NOMOTEHNIKA ISPITNA PITANJA 1.

Predmet nomotehnike

Predmet nomotehnike jesu PN, pravni propisi i njihovo donoenje. Nomotehnika izuava formalna obiljeja pravnih propisa, ostavljajui po strani njihovu sadrinu koja se izuava u drugim pravnim naukama. Formu PA odreuje skup razliitih metoda, postupaka i instrumenata ijom primjenom se uobliava, formulie i zapisuje PN. Nomotehnika izuava pravila koja se odnose na stvaranje PN i PA. Za pravni propis formalne karakteristike imaju veliki znaaj. S obzirom na formalna svojstva PA odreuje se njegovo mjesto u hijerarhiji PA i odnos prema drugim PA. Predmet nomotehnike obuhvata vie meusobno povezanih oblasti: - Izuavanje optih naela i pravnih znanja, kao i znanja iz oblasti drugih nauka (logika, jezik...) koja su neophodna za donoenje PA; - Izuavanje osnovnih pravila pravno-tehnikog oblikovanja PA, kao i oblika u kojima se javljaju PA kao i razliitih vrsta PA; - Prouavanje nadlenosti razliitih organa za donoenje PA, kao i postupak donoenja razliitih PA. Predmet ove nauke je kompleksan, sloen i po nisu svojih svojstava interdisciplinaran, jer zahtijeva znanje ne samo iz razliitih oblasti prava, ve i iz drugih nauka. 2. Koji elementi odreuju formalne karakteristike PA? Dva elementa: 1.Organi u ijoj nadlenosti je donoenje odreenog PA i 2. Postupak koji je propisan za donoenje PA. S obzirom na to koji organ i po kom postupku donosi PA, PA se meusobno razlikuju i zauzimaju rezliito mjesto u hijerarhiji PA. 3. Koji nazivi se koriste za nomotehniku? Za nauku koja izuava pravila o stvaranju prava koriste se razliiti nazivi kao npr: - nomotehnika, - zakonodavna tehnika, - tehnika stvaranja prava, - tehnika izrade propisa, - pravno normiranje, - nauka o izradi propisa, - nomografija, - zakonografija... 4. Faze nastanka nomotehnike: od do Tri faze: I faza do pojave drave, II faza do pojave graanske drave, i III faza nakon pojave graanske drave do danas.

Nastanak prava, pravnih pravila i PA tijesno je povezan sa nastankom drave. Meutim, i prije nastanka drave postojala su izvjesna pravila koja su ureivala ponaanje pripadnika odreene zajednice i odnose meu njima. Platon je pisao da je neophodno da ljudi imaju zakone i da se prema njima upravljaju... jer bismo u suprotnom imali anarhiju i zakon jaega. Postoje 3 osnovne faze nastanka nomotehnike: I FAZA- period do stvaranja drave, U zajednicama koje su prethodile stvaranju drave postojala su izvjesna pravila koja su ureivala ponaanje pripadnika te zajednice, kao i odnose izmeu njih. Ova pravila su nastajala tokom dueg vremena, ponavljanjem odreenog naina ponaanja i prihvatanjem tako nastalih pravila od strane svih pripadnika zajednice kao optih i za sve vaeih pravila. To su obiajna pravila u ijem uobliavanju su na odreeni nain uestvovali svi lanovi zajednice. Njihova karakteristika je bila da su to bila nepisana pravila. II FAZA - Msopotamija Hamurabijev zakonik (1792-1750 pne); - Egipat Bokhorisovi zakoni; - Rim Zakonik XII tablica (451-449 g.pne); - Kina Klasik zakona Fa-King (IV vijek pne); - Grka Drakonovi zakoni (VII vijek pne) i Solonovi zakoni (oko 638-oko 559 g.pne); - Vizantija Justinijanova kodifikacija (483-565 g.); - Indija Zakonik Manua (oko 200.g.); - Franaka drava Salijski zakonik (V vijek); - Rusija Ruska pravda (978-1054 u Kijevu), Sudbenik (1497 u Novgorodu); - Njemaka Alarikov brevijar (506), Sasko ogledalo (1215-1275); - Srbija Duanov zakonik (1349 i novele 1353)... Zajedniko obiljeje za ovu fazu je zapisivanje obiajnog prava. Nastali su prvi pisani pravni propisi nazvani najee po dravi u kojoj su nastali (Danski zakon iz 16783, Norveki zakon iz 1687, Bavarski zakonik iz 1616) ili po imenu vladara koje je odluio da se ova pravila