheid) 2. TEORIJA INTERESA u subjektivnom pravu treba vidjeti pravno zatien interes koji je uvijek neka korist ili neko dobro (Ihering) 3. VOLJNO-INTERESNA TEORIJA subjektivno pravo se definira kao pravnim poretkom pojedincu podijeljena mo volje u svrhu zadovoljavanja njegovih interesa. Subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja koja pravnom subjektu u odreenom graanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog graanskog prava. Pod graanskim pravom u objektivnom smislu razumijevamo skup pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi. To znai da graansko pravo u prvom redu odabire koje e od drutvenih odnosa pretvoriti u graanskopravne odnose. Zatim odreuje injenice koje su kao pretpostavke potrebne za nastanak odreenog graanskopravnog odnosa. Iza toga utvruje koja ovlatenja imaju subjekti u odreenom odnosu, te koje obveze ili dunosti preuzimaju na sebe u takvom odnosu. Norma objektivnog prava zahvaa sve sastavne elemente odreenog pravnog odnosa. Nasuprot tome objektivno pravo kao skup apstraktnih pravnih pravila nema nekog pravnog subjekta koji bi bio njegov nositelj. Izlazi li subjektivno pravo iz objektivnog prava? Subjektivno pravo ne ukazuje se kao sastavni elementu objektivnog prava, nego kao sastavni element graanskopravnog odnosa. Prema tom gleditu svaki se sastavni element graanskopravnog odnosa svodi na neku realnost u ivotu. Tako se sam graanskopravni odnos svodi na drutveni odnos, pravne injenice na stvarne injenice u ivotu, pravni subjekt na ovjeka ili njegovu organizaciju itd. Prema tome se i subjektivno pravo kao sastavni element nekog pravnog odnosa mora vezati za neku realnost. Ta realnost je PRAVNA OSNOVA. Norma objektivnog prava ne stvara ovlatenja, nego ta ovlatenja na odreeni nain izviru iz pravne osnove, a norma ih samo priznaje ili ne priznaje.

pr.Zakon o nasljeivanju odreuje da se naslijediti moe po oporuci. Postavlja se pitanje izvodi li Jurica u nekom
konkretnom sluaju da nasljedi Josipa iz apstraktne norme ZN ili iz injenice da je Josip nainio oporuku u korist Jurice. Prema izloenom shvaanju ovlatenje izlazi iz oporuke, a oporuku je kao pravnu osnovu priznala norma objektivnog prava zajedno s ovlatenjem koje iz te osnove izlazi. Funkcije subjektivnih graanskih prava: njima izraavamo meusobni odnos pravnih subjekata u odreenom graanskopravnom odnosu njima izraavamo i faktini odnos koji postoji izmeu subjekta i objekta u pravnom odnosu bez njih nema pojma imovine SADRAJ SUBJEKTIVNOG GRAANSKOG PRAVA 16

Sadraj subjektivnog prava: pripadanje ovlatenje interes pripadanje i ovlatenje

Subjektivnim pravom pravno se izraava odreeni drutveni odnos izmeu subjekata prava, ali istodobno i faktini odnos izmeu subjekata i objekata graanskopravnog odnosa. Gledajui sa stajalita objekta ta se veza izraava pripadanjem objekta subjektu. Za objekt pravnog odnosa se mora znati iji je. Ako elimo promatrati odnos izmeu objekta i subjekta sa stajalita subjekta tada tu vezu izraavamo putem ovlatenja. Uzmemo li npr. da se u konkretnom sluaju radi o odnosu ovjeka prema stvari moramo paziti na to da je svaka stvar cjelina mnogih svojstava i ovjek prisvaja ta pojedina svojstva radi zadovoljavanja odreenih potreba. Ekonomsko prisvajane pojedinih svojstava stvari ako se obavlja unutar graanskopravnog odnosa se izraava kao ovlatenje. U subjektivnom pravu postoji jedno ili vie ovlatenja. Ukupnost odreenih ovlatenja ini odreeno subjektivno pravo. To znai da subjektivnom pravu jednog subjekta odgovara obveza drugog subjekta, a ne da bi moda pojedinom ovlatenju koje ulazi u sadraj subjektivnog prava odgovarala obveza drugog subjekta u odreenom graanskopravnom odnosu. Tako je npr. pravo vlasnitva u subjektivnom smislu maksimalni skup ovlatenja koja pripadaju jednom subjektu u pogledu neke stvari. Vlasnik moe raditi sa svojom stvari to ga je volja, osim onoga to mu je propisima zabranjeno. To znai da vlasnik moe prisvajati sva mogua svojstva svoje stvari. Tipina vlasnika ovlatenja su: posjedovanje Sva ta ovlatenja ostvaruju samo uporaba jedno subjektivno pravo, a to je koritenje PRAVO VLASNITVA!!! raspolaganje sa stvari

pr. ako si netko svojata slunost puta preko tueg zemljita, vlasnik nee tuiti zbog smetanja uporabe negoe podii
tubu zbog smetanja prava vlasnitva. Postoje I takvi pravni odnosi u kojima subjekt ima samo jedno ovlatenje koje sainjava subjektivno graansko pravo.

pr.posudimo li od nekog sat, moemo ga upotrebljavati, ali ga ne smijemo prodati, unititi itd, jer smo ovlateni na
prisvajanje samo jednog svojstva stvari. Ovlatenje koje pripada subjektu pokazuje da on neto moe ili smije initi, no on moe neto uiniti ne zato to ima volju nego to mu to objektivno pravo doputa I jami. To istodobno znai da pravni subjekt ne mora izvravati sam ta ovlatenja. Za njega to moe uiniti netko drugi. Dijete koje ima pravno relevantnu volju moe imati subjektivna prava. Interes

Smisao ovlatenja treba potraiti u njegovu cilju. Kad s gledita cilja promatramo ovlatenje tada u njima otkrivamo interese, i to u prvom redu materijalne interese subjekata.

pr.ako od svog prijatelja posudim automobil, tada na temelju ugovora o posudbi dobivam ovlatenje da se u
automobilu vozim. Smisao ovlatenja najbolje se pokazuje kada ga ostvarujem. A ostvarujem ga ne zato to mi iz konkretnog odnosa pripada nego zato da time zadovoljim jedan svoj gospodarski interes. 17

zahtjev
Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugoga zahtjeva in ili propust koji istodobno znai ostvarenje subjektivnog prava. Subjektivnom pravu jednog subjekta nuno unutar pravnog odnosa odgovara obveza drugog subjekta. Postavlja se pitanje treba li subjektivno pravo razmotriti i s gledita onog subjekta koji je nositelj obveze.

pr.subjektivnom pravu osobe A odgovara obveza osobe B. Ako sad subjektivno pravo osobe A promatramo s gledita
nositelja obveze B-a, otkrit emo da subjektivno pravo A prati zahtjev za ostvarenje. NPR. Pravo vlasnitva u subjektivnom smislu prati zahtjev uperen protiv svih da vlasnika nitko samovlasno I protupravno ne smeta u obavljanju njegovih vlasnikih ovlatenja. Pravo vlasnitav u subjektivnom smislu bilo bi potpuno bespredmetno kad bi svatko mogao vlasnika samovlasno smetati i kad bi mu svatko po volji mogao osporiti obavljanje vlasnikih ovlatenja i time onemoguiti ostvarenje opravdanih interesa. Zato mogu u predavaonici pred svim sluateljima mirno pisati svojom olovkom? Zato to svi sluatelji znaju da ja na toj olovci imam pravo vlasnitva koje prati pravnom osnovom zajameni zahtjev uperen prema svima da me ne smetaju u uporabi moje olovke. Imam mogunost da od svih sluatelja traim da svaki od njih mora propustiti ono ponaanje ili djelovanje koje bi onemoguilo moju mirnu uporabu olovke. Zahtjev koji prati subjektivno pravo odreuje ponaanje obveznika. Ako ponaanje obveznika ne odgovara zahtjevu ovlatenika, zahtjev daje mogunost da se subjektivno pravo prisilno ostvari, pa u tom sluaju zahtjev dobiva oblik tube ili prigovora.

pr.zajmodavac ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu da mu vrati pozajmljenu svotu. Meutim, samo to
subjektivno pravo bilo bi bespredmetno kada ga nebi pratio zahtjev za ostvarenje. To znai da u sluaju kad zajmoprimac ne vrati dug moe zajmodavac svoj zahtjev ostvariti u obliku tube kojom trai povrat pozajmljene svote. U tom sluaju zahtjev dobiva oblik tube. Ako odreeno vrijeme posjedujemo neku pokretnu stvar pa nas netko tui vlasnikom tubom tvrdei da je stvar koju posjedujemo njegova, moemo ako je posjed bio kvalificiran (zakonit) I ako je proteklo zakonom propisano vrijeme na tubeni zahtjev uputiti prigovor dovrene dosjelosti. Mi smo na temelju kvalificiranog posjeda kroz 3 godine postali vlasnici stvari I u tom sluaju svoj zahtjev koji prati nae subjektivno pravo vlasnitva ostvarujemo putem prigovora. Zahtjev nije identian sa subjektivnim pravom nego on prati subjektivno pravo! Zahtjev nije identian niti s tubom, jer se moe postaviti I u obliku prigovora. Zahtjev moe zastarjeti, a da subjektivno pravo ostaje i dalje.

pr. zastarjeli dug moe se dobrovoljno platiti, ali se dunik ne moe tubom prisiliti da takav dug plati. Vrste prava u subjektivnom smislu
Vrste prava u subjektivnom smislu: Apsolutna i relativna Prenosiva i neprenosiva Glavna i sporedna prava Preobraajna prava
Kad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog graanskog prava ovisi o postojanju nekog drugog subjektivnog graanskog prava, tada to nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. pr.pravo na kamate, zalono pravo, pravo na ugovornu kaznu itd. Kad zastari glavna trabina, zastarjele su i sporedne trabine, kao to su trabine kamata, plodova, trokova i ugovorne kazne. Apsolutna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju protiv svakoga ili erga omnes. pr. pravo vlasnitva, prava osobnosti, ostala stvarna prava itd. Njih moe svatko povrijediti, ali nositelj apsolutnog prava moe svoje pravo protiv svakoga ostvarivati. Kod ovih se prava ne moe unaprijed tono odrediti tko ga sve u budunosti moe povrijediti. Relativna su ona subjektivna graanska prava koja djeluju izmeu tono odreenih strana ili inter partes. pr. obvezna prava (zajam) Unaprijed se zna koja strana moe povrijediti 18 takvo pravo.

Pod preobraajnim pravom razumijeva se ovlatenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona graanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegova pristanka. Prema uincima koje izazivaju preobraajna prava se mogu podijeliti na: Preobraajna prava nastanka graanskopravnog odnosa, pr.prihvat ponude, okupacija Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa, pr. pravo izbora kod alternativnih obveza, pravo izbora izmeu raskida ugovora i snienja cijene stvari Preobraajna prava prestanka graanskopravnog odnosa, pr. otkaz ugovora Preobraajna prava mogu nastati na osnovi zakona ili odnosa Objekti graanskopravnog ugovora. Vezana su za rok koji je prekluzivnog karaktera pa prestaju ako se ne ostvare u tom roku.

Prenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se mogu neogranieno prenositi s jednog na druge subjekte. Najvei broj subjektivnih graanskih prava je prenosiv. To je posljedica naela prometnosti kao jednog od temeljnih naela graanskog prava. Neprenosiva su ona subjektivna graanska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na drugi. pr. osobne slunosti. Nazivamo ih strogo osobnim graanskim pravima.

Objekti graanskopravnog odnosa su stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose. Stvari u graanskopravnom smislu su materijalni dijelovi prirode koji se mogu osjetilima primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista nastati u budunosti. Prema ZV stvari su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. ZV je prihvatio diobu stvari na tjelesne (res corporales) i netjelesne (res incorporales). U netjelesne stvari se ubrajaju sva imovinska prava osim prava vlasnitva, dakle stvarna prava na tuoj stvari (zalono pravo, pravo slunosti i dr.) i obvezna prava (trabine). Potrebno je napomenuti da su prirodne sile kao to je npr. suneva toplina, elektricitet itd. stvari u smislu ZV samo ako su podlone ljudskoj vlasti!

Dioba stvari
Dioba stvari: Dioba po kriteriju prometnosti Dioba po kriteriju prirodnih svojstava Odnos izmeu pojedinih stvari Dioba stvari po kriteriju prometnosti: Stvari u prometu (res in commercio) Stvari ograniene u prometu Stvari izvan prometa (res extra commercium) javni putovi, parkovi, voda u rijekama, jezerima, zrak itd. pr. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles i res immobiles) Zamjenjive i nezamjenjive stvari Potrone i nepotrone stvari Djeljive i nedjeljive stvari Dioba stvari po kriteriju prometnosti: Prometna sposobnost Prometna sposobnost stvari je sposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova. 19

Prometna sposobnost stvari nije iskljuivo prirodno svojstvo stvari nego je zapravo kombinacija prirodnih i pravnih kvaliteta stvari. Prometna sposobnost se ne smije mijeati s prometnom vrijednou. Jedno je pravna, a drugo ekonomska kategorija. a) Stvari u prometu (res in commercio) stvari koje su u slobodnom prometu mogu u njemu nesmetano cirkulirati. One mogu biti objektom svih prava i pravnih poslova. Pojam stvari u prometu znai neogranienu mogunost stjecanja prava vlasnitva na takvim stvarima i svih onih imovinskih prava koja uope moe imati pravni subjekt. Pojam stvari u prometu nije identian s pojmom robe. pr.roba je pokretna stvar koja ima upotrebnu vrijednost, dok stvar u prometu moe biti I nekretnina, a kao to znamo zemlja se nikad ne prosuuje kao roba. b) Stvari ograniene u prometu to su stvari koje bi mogle biti objekti prava i pravnih poslova kao i stvari u neogranienom prometu, ali se iz odreenih gospodarskih, socijalnih, politikih, zdravstvenih i dr. razloga njihov promet ograniuje. pr. lijekovi, opojne droge, eksplozivi, otrovi I sl. Za takve se stvari obino propisuje poseban reim prometa koji karakteriziraju razliite restrikcije, odobrenja I evidencije. c) Stvari izvan prometa (res extra commercium) to su stvari koje uope ne mogu biti objekt imovinskih prava ili nemogu biti objekt pravnih poslova (pr. javni putovi, parkovi itd.). Objekt prava vlasnitva I drugih stvarnih prava ne mogu biti oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti nikoje fizike ili pravne osobe. pr.to su stvari na uporabu za sve kao to je voda u rijekama, jezerima I moru, atmosferski zrak, morska obala. Zbog toga to su na uporabi svih nazivaju se opa dobra I o njima vodi brigu I njima upravlja te snosi odgovornost Republika Hrvatska. Ako bi na temelju koncesije bile izgraene zgrade I druge graevine na opem dobru, one se ne smatraju dijelovima opeg dobra nego zasebnom stvari, odn zasebnom nekretninom dok traje koncesija. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava: Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles res immobiles) Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru a da se pritom ne poniti nihova bit, odn.da se time ne promijeni njihova struktura. pr. ivotinja Nepokretne stvari su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni struktura. To je npr.estica zemljine povrine zajedno sa svime to je sa zemljitem razmjerno trajno spojeno sve to je sagraeno, ugraeno, nadograeno, dograeno, trajno spojeno! Kriteriji za odreivanje pojma nekretnine: Kriterij prirodne kakvoe (zemljina estica, zgrade, sve to je na nekretnini sagraeno, nadograeno itd) Kriterij pertinencije (pertitnencijom nekretnine smatraju se strojevi, stoka, sjeme, gnojivo, gorivo itd.) Kriterij posebnih ciljeva ( prema ovom kriteriju neka pokretna stvar se smatra nekretninom, pr.brod, avion) Prema KRITERIJU PRIRODNE KAKVOE nekretnine su ponajprije zemljita, odn. estice zemljine povrine i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano bilo mehaniki, organski, na povrini zemlje ili ispod nje. Nekretninama se smatraju, prema tome: 1. ZEMLJINA ESTICA i sve to je s njom trajno spojeno, na povrini ili ispod nje. Ako je vie zemljinih estica upisano u isti zemljoknjini uloak one pravno ine jedno zemljino tijelo koje se smatra nekretninom. Dijelom zemljine estice su trava, drvee, plodovi i sve upotrebljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini sve dok se od zemljita ne odvoje. 2. ZGRADE I DRUGE GRAEVINE izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namjenjene da tamo trajno ostanu. Osim stambenih i poslovnih zgrada, i raznih drugih graevina tu spadaju i bunari, podrumi, bazeni itd. Nisu djelovi zemljita one zgrade i drugo to je s njima spojeno samo radi neke prolazne namjene, kao pr. barake, kiosci itd. Prema ZV ne smatraju se dijelovima zemljita ni one zgrade i druge graevine koje su trajno fiziki spojene sa zemljitem, ali su od njega pravno odvojene nekim stvarnim pravom koje ovlauje svog nositelja da na tuem zemljitu ima zgradu ili drugu graevinu u svom vlasnitvu. Takvo stvarno pravo moe biti pravo graenja, ali isti uinak ima na zakonu osnovana koncesija na opem dobru. 20

