Visoka tehnika kola u Bjelovaru Studij sestrinstva Seminarski rad :Osnove zdravstvene njege Voditelj kolegija: Melita Mesar,

dipl. med. techn

Maja Stani

POSTUPCI PRI ANAFILAKTIKOM OKU U STOMATOLOKOJ ORDINACIJI

Bjelovar, veljaa 2012.

Sadraj Uvod ...........................................................................................................................................3 Anafilaktiki ok ........................................................................................................................4 Uzroci .........................................................................................................................................4 Vanost anamneze i sestrinske dokumentacije ...........................................................................4 Kako prepoznati anafilaktiki ok? ............................................................................................4 Sastav antiok terapije i pribor ...................................................................................................5 Za optimalnu pomo stacionarne ustanove moraju imati ..........................................................5 Lijeenje anafilaktikog oka .....................................................................................................6 Zakljuak.....................................................................................................................................7 Literatura ...................................................................................................................................8

Uvod Zdravstvena statistika nadalje biljei nagao i neprekidan porast broja osoba alerginih na razne alergene. Rizik prave alergijske reakcije na neki lijek je 1-3%. Alergijske reakcije na lijekove su imunoloke reakcije koje se javljaju u manjeg broja osoba koje su najee prije uzimale dotini lijek. Simptomi se javljaju nekoliko minuta do nekoliko sati nakon uzimanja lijeka. Na koje se lijekove najee javljaju alergijske reakcije? Alergijska se reakcija moe javiti na bilo koji lijek. Nain primjene, trajanje lijeenja, doza i uestalost primjene lijeka utjeu na pojavu reakcija preosjetljivosti na lijekove. Senzibilizacija na lijek ee se javlja nakon primjene lijeka na koi ili sluznici, a rjee nakon oralne primjene lijeka. Anafilaktika reakcija najee se javlja nakon primjene lijeka u obliku injekcije (penicilina ili anestetika). Dugotrajna primjena visokih doza te esta primjena istog lijeka poveavaju opasnost od pojave alergije na lijek. Osobe alergine na jedan lijek imaju i 15 puta vei rizik alergije na jo neki lijek. Kako je u stomatologiji velika primjena anestetika, tako je i velika vjerovatnost da emo se u svome radu susresti s nekim oblikom alergije, pa sve do onog najozbiljnjijeg,a to je anafilaktiki ok. Svaka alergijska reakcija je uznemirujui i za pacijenta i za zdravstvenog djelatnika, ali u svakom trenutku moramo biti smireni i znati kako reagirati. Ovaj seminarski rad je osmiljen kako bi nas podsjetio na najvanije postupke pri anafilaktikom oku.

Anafilaktiki ok Anafilaktiki ok predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije( I tip reakcije) s akutnom sustavnom simptomatikom i moguim smrtnim ishodom kod potpuno razvijenog oka. Nastaje kod specifino senzibiliziranog bolesnika putom unosa antigena (parenteralno, ubodom insekata te ingestijom). Uzroci Mogui uzroci su: lijekovi (antibiotici,sulfonamidi, lokalni anestetici), serumi

(gamaglobulini), otrovi insekata (pele,ose, mravi), hiposenzibilizirajue otopine (alergeni polena prilikom primjene imunoterapije), hormoni ( inzulin,metilprednizolon), enzimi (tripsin), prehrambene namirnice (orasi, brano, mlijeko). Meu najee uzronike anafilaktikog oka ubraja se primjena penicilina (1 reakcija na 5000 ekspozicija). Vanost anamneze i sestrinske dokumentacije Jedan od najvanijih podataka je svakako voenje ope i stomatoloke anamneze. Pacijentu treba objasniti vanost prikupljanja podataka. Pacijenti su skloni skrivanju svojih preboljenih bolesti, te zdravstvenih problema. Svakog pacijenta treba pitati o alergijama, prijanjim iskustvima kod stomatologa, osijeaju pomanjkanja zraka, oteanom disanju, pomanjkanju zraka pri naporu, lupanju srca, angini pectoris, lijekovima koje pije. Ako primjetimo bilo kakav simptom trebamo upozoriti stomatologa, uputiti pacijenta s preporukom kod lijenika obiteljske medicine, te odgoditi pregled. Vano je pitati pacijenta o nedavno obavljenim operacijama, te hospitalizacijama, u sluaju tekih kardijalnih preboljenja potrebno je konzultirati se s kardiologom. Visoko rizini pacijenti su pacijenti koji imaju alergije, pacijenti koji boluju od kroninih sranih bolesti, dijabetesa... Kako prepoznati anafilaktiki ok? Klinika slika poinje odmah nakon unosa alergena (parenteralni unos) ili odgoeno (peroralni unos). Veina reakcija se javlja unutar jednog sata od izloenosti antigenu. Nagli poetak: brz razvoj simptoma, klonulost. Osjeaj ekstremne slabosti uz svrbe (dlanovi, 4

tabani, itavo tijelo), tremor (tresavica