zapiu (npr. Zbornik Mafije Korvina iz 1486, Alarikov brevijar iz 506) ili po imenu njegovog sastavljaa (npr. Verbecijev tripartit iz 1517). Najvei broj pravnih normi u ovim aktima su zapis obiajnog prava, ali i naredbe i odluke vladara. U ovom periodu svi lanovi zajednice vie ne sudjeluju u stvaranju prava to ini samo jedan sloj, a prvenstveno sam vladar. Ovo razdoblje obiljeava prvenstveno primjena prava, dok se pisani PA donose povremeno. III FAZA Otpoinje stvaranjem graanskog drutva. Karakter i priroda PN i PA bitno se mijenjaju. PA vie nisu samo zapis obiajnog prava i eventualno vladarevih zapovijesti. Zakojni koje donosi parlament su novostvorena pravila koja, u okviru svoje nadlenosti donosi zakonodavni organ. PN se stvara s ciljem da uredi budue ponaanje i odnose izmeu subjekata jedne zajednice. Zakon postaje opti akt, a PN apstraktno pravilo koje se u jednakoj mjeri odnosi na sve, i na graane i na vlast. Zakon doprinosi pravnoj sigurnosti, on je jednak za sve bilo da titi ili kanjava. Vlast koja donosi zakone ograniena je zakonima koje je sama donijela, jer se zakoni jednako odnose na sve, pa ih se i vlast mora pridravati.

5. Karakteristike tree faze u razvoju nomotehnike III faza razvoja nomotehnike otpoinje stvaranjem graanskog drutva. Karakter i priroda PN i PA bitno se mijenjaju. PA vie nisu samo zapis obiajnog prava i eventualno vladarevih zapovijesti. Zakojni koje donosi parlament su novostvorena pravila koja, u okviru svoje nadlenosti donosi zakonodavni organ. PN se stvara s ciljem da uredi budue ponaanje i odnose izmeu subjekata jedne zajednice. Zakon postaje opti akt, a PN apstraktno pravilo koje se u jednakoj mjeri odnosi na sve, i na graane i na vlast. Zakon doprinosi pravnoj sigurnosti, on je jednak za sve bilo da titi ili kanjava. Vlast koja donosi zakone ograniena je zakonima koje je sama donijela, jer se zakoni jednako odnose na sve, pa ih se i vlast mora pridravati. 6. Argumenti u prilog konstituisanja posebne naune discipline jesu: 1. Mnogobrojnost PA veliki broj raznovrsnih drutvenih odnosa mora se ureditipravom: stalno se uveava broj pravnih propisa; 2. Raznovrsnost odnosa koji se ureuju pravom i raznovrsnost organa koji donose PA (ustav, zakoni, uredbe, odluke, pravilnici poslovnici, naredbe, uputstva...); 3. Poveanje broja subjekata koji donose PA: - dravni organi: parlament, vlada, ef drave, lokalni organi vlasti, organi vlasti u federalnim jedinicama; i nedravni organi: ustanove, privredni subjekti, udruenja 7. Kakav propis mora da bude? 1. Kvalitetan rjeenja sadrana u propisu moraju biti primjenjiva u praksi; 2. Komunikativan znai razumljiv i pristupaan za onoga na koga se odnosi, a PN razumljiva, kratka i precizna: 3. Praktino primjenjiv rjeenja u propisu moraju biti realna i cjelovita, meusobno usklaena i neprotivrjena, PN saoptena jasno i razumljivo, PA integrisan u cjelinu pravnog sistema i usklaen sa drugim pravnim propisima i neprotivrjean pravnim propisima koji ine cjelinu pravnog sistema. Donoenje pravnog propisa mora pratiti potpuno i valjano obrazloenje. 8. ta je nomotehnika? Rije nomotehnika potie od grkih rijei: nomos - zakon i tehne vjetina, a oznaava pravno normiranje, stvaranje prava, izradu pravnih propisa. Nomotehnika je jedna od najmlaih naunih disciplina i najmlaih nastavnih predmeta. Prvi put kao posebna nauna disciplina poinje se izuavati na nekim pravnim fakultetima poetkom ezdesetih godina 20. vijeka. Nomotehnika je nauka o jezikom, logikom i politikom izraavanju pravnih propisa, te o njihovoj strukturi. Nema posebnih nomotehnika za pojedina podruja materijalnog prava, a ona se slui i znanjima iz drugih nauka: gramatike, logike, psihologije, stilistike, politike...