3. SVE TO JE U NEKRETNINU UGRAENO, NJOJ DOGRAENO, NA NJOJ NADOGRAENO ili je na neki nain s njom trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji (pr. inatalacije, ureaji, strojevi, antene...). Iznimno, strojevi se nee smatrati dijelom nekretnine nego samostalnom stvari, ako su vlasnitvo druge osobe i ako se to s pristankom vlasnika nekretnine zabiljei u zemljinoj knjizi. Uinak zabiljebe prestaje brisanjem, ali i bez brisanja protekom 5 godina od upisa. Taj rok zastaje za vrijeme steajnog i ovrnog postupka. Prema KRITERIJU PERTINENCIJE nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Pertinencija je pripadak neke druge stvari. Ako je pertinencija pokretna stvar ona se po namjeni smatra nekretninom ako slui gospodatskim svrhama nekretnine. npr. smatraju se nekretninom stoka, strojevi, sjeme, gnojivo, gorivo i slino namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru. Takoer se smatraju pripatkom poslovne zgrade, strojevi i slini ureaji koji trajno slue svrsi zgrade namjenjene proizvodnoj ili obrtnoj djelatnosti. Prema KRITERIJU POSEBNIH CILJEVA smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato to je zakonom tako odreeno. Tako su se jedno vrijeme u nas pomorski brodovi smatrali nekretninama. Danas su pomorski brodovi pokretne stvari. Iako su pokretnine brodovi i zrakoplovi, pravni reim za njih (upisivanje u registre nalik zemljinim knjigama i stvarnih prava na njima) vrlo je slian onome za nepokretne stvari. npr. pomorski brodovi, zrakoplovi i sl. Ako bi usprkos primjeni ovih kriterija ostala sumnja je li neka stvar pokretnina ili nekretnina, smatra se prema predmnjevi iz ZV pokretninom!!! Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles i res non fungibiles) Zamjenjive stvari su one stvari koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. Pr.ito, vino, eer... to su GENERINE STVARI. npr. ako sam pozajmio 100 kg penice, tada ne moram vratiti istu tu penicu, vano je da vratim 100kg Nezamjenjive su one stvari koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost. Pr.umjetnika slika SPECIES Kod pitanja radi li se u nekom konkretnom sluaju o zamjenjivim i nezamjenjivim stvarima nije uvijek odluan objektivni kriterij prirodne kakvoe, nego se uzima u obzir i volja subjekata. Potrone i nepotrone stvari (res consumptibiles res non consumptibiles) Potrone stvari su one stvari koje se jednokratnom upotrebom unitavaju ili im se vidljivo smanji supstancija. pr. ito, vino, novac Nepotrone su one stvari koje se prvom uobiajenom uporabom ne unitavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija. pr. zgrada Kod pitanja potronosti vana je prva jednokratna upotreba. S objektivnog i realnog gledita sve su stvari potrone. Svaka se stvar uporabom troi i umanjuje. npr.zgrada s pravnog gledita je nepotrona stvar, a s gospodarskog potrona jer se uporabom postupno troi i oteuje. Treba naglasiti da potronost nije identina sa zamjenjivou. Potrone stvari su obino zamjenjive, ali ne mora uvijek biti tako. npr.ako za neku izlobu posudimo birano voe, moramo nakon svretka vratiti ba to isto voe, ili npr.roendanska torta je potrona ali nezamjenjiva stvar. Zamjenjive stvari mogu istodobno biti i nepotrone (pr. igla). Kod pitanja da li je neka stvar potrona il nepotrona ne odluuje uvijek samo objektivni, prirodni kriterij nego je esto u konkretnom sluaju presudna i volja subjekata pa oni mogu potronu stvar tretirati kao nepotronu. Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles res indivisibiles) 21

Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne smanji vrijednost. Pr.ploa okolade Nedjeljive su one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se srazmjerno umanjila vrijednost. Pr.iva ivotinja, dijamant.... Stvari se mogu podijeliti na nekoliko naina;

Naini diobe stvari: Fizika dioba (POKRETNINE) Geometrijska dioba (NEKRETNINE) Civilna dioba (DIOBA PO VRIJEDNOSTI) Idealna dioba (DIOBA NA IDEALNE DIJELOVE)
Fizika dioba znai da se stvar moe mehanikim putem podijeliti na dijelove i takva je dioba ugl. Primjenjiva kod pokretnih stvari. pr. kolut sira razreemo, plou okolade razlomimo Geometrijska dioba se primjenjuje kod zemljita. Zemljita se mogu ravnim crtama po njihovoj povrini podijeliti na vie parcela. Zgrade se mogu podijeliti okomito i vodoravno. Oba pravca diobe nisu u svim pravima doputena. Oni pravni sustavi koji stoje na naelu superficies cedit solo ne doputaju horizontalnu diobu. Ta prava ne doputaju da vlasnik zemljita bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljitu druga osoba. Na ZV prihvaa naelo superficies cedit solo i sukladno njemu uspostavlja naelo jedinstvenosti nekretnine. Zemljite zajedno sa zgradom i svim drugim to je s njim trajno spojeno ini jednu cjelinu, jednu nekretninu, pa stvarna prava glede zemljita postoje i na svemu to je s njim trajno povezano. Pravno odvajanje zemljita od zgrade je mogue pod uvjetom da je provedeno po naelima stvarnopravnog ureenja i na odgovarajui nain upisano u zemljinu knjigu. Civilna dioba je dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar, npr. maku, automobil, TV, mogue je tu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. Ustanovom civilne diobe pravo pomae u onim situacijama kad ivot trai diobu stvari, a ona nije fiziki ni geometrijski djeljiva. Idealna dioba svaka stvar neovisno o tome je li fiziki djeljiva ili nije, moe se pravno podijeliti na sadrajno jednake idealne dijelove. Njihova se veliina odreuje raunski u razmjeru prema cijeloj stvari. Najee je to u obliku razlomaka, pr. 1/3, 1/5. To je zemljina ili idealna dioba stvari. Idealni dio stvari je u smislu ZV odvojiv dio stvari i prema tome moe biti samostalan objekt imovinskih prava, pr. prava vlasnitva. Jednostavne stvari JEDNOSTAVNE ILI JEDINSTVENE stvari su one koje po shvaanju u obinom ivotu i prometu ine jedinstvo. Jednostavne stvari pojavljuju se u prvom redu kao prirodna ili organska cjelina.pr. kamen, biljka, ivotinja, greda., ali se moe pojaviti i kao rezultat ljudskog rada, pa moe biti sainjena od razliitih materijala koji su prije toga bili samostalne stvari ali su sada zbog spoja potpuno izgubile svoju raniju fiziku opstojnost. pr. tkanina Djeljive jednostavne stvari zbog toga jer su izgubile svoju samostalnost i raniju fiziku opstojnost nemaju svoju zasebnu pravnu sudbinu razliitu od pravne sudbine itave stvari. pr.ne moe kod trkaeg konja jedan biti vlasnik nogu, a drugi vlasnik tijela, ili kod istrganog arka papira jedan biti vlasnik linija, a drugi vlasnik papira. Sastavljene stvari SASTAVLJENE stvari su one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni dijelovi NE gube svoju dosadanju fiziku opstojnost. pr. kua, zgrada, brod, ormar 22

Imamo dvije kategorije sastavljenih stvari: Sastavljena stvar s nesamostalnim dijelovima, pr. eljezne ipke u betonskom stupu sastavni dijelovi gube svoju raniju samostalnost, ali ipak zadravaju raniju fiziku opstojnost sastavni dio NE MOE se odvojiti a da se time cijela stvar ili on sam ne uniti, pr. eljezne ipke u betonskom stupu, one nisu izgubile svoju raniju fiziku opstojnost iako su izgubile karakter samostalnih stvari NISU mogua zasebna imovinska prava na pojedinim sastavnim dijelovima. Sastavni dio koji se ne moe fiziki odvojiti od stvari ne moe biti samostalnim objektom imovinskog prava, osim ako bi to bilo posebnim zakonima doputeno. Razlika izmeu jednostavne stvari I sastavljene stvari s nesamostalnim dijelovima osobito udara u oi kod mehanike diobe stvari. Ako mehaniki rastavimo jednostavnu stvar dobivamo dijelove iste vrste kojoj pripada I sama stvar. pr. ako razreemo tkaninu dobivamo dijelove iste tkanine. Ako mehaniki rastavimo sastavljenu stvar dobit emo dijelove razliitih vrsta. pr.kod zgrade emo dobiti eljezne ipke, cigle, drvene grede itd.

Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima, pr.briljant u zlatnom prstenu, kota u automobilu sastavni dijelovi ne zadravaju samo fiziku opstojnost, nego i stanovitu samostalnost. Prema ZV to su dijelovi koji nisu bitni ili odvojivi dijelovi. pr. briljant u zlatnom prstenu, kota u automobilu na odvojivim dijelovima takve sastavljene stvari mogua su zasebna prava koja nisu identina sa pravom na cijeloj stvari, pr.ako vlasniku kola posudim svoj kota nisam izgubio vlasnitvo kotaa ako na samostalnom ili odvojenom dijelu stvari postoji neko pravo u korist treega u sluaju npr. prodaje prema ZV to e pravo prestati ako je stjecatelj bio u dobroj vjeri, tj. Ako nije znao niti je morao znati da na odvojenom dijelu postoji neije pravo razliito od prava na cijeloj stvari. Prema tome stjecatelj e stei cijelu stvar zajedno sa tim odvojenim dijelom.

Pripadak ili pertinencija PERTINENCIJA ILI PRIPADAK je sporedna stvar koja je odreena da trajno slui gospodarskim svrhama neke glavne stvari (pokretnine ili nekretnine), a da pri tom NE postaje njezin sastavni dio ALI slijedi pravnu sudbinu glavne stvari (accesorium sequitur principale) ILI Prema ZV to je pokretna stvar koju je NJEZIN vlasnik namijenio (subjektivni element) da kao sporedna trajno slui svrsi glavne (subordinacija), a stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da odgovara toj namjeni. Pripadak je fiziki samostalna stvar koja se nalazi u odnosu podreenosti prema glavnoj stvari. Podreenost pripatka oituje se u tome to u gospodarskom pogledu gospodarsku svrhu cjeline odreuje glavna stvar. U pravnom pogledupodreenost se oituje u tome to pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari. Pravni posao o glavnoj stvari zahvaa I pripadak. U emu je razlika izmeu pripatka I samostalnog sastavnog dijela? Pripadak: Sporedna stvar koja pretpostavlja postojanje gotove glavne stvari, pr. Koni tok pripadak je nalivpera. Nalivpero je gotova stvar I bez konog toka. Tok slui samo tome da se nalivpero ouva I lake nosi Fizika veza sa glavnom stvari niti je potrebna niti je dovoljna da neku stvar uini pripatkom, pr.gudalo I violina, ljetni prozori Samostalni sastavni dio:

Neophodan je za itavu stvar jer bez tog dijela stvar nije potpuno gotova stvar, pripadak nego samostalni dio kola Redovito se nalazi u fizikoj vezi sa itavom stvari

pr.kola bez kotaa, kota nije

23

Karakteristike pripatka: Fiziki samostalna stvar Pokretna stvar Ima odnos podreenosti prema glavnoj stvari Slijedi pravnu sudbinu glavne stvari Element trajnosti U vezi je sa postankom I opstankom stvari Kod pretvaranja samostalne stvari u pertinenciju odluna je volja vlasnika glavne stvari. On odreuje neku od drugih svojih stvari da postanu pripatkom prve. To znai da vlasnik glavne stvari I vlasnik pripatka mora biti ista osoba. pr. vlasnik glavne stvari ne moe indirektno postati vlasnikom tue stvari time to bi tuu stvar uinio pripatkom svoje stvari. Kod postanka pripatka dolazi do izraaja subjektivni element. Vlasnik ne moe bilo koju stvar uiniti pripatkom. NIJE pripadak ona stvar koja se prema shvaanju u prometu ne smatra pripatkom (objektivni element). Dakle, kod pretvaranja neke stvari u pertinenciju ne dolazi do izraaja samo subjektivni element volje vlasnika nego je jednako vaan i objektivni element. Taj objektivni element s jedne strane ograniuje vlasnikovu volju prometnim shvaanjem, a s druge strane zahtjeva da se vlasnikova volja oituje u faktinoj uporabi neke stvari kao pripatka. Ograniavanje volje vlasnika prometnim shvaanjem onemoguuje tzv. Samovoljne pripatke, odn pertinencije. Oni bi se sastojali u tome da netko proglasi pripatkom onu stvar koja se u prometu ne smatra pripatkom.

pr.ne moe se bicikli proglasiti pripatkom limuzine, ili kiobran pripatkom ormara.
Pripadak je pokretna stvar, ali pripadak mogu imati i pokretnine i nekretnine. pr. vedrica I bunar Prema ZV smatraju se pripatkom poslovne zgrade strojevi I struni ureaji koji trajno slue toj zgradi u kojoj se obavlja neka proizvodna ili obrtna djelatnost. Pripatkom poljoprivrednog dobra smatraju se strojevi, stoka, sjeme, poljoprivredni proizvodi, gnojivo, gorivo koji slue tom dobru. ZV poznaje pored pojma pripatka I pripadnost stvari. Pripadnost stvari je iri pojam od pripatka I obuhvaa svaki njezin dio, zatim sve to se s njome razmjerno trajno spoji (prirast), njezine plodove dok se od nje ne odvoje, njezin pripadak te prava koja postoje u korist nekretnine. Plodovi (fructus) PLODOVI su proizvodi i prinosi koji neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava. Vrste plodova: Prirodni plodovi pr. divlje voe je plod drveta, trava koju ovjek nije posijao je plod zemljita Industrijski plodovi pr. plod plemenite voke Civilni plodovi pr. najamnina, zakupnina, kamate VRSTE PRIRODNIH I INDUSTRIJSKIH PLODOVA Visei plodovi (fructus pendentes) Odvojeni plodovi (fructus separati) Ubrani plodovi (fructus percepti) 24

Potroeni plodovi (fructus consumpti) Nepotroeni plodovi (fructus non consumpti) Zanemareni plodovi (fructus percipiendi)

VRSTE CIVILNIH POLODOVA Dospjeli Nedospjeli

Prema ZV plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem neijeg rada, a i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu, a plodovi prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju prirodu. pr. pravo plodouivanja S obzirom na nain postanka plodovi se dijele u tri kategorije: a) Prirodni plodovi (fructus naturales) organiski proizvodi neke stvari koje ona daje bez umanjenja svoje supstancije i bez sudjelovanja ljudskog rada. pr. divlje voe je plod drveta, a trava koju ovjek nije posijao je plod zemljita. S pravnog gledita ovdje spadaju I proizvodi za koje sama stvar prua samo mogunost njihova dobivanja I iskoritavanja. pr. pijesak, kamenje, ljunak, vapno. Ti neorganiski proizvodi smatraju se plodom makar se njihovim koritenjem umanjuje supstancija stvari. b) Industrijski plodovi plodovi koje stvar daje uz sudjelovanje ljudskog rada i prirode. pr. plod plemenite voke. c) Civilni plodovi (fructus civiles) plodovi odnosno prinosi koje ne daje sama stvar, ve koje dobivamo od stvari posredstvom nekog pravnog odnosa. pr. najamnina, zakupnina, kamate Prirodni i industrijski plodovi mogu se podijeliti u sljedee kategorije: a) Visei plodovi (fructus pendentes) to su jo neodvojeni plodovi. pr.jabuka na stablu. Visei plodovi su sastavni dio stvari I oni bi spadali pod pojam pripadnosti. Oni slijede pravnu sudbinu matice. b) Odvojeni plodovi (fructus separati) plodovi koji su se odvojili od svoje matice i time su postali samostalnim stvarima. c) Ubrani plodovi (fructus percepti) plodovi koji su ne samo odvojeni od matice nego su ve i pobrani. U pravu je vano razlikovati odvojene i ubrane plodove. pr.postavlja se npr pitanje ije su jabuke koje su zbog vjetra popadale sa stabla. Razumije se da e jabuke redovito biti vlasnitvo onoga tko je vlasnik stabla. Iako su jabuke zbog separacije postale samostalnim stvarima, ipak su samim odvajanjem postale vlasnitvo vlasnika matice. Zato kaemo da vlasnik stjee vlasnitvo plodova separacijom. Separacijom jo stee vlasnitvo uzufruktuar, poteni posjednik I zakupac.

pr. moe se dogoditi da otac ostavi jednom sinu koji je poljodjelac vonjak, a drugom sinu koji ivi u gradu da pravo da svake jeseni uzme 200 kg jabuka. Taj drugi sin ima tzv. Usus. Da bi postao vlasnikom 200 kg jabuka nije dovoljno da jabuke budu samo odvojene od matice nego ih on mora I doista ubrati. Prema tome ima ovlatenika koji vlasnitvo plodova stjeu ubiranjem (percepcijom). d) Potroeni (fructus consumpti), nepotroeni (fructus non consumpti) i zanemareni plodovi (fructus percipiendi) to su oni plodovi koje je trebalo ubrati. To razlikovanje dolazi posebno do izraaja kad onaj koji posjeduje plodonosnu stvar mora tu stvar vratiti vlasniku. Opseg vraanja ovisi o tome da li je bio poten ili nepoten posjednik.
Vlasnitvo prirodnih i industrijskih plodova stjee se separacijom i ponekad percepcijom!!! 25

Vrste civilnih plodova: Meu civilnim plodovima razlikujemo dospjele i nedospjele. Pravilo je da ovlatenik moe od dunika zahtjevati izruenje civilnih plodova istom nakon dospjelosti. pr. ne moemo traiti da nam banka za uloenu glavnicu plati kamate 10 godina unaprijed. Vlasnitvo civilnih plodova stjee se dosjelou i percepcijom. Uz pojam plodova ZV uvodi i iri pojam koristi. Koristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje donosi uporaba, odn koritenje stvari i prava. Koristi pripadaju onome kome pripadaju stvari odn pravo, osim ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju nekoj drugoj osobi, pr. plodouivatelju ili zakupcu. Postojanje posebnog pravnog temelja dokazuje onaj koji se na njega poziva. Ukupnost stvari: UKUPNOST STVARI (universitas rerum) razumijeva zbroj fiziki samostalnih I meusobno kooridiranih stvari koje su ujedinjene zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajednikim nazivom. Objekt pravnog odnosa su pojedine stvari unutar skupine. pr. stado ovaca, biblioteka, skladite robe itd. Kod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari, stvari su meusobno u istom odnosu i samostalne su fiziki. Mogu li objekt pravnih odnosa i objekt subjektivnih prava biti samo pojedine stvari ili se kao objekt pravnog odnosa moe pojaviti i skupna stvar? Po OGZ-u kod skupine stvari nije objekt pravnog odnosa skupna stvar kao cjelina nego su objekti prava i pravnih odnosa samo pojedine stvari unutar skupine. pr. pravo vlasnitva ne stjee se na biblioteci kao cjelini nego na pojedinim knjigama. KOMPLEMENTARNE STVARI su skup fiziki samostalnih stvari koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj pomanjkanje samo jedne stvari onemoguuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline. pr. ah, par rukavica, par cipela, igrae karte itd. Vanost razlikovanja komplementarnih stvari unutar skupine stvari oituje se u sluaju obveza upravljenih na predaju stvari. pr. ako naruimo biblioteku od 200 knjiga, a prodavatelj nam isporui samo 100, on je tada manjkavo ispunio svoju obvezu. Meutim ako naruimo 5 pari cipela br.43, a dobijemo 10 lijevih cipela, prodavatelj tada uope nije ispunio svoju obvezu. NOVAC I PROCJENJIVOST STVARI:

Novac slui kao mjerilo vrijednosti i kao mjerilo cijene.


Procjenjive (res aestimabiles) su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom, npr.naknada tete, dioba suvlasnike zajednice. Neprocjenjive (res inaestimabiles) su one stvari koje se nemogu svesti na novani ekvivalent, npr.pramen kose, gruda zemlje Procjenjivost stvari dolazi do izraaja u nizu pravnih situacija, pr.kod diobe suvlasnike zajednice, naknade tete itd. Posebno je vana kategorija procjenjivosti pri utvrivanju vrijednosti stvari u imovinskoj masi pravne osobe. VRSTE CIJENA: Redovita cijena (pretium orinarium) Izavnredna cijena (pretium extraordinarium) Afekcijska cijena (pretium affectionis)
Pod afekcijskom cijenom razumijeva se posebna subjektivna vrijednost koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju odreena stvar ima za odreeni subjekt bez obzira na njezinu prometnu vrijednost i bez obzira na njezinu vezu s drugim objektima.

Pod redovitom cijenom podrazumijeva se obina, normalna prometna vrijednost. Naziva se i trinom cijenom. Ta vrijednost se procjenjuje po objektivnom kriteriju koji nam daje promet.

26

Te tri vrste cijena dolaze do izraaja kod odgovornosti za tetu, odn. kod naknade tete!

Pod izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Izvanredna vrijednost dobiva se tako da se kod procjene uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. S jedne strane treba uvaiti interes korisnika prema stvari, a s druge strane vezu koju odreena stvar ima s drugim stvarima.

pr.netko je vlasnik knjievnog djela koje se sastoji od 3 sveska. Recimo da je prometna vrijednost trilogije 300$. Svaki
bi svezak imao redovitu cijenu 100$. Meutim, moe se dogoditi da vlasniku netko namjerno uniti prvi svezak. I onda odreujui izvanrednu cijenu nije dovoljno uzeti u obzir samo obinu prometnu vrijednost tog unitenog sveska, koja bi bila 100$. Treba uzeti u obzir I za koliko se smanjila ukupna vrijednost itave trilogije. Prema tome izvanredna cijena se moe ustanoviti po objektivnim kriterijima iako se procjenjuje u prvom redu s obzirom na osobu korisnika (subjektivni kriterij). Tako npr. nije svejedno je li oteeni vlasnik ovjek koji se bavi literaturom I koji svakodnevno u svom radu treba itati komplet ili je to nepismena osoba koja nema neki posebni interes u vezi s kompletom. No, ako je vlasnik trilogije dobio tu trilogiju od autora s posvetom, tada se ne moe ni po kakvim objektivnim kriterijima ustanoviti vrijednost sveska koji je uniten. Oteenik ovdje nee zahtjevati naknadu tete voen iskljuivo imovinskim interesima, nego e tu biti kljuno mjerilo njegova osjeajnost prema tom svesku, njegovo znaenje za vlasnika osobno. Pa stoga, iako se afekcijska cijena izraava u novcu ona ipak nije objektivna imovinska kategorija nego je izraz vlasnikova subjektivizma, pa se ta cijena ni ne odreuje po mjerilima koja vrijede u prometu.

inidba
inidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku. inidba je objekt graanskopravnih odnosa, I to objekt obveznopravnih odnosa. Obvezno pravo kao I nadgradnja nad prometom pretpostavlja postojanje diobe rada, razmjenu dobara te stupanj razvitka drutveno-gospodarskih odnosa koji zahtjeva da se u dnevnom ivotu ne gleda samo na sadanjicu nego I na budunost. Obveznopravni odnos ne dovodi odmah do stvarnopravnog uinka nego je takav uinak odgoen u budunost. pr. kad kupim nekretninu nisam odmah postao I njezin vlasnik nego samo imam obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mi ispuni inidbu, tj. Da mi preda nekretninu u posjed, a to se u pravilu ne dogaa u trenutku sklapanja ugovora. To znai da izmeu vjerovnika I dunika postoji stanovit odnos povjerenja da e se odrati zadana rije. Karakteristike inidbe: inidba mora biti ljudska radnja inidba mora imati imovinski karakter inidba mora biti mogua inidba mora biti pravno doputena inidba mora biti odreena ili barem odrediva a) inidba mora biti ljudska radnja Obveznopravni odnos je drutveni odnos I inidba kao objekt tog odnosa mora biti manifestacija ovjekove djelatnosti ili proputanja. Zato djelovanje koje potjee od elementarne sile, ivotinje, automata nije inidba. Pokreti automata smatraju se radnjom njegova vlasnika, odn. radnjom osobe koja se slui automatom. b) inidba mora imati imovinski karakter Izravni imovinski karakter inidbe pokazuje se u sluaju kad dunikova radnja neposredno izaziva promjenu u imovinskoj 27

masi vjerovnika. pr. imamo obvezu da se preda stvar. Vjerovnik do ispunjenja inidbe nije tu stvar imao u svojoj masi. Kad dunik izvri duno davanje imovinska se masa vjerovnika poveava(mijenja). Neizravno se imovinski karakter inidbe vidi u sluaju kad inidba slui za zadovoljenje neke kulturne potrebe. pr.ako je HNK preuzelo obvezu da tjedno daje 3 besplatne karte studentima PFZ, tada je to obveza koja se odnosi na imovinsku inidbu jer da nema te obveze onda bi morali studenti iz vlastitog depa platiti ulaznice., a time bi izazvali promjene u svojoj imovinskoj masi. Imovinski karakter imaju I one inidbe koje kao objekt obveznog odnosa ne izazivaju izravno promjene u imovini, ali se sama obveza zbog povrede pretvara u odgovornost za tetu. pr.susjed koji svira klavir obvee se svom susjedu da u odreeno vrijeme dana nee svirati klavir kako bi ovaj drugi mogao u miru obavljati nekakav posao. Ako bi klavirist usprkos preuzetoj obvezi ipak svirao, moe ga susjed tuiti za naknadu tete koju je pretrpio jer nije mogao u miru obavitisvoj posao. Plaanjem otete dolo je do promjene u imovinskim masama. Imovinski karakter inidbe znai da se njezino ispunjenje izravno ili neizravno oituje u promjeni imovinske mase jedne ili obiju strana. Veza izmeu inidbe I imovinske mase pokazuje nam da inidba nije samo pravni nego I gospodarski pojam. c) inidba mora biti mogua Pod mogunou inidbe razumijeva se pozitivna ili negativna radnja koja mora biti objektivno mogua. Ono to je objektivno nemogue ne moe uope biti sadraj obveze jer to nitko ne moe izvriti. Obveza s objektivno nemoguom inidbom pravno je nevljana, zapravo obveza nije ni nastala. pr. sluaj kad se netko obvee da e za 2 dana izgraditi podzemnu eljeznicu u ZG. Obveza ne nastaje ako je inidba u trenutku sklapanja posla bila objektivno nemogua- to je tzv. Prvobitna nemogunost inidbe. to ako je prvobitna nemogunost naknadno otpala? Ako je inidba naknadno postala mogua obveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidira!!! Iznimno e obveza nastati samo ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, a inidba koja je u poetku bila nemogua postane naknadno mogua prije ispunjenja uvjeta ili roka. Obratno, ako je prvobitno mogua inidba bez krivnje dunika postala naknadno nemogua, obveza se ne gasi, a ako je postala nemogua njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odnos odgovornosti za tetu. Subjektivna nemogunost znai da inidbu nije u stanju izvriti konkretni subjekt, dunik koji se obvezao izvriti ju. Subjektivna nemogunost ne utrnjuje obvezu nego je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu. d) inidba mora biti pravno doputena inidba je pravno doputena ako se njen sadraj ne protivi Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva. Pravna nedopustivost nije jednaka fizikoj, objektivnoj nemogunosti. inidba moe biti objektivno mogua, a pravno nedoputena, pr.kupoprodaja stvari izvan prometa e) inidba mora biti odreena ili bar odrediva inidba je odreena u onom sluaju kad je u svim pojedinostima tono oznaena, individualizirana. Kod odreene inidbe tono se zna obveza dunika I pravo vjerovnika. pr.dunik je obvezan 1.8.2008 predati vjerovniku osobni automobil tono odreenih karakteristika marke, jaine motora, godine proizvodnje itd. Naprotiv, inidba je odrediva kad nije ve u samom postanku obveze tono odreena, ali pravni posao sadri podatke s pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treoj osobi da ju odredi. Meu neodreene, ali ipak odredive inidbe spadaju: Alternativne inidbe Fakultativne inidbe Generine inidbe 28

Alternativne inidbe su inidbe kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im jednu od njih ispuni oslobaa se obveze. Fakultativne su inidbe takve kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se oslobodio obveze. pr. ako je ugovorena odustatnina, dunik se moe osloboditi osnovne ugovorne obveze ako plati odustatninu drugoj ugovornoj strani. Generine inidbe su one inidbe kod kojih je sadraj, odn objekt inidbe odreen samo po vrsti, pa se dunik oslobaa obveze davanjem odreene stvari unutar vrste. pr. netko je obvezan prodati 100kg penice. Budui da tu pravilo izbora ima dunik, on je obvezan prodati 100kg penice srednje kakvoe bez obzira na tip penice. Sadraj inidbe: Davanje (dare) injenje (facere) Proputanje (non facere) Trpljenje (pati) a) Davanje (dare) To je inidba davanja stvari. Kad se kae da je sadraj inidbe dare onda se pod tim podrazumjeva da je dunik duan vjerovniku pribaviti vlasnitvo ili neko drugo stvarno pravo na stvari. Kod inidbe davanja uvijek je objekt inidbe stvar. pr.prodavateljeva je obveza predati stvar kupcu. Meutim, svaka se predaja stvari ne moe podvesti pod inidbu davanja. Dati I predati nisu juridiki isti pojmovi. inidba iji sadraj nije prenoenje nekog stvarnog prava nije inidba na dare nego facere.

Nekad se I novana inidba oznaavala kao inidba davanja stvari, ali se danas vie ne smatra inidbom davanja zamjenjivih stvari, nego inidbom vrijednosti. b) injenje (facere) Pod inidbom iji je sadraj oznaen kao injenje danas se razumijeva inidba rada, a to je inidba koja se ispunjava troenjem radne snage uz pomo mehanikih sredstava ili bez njihove pomoi. Tu nema davanja u pravnotehnikom smislu. Objekt inidbe rada danas moe biti funkcija rada, pr.okopavanje vinograda, piljenje drva, knjienje dokunenata, obavljanje poslova upravljanja u nekom trgvakom drutvu itd. Objekt inidbe rada moe biti I rezultat rada, pr.nainiti portret. Na rezultatu rada temelje se ugovori o djelu. c) Proputanje (non facere = neinjenje) Pod proputanjem se razumijeva neizvravanje odreenih radnji od strane obveznika koje bi on inae mogao obavljati da nije u obveznom odnosu. Uvijek se pod propuranjem razumijeva proputanje vlastite radnje. pr.obveza da u odreeno doba dana neu svirati klavir ima kao objekt inidbu proputanja nonfacere. d) Trpljenje (pati) Pod trpljenjem se razumjeva nespreavanje tue radnje koju bismo bili ovlateni sprjeiti da se ne nalazimo u obveznom odnosu. Trpjeti se moe samo tua radnja. pr. ako smo susjedu dopustili prolaz preko naeg zemljita, tada je objekt nae obveze inidba trpljenja.

Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.