9.

ta znai univerzalnost nomotehnike?

Nomotehnika ima dva karakteristina svojstva koja odreuju njen odnos prema drugim pravnim naukama, a to su: 1. naelo jedinstvenosti, i 2. naelo univerzalnosti. 1. Naelo jedinstvenosti znai da ne postoji vie razliitih nauka o nomotehnici ve je u pitanju jedna jedinstvena nauka koja prikuplja i sistematizuje saznanja iz oblasti donoenja PA i izuava donoenje PA. 2. Naelo univerzalnosti oznaava karakter ove nauke ija saznanja su opteg karaktera, te su primjenjiva u svakoj pojedinoj oblasti prava i to kako u unutranjem pravu, tako esto i u komparativnom pravu. Nomotehnika je opta metodoloko-pravna nauka jer ne izuava samo jednu oblast prava, jednu granu pravnog sistema, ve opta metodoloka pravila od znaaja za pojedine pravne nauke. U pogledu univerzalnosti ona se razlikuje od veine nauka materijalnog prava jer materijalno pravo uglavnom ima nacionalni karakter, a nomotehnika nema tih ogranienja i ona uzima izvore i iz domaeg i iz stranog zakonodavstva i literature, to znai da ona ima univerzalni karakter u emu je u prednosti nad naukama materijalnog prava. 10. ta je to normativna djelatnost? Normativna djelatnost je ljudska djelatnost iji je rezultat stvaranje pravnih pravila i pravnih propisa. Ona je uvijek svjesna ljudska aktivnost iji je cilj usmjeren na stvaranje PN kojima se pro futuro (za ubudue) regulie ponaanje ljudi i odnosi u zajednici u kojoj oni ive i donose PA u kojima se sistematizuju i objedinjuju PN iz jedne ili vie srodnih oblasti drutvenog ivota. Najoptije se moe rei da je normativna djelatnost stvaranje prava donoenjem optih PA. Normativna djelatnost se moe odrediti i kao skup postupaka, pravila i materijalnih radnji iji je rezultat stvaranje pravnih propisa. Normativnom djelatnou se vre promjene u postojeem pravnom sistemu. 11. Kako se vre promjene postojeeg pravnog sistema? Promjene postojeeg pravnog sistema vre se normativnom djelatnou. Osim donoenja novog opteg PA kojim se po prvi put ureuje odreena drutvena oblast, promjene postojeeg pravnog sistema se vre i dopunjavanjem, izmjenama i ukidanjem PA. Dopunjavanje PA se vri kada postoji pravna praznina, kada neki drutveni odnos nije ureen pravom, a postoji potreba da se on pravno uredi. Izmjena PA je donoenje nove PN umjesto postojee (djelimina izmjena PA); nova PN zamjenjuje staru koja prestaje da vai. 12. Razlozi ukidanja pravnog akta? Ukidanje PA je donoenje odluke o prestanku vaenja PA. Do ukidanja PA dolazi iz dva razloga: 1) Zbog prestanka potrebe za pravnim ureivanjem odreenog pitanja uopte; i 2) Zbog toga to se o istom pitanju, odnosno u istoj oblasti donosi novi PA kojim se ureuje to

pitanje. 13. Da li normativna djelatnost obuhvata samo donoenje optih pravnih akata ili i donoenje pojedinanih pravnih akata? Prema jednom shvatanju normativna djelatnost ne obuhvata pojedinane PA, jer se tim aktima pravo ne stvara, ve se samo primjenjuje. Prema drugom shvatanju normativna djelatnost obuhvata i donoenje pojedinanih PA, budui da se i ovim aktima pravo stvara, a ne samo primjenjuje (npr, precedentno pravo). 14. Ko obavlja normativnu djelatnost? Normativnu djelatnost danas obavlja vie razliitih subjekata. S obzirom na to koji subjekti obavljaju normativnu djelatnost, ona moe biti: 1. djelatnost dravnih organa, i 2. djelatnost nedravnih subjekata. Normativna djelatnost je prvenstveno djelatnost dravnih organa koji u okviru svojih ovlaenja stvaraju pravo donosei PA. Sa razvojem drutva i uveanjem broja pitanja koja je nuno normativno urediti, normativnu djelatnost ostvaruju i nedravni subjekti privredni subjekti, privredne asocijacije, udruenja, ustanove... Normativna djelatnost nedravnih subjekata danas je veoma razvijena i obuhvata brojne i razliite propise (statuti, pravila, pravilnici, odluke...). 15. Koja su to pitanja od interesa za nomotehniku? Nomotehniku interesuju oni drutveni odnosi koji su regulisani pravnim propisima i time pretvoreni u pravne odnose. Osnovna pitanja koja su znaajna za predmet izuavanja nomotehnike su: 1. Kada i pod kojim uslovima treba neki drutveni odnos regulisati PA i time ga pretvoriti u pravni odnos?, 2. Ko treba da donese PA?, 3. Kojim pravnim aktom treba urediti dati odnos?, 4. Koje sankcije predvidjeti?, 5. Ko e sankciju primijeniti?, i 6. Kojim metodama i tehnikama izraditi konkretni opti PA. Sutinsko je pitanje koji drutveni odnos treba normiranjem pretvoriti u pravni? Odgovor na ovo pitanje je da su to oni drutveni odnosi koji su od bitnog znaaja za ekonomske i politike odnose, te ih zato treba pravno normirati i zatititi dravnom silom i prinudom. 16. Koji su razlozi preputanja ureivanja drutvenih odnosa autonomnom pravu? Drava nikada nije u stanju da uredi sve drutvene odnose, niti za tim ima potrebe. Drava svojim propisima ureuje samo one drutvene odnose koju su od ireg znaaja za nosioca politike vlasti zakonodavca. Odreeni drutveni odnosi ipak treba da budu ureeni na odreeni nain. Odnose koji su od relativno manjeg znaaja drava preputa nedravnim organizacijama da ih urede svojim pravilima. Razlozi za to su sljedei: 1. Drava nije u mogunosti da uspjeno i pravovremeno uredi sve drutvene odnose, 2. Zbog manje vanosti, drava nije ni zainteresovana da odreene odnose ureuje, i 3. Nedravni subjekti su sposobniji i kvalifikovaniji da sami urede svoje unutranje odnose.