Imovina
Pojam imovine ima nekoliko znaenja: Imovina kao gospodarska kategorija Imovina kao pravna kategorija Imovina kao knjigovodstvena kategorija 29

Imovina u gospodarskom smislu je skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu. Ako ovjeka ne promatramo kao apstraktni pravni subjekt nego kao bie od krvi i mesa, vidimo da je jedan od njegovih osnovnih interesa interes za odravanje vlastitog ivota. Da bi odrao materijalni ivot on mora imati materijalna dobra. Skup svih gospodarskih dobara koja pripadaju i slue ovjeku za zadovoljenje njegovih potreba nazivamo njegovom imovinskom masom ili imetkom. Budui da je i pravna osoba u svojoj realnoj pojavi jedna konkretna drutvena organizacija, ona takoer mora imati za ostvarenje svojih zadataka odreen krug gospodarskih dobara, pa prema tome i pravna osoba ima svoju imovinsku masu odn. imetak. Imovina kao pravna kategorija je skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem. Pravni subjekti ulaze povodom objekata u razliite graanskopravne odnose. U tim odnosima subjekti stjeu odreena subjektivna graanska prava i preuzimaju odreene obveze. Kako stvari ulaze u imovinu? Stvari ulaze u imovinu u obliku prava koja taj odreeni subjekt ima na stvarima prema drugim subjektima.

pr.moj sat kao materijalna stvar nije dio imovine. Sat je dio moje imovinske mase. Sat je moj I na njemu imam pravo
vlasnitva. To pravo vlasnitva dio je moje imovine. Dakle, sat je uao u moju imovinu u obliku prava vlasnitva koje imam na njemu. Iz tog slijedi da ni imovinska masa ne ulazi direktno u imovinu odreenog subjekta, nego ona ulazi u njegovu imovinu u obliku razliitih subjektivnih prava koja ima taj subjekt na pojedinim dijelovima mase (pr. u obliku prava vlasnitva, slunosti, uivanja itd.). Imovina pravno ne odraava samo imovinsku masu odreenog subjekta, nego u imovinu ulaze I ona subjektivna imovinska prava koja se ne odnose izravno na stvari, odn izravno na dijelove imovinske mase. pr. Jura ima u svojoj imovinskoj masi meu ostalim stvarima I 100 000kn. To znai da se tih 100 000kn javlja u njegovoj imovini kao pravo vlasnitva nad tih 100 000kn. Jura je tih 100 00kn pozajmio Sandi, I to se dogodilo??? Iz Jurine imovinske mase nestalo je 100 000kn, pa je time u njegovoj imovini nestalo pravo vlasnitva nad tih 100 000kn, ali se umjesto prava vlasnitva pojavilo novo pravo, tj pravo na trabinu upereno protiv Sande. To je sada pravo na inidbu koju mora izvriti Sanda, vratiti dug!!!! Niti inidba ne ulazi izravno u imovinu subjekta nego ulazi u imovinu u obliku prava na inidbu koje vjerovnik ima prema duniku. inidba ne ulazi u imovinsku masu jer ona nije stvar, nego radnja ili proputanje koja je objekt subjektivnih graanskih prava. Obujam imovine odreenog subjekta ne moemo utvrditi samo na temelju uvida u njegovu imovinsku masu nego ga utvrujemo uvidom u sve graanskopravne odnose u koje je stupio odreeni pravni subjekt. Jesu li obveze dio imovine? Obveze nisu samostalni dio imovine, nego su one teret imovine, zapravo teret na pojedinim subjektivnim graanskim pravima. To istodobno znai da ima obveza koje uope niti kao teret ne ulaze u imovinu. Imovina obuhvaa samo skup subjektivnih imovinskih prava jednog nositelja. To znai da iz pojma imovine moramo iskljuiti sva ona subjektivna prava koja nemaju imovinski karakter. pr.aktivno I pasivno birako pravo koje ima punoljetni graanin nije dio njegove imovine.

Promet prava treba razlikovati od prometa u gospodarskom smislu. Dok se u okviru gospodarskog prometa prenose dobra s jedne osobe na drugu, dotle se u okviru prometa prava u pravnom prometu prenose prava na tim dobrima s jedne osobe na drugu! Gospodarski I pravni promet kao osnova I nadgradnja teku usporedno, ali nisu jedan s drugim identini. 30

Imovina kao knjigovodstvena kategorija je skup subjektivnih prava I obveza predstavljenih jednim nositeljem. Po tom gleditu imovina se sastoji od dva samostalna sastavna dijela: 1. Prava koja predstavljaju aktivu 2. Obveze koje predstavljaju pasivu Budui da su ta 2 elementa izjednaena onda bi se imovina mogla shvatiti i kao ukupnost pasive. Prema tome bi dugovi bili negativni sastavni element imovine. To bi znailo da subjekt koji ima samo dugove ima negativnu imovinu. Mi ne promatramo imovinu s knjigovodstvenog gledita nego s pravnog aspekta. Imovina kao pravni pojam nije ni pozitivn ani negativna. Pozitivan ili negativan moe biti samo onaj dio imovine koji se dade svesti na novane ekvivalent, a time izraziti na kontu trabina odn dugovanja. Ima subjektivnih imovinskih prava koja se ne mogu svesti na novani ekvivalent, vlasnitva na jednom pismu koje nam je ostalo iza pokojnog djeda.

pr.pravo

Funkcije imovine: Etiki zahtjevi koji prodiru u graansko pravo ne doputaju da vjerovnik u postupku ovrhe lii dunika itave njegove imovine. Vjerovnik u svojem zahtjevu za namirenje ne smije prijei tzv. egzistencijalni minimum. To znai da duniku mora ostati stanovit krug dobara koja su mu neophodno potrebna za fiziku egzistenciju. Prijelaz od osobne na imovinske sankcije uvjetovao je pojavu jamstvene ili garantne funkcije imovine, a osim nje postoji funkcija koja je znaajna za promet a to je olakanje prometa. Funkcije imovine: Jamstvena funkcija imovina dunika prua jamstvo vjerovniku za namirenje njegove trabine. Tu funkciju imovine moemo potpuno razumjeti samo ako poveemo imovinu I imovinsku masu. Vjerovnik e se efektivno namiriti iz predmeta koji sainjavaju dunikovu imovinsku masu. Da bi se znalo koji predmeti sainjavaju imovinsku masu dunika mora se znati kakva prava na njima ima dunik. Stvar sama za sebe ne pokazuje ija je. Vjerovnik se moe namiriti I iz trabine koju njegov dunik ima prema treim osobama. Ali I te trabine ulaze u imovinu kao subjektivna prava. tako pomou imovine moemo svesti na zajedniki naziv I stvari I inidbe. Imovinska masa je materijalna podloga imovine. Ona postaje pravno upotrebljiva onda kad se izrazi pomou imovine, jer pravno samo dunikova imovina moe vjerovniku sluiti kao jamstvo za namirenje trabina. Olakanje prometa pomou imovine omoguuje se da prava I obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu. Bez kategorije imovine nebi se moglo zamisliti nasljedno pravo. Budui da u sluaju smrti fizika osoba prestaje postojati kao pravni subjekt, trebala bi tom u trenutku utrnuti sva njezina prava I obveze. Kad bi to tako bilo onda bi nastali poremeaji u prometu. Bez kategorije imovine ne bi bilo samo nemogue postojanje nasljednog prava, nego bi bez te kategorije bilo nemogue udovoljiti suvremenim zahtjevima prometa, koji trai da se pravnim poslovima meu ivima omogui prijelaz itave imovine ili dijela imovine s jednog subjekta na drugi.

pr. preuzimanje imovine sklapanjem ugovora o ustupanju I raspodjeli imovine za ivota, ugovor o doivotnom uzdravanju, darovanje imovine. Prijelaz itave imovine s jednog subjekta na drugi dogaa se kod pripajanja trgovakih drutava. No tu uvijek jedan subjekt prestaje postojati. Prijelaz imovine s jednog subjekta na drugi moe se dogoditi i aktom vlasti koji je temeljen na zakonu. Tako bi npr.bez postojanja kategorije imovine bilo teko zamisliti i jo tee ostvariti konfiskaciju i nacionalizaciju. Karakteristike imovine
31

a) jedinstvenost znai da odreeni pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu.
Nositelj imovine ne moe svoju imovinu samovoljno razdijeliti u pojedine grupe jer tada vjerovnik nikad ne bi znao iz koje se imovinske grupe moe namiriti. Meutim, pravni poredak doputa iz odreenih razloga da se unutar jedinstvene imovine mogu razlikovati pojedini fondovi koji slue postizanju posebnih ciljeva, npr. brani drugovi imaju vlastitu imovinu i branu steevinu. Isto tako u imovini nasljednika mogu se pojaviti 2 zasebna imovinska fonda. Prema ZN u trenutu smrti ostavitelja njegova imovina prelazi na nasljednike. Ali vjerovnici ostavitelja mogu zatraiti odvajanje ostavine od imovine nasljednika. Rezultat toga odvajanja je da se vjerovnici ostavitelja mogu namiriti samo iz ostavine, a nemogu plijeniti imovinu nasljednika. Vjerovnici e traiti odvajanje u onom sluaju kad je nasljednik prezaduen. Za svoje obveze trgovako drutvo odgovara cijelom svojom imovinom, bez obzira na postojanje fondova u kojima je njegova imovina rasporeena. Jedinstvo imovine omoguuje da se imovina pojavi kao objekt odreenih graanskopravnih odnosa. Jedan od elemenata koji omoguuju odreivanje imovine kao objekta graanskopravnog odnosa je njezino jedinstvo koje se izraava pomou jednog nositelja. To je s gledita samog objekta -vanjski element. Drugi, tzv. Unutarnji element omoguuje utvrivanje odreenosi imovine kao objekta je tzv. Identitet imovine. nje izlazili, a drugi u nju ulazili. Identitet imovine omoguuje njenom nositelju aktivno sudjelovanje u prometu i omoguuje razmjerno lako utvrivanje odreenosti imovine kao objekta graanskopravnih odnosa. Njezin nositelj moe neprestano mijenjati njezin sustav, moe jedna prava stjecati, a druga gubiti, a da usprkos tome s pravnog gledita njegova imovina ostaje ista. Promjene nisu pravno prouzrokovale postanak neke druge imovine. Osobna neimovinska dobra Osobna neimovinska dobra pravnih subjekata su objekti graanskog odnosa. Neimovinski odnosi prodiru u graansko pravo relativno kasno i postupno. Prava osobnosti prema ZOO su: Pravo na ivot Pravo na tjelesno I duevno zdravlje Pravo na ugled, ast I dostojanstvo Osobna neimovinska dobra fizike osobe su: ivot Tjelesno zdravlje Duevno zdravlje Ugled ast Pravo na ime Pravo na privatnost osobnog I obiteljskog ivota Pravo na slobodu

b) identitet znai da imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi makar pojedini dijelovi iz

Dostojanstvo Ime Privatnost osobnog I obiteljskog ivota Sloboda

Osobna neimovinska dobra pravne osobe su: Ugled I dobar glas ast Ime odn. Tvrtka Poslovna tajna Sloboda privreivanja 32

Osobnost je ukupnost neimovinskih dobara koja pripadaju svakoj naravnoj I pravnoj osobi samom injenicom njezina postojanja kao pravnog subjekta. Pravo osobnosti moe se definirati kao skup ovlatenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na osobnim neimovinskim dobrima. Dva su temeljna ovlatenja na osobnim neimovinskim dobrima koja ine sadraj prava osobnosti: 1. Raspolaganje 2. Zatita prema treima Kao osnovne osobine prava osobnosti mogu se navesti da je: Neimovinsko pravo Apsolutno je (erga omnes djelovanje) Neprenosivo (strogo osobno) Neotuivo Ne nasljeuje se

Pravni posao
PRAVNI POSAO je stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog graanskopravnog odnosa.

Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Odredbe ovoga ZOO koje se odnose na ugovore na odgovarajui se nain primjenjuju i na druge pravne poslove. Svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor!!!
Obvezno pravni ugovori prema ZOO imaju tri bitne karakteristike: 1. Takvim se ugovorima zasnivaju obveze I protuobveze I ovdje je namjera ugovornih strana usmjerena na zasnivanjeobveze 2. U takvim ugovorima do maksimuma je izraeno naelo dispozitivnosti ili naelo autonomije pravnih subjekata, koji se ne oituju samo u tome da obveznopravni odnos nastaje, mijenja se I prestaje njihovom voljom, nego I slobodnom odreivanju sadraja ugovornog odnosa 3. Obveznopravni ugovori nastaju prihvatom ponude Osim obveznopravnih ugovora, u obveznom pravu postoje i poslovi za gotovo, npr.realna kupoprodaja. Kod takvih ugovora strane ne zasnivaju obveze, nego je njihova namjera upravljena na izmjenu inidbe i protuinidbe. Na takve se ugovore ne mogu uope primjeniti pravila o ispunjenju/neispunjenju inidbe koja vrijede za obveznopravne ugovore. Takoer, postoje i poslovi raspolaganja kojima strane ne zasnivaju obveze, ne izmjenjuju se inidbe, nego strane na odreeni nain raspolau svojim subjektivnim pravima, a da pritom uope ne dovode u pitanje promjenu identiteta postojeeg obveznog odnosa, npr.cesija.

Rekli smo da je pravni posao oitovanje volje. Meutim, graanskopravno naelo stranake ravnopravnosti ne doputa da se kod pravnog posla jedna stranka prema drugoj odnosi kao vlast. pr.izdavanje upravnog akta, donoenje presude itd. nisu pravni poslovi. Ali kad opinsko poglavarstvo kao tijelo opine sklopi sa zidarskim majstorom ugovor o popravku opinske zgrade, tad se tu opina ne javlja kao vlast nego kao ravnopravni sudionik u jednom pravnom poslu. Tu opina ne djeluje iure imperii nego iure gestionis!!!
33

Pravni poredak za odreena oitovanja volje vee odreene pravne uinke, makar strane i ne znaju za njih, pa ak moda i ne ele da oni nastupe. pr.kad prodavatelj prodaje stvar on sigurno eli da za nju dobije odreenu cijenu. Sklapajui kupoprodajni ugovor on preuzima na sebe odgovornost za mane prodane stvari. On moda i nezna da je s kupoprodajnim ugovorom povezana odgovornost za mane prodane stvari, ali svejedno taj uinak kupoprodaje nastupa.
S odreenim pravnim poslom nastupa onaj uinak koji su strane u pravilu i htjele postii (namjeravani pravni uinci), ali istodobno nastaju i svi drugi pravni uinci koje pravni poredak vee za takav pravni posao (nenamjeravani pravni uinci). Pravni uinci koje subjekti ele postii odreenim oitovanjem volje treba biti doputen. Stoga delikt nije pravni posao. Vrste pravnih poslova Vrste pravnih poslova: 1. Jednostrani pravni poslovi Dvostrani pravni poslovi 2. Pravni poslovi meu ivima Pravni poslovi za sluaj smrti 3. Komutativni pravni poslovi Aleatorni pravni poslovi 4. Kauzalni pravni poslovi Apstraktni pravni poslovi 5. Formalni pravni poslovi Neformalni pravni poslovi a) jednostrani i dvostrani Jednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane, npr.ponuda, oporuka. Dvostrani pravni poslovi su oni koji nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj ugovori. Jedna strana je vjerovnik, druga dunik. Meu ugovorima su za nas najvaniji tzv.obvezni ugovori, pr. zajam, kupoprodaja, najam...