Naravno, drava i dalje zadrava snaan uticaj na to autonomno pravo pruajui mu zatitu putem sankcije, odnosno dravne prinude. 17. Nabroj pitanja iz Dekarteovih pravila! Stvara nju novog pravnog propisa mora prethoditi temeljna analiza i prouavanje drutvenih odnosa koji se ele pravno normirati. Prilikom te analize treba imati na umu Dekarteova pravila istraivakog rada modifikovana u pet pitanja: 1. to ili koje (drutvene odnose treba normirati), 2. Zato (je potrebno regulisati pravom neki drutveni odnos, da li je to zaista neophodno i moe li se taj odnos urediti autonomnim pravom). Ako se radi o promjeni ili dopuni postojeeg PA treba istraiti da li je on neadekvatan, pogrean, da li dovodi do nejednakosti subjekata ili do neostvarivanja postavljenog cilja; da li je postupak njegove ralaizacije komplikovan i neracionalan, ima li prigovora iz prakse, 3. Kako (vriti pravno normiranje, kojom vrstom PA, koje vrste normi primijeniti i koje sankcije propisati); 4. Ko (treba da donese opti PA, koji organ ili organizacija to treba da uradi; 5. Kada (donijeti opti PA? Vrijeme za donoenje moe biti unaprijed odreeno ili neodreeno. Ukoliko je nekim drugim, prethodnim aktom odreeno, itav postupak donoenja PA treba prilagoditi zadanim rokovima. Kada su u pitanju podzakonski akti rokovi se obino utvruju zakonima. Treba nastojati da se PA donose u pravo vrijeme, jer je i preuranjeno ili jo vie zakanjelo pravno normiranje tetno po drutveni interes koji se titi.) 18. Kada donijeti opti pravni akt? Vrijeme za donoenje opteg PA moe biti : 1. Unaprijed odreeno, ili 2. Neodreeno. Ukoliko je nekim drugim, prethodnim aktom odreeno, itav postupak donoenja PA treba prilagoditi zadanim rokovima. Kada su u pitanju podzakonski akti rokovi se obino utvruju zakonima. Rok moe proistei i iz odluke ustavnog suda. Odreivanje rokova ne bi smjelo bitri stvar proizvoljnosti, a mora biti u skladu sa kadrovskim, tehnikim i dr. mogunostima organa nadlenog za donoenje opteg PA. Treba nastojati da se PA donose u pravo vrijeme, jer je i preuranjeno ili jo vie zakanjelo pravno normiranje tetno po drutveni interes koji se titi. 19. Od ega zavisi kojim e se pravnim aktom normirati odreeni pravni odnos? Pravni osnov i nadlenost stvaraoca PA ukazuje na vrstu opteg PA kojim treba normirati neki drutveni odnos. To mogu biti zakoni, podzakonski akti, odluke, statuti, planovi ... Izbor vrste opteg PA zavisi od: 1. znaaja drutvenog odnosa koji se normira, 2. pravnog osnova koji proistie iz ustavno-pravnog ovlaenja i 3. nadlenosti. Stvaraoci prava nisu slobodni i nezavisni u svom poslu. Koje vrste PN primijeniti i koje sankicije propisati zavisi od znaaja drutvenog odnosa. PN mogu biti: A) uslovne (apstraktne) i bezuslovne ili konkretne PN; B) Zabranjujue, nareujue, ovlaujue ili doputajue; C) Generalne ili partikularne ; i D) Strogo kogentne ili disjunktivne

Kada su u pitanju sankcije, kao negativne posljedice koje pogaaju subjekta koji se ne ponaa u skladu sa dispozicijom PN, treba prvo odluiti da li e se uopte predvidjeti sankcija sa stanovita njene svrsishodnosti ili injenice da je ve sadrana u drugom PA. 20. Autonomne i heteronomne norme? Norma je pravilo ponaanja koje regulie meuljudske odnose, stanja i ponaanja. Norme su stare koliko i organizovani ivot u drutvu. Norme mogu biti: 1) Drutvene, i 2) Prirodne.. Drutvena norma je pravilo ili standard ponaanja u okviru neke drutvene grupe koje pripadnici te grupe smatraju obaveznim. Pravna norma predstavlja samo jednu vrstu drutvenih normi. Drutvena norma moe biti dravni ili boiji zakon, drutveni obiaj i svaki drugi oblik tzv. normativnog pritiska. Normi moe biti dodata i sankcija, odnosno odreena prinudna mjera kao posljedica krenja norme. Meutim, sankcija nije jedini razlog pokoravanja normi. Ona moe biti potovana i iz razloga prihvatanja njenih ciljeva. Autonomne norme su takve norme koje su prihvaene od pojedinaca i potuju se bez uticaja sankcija. Heteronomne norme su takve norme koje subjekti ne usvajaju, a pokoravaju im se zbog prijetnje sankcija ili nekog drugog razloga (npr. zbog autoriteta donosioca norme). 21. Vrste drutvenih normi? Sve DN se mogu grupisati u tri grupe: 1. U prvu grupu spadaju malobrojne, nepisane, neprecizne i jednostavne DN nastale stihijski i spontano u duem vremenskom periodu koje je stvaralo i koje sankcionie neorganizovano drutvo, a to su moral, obiaji i druga sl. pravila ponaanja. 2. U drugu grupu DN ulaze brojnije, sloenije, pisane i preciznije DN koje stvaraju organizacije uih zajednica u okviru drutva i one primjenjuju sankcije za njihovu povredu. Predmet ovih DN su ui i specifini drutveni odnosi posebnih grupacija ljudi. Primjena fizike prinude je rijetka, a sankcije mogu biti djelimini ili potpuni gubitak statusnih prava u toj zajednici i to mogu biti norme crkve, politikih partija, udruenja. 3. Treu grupu DN ine pravne norme koje su najbrojnije, najsloenije i najpreciznije. Njih po pravilu stvaraju specijalizovani organi drave, a postoje i posebni organi drave za primjenu sankcija, pa se po sankcijama ove DN razlikuju od ostalih DN. Primjena ili samo prijetnja primjenom fizike prinude bitno je svojstvo pravnih normi. 22. ta je to moral i koje su to sankcije za krenje moralnih normi? Moral je vieznaajna rije koju je teko definisati. To je drutvena norma koja svoju obaveznost izvodi iz svijesti da je ono to moral zapovijeda dobro, a ono to zabranjuje zlo. Moral nema organizovanu sankciju. Moralne norme su autonomne i svoju obaveznost izvode iz svijesti o dobru i zlu. Svojevrsne sankcije za krenje moralnih normi su: gria savjesti (unutranje), podsmijeh, prezir, krvna osveta (spoljne). Moral nije jedinstven. On moe biti individualni moral, moral uih ili irih drutvenih zajednica, moral vjerskih organizacija, urbanih sredina, moral cijelog drutva i zajednike moralne vrijednosti.

23. Opii simbol pravde? Simbol pravde predstavlja djevojka s povezom preko oiju, u sveanoj odori, s maem u jednoj i vagom u drugoj ruci. Vaga je simbol mjerenja ispravnog odluivanja i presuivanja. Ma je simbol snage, moi i strogosti koja prati pravdu (pravda ne zna za milost). Ma bez vage bio bi gola sila, a vaga bez maa nemo prava. Povez preko oiju simbol nepristrasnosti, potreba da se provede ispravan postupak i odluka donese samo na bazi okolnosti, a ne na subjektivizmu pravda ne poznaje ni oca ni majku, ona vidi samo istinu. Povez simbolizuje distancu i nezavisnost pravosua od svake druge vlasti. Pravda oni koji u njeno ime rade treba da budu poteni, nepristrasni, lieni korupcije, straha, predrasuda i pohlepe. 24. Osobine prava kao drutvene pojave? Pravo nije lako i jednostavno definisati jednom formulom. Bez obzira na razliitost definicija, postoji saglasnost da pravo ima osobine koje ga razlikuju od drugih drutvenih pojava, a to su: 1. institucionalnost, 2. prinudnost, i 3. normativnost. 