Obvezni ugovori se dijele na: a) jednostranoobvezne to su dvostrani pravni poslovi kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a druga strana samo dunik, npr. kod posudbe je posuditelj samo vjerovnik, a posudovnik samo dunik. b) dvostranoobvezni dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istodobno i vjerovnik i dunik, npr. kupoprodaja prodavatelj je istodobno i dunik i vjerovnik kao dunik duan izruiti stvar, a kao vjerovnik ovlaten je zahtijevati plaanje cijene; kupac je kao dunik duan platiti cijenu, a kao vjerovnik ovlaten je zahtijevati predaju stvari. b) pravni poslovi meu ivima (inter vivos) i pravni poslovi za sluaj smrti (mortis causa) Pravni poslovi meu ivima su oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana (pr. posudba, kupoprodaja), a pravni poslovi za sluaj smrti su oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja ga je poduzela (pr.darovanje za sluaj smrti). c) naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) 34

Naplatni su oni kod kojih se za inidbu trai protuinidba, npr.kupoprodaja, zamjena. Kod naplatnih pravnih poslova nije vano daje li se inidba u novcu. Tako ne npr. zamjena naplatni pravni posao jer se kod zamjene daje stvar za stvar. Vano je da se za inidbu daje protuinidba. Besplatni su oni kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba, npr.darovanje. d) Komutativni i aleatorni Komutativni su oni kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge, npr. ugovor o zakupu, o najmu. To znai da su kod komutativnih pravnih poslova u trenutku njihova sklapanja inidbe kvantitativno i kvalitativno odreene, ili su na osnovi poznatih elemenata odredive, te se zna koja je strana vjerovnik, a koja dunik. Aleatorni pravni poslovi su oni kod kojih u trenutku sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranake uloge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja.. npr.ugovor o doivotnom uzdravanju, ugovor o okladi i igri. Kod aleatornih pravnih poslova ne zna se u vrijeme njihova sklapanja koja e strana to i koliko dobiti. Sve ovidi o nekom neizvjesnom dogaaju.

pr. kod ugovora o doivotnom uzdravanju obujam

inidbe davatelja uzdravanja ovisan je o duljini ivota primatelja uzdravanja, a to je neizvjesna okolnost. pr. najpoznatiji primjer aleatornih pravnih poslova su ugovori o okladi i igri gdje se svaka strana obvezuje na isplatu dobitka za koji se u trenutku sklapanja posla ne zna kojoj e strani pripasti.
Razlika aleatornih pravnih poslova od poslova sklopljenih pod uvjetom?? Kod uvjetnih poslova prava i obveze strana su poznate u trenutku njihova sklapanja, ali je njihov nastup jao uinak pravnog posla uinjen ovisnim o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti. Kod aleatornih pravnih poslova ne ovisi o neizvjesnom dogaaju njihov nastanak, nego sadraj. Znaenje ove diobe je u tome to se aleatorni poslovi ne mogu pobijati zbog prekomjernog oteenja. e) kauzalni i apstraktni Kauzalni su oni kod kojih je kauza naznaena kao bitan element pravnog posla, posudba. Kad pr. posudim knjigu Raheli tada je iz samom ugovora vidljivo da joj je predajem na besplatnu uporabu. Praktina gospodarska svrhakoju Rahela eli postii je da proita knjigu, a pravno oblikovana ta ista svrha pokazuje nam se kao stjecanje prava na besplatnu uporabu knjige. Apstraktni su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla. CILJ se ne navodi kao bitan element pravnog posla.

pr.mjenini posao. Ako imamo pred sobom mjenicu, mi iz same mjenine

isprave ne vidimo zato se mjenini dunik obvezao mjeninom vjerovniku. Samo znamo da dunik ima platiti odreeni iznos novca.
f) formalni i neformalni pravni posao Formalni pravni poslovi su oni za koje je oblik odreen, bilo propisom, bilo voljom strana, a neformalni su oni za koje oblik nije odreen neki odreeni oblik. To je ustvari posao sklopljen u usmenom obliku.

Sadraj pravnih poslova a) bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii)


To su oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla. Npr.bitni sastojci kupoprodaje su predmet i cijena. Ako takvih sastojaka nema u sadraju pravnog posla onda nema ni odreenog tipa pravnog posla. Bitni sastojci pravnog posla odreeni su strogim propisom i zato ih zovemo objektivno bitnim za razliku od subjektivno bitnih satojaka,tj. 35

onih za koje strane same ugovore da se smatraju bitnima. Propisi o bitnim sastojcima su jus strictum! Bitni sastojci pravnog posla ureuju osnovne uinke pravnog posla!

b) prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii)

To su oni sastojci koji se u pravnog posla podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi odreenog pravnog posla .Bez njih pravni posao moe nastati. Prirodni sastojci se odreuju propisom. Ali budui da bez njih pravni posao moe nastati puteno je na volju stranama da u sadraju pravnog posla uvae ili ne uvae prirodne sastojke. Ako stranke ne ele da prirodni sastojci ne vrijede u pravnom poslu koji su sklopili onda moraju takve sastojke izrijekom iskljuiti jer ih zakon odreuje. Ako stranke ne ugovore prirodne sastojke oni vrijede po sili zakona. Propisi kojima se odreuju prirodni sastojci spadaju u jus dispositivum. Dispozitivni propisi pruaju mogunost da strane svoje odnose urede drukije nego je to predvidio propis. Ako strane nita ne odlue onda vrijedi ono to je propis odredio. Npr. kod zajma, ako mjesto vraanja nije posebno ugovoreno, dunik je obvezan pozajmljeni novac donijeti vjerovniku u mjesto njegova boravita. Kod posudbe nalazimo prirodni sastojak u tzv.trajanju posudbe. Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe, posudovnik je duan vratiti posuenu stvar im to posuditelj zatrai. Prirodni sastojci pravnog posla odreuju one uinke koji osim osnovnih redovito i prirodno proizlaze iz odreenog pravnog posla.

c) nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii)


To su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. Koja je razlika izmeu nuzgrednih i prirodnih i bitnih sasatojaka pravnog posla? Pravni posao moe postojati bez nuzgrednih sastojaka, a bez bitnih ne!!! Pravni posao moe postojati i bez prirodnih sastojaka. Ali dok prirodni sastojci vrijede onda kad strane nita ne ugovore,dotle nuzgredni sastojci vrijede samo onda kad ih stranke ugovore, jer se nuzgredni sastojci NIKAD ne podrazumijevaju!

pr.uglavak da se kupnja razvrgava ako kupac do odreenog vremena ne plati kupovninu (lex
commisoria) je nuzgredni sastojak kupoprodaje i taj sastojak se sam po sebi nikad ne podrazumjeva nego ga treba posebno ugovoriti.
Strane ne smiju nuzgrednim sastojcima prijei granicu mogunosti i dopustivosti. Najei nuzgredni sastojci su uvjet, rok i nalog.

Uvjet
UVJET je nuzgredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinci ravnog posla ine ovisnim o nekoj buduoj I neizvjesnoj okolnosti. ZOO kae: Ugovor je sklopljen pod uvjetom ako nastanak ili prestanak njegovih uinaka zavisi od budue i neizvjesne injenice.

Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzroi strana u iju je korist odreen.
36

Vrste uvjeta: Odgodni (suspenzivni) uvjet: odgaa uinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi.

Ako je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, uinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistjee to drugo. Ako se uvjet izjalovi do uinka pravnog posal nee ni doi. pr.dat u ti knjigu ako poloi ispit!!! Raskidni (rezolutivni) uvjet: takav uvjet ijim nastupom prestaju uinci pravnog posla. Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, uinci ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji.
Ovdje uinak pravnog posla nastaje odmah ali trajanje uinka ovisno je o ispunjenju uvjeta. Ako se uvjet ispuni uinak pravnog posla prestaje, ako se izjalovi onda e uinak ostati trajan. padne na ispitu treba mi ju vratiti.

pr.darujem ti knjigu, ali ako

Afirmativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto dogodi. Ona budua I neizvjesna okolnost u sluaju ispunjenja uvjeta mora nastupiti. I onda se nastupom te okolnosti mijenja dosadanje stanje. oeni

pr.ako se

Negativni uvjet: onaj uvjet koji zahtijeva da se neto ne dogodi. Za negativni uvjet se trai da ne nastane ona neizvjesna I budua okolnost, tj trai se da se dosadanje stanje ne mijenja. pr.ako se ne oeni. Negativan uvjet je ispunjen tek onda kad je sigurno da vie ne moe doi do promjene koja je uvjetovana.

Potestativan uvjet: onaj uvjet kod kojeg je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisno o volji I odluci uvjetno ovlaetnog. Uvjetno ovlateni treba neto poduzeti jer se ispunjenje potestativnog uvjeta sastoji u djelanju ili proputanju uvjetno ovlatenog.

pr.ako sutra otputuje

Kauzalni uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji nekog treeg. Ispunjenje kauzalnog uvjeta ovisi o sluaju I ispunjenje takvog uvjeta lei izvan ovlatenikove voljne sfere.

pr.ako bude lijepo vrijeme, ako Jura doe kod mene

Mikstni ili mjeoviti uvjet: onaj uvjet ije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlatenog I o nekom vanjskom dogaaju ili djelovanju neke tree osobe. pr.ako se oeni Gabrijelu Marinac PRAVI UVJETI Nuni uvjet: onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi je budua, ali nije neizvjesna. pr.ako NN umre. Pravni posao sklopljen pod nunim odgodnim uvjetom je valjan, jer je stvarno bezuvjetan. Posao sklopljen pod nunim raskidnim uvjetom je postaje nevaljan, jer tu strane veui ga za okolnost koja je izvjesna, stvarno ne ele da njihov posao proizvede pravne uinke. pr.dajem ti auto, ali mora mi ga vratiti ako sutra osvane!!!

NEPRAVI UVJETI:

Pravni uvjet: to nije uvjet nego jedna od pretpostavki potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa. pr. kupit u ti auto pod uvjetom da odgovara za tetu koju njime poini!

Nemogui uvjet: onaj uvjet koji se ne moe ostvariti niti fiziki niti pravno. pr. ako prstom
dotakne Sunce!

Kod nemoguih uvjeta je vaan trenutak sklapanja pravnog posla jer se u tom trenutku odluuje je li uvjet mogu il nemogu. Ako je uvjet u trenutku sklapanja pravnog posla bio mogu pa je istom kasnije postao nemogu, smatra se da se uvjet izjalovio. To je vano zato to nemogui uvjet dodan pravnom poslu moe izazvati nitetnost samog pravnog 37

posla. U prvom redu treba paziti je li nemogu uvjet odgodni ili raskidni. Takoer nije svejedno je li nemogu uvjet dodan pravnom poslu inter vivos ili mortis causa.

Ugovor sklopljen pod nemoguim odgodnim uvjetom nitetan je, a nemogu raskidni uvjet smatra se nepostojeim. -->prema tome je posao sklopljen pod nemoguim raskidnim uvjetom valjan.

Takvo rjeenje slijedi iz logike stvari. Ako je posao sklopljen pod ovakvim uvjetom:dat u ti 1 000$ ako prstom dotakne Sunce! jasno je da posla ne moe biti i da je nitetan. Ali ako se kae:dat u ti 1 000$ ali treba mi vratiti ako prstom dotakne Sunce!-jasno je da nema vraanja jer se takav uvjet smatra nepostojeim. Prema ZN nemogui uvjeti u oporuci se takoer smatraju nepostojeim. Razumljivo je da nema ostavitelja pa nema vie nikoga da takvu odluku promjeni.

Nedoputeni uvjet - onaj uvjet koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva. Nitetan je ugovor u kojem je postavljen odgodni ili raskidni uvjet

protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva.


Nemoralan uvjet - onaj uvjet koji je protivan moralu drutva. On je u isto vrijeme i nedoputen po naem pravu!

Djelovanje uvjeta
Djelovanje uvjeta treba pratiti kroz dva vremenska razdoblja: 1. Prvo razdoblje se naziva vrijeme pendencije 2. Drugo razdoblje nastupa od onog trenutka kad se uvjet ispuni ili izjalovi Vrijeme pendencije (conditio pendet) je razdoblje koje zapoinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni ili ne izjalovi. To je razdoblje oekivanja I neizvjesnosti. Ako je pravni posao skopljen pod odgodnim (suspenzivnim) uvjetom tada je nastao pravni odnos, ali je odgoen njegov uinak. To znai da je odgoen postanak, prestanak ili promjena odreenog graanskopravnog odnosa. Onaj koji se obvezao pod odgodnim uvjetom nije postao dunik prije ispunjenja uvjeta. pr.dat u ti 1 000$ ako poloi ispit. Prema ZOO:Tko izvri isplatu znajui da nije duan platiti, nema pravo zahtijevati vraanje, osim ako je zadrao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta. Iako za vrijeme pendencije nije nastao namjeravani pravni odnos, ipak se uvjetno optereeni ne moe I ne smije ponaati kao da uope nije sklopljen pravni posao. Uvjetno optereeni ima I za vrijeme pendencije neke obveze. To nisu obveze iz pravnog posla koji bi trebao nastati sklapanjem pravnog posla, nego su to obveze koje proizlaze iz postojeeg pravnog stanja. FIKCIJA ISPUNJENJA - smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen! I za uvjetno ovlatenog nastaju neke obveze za vrijeme pendencije. Pozicija uvjetno ovlatenog prelazi I na njegove nasljednike. To pravilo ne vai doslovice kod poslova mortis causa sklopljenim pod suspenzivnim uvjetom. Ako je nekome ostavljeno pod suspenzivnim uvjetom onda je u prvom redu potrebno da uvjetno ovlateni preivi ispunjenje uvjeta. Prema tome, ako ovjetno ovlateni umre u vrijeme pendencije onda njegovi nasljednici ne stupaju na njegovo mjesto. 38

FIKCIJA IZJALOVLJENJA smatra se da uvjet nije ostvaren ako njegovo ostvarenje protivno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuje strana u iju je korist odreen!

Ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, vjerovnik ije je pravo uvjetovano moe zahtijevati odgovarajue osiguranje toga prava ako je njegovo ostvarenje ugroeno.
Ako je pravni posao sklopljen pod raskidnim uvjetom tada je djelovanje takva uvjeta za vrijeme pendencije suprotno djelovanju suspenzivnog uvjeta. Uvjetno ovlateni kao stjecatelj postaje odmah vjerovnik odn vlasnik, dok uvjetno optereeni je postao dunik odmah u trenutku sklapanja ugovora odn pravnog posla. Ispunjenje uvjeta: conditio existit uvjet je ispunjen kada se dogodila/nastala ona okolnost koja je predviena u dispoziciji. Ispunjenje uvjeta znai kraj pendencije. conditio deficit uvjet se izjalovio kada je sigurno da se okolnost postavljena kao uvjet vie nee ispuniti. Tako se npr. afirmativni uvjet ispunio kad je nastao onaj dogaaj koji je bio predvien kao uvijet. Ako takav dogaaj nije nastupio, a sigurno je I da nee, uvjet se izjalovio. Negativni se uvjet ispunio ako nije nastao dogaaj koji je bio predvien kao uvijet, a istodobno je postalo sasvim sigurno da se nee dogoditi. Ako se dogaaj postavljen kao uvjet zbio, onda se negativni uvjet izjalovio. Ispunjenjem odgodnog uvjeta automatski nastaju uinci sklopljenog pravnog posla. To znai da onaj koji je bio pod odgodnim uvjetom prenio vlasnitvo prestaje ispunjenjem uvjeta biti vlasnik. Isto tako, tko se pod odgodnim uvjetom obvezao postaje ispunjenjem uvjeta pravi dunik kojeg protivna strana moe tuiti na ispunjenje dune inidbe. Poznato je pravilo da nitko ne moe podii tubu na ispunjenje odgodnog uvjeta. Prema tome, odgodni uvjet se razlikuje od naloga. UVJET ODGAA, A NE SILI! NALOG SILI, A NE ODGAA! AKO SE odgodni uvjet izjalovio, uope vie ne mogu nastati nikakvi uinci pravnog posla. Izjalovljenjem uvjeta nastaje stanje kao da pravni posao nije uope bio sklopljen. Poseban je sluaj kad je nekome neto ostavljeno pod odgodnim negativnim uvjetom, ili pod odgodnim negativnim ili potestativnim uvjetom. pr. ostavljam kuu A pod uvjetom da ne ode u inozemstvo. Postavlja se pitanje kad e A zaista dobiti kuu koja mu je ostavljena. Na ispunjenje uvjeta trebalo bi ekati do A-ove smrti. Ispunjenjem raskidnog uvjeta prestaju uinci pravnog posla. Ispunjenje raskidnog uvjeta ima I obveznopravni I stvarnopravne uinke.

Ako je sklopljen pod odgodnim uvjetom pa se uvjetu udovolji, uinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, osim ako iz zakona, naravi posla ili volje strana ne proistjee to drugo. Ako je sklopljen pod raskidnim uvjetom, uinci ugovora prestaju kad se uvjetu udovolji.