1. Institucionalnost prava znai da su stvaranje, promjene i primjena prava u najuoj vezi s odreenim institucijama. Drava je naroita drutvena organizacija (sa svojim organima) bez koje pravo ne bi moglo da djeluje, pa ak ni da postoji. Pravo je svoje postojanje vezalo za dravu kao najsnaniju drutvenu silu i monopol kojim ona obezbjeuje vrenje prava. 2. Prinudnost prava Pravo je od samog nastanka bilo vezano uz prijetnju da e oni koji ga ne potuju biti na to primorani silom kojom raspolae drava. Fizika sila je oduvijek bila bitna i nezaobilazna karakteristika primjene prava. Iskustvo pokazuje da veina ljudi potuje PN iskljuivo zbog zaprijeene sankcije i rizika od kanjavanja. Vizualizacija prinude je oliena u institucijama: policija, sud, zatvori... Sve pravne norme nisu uvijek prinudne. Postoje PN koje nisu sankcionisane i izvravaju se same po sebi (npr. ustavne norme koje propisuju dunost najviih organa drave). Sankcije za nepotivanje ovih PN nisu prinudne ve su moralne ili politike. 3. Normativnost prava Pravo je prvenstveno normativna pojava. PN se propisuje kakvo ponaanje ljudi treba da bude. U praktinom smislu, to je uputstvo za ponaanje ljudi u drutvu (npr. zato se zaustavljamo usred noi na praznom bulevaru pred semaforom sa upaljenim crvenim svjetlom). Prinudnost prava nije jedini razlog zbog kojeg subjekti potuju PN. Potivanje PN moe da proizilazi i iz saglasnosti s moralnim normama, tradicije, vlastitih interesa... Sama prinuda nije dovoljan garant sprovoenja prava. Ako se pravo dri samo i iskljuivo na siliono nee biti efikasno, stabilno i dugotrajno. 25. Sadrina zakona cjeline? Zakoni obino imaju sljedee cjeline: 1. uvodne odredbe (predmet, cilj i vrsta odnosa koji reguliu), 2. glavne (sadrinske) odredbe materija koja je predmet regulisanja, 3. kaznene odredbe, 4. prelazne, i 5. zavrne odredbe.

26. Struktura zakona? Poetni element strukture zakona je sam njegov naziv. Osnovna klasifikaciona jedinica zakona je lan ili paragraf koji se oznaava arapskim brojem iza kojeg se stavlja taka (npr. lan 1. itd.). lan moe sadravati vei broj tzv. stavova. Stav poinje novim redom, a predstavlja poseban pasus u okviru lana i zavrava se takom. Stavovi se dijele na take, a take na podtake. Svaka taka i podtaka poinju novim redom. Ako se radi o obimnijem zakonu on moe da se dijeli u dijelove kao vee cjeline, glave i odjeljke i pododjeljke. Manji zakoni (npr. ispod 20 lanova) se ne klasifikuju. 27. Nabroj akte politikog izjanjavanja, uticaja i usmjeravanja? Parlamenti donose odreene politike akte kojima izraavaju svoje stavove o odreenim meunarodnim iunutranjim pitanjima, a ti akti mogu biti: 1. deklaracije, 2. rezolucije, 3. preporuke, 4. zakljuci, i 5. smjernice. Zajedniko za sve ove akte je politiki karakter, a ponekad ak i sveani. Donose se u pisanoj formi, a djeluju autoritetom donosioca, snagom argumenata i svojom uvjerljivou, a ne na osnovu pravne snage i prinude. Za nepotivanje tih akata odgovornost je iskljuivo politika. 28. ta je deklaracija? Deklaracija je akt najvieg organa vlasti kojim se neto izjavljuje, proklamuje i utvruju naelni stavovi. To je najstariji ustavnopravni dokument (Magna Charta Libertatum iz 1215.god.). Deklaracijom se izraava opti naelan stav i opredjeljuje o znaajnim pitanjima unutranje i spoljne politike. 29. Koja su to posebna znanja nuna u izradi pravnih propisa?