39

Rok ROK (dies) je nugredna odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ograniuje vremenom, tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog vremena ili pak traje do odreenog vremena. Za razliku od uvjeta, rokovi se MOGU ureivati propisom i NE javljaju se iskljuivo samo kod pravnih poslova. Kod roka nema neizvjesnosti. VRSTE ROKOVA: 1. Poetni rokovi (dies a quo) pr.iznajmljujem ti stan od 1.8. 2008. i zavrni rokovi (dies ad quem)iznajmljujem ti stan do 1.8.2008. Poetni rokovi su slini suspenzivnim uvjetima, jer se uinak ne odgaa, a zavrni rokovi su slini rezolutivnim uvjetima jer uinak pravnog posla prestaje nastupom roka! Tu postoji slinost kod uvjeta postoji neizvjesnost hoe li se ispuniti ili izjaloviti, a kod roka nema neizvjesnosti jer se zna da e uinak nastupiti u odreeno vrijeme ili da e uinak pravnog posla prestati u odreeno vrijeme. pr. A se obvee B-u da e mu dati 1 000$ ako poloi ispit. Tu se radi o suspenzivnom uvjetu. Ne zna se hoe li B uope poloiti ispit. Ako mu A da novac prije nego B poloi ispit moe od njega to traiti natrag, jer tako dugo dok B ne poloi ispit A jo nije dunik. Ako je platio prije tada je platio neto to nije bio duan. Ali ako se A obvee B-u da e mu 1.8 dati 1 000$ imamo posla sa buduim, ali sigurnim pravom. Zato ako A dade B-u novac 1.7. ne moe tu svotu traiti natrag jer je sigurno da bi mu to morao dati I 1.8. 2. Jednostavni i sloeni 40

jednostavni odreeni su kalendarski, oni rokovi kod kojih nema neizvjesnosti!!! Dan za koji je sigurno da e se dogoditi I kad e se dogoditi. Kao npr. 1.9 ove godine! dies cerus an certus quando sloeni u sebi sadre element neizvjesnosti, zbog te neizvjesnosti smatraju se uvjetima! Na uinak pravnog posla djeluju kao uvjeti. Mogu biti odreeni na nekoliko naina: dies certus an incerus quando, tj. Dan za koji je izvjesno da e se dogoditi, ali neizvjesno kada, pr. kad umre NN dies incerus an incerus quando, tj.dan za koji je neizvjesno hoe li se dogoditi, ali se zna ako se dogodi kad e se dogoditi, pr.kad roditelji obeaju djetetu auto za 25 roendan, zna se kad je 25 roendan, ali je neizvjesno hoe li ga obdareni doivjeti dies incertus an certus quando, tj. Dan za koji je neizvjesno hoe li se I kada e se dogoditi. Pr. dobit e auto na dan zavretka studija. Rok moe biti odreen u razliitim vremenskim jedinicama, pr.u danima, tjednima, mjesecima I godinama! Kako e se rok raunati odluuju ugovorne strane.

Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od kojega se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. Na isti nain poinje tei i rok odreen u tjednima, mjesecima ili godinama. Rok odreen u tjednima, mjesecima ili godinama zavrava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka dogaaja od kojega rok poinje tei, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca.

pr.ako je rok poeo tei 31.3, a treba zavriti krajem 4 mj koji ima samo 30 dana, zavrit e 30.4.
Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere strana ili iz naravi ugovornog odnosa.

Namet (modus) NALOG ILI NAMET (modus) je nuzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju namee neka dunost. To NE pretvara besplati pravni posao u naplatni jer nalog NEMA karakter protuinidbe. Materiju nameta odreuju ZN I ZOO! Namet nesmije imati karakter protuinidbe! Namet se moe dodati besplatnim pravnim poslovima meu ivima, u oporuci ili pravnim poslovima za sluaj smrti. Naplatnim pravnim poslovima NE MOE SE DODATI NAMET! Tipian besplatan pravni posao meu ivima je darovanje. Moe mu se dodati namet kao uzgredna odredba. Time dobivamo darovanje s nametom. Pr.dajem ti 3 000kn, ali s tim da ode mjesec dana na oporavak. Ako obdarenik to prihvati imamo posla s darovanjem s nametom kod kojeg namet ide u korist samog primatelja. Namet je doputen I kod besplatnih pravnih poslova za sluaj smrti. Pr.ZN odreuje da oporuitelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. Pr. netko ostavlja prijatelju vinograd, ali mu namee dunost da mu podigne nadgrobni spomenik! To se smatra da nije protuinidba nego tradicija! to e biti ako primatelj ne ispuni namet? 41

Tu su mogua 2 rjeenja: 1. ako onaj koji je s besplatnom namjerom povezao namet hoe da se njegov namet doista I ispuni, jer je moda dan u interesu nekog treeg, moe tuiti na ispunjenje. 2. Zbog ispunjenja nameta mogue je zatraiti vraanje ono to je primatelju dano. Prema ZOO: Ako je besplatni ugovor sklopljen uz namet, pa primatelj koristi ne ispuni

namet, druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid ugovora. Neispunjenje nameta kod pravnog posla za sluaj smrti ima uinak ispunjenja raskidnog uvjeta. Oblik oitovanja volje
Pod oblikom volje treba razumjeti razliite oblike i razliite mogunosti u kojima se izraava unutarnja volja subjekta.

Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno.
Oblici i forme oitovanja volje su: a) Usmeno oitovanje volje: oitovanje pomou ive izgovorene rijei (viva vox). b) Pismeno oitovanje volje: ono oitovanje koje je dano pomou pisanih rijei, bez obzira na materijal na kojem je pisano, sredstvo i vrstu pisma i jezika. Postoji tendencija da se elektrino oitovanje volje izjednai s pisanim oblikom. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se

sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave!!
Potpis Paraf Faksimil Rukoznak Elektroniki potpis c) Oitovanje volje znacima d) Oitovanje volje konkludentnim radnjama (inima): iz odreenog ponaanja oitovatelja moe se sigurno zakljuiti da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju Takoer postoje ograde od konkludentnih radnji: Protestatio: oitovanje volje kojim se odreena osoba unaprijed osigurava od pogrenog shvaanja njezinih postupaka. pr.ako na eljeznikoj stanici uemo u putniki vagon I vidimo da su sva mjesta zauzeta, mi zakljuimo ugovor da su ti svi ljudi sklopili ugovor o transportu. Ali ako jedan od njih kae: imate slobodno mjesto, ja ne putujem nego ispraam prijatelja to je kolski primjer protestacije! Reservatio: oitovanje volje kojim se subjekt ograuje od toga da se neki njegov in shvati kao naptanje prava.

pr.vraajui duniku zadunicu vjerovnik izjavljuje da se taj akt ne smije shvatiti kao otpust duga.

e) utnja: spada meu oblike oitovanja volje, ali u pravilu vie ne. Ovdje imamo dvije iznimke+1 prema ZOO: Prva se iznimka odnosi na sluaj kad ponueni stoji u STALNOJ POSLOVNOJ VEZI s ponuditeljem u vezi s odreenom robom Druga se iznimka odnosi na osobe koje su se PONUDILE izvravati naloge druge osobe za obavljanje odreenih poslova kao i osobe u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga npr.odvjetnici 42

Trea iznimka prema kojoj bi se utnja mogla smatrati prihvaanjem ponude, ako bi se ona odnosila na ugovor u iskljuivu korist ponuenoga,pr.netko drugome poalje odreenu stvar na dar.

utnja ponuenika ne znai prihvat ponude. Nema uinak odredba u ponudi da e se utnja ponuenika ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.) smatrati prihvatom. Ali kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga, duna je izvriti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. Ako u sluaju iz stavka 3. i 4. ovoga lanka ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponueniku. Oblik pravnih poslova Najei oblici pravnih poslova su:

J J J J

Usmeni Pisani Sa svjedocima Sudjelovanjem nadlenih tijela a) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadlenim tijelom Sudski zapisnik Javnobiljeniki akt b) Potvrivanje (ovjeravanje) isprava c) Ovjeravanje potpisa Usmeni dodaci pisanom ugovoru Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova Valjanost pravnog posla Utuivost pravnog posla Dokazivanje postojanja pravnog posla Upis u javni registar

J J

Usmeni oblik pravnog posla: Pravni je posao sklopljen u usmenom obliku onda kada su oitovanja stranake volje dana ili ivom rijei ili kombinacijom izgovorenih rijei, znakova I konkludentnih radnji. Usmeni oblik pravnog posla omoguuje brzo sklapanje pravnih poslova. Usmeni pravni poslovi imaju veliku prednost I najei su. Takav oblik je teko nadzirati. Primjenjuje se u sluajevima gdje bi uvoenje formalnih pravnih poslova predstavljalo koenje prometa (pr.kupnja na trnici) I u sluajevima u kojima je stvarno nemogu bilo kakav drugi oblik pravnog posla kao to je npr. oporuka. Pravni posao u usmenom obliku treba se smatrati formalnim pravnim poslom ako bi usmeni oblik bio propisom predvien kao obvezatan. Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit e drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto ga potpie. Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana.

43

Pisani oblik pravnih poslova: Pravni je posao sklopljen u pisanom obliku onda kada su stranaka oitovanja volje dana pomou pisanih rijei.

sklopljen kad ispravu potpiu ugovorne strane. Ugovaratelj koji ne zna ili ne moe pisati stavit e na ispravu rukoznak ovjeren od javnog biljenika. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpiu istu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Mjerodavan je izvornik, tj.onaj primjerak koji su stranke potpisale. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave. Pravni poslovi koji se moraju sklopiti u pisanom obliku: 1. Ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva 2. Vlastoruna oporuka 3. Ugovor o prodaji s obronim otplatama cijene 4. Ugovor o graenju 5. Ugovor o licenci 6. Ugovor o trgovinskom zastupanju 7. Ugovor o alotmanu 8. Ugovor o osiguranju 9. Ugovor o bankarskom tekuem raunu 10. Ugovor o kreditu 11. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira 12. Akreditivi 13. Bankarsko jamstvo Pravni posao sklopljen pred svjedocima: Danas se ne trai sudjelovanje svjedoka kod sklapanja pravnih poslova. Takav oblik ZOO ne predvia. Ali tipian primjer sklapanja pravnog posla pred svjedocima je pisana oporuka. Pravni poslovi uz sudjelovanje javnih tijela: a) Oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadlenim tijelom ovdje najee spadaju

Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je

pravni poslovi koji se sklapaju u obliku sudskog zapisnika ili javnobiljenikog akta. Pravni poslovi u obliku sudskog zapisnika sklapaju se u sudu pred sucem. Pr. javna oporuka u obliku sudskog zapisnika.

Svatko moe valjano oporuiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne moe ili ne zna itati ili se ne moe potpisati moe u redovitim okolnostima oporuiti samo u obliku javne oporuke. Javnu oporuku na oporuiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu ili javni biljenik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlatena osoba). Za neke poslove potreban je javnobiljeniki akt. Prema Zakonu o javnom biljenitvu to su ugovori o ureenju imovinskih odnosa meu osobama u branoj ili izvanbranoj zajednici, ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnika i osoba lienih
44

poslovne sposobnosti, ugovori o darovanju bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika te svi pravni poslovi inter vivos koje osobno poduzimaju slijepi, gluhi koji ne znaju itati i njemi.
b) Potvrivanje (solemnizacija, ovjeravanje) isprava potvrivanjem privatnih isprava

daje im se znaaj javnih isprava. Potvrditi se moe samo pravni posao sklopljen u pisanom obliku. Solemnizacija privatne isprave obavlja se kod javnog biljenika, I tako potvrena isprava ima snagu javnobiljenikog akta. c) Ovjeravanje potpisa ovjeravanjem potpisa potvruje se da potpis na nekoj ispravi potjee od odreene osobe. Ovjera potpisa ne potvruje sadraj isprave. Ovjeravanje potpisa obavljeju javni biljenici, tijela dravne uprave i ovlatene osobe u trgovakom drutvu, ustanovi ili nekoj drugoj pravnoj osobi. Usmeni dodaci pisanom ugovoru:

Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora: Ali su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim tokama o kojima u ugovoru nije nita reeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana. Ugovor za ije je sklapanje ugovoren poseban oblik moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. Kad se radi o istodobnim usmenim pogodbama, pr. ugovara se via cijena, a u ispravu o ugovoru se unese nia cijena kako bi se izbjegla porezna obveza. Ako je ugovor sklopljen u posebnom obliku, bilo na temelju zakona, bilo voljom ugovornih strana, vrijedi samo ono to je u tom obliku izraeno Imamo 2 izuzetka: - Ipak bit e valjane istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. - Pravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.
Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova: Oblik se najee zahtjeva radi valjanosti pravnog posla, utuivosti, dokazivanja i upisa. a) Valjanost pravnog posla redovito se odreeni oblik zahtjeva za valjanost odreenog posla. To znai da e

pr. ugovor kojim se prenosi pravo vlasnitva na nekretninama mora biti nainjen u pisanom obliku. Pravni posao za iju je valjanost potreban javnobiljeniki akt predstavlja oblik ad solemnitatem.
posao biti nevaljan ako nije sklopljen u odreenom obliku.
b)

Utuivost pravnog posla ima pravnih poslova koji se mogu sklopiti u bilo kojem obliku. Ali ako strana eli preko suda ostvariti neko pravo iz takvog ugovora, to moe uiniti samo ako je posao sklopljen u odreenom obliku. pr. darovanje pokretnine bez prave predaje valjano je u bilo kojem obliku, ali se darovatelj
moe prisiliti na predaju samo onda ako je posao sklopljen u obliku javnobiljenikog akta, odn.sudskog zapisnika.

Dokazivanje postojanja pravnog posla oblik ponekad slui samo radi lakeg dokazivanja postojanja pravnog posla. Pr. zajam je valjan makar je sklopljen u usmenom obliku, ali zadunica je samo dokazna isprava I to je oblik ad probationem. d) Upis u javni registar ako se na temelju pravnog posla eli izvriti upis prava u javni registar (pr. zemljine knjige), tada posao mora biti sklopljen u pisanom obliku.
c)

45

Valjanost i nevaljanost pravnih poslova: Pretpostavke valjanosti pravnih poslova:

Pravna i poslovna sposobnost subjekata Valjano i suglasno oitovanje volje Mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba Nedoputena pobuda Ponekad odreeni oblik pravnog posla

ZOO je prihvatio dvodiobu pravnih poslova, pa oni mogu biti: Nitetni djeluju ex tuncnitetnost ugovora je APSOLUTNA NITETNOST Pobojni djeluju ex nunc pobojnost ugovora je RELATIVNA NITETNOST

POJAM I KARAKTERISTIKE NITETNIH PRAVNIH POSLOVA


NITETNI oni pravni poslovi koji NE proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. nitetnost nastupa EX LEGE sud na nju pazi EF OFFO (deklaratorna odluka) djeluje EX TUNC Vano je napomenuti da strane ne mogu svojom nagodbom otkloniti nitetnost ugovora koji su sklopile. RAZLOZI NITETNOSTI: a) poslovna nesposobnost stranaka b) nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje KOLSKI PRIMJER (exempli causa) i ALA (iocus) SIMULACIJA (simulatio); apsolutna simulacija i simulirani pravni posao kod relativne simulacije NESPORAZUM (dissensus) c) nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe radi se o OBJEKTIVNOJ nemogunosti (impossibilium nulla obligatio est) nedoputenost zabranjeni pravni poslovi nemoralni pravni poslovi zelenaki pravni poslovi d) nedoputenost pobude e) nedostatak potrebnog oblika f) nedoputenost osnove (u novom ZOO to nema) Poslovna nesposobnost: Prema propisima RH od fizikih osoba poslovno su nesposobne maloljetne osobe (osim onih koji sklope brak ili postanu roditeljem) i punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklope te osobe bili bi nitetni!!! Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su.

Kad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik moe sklopiti odreeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako to drugo nije upisano u registar.
46

Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlateno tijelo u primjerenom roku oituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne uini, smatrat e se da suglasnost nije dana. Naknadna suglasnost ima povratni uinak ako drukije nije ugovoreno. Ako suglasnost nije dana, smatrat e se da ugovor nije sklopljen.
Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje: Nevaljanost je: svako oitovanje volje koje nije uinjeno slobodno i ozbiljno ako postoje drugi oblici nesuglasnosti izmeu volje i oitovanja ako oitovanja ugovornih strana nisu meusobno suglasna

mane volje

Mane volje su sluajevi nesklada izmeu volje i oitovanja. (svjesni i nesvjesni nesklad) Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja postoji u onim sluajevima kad osoba namjerno oituje ono to uistinu nee, npr.ala, simulacija... Nesvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kad osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli, npr.zabluda, neznanje.... Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to ne zna. pr. draba Simulacija je prividno sklapanje ugovora, odn.openito pravnih poslova. (apsolutna i relativna) Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao. Nesporazum nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

Nitetnost pravnih poslova uzrokuje sljedee mane volje: a. kolski primjer i ala oitovanja volje dana u svrhu kolskog primjera i u ali predstavljaju odstupanje od zahtjeva ozbiljnosti oitovanja. Rije je o oblicima tzv. Svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja kad netko svjesno oituje ono to ne eli. oitovanja dana na kazalinoj predstavi pr. b. simulacija prividno sklapanje ugovora, odn. openito pravnih poslova. To je takoer oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja. - Apsolutna simulacija sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u
kakvu drugu svrhu.

- Relativna simulacija je sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prekrio neki drugi posao. c. Nesporazum - Nesporazum nastaje kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesuglasnost o pravnoj
naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora.

Kad strane vjeruju da su suglasne, a ustvari meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora, ugovor ne nastaje. Pr. A izjavi da posuuje knjigu B-u, a B to shvati kao darovanje.
d. Sila(vis absoluta) fizika sila podrazumjeva izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznuivanja oitovanja volje. Pr. netko primora drugog da potpie ugovor nasilnim voenjem njegove ruke pri potpisivanju. Ugovor sklopljen uporabom sile

prema ugovornoj strani nitetan je.


Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe:

Kad je inidba nemogua, nedoputena, neodreena ili neodrediva, ugovor je nitetan.


a) Nemogunost razlog nevaljanosti pravnog posla ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja pravnog posla. Pr. ako se netko obvee da e za 2 tjedna iskopat 500m tunela. Pod mogunou inidbe razumijeva se pozitivna ili negativna radnja koja mora biti objektivno mogua. Ono to je objektivno nemogue ne moe uope biti sadraj obveze jer to nitko ne moe izvriti. 47

Obveza s objektivno nemoguom inidbom pravno je nevljana, zapravo obveza nije ni nastala. sluaj kad se netko obvee da e za 2 dana izgraditi podzemnu eljeznicu u ZG. pr. Obveza ne nastaje ako je inidba u trenutku sklapanja posla bila objektivno nemogua- to je tzv. Prvobitna nemogunost inidbe. to ako je prvobitna nemogunost naknadno otpala? Ako je inidba naknadno postala mogua obveza se ne pretvara u valjanu, ne konvalidira!!! Iznimno e obveza nastati samo ako je pravni posao sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom, a inidba koja je u poetku bila nemogua postane naknadno mogua prije ispunjenja uvjeta ili roka. Obratno, ako je prvobitno mogua inidba bez krivnje dunika postala naknadno nemogua, obveza se ne gasi, a ako je postala nemogua njegovom krivnjom, obveza se pretvara u odnos odgovornosti za tetu. Subjektivna nemogunost znai da inidbu nije u stanju izvriti konkretni subjekt, dunik koji se obvezao izvriti ju. Subjektivna nemogunost ne utrnjuje obvezu nego je pod odreenim pretpostavkama pretvara u odgovornost za tetu. b) Nedoputenost postoji akoje ona protivna Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva. Pravni posao takvog sadraja nitetan je. Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske,

prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
B1) zabranjeni pravni poslovi ovdje spadaju poslovi koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka. Pr. ugovori koji se odnose na stvari izvan prometa, ugovori kojima se zlorabi monopolski poloaj na tritu, ugovore o nasljedstvu, ugovore o produljenju ili skraivanju roka zastare itd. Zabranjeni pravni poslovi su nitetni osim ako cilj prijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju, ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. Ako je sklapanje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani,

ugovor je valjan ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit e odgovarajue posljedice. Ali ako je uzrok nitetnosti bila zabrana manjeg znaenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, nitetnost se ne moe isticati.
B2) nemoralni pravni poslovi Pravni poslovi koji se protive moralnim normama odreene drutvene zajednice! Pr. nitetan je i protivan moralu ugovor o zajmu koji je dan radi hazardiranja, pa je suglasno tome odbijen zahtjeva za povrat zajma. Nemoralni ugovori e biti istodobno i zabranjeni. B3)zelenaki pravni poslovi Zelenakim se smatra ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treega korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. nitetan je!!! Na zelenaki ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama nitetnosti i o djelominoj nitetnosti ugovora. Ako oteena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. Oteena strana moe podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora. Pr. zelenakog ugovora: ugovor o doivotnom uzdravanju u uvjetima kada je bilo izvjesno da predstoji smrt primatelja uzdravanja, da bi se iskoritavanjem tue nevolje postigla imovinska korist. Tu je predviena kod nas kaznena odgovornost. c) Neodreenost ili neodredivost inidbe Pravni posao e biti nitetan ako je inidba neodreena ili neodrediva. Neodreena je ako poslom nije predvieno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju, pa dunik ne zna pouzdano to treba ispuniti vjerovniku. Ima i sluajeva kad ugovor ostaje na snazi iako inidba nije ugovorom ni odreene ni odrediva. Ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri 48

dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni uinak. Kad trgovakim ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijenu koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. d) Nedoputenost pobude u naelu pobude zbog kojih osobe sklapaju ugovor ne utjeu na njihovu pravnu valjanost. Pretpostavke pod kojim e zbog pobude ugovor biti nitetan bez pravnog uinka: Pobuda mora biti NEDOPUTENA, a nedoputena je u onim istim sluajevima u kojima je nedoputena i inidba, dakle, protivna Ustavu HR, prisilnim propisima i moralu drutva Da je nedoputena pobuda BITNO utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor Da je drugi ugovartelj ZNAO ILI JE MORAO ZNATI da je nedoputena pobuda bitno utjecala na njegova suugovaratelja da sklopi ugovor. Iznimno ova pretpostavka se ne zahtjeva kod sklapanja besplatnog ugovora, pa e besplatni ugovor biti nitetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ali je morao znati da je nedoputenapobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja da sklopi ugovor!

pr.A kupuje podrumske prostorije, ali ne kupuje ih da bi u njima uredio stan u kojem bi stanovao,
nego ih kupuje zato to su vrlo podgodne za narkomanske seanse

e) Nedostatak potrebnog oblika - Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. (Naelo neformalnosti!! Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo. DJELOMINA NITETNOST: Djelomina nitetnost je nitetnost pojedine ugovorne odredbe. Nitetnost pojedine ugovorne odredbe ne dovodi do nitetnosti cijelog ugovora, osim: ako ugovor ne moe opstati bez te nitetne odredbe, ako je ta odredba bila uvjet ugovora ako je ta odredba bila odluujua presuda za sklapanje ugovora Ugovor ostaje na snazi i u sluaju da je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora, ako je nitetnost ustanovljena upravo kako bi ugovor bio osloboen te odredbe ili vrijedio bez nje. Umjesto nitetne odredbe primjenjuju se dispozitivna pravila propisa. POSLJEDICE NITetnoSTI: 1) obaveza restitucije (restitutio in integrum) 2) odgovornost za tetu U sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne odreuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi zbog nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje 49

uzroka nitetnosti.

Tko i u kojem roku moe isticati nitetnost


Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svaka zainteresirana osoba. Pravo zahtijevati utvrenje nitetnosti ima i dravni odvjetnik. Nije ogranien krug osoba koje se mogu pozivati na nitetnost, a takoer ni vrijeme isticanja nije ogranieno. Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se!!!! Na nitetnost se moe pozvati I nesvjesna ugovorna strana. U takvom sluaju bi nesvjesna ugovorna strana mogla biti obvezana na naknadu tete prouzroene nitetnou sklopljenog ugovora. Pojam I karakteristike pobojnih pravnih poslova POBOJNI (RELATIVNO NITAVI) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvienom roku, ponititi.

Posljedice ponitenja nastupaju ex tunc. Sud ne pazi na pobojnost po slubenoj dunosti; mora se podignuti tuba na pobijanje querella nullitatis.
Kada protekne rok za ponitenje, oni postaju valjani; KONVALIDIRAJU. sud NE pazi EX OFFO ako su poniteni, to vrijedi EX TUNC nitavost NE nastupa EX LEGE, mora se podignuti tuba za ponitenje (querella nullitatis) RAZLOZI POBOJNOSTI: a) ograniena poslovna sposobnost fizika prisila (vis absoluta) b) mane volje PRIJETNJA PRIJEVARA (fraus) psihika prisila (vis compulsiva) ZABLUDA NEZNANJE c) povrede naela jednake vrijednosti inidaba prekomjerno oteenje (laesio enormis) u vrijeme sklapanja vrijedi SAMO kod NAPLATNIH ugovora d) pravne radnje dunika na tetu vjerovnika svaki vjerovnik ije je potraivanje DOSPJELO za isplatu, moe pobijati radnju svog dunika koja je IZVRENA na njegovu tetu pobijanje moe biti U STEAJU (Steajni zakon) ili IZVAN STEAJA (ZOO) tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika: [ Dolozna Paulijanska tuba (actio Pauliana dolosa) znanje i svijest dunika o tetnosti postoji u vrijeme zakljueja posla naplatan pravni posao [ Kulpozna Paulijanska tuba (actio Pauliana culposa) dunik je mogao znati za tetnost vjerovnik je mogao znati za dunikovu nepanju naplatan pravni posao [ Obiteljska Paulijanska tuba (actio Pauliana familliaria) predmnijeva da je familii suspecti bila poznata tetnost naplatan pravni posao nastao u korist familiae suspectae [ Kvazipaulijanska tuba za besplatne pravne poslove 50

ograniena poslovna sposobnost kao razlog pobojnosti: To je razlog pobojnosti samo u sluaju kad ogranieno sposobna osoba sklopi pravni posao bez zahtijevanog odobrenja svog zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna. Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od 30 dana od saznanja za poslovnu nesposobnost. Ne postoji mogunost da osobe s ogranienom poslovnom sposobnou, kad postanu poslovno sposobne, mogu pobijati ugovor kojeg su sklopile bez odobrenja svog zakonskog zastupnika.

Za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora. Ogranieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno sve ugovore ije sklapanje odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Suugovaratelj poslovno nesposobne osobe koji je sklopio ugovor s njom bez odobrenja zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li taj ugovor. Ako se zakonski zastupnik ne oituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio dati odobrenje. Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna.
Mane volje: Prijetnja Prijetnja se javlja kad jedna strana ili netko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Strana koja je pod prijetnjom sklopila pravni posao ima pravo zahtijevati njegovo ponitenje I pritom mora dokazati: da su joj druga strana ili trea osoba prijetile da je prijetnja bila nedoputena da je prijetnja izazvala OPRAVDAN STRAH koji je u uzronoj vezi sa sklapanjem pravnog posla ije se ponitenje zahtjeva Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnost vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe. Drugo znaajno dobro bit e npr. ugled, ast, imovina, zaposlenje itd. Oitovanje iznueno prijetnjom je oblik svjesnog nesklada izmeu volje I oitovanja, jer se svjesno oituje ono to se ne eli. Zabluda je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikujemo vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris) zabluda o injenicama (error facti) zabluda u morivu (error in motivo) Zabludu uvrtavamo u oblike nesvjesnog nesklada izmeu volje I oitovanja. Pravnoposlovna zabluda je zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla, a iznimno I na motive preuzimanja obveze. 51

Prema ZOO bitnom zabludom smatra se zabluda samo onda ako se odnosi na: Objekt ugovora (error in corpore) Bitna svojstva objekta ugovora (error in qualitate i error in substantia) Osobu s kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona) Okolnosti koje se po obiaju u prometu ili po namjeri strana smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila pravni posao takvog sadraja Pobudu koja je iskljuivo kod besplatnih pravnih poslova bila odluna za preuzimanje obeveze (error in motivo) Pod bitnim svojstvima objekta ugovora misli se na bitna svojstva stvari kao objekta inidbe davanja. Pr. netko je uvjeren da kupuje originalnu sliku Mona Lise, a ustvari se radi o boljoj reprodukciji. Zabluda o osobi s kojom se sklapa pravni posao bitna je jedino ako se ugovor sklapa s obzirom na tu osobu. To se odnosi na besplatne ugovore pr. darovanje. Naplatni se ugovori u pravilu ne sklapaju s obzirom na odreenu osobu, ali i tu jemogue da osobine suugovaratelja budu bitne drugoj strani, pr. naruujem cipele kod odreenog ustera, a napravi ih egrt. Bitna e biti i zabluda koja se odnosi na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri ugovornih strana smatraju odlunim. Odreivanje bitnosti zablude s obzirom na okolnosti ima u biti znaenje generalne klauzule koja u sebi sadri dva kriterija: Prvi je objektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako se odnosi na okolnosti koje se prema shvaanjima u prometu smatraju odlunim (zabluda u objektivno bitnoj okolnosti) Drugi je subjektivni kriterij prema kome e zabluda biti bitna ako obuhvaa okolnosti koje su po namjeri strana bile presudne za sklapanje ugovora (zabluda u subjektivno bitnoj okolnosti) Zabluda u motivu-pobuda (error in motivo) sklapanja pravnog posla u pravilu ne izaziva njegovu nevaljanost. Kod besplatnog ugovora bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila

odluna za preuzimanje obveze. Pr. Anita daruje Popsu skupocjenog psa pogreno vjerujui da je ovaj ljubitelj pasa. Besplatni ugovor nema pravni uinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja. Uinak zablude U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude druga savjesna strana ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo.

Prijevara O prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. Naziva se jo izazvanom zabludom, kvalificiranom zabludom ili lukavstvom. Moe se uiniti aktivnim ponaanjem, pr. prodavatelj pozlaene narukvice uvjeri kupca da mu prodaje zlatnu narukvicu kakvu on i eli kupiti, te pasivnim dranjem, pr. prodavatelj ne upozori kupca da je graevisnko zemljite koje mu prodaje radi izgradnje obiteljske kue namjenjeno izgradnji ulice. Ne smatraju se prijevarom reklama i drugi oblici ponekad pretjerane hvale odreene robe, ako su uobiajeni u prometu i ne uzimaju se suvino ozbiljni, pr. RED BULL daje ti krila!!

Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna.
52

Moe li se ugovor ponititi ako je prijevaru uinila trea osoba? Moe, ako je suugovaratelj prevarene strane u vrijeme sklapanja ugovora znao ili je morao znati za prijevaru. Ako se radi o besplatnom ugovoru, a prijevaru je uinila 3 osoba ponitenje se moe zahtjevati bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili je morala znati za prijevaru!! Povrede naela jednake vrijednosti inidaba: Jedno od temeljnih naela obveznog prava je naelo jednake vrijednosti inidaba kojeg su stranke dune potovati prilikom sklapanja naplatnih ugovora. Za naruavanje tog naela predviene su odreene prane posljedice. Te posljedice se mogu sastojati od nitetnosti ugovora, pr. kod zelenakih pravnih poslova, mogunosti raskida ugovora, pr. kod odgovornosti za materijalne I pravne nedostatke ispunjenja ili u pobojnosti ugovora. Posljednja je mogunost predviena u odredbama instituta prekomjernog oteenja. Nastaje kad u vrijeme sklapanja pravnog posla postoji oiti nesrazmjer izmeu inidbe I protuinidbe. Oteena strana moe zahtijevati PONITAJ UGOVORA ako u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. Ponitaj se moe zahtjevati u ROKU OD GODINE DANA od sklapanja ugovora. Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika:

Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako zbog nje dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Pod pravnom radnjom razumijeva se i proputanje zbog kojega je dunik izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna obveza.
Za uspjeno pobijanje nuno je ispunjenje odreenih pretpostavki: 1) Dospjelost vjerovnikove trabine 2) Izvrenje pravne radnje dunika na tetu vjerovnika Dospjelost trabine ne isplatu: Trabina se smatra dospjelom od trenutka kad je vjerovnik ovlaten zahtjevati njezino ispunjenje, a ako je novana onda od trenutka kad je ovlaten zahtijevati njezinu isplatu. Pravna radnja na tetu vjerovnika: Pod radnjom treba razumjeti najprije pravne poslove, jednostrane I dvostrane, naplatne I besplatne, ali I razliite druge radnje I proputanja. Od ugovora najee e to biti besplatni ugovori, pr. darovanje I beskamatni zajam. Od jednostranih pravnih poslova besplatnog karaktera moemo navesti odricanje od nasljedstva. Ugovori mogu biti I naplatni, kao npr. ugovori kojima se preuzimaju obveze, zasniva zalono pravo, prenosi pravo vlasnitva. Od proputanja moemo spomenuti neisticanje prigovora zastare, neprijavljivanje trabine u steajnu masu, nepodizanje mjeninog protesta itd. Pravni posao je na tetu vjerovnika ako zbog njegova ispunjenja dunik nema dovoljno za podmirivanje vjerovnikove trabine, tj. Ako zbog ispunjenja sklopljenog pravnog posla dunik postane insolventan. Kako dokazati insolventnost? Bezuspjenim pokuajem namirenja u ovrnom postupku. Ali to nije jedini mogui dokaz. Dovoljna e biti I izjava dunika u tom smislu, kao I svaki drugi postupak dunika I svaka injenica kojom se moe dokazati uzrona veza izmeu pravne radnje dunika I njegove insolventnosti. 53

Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se paulijanskom tubom (akcio pauliana). Razlikujemo 4 paulijanske tube: 1. Dolozna paulijanska tuba posebna pretpostavka za podizanje dolozne paulijane je namjera dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika. ZOO je to ublaio pa zahtjeva umjesto namjere oteenja vjerovnika, znanje odn svijest dunika da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima. Namjeru ini volja I znanje. Prema tome, ako dunik zna da e svojim raspolaganjem tetiti vjerovniku pa to I poduzme onda je ostvario I volju I znanje kao 2 bitna elmementa namjernog postupanja. Takoer se zahtijeva da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem pravnog posla teti vjerovniku i da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Tuba se podie u roku 1 god. od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnje ili dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju. 2. Kulpozna paulijanska tuba - Podie se kad dunik nije znao, ali je u trenutku poduzimanja radnje mogao znati da poduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. To e biti kad nije postupao panjom dobrog domaina, dobrog privrednika ili strunjaka. Njegovo neznanje je skrivljeno. Tu je rije o obinoj nepanji (culpa levis). Takoer je predviena za pobijanje naplatnih pravnih poslova i raspolaganja. Rok za podizanje tube je isti, dakle godinu dana od sklapanja pravnog posla, odn poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. 3. Obiteljska paulijanska tuba - Predviena je za sluaj kad dunik sklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. Ako je trea osoba dunikov brani drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u

pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dunik poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, osim ako dokae suprotno.
Posebne pretpostavke obiteljske paulijane su: naplatan pravni posao, rok podizanja tube je 3 godine. Rok se rauna od sklapanja pravnog posla, odn poduzimanja radnje ili dana

kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. 4. Kvazipaulijanska tuba - Namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe. Npr.ugovor o darovanju, beskamatni zajam, oprotaj duga. Iskljueni su od pobijanja uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi i darovi iz zahvalnosti. Neoborivo se presumira da je dunik znao i morao znati da nanosi tetu vjerovniku. Rok pobijanja 3 god., a rauna se od sklapanja pravnog posla, odn poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. Pasivno legitimirani kod paulijanskih tubi su: Dunik i osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odn osoba u iju je korist poduzeta radnja Univerzalni sljednici osobe s kojom je sklopljen pravni posao, odn osoba u iju je korist poduzeta
radnja, pr. nasljednici umrloga ili nova pravna osoba nastala spajanjem postojeih pravnih osoba. Singularni sljednici te osobe, odn osobe kojima je ona pravnim poslom prenijela steenu korist. Ako je ta korist otuena naplatnim pravnim poslom tuba se protiv pribavitelja moe podii samo ako je znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati. Ako je stekao besplatnim pravnim poslom, tuba se moe podii makar on to nije znao.

U nekim e se situacijama pobijanje moi, umjesto tubom, izvriti prigovorom. Npr.ako trei tui dunika na predaju darovane stvari, vjerovnik moe ustati prigovorom protiv tubenog zahtjeva. Posljedice ponitenja: 54

Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za tetu koju trpi zbog ponitaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora. U sluaju ponitaja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vraanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onoga to je namjerno uniteno ili otueno.

Tko i u kojem roku moe zahtjevati ponitaj U naelu to su strane u poslu, a iznimno neke I tree osobe. Od strana u poslu ponitenje moe zahtjevati ona u ijem je interesu pobojnost ustanovljena. Tako e ponitaj pravnog posla zbog ograniene poslovne sposobnosti moi zahtjevati zakonski zastupnik poslovno ograniene osobe. Zbog prijetnje, zablude, prijevare ponitaj moe zahtjevati osoba koja je pod prijetnjom, u zabludi ili zbog prijevare sklopila pravni posao; kod prekomjernog oteenja oteena strana. Ponitenje pobojnog pravnog posla moe se zahtjevati u roku od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti,odn od prestanka prisile ako je posao sklopljen pod prijetnjom (subjektivni rok) Krajnji rok za ponitenje je 3 godine raunajui od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok) Kod prekomjernog oteenja predvien je jedinstveni rok od 1 godine raunajui od dana sklapanja pravnog posla Svi navedeni rokovi su PREKLUZIVNI pa se nakon njihova proteka gasi pravo zahtjevati ponitenje.

Konvalidacija: KONVALIDACIJA je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova. NITAVI pravni poslovi NE mogu konvalidirati, OSIM zabranjenih ako je zabrana manjeg znaenja ako je posao izvren zelenakih ako oteenik istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian oznos, ako takav zahtjev podnese u roku 5 godina, ako sud udovolji tom zahtjevu , konvalidacijom posla koji nije sklopljen u zahtjevanom pisanom obliku, a izvren je ucijelosti ili pretenom dijelu POBOJNI pravni poslovi mogu konvalidirati. Mogunost konvalidacije ovisi o ponaanju strana, u prvom redu one strane u ijem je interesu pobojnost ustanovljena. Ona odluuje hoe li se koristiti pravom da zahtjeva ponitenje ili ne. Ako se odrekne prava na ponitaj, osim u sluajevima kad joj odricanje u naprijed nije doputeno, ili u zakonom predvienom roku nepodigne tubu na ponitenje, pravni e posao konvalidirati. Pobojan posao konvalidirat e I u sluaju ograniene poslovne sposobnosti ako zakonski zastupnik naknadno odobri takav posao.

Konverzija: KONVERZIJA je pretvaranje nitetnog u valjani posao ako nitavi pravni posao sadri pretpostavke dovoljne za valjanost nekog drugog pravnog posla 55

ako se konverzijom postie cilj koji su stranke namjeravale postii nitetnim pravnim poslom ako bi stranke sklopile konvertirani posao da su znale da e ovaj biti nitetan

Kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora. Konverzijom e se najee spaavati oni nitetni pravni poslovi koje strane sklope zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavaka valjanosti. Pr. strane su htjele mjenini zajam, ali u mjenicu nisu unijele sve bitne sastojke. Tu je mogua konverzija mjeninog u obini zajam, a mjenica e imati znaenje zadunice.

Stjecanje i gubitak prava Stjecanje prava znai spajanje subjektivnih graanskih prava s nekim subjektom. Moe biti izvorno ili originarno i izvedeno ili derivativno.
IZVORNO stjecanje prava znai da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika, nego ga stjee na osnovi drugih pravnih injenica za koje objektivno graansko pravo vee stjecanje subjektivnih prava. Pr.

A kupi oranicu od B-a, ue u posjed, ali se u zemljinim knjigama ne vodi kao vlasnik. Pravno A nije postao vlasnik zemljita. Prolazile su godine i B je umro, pa B-ovi nasljednici zatrae oranicu od A. Meutim, ako je od vremena kupnje prolo 10 godina A je kao kvalificirani posjednik postao vlasnik oranice i na tubu nasljednika stavit e prigovor dovrene dosjelosti. On je stekao originarno pravo vlasnitva.
IZVEDENO stjecanje prava postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika odnosno izvodi iz prava prednika. Stjecatelj ne moe stei vie prava nego to ga je imao njegov prednik. Nemo

plus iuris ad alium transferre potest, guam ipse haberet!. Onaj od kojeg se pravo stjee naziva se auctor ili pravni prednik, a onaj koji pravo stjee naziva se pravni sljednik ili successor. a) Translativno stjecanje je takvo izvedeno stjecanje kod kojega prednik svoje dosadanje pravo u cijelom njegovom sadraju i obujmu prenosi na novog stjecatelja. Zove se jo i pravnim nasljeivanjem ili sukcesijom (moe biti univerzalna i singularna). 1) Sveopa ili univerzalna sukcesija znai prijelaz svih prava i obveza od dosadanjeg subjekta na novi subjekt. Pr. nasljeivanje za sluaj smrti. U trenutku smrti ostavitelja sva njegova imovinska prava i obveze prelaze na nasljednika JEDNIM AKTOM! 2) Singularna sukcesija znai da novi subjekt (stjecatelj) od dosadanjeg subjekta (prednika) stjee samo pojedinano pravo, pr. pravo vlasnitva jedne stvari. b) Konstitutivno stjecanje je takvo izvedeno stjecanje kod kojeg prednik ne prenosi na stjecatelja itavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo. Pr. vlasnik nekretnine osnuje slunost u korist susjedove oranice. Susjed je stekao slunost puta konstitutivno jer to pravo do tada nije postojalo na vlasnikovoj nekretnini. Gubitak prava Gubitak prava znai odvajanje subjektivnog graanskog prava od njegova nositelja. Moe biti relativan (kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a drugi ga subjekt istodobno stjee) i apsolutan (kad jedan subjekt odreeno subjektivno pravo gubi, a da ga drugi subjekt istodobno ne stjee). 56

Zastara prava Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. Dosjelost je stjecanje prava na temelju vrenja njegovog bitnog sadraja (posjedovanja) kroz zakonom odreeno vrijeme. Vrijeme u pravu moe djelovati konstruktivno i destruktivno. Kod zastare imamo sluaj destruktivnog djelovanja vremena kad se pravni odnosi razaraju. Smisao zatite nalazimo u tome da se sadanje zatiti protiv prolog!
Strane se ne mogu putem ugovora unaprijed odrei zastare, niti mogu njime unaprijed produljiti vrijeme zastare koje je odreeno propisom. Tek u onom trenutku kad zastara nastupi mogu se

strane odrei posljedica koje nastupaju sa zastarom. Pr. nitko nam ne brani da platimo zastarjeli dug iako znamo da nas vjerovnik zbog zastare ne moe sudskim putem prisiliti na plaanje. Da li bi strane u ugovoru mogle odrediti krae zastarne rokove od onih koji su predvieni propisom? Jedni smatraju da strane mogu, drugi smatraju da strane ne mogu skratiti zastarne rokove koji su odreeni propisom. ZOO zabranjuje i jedno i drugo. Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje

ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. Pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara nee tei za neko vrijeme.
Objekt zastare su samo imovinska prava! Ali ima malo subjektivnih graanskih prava koja zastarjevaju zbog nevrenja. Pr. pravo vlasnitva nikad nee zastarjeti ma kako ga dugo neizvravali, ali ako 20 godina ne izvravam slunost kolnog puta moje e pravo slunosti zastarjeti i prestat e zbog nevrenja. Ono to zastarjeva kod subjektivnih graanskih prava nije samo pravo nego i mogunost njegova ostavrenja sudskim putem. Pretpostavke zastare su: Nepodignue tube Protek zakonom odreenog vremena (rok zastare ili zastarni rok)

Zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo propisano. Ako se obveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi, zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi.
Rok zastare je zakonom odreeno vrijeme nakon kojega se pravo vie ne moe prisilnim putem ostvariti (tuba se ugasila). Opi zastarni rok koji iznosi 5 god! No ima i posebnih rokova od 3, 2 i 1 godinu. Opi zastarni rok primjenjuje se samo u onim sluajevima kad nije propisan posebni zastarni rok! Trogodinji zastarni rok vrijedi npr. za meusobne trabine nastale iz ugovora o prometu robe i usluga, za trabine zakupnine, najamnine i trabine naknade tete raunajui otkada je oteenik saznao za tetu i osobu koja je tetu poinila. Jednogodinji zastarni rok predvien je za trabine koje se odnose na isporuenu elektrinu energiju domainstvima. Takoer i za toplinsku energiju, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge. Za godinu dana zastaruju: Trabine za razliite pretplate (radio i tv) Pretplate z apovremene tiskovine Trabine za potanske usluge i koritenje telefona 57

Za 10 godina zastaruju trabina: Utvrena pravomonom sudskom odlukom Odlukom nadlenog tijela Sudskom nagodbom Nagodbom pred nadlenim dravnim tijelom Zastarni rok ne treba se mijeati s prekluzivnim! Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odreene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev, nego i samo subjektivno pravo. Ne prekluzivni rok sud pazi po slubenoj dunosti i kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. Zastoj zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. Kad te okolnosti ili zapreke otpadnu, zastara se nastavlja, te se proteklo vrijeme uraunava. Uraunava se vrijeme koje je proteklo do zastoja. Vrijeme zastoja i mirovanja ne uraunava se.
Zastara ne tee: 1) izmeu branih drugova, 2) izmeu roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, 3) izmeu tienika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za trajanja skrbnitva i dok ne budu poloeni rauni, 4) izmeu osoba koje ive u izvanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji. Zastara ne tee: 1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata za trabine osoba na vojnoj dunosti, 2) za trabine koje imaju osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji koji zajedno s njim ive, sve dok taj odnos traje. Zastara ne tee za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. Ako zastara nije mogla poeti tei zbog nekoga zakonskog uzroka, ona poinje tei kad taj uzrok prestane. Ako je zastara poela tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio njezin daljnji tijek, ona nastavlja tei kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru.

Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava. U takvim sluajevima zastara moe samo iznova poeti. Zastara se prekida kad dunik prizna dug. Dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, davanje osiguranja. Podnoenje tube - Zastara se prekida podnoenjem tube i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tube - Prekid zastare izvren podnoenjem tube ili kojom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine, smatra se da nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo. Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako odreena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage. Odbacivanje tube zbog nenadlenost - Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kojega drugog uzroka koji se ne tie biti stvari, pa vjerovnik ponovno 58

podnese tubu u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je zastara prekinuta prvom tubom. Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prijeboja trabine u sporu te u sluaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dunika da svoju prijavljenu trabinu ostvaruje u parninom postupku. Pozivanje dunika - Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Rok zastare u sluaju prekida - Nakon prekida zastara poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastaru. Zastara prekinuta priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od priznanja. Kad je prekid zastare nastao podnoenjem tube ili pozivanjem u zatitu, ili isticanjem prijeboja trabine u sporu, odnosno prijavljivanjem trabine u nekom drugom postupku, zastara poinje tei iznova od dana kad je spor okonan ili zavren na neki drugi nain. Kad je prekid zastare nastao prijavom trabine u steajnom postupku, zastara poinje tei iznova od dana okonanja toga postupka. Isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja. Zastara koja poinje tei iznova poslije prekida navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastaru koja je prekinuta.
Uinak zastare: Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa kad protekne zakonom

odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. Prema tome, dunik iji je dug zastario nije zbog zastare presato biti dunikom niti je zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug! Zato ako dunik ipak nakon proteka zastarnog roka ipak plati ne moe traiti natrag plaeno jer nije platio nedug nego dug! Nastup zastare ne treba razumjeti tako da se nebi mogla tuba uputiti sudu. Sud ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti nego iskljuivo na prigovor tuene strane. Ne istakne li tuenik prigovor zastare, sud e postupiti s tubom ne obazirui se na zastaru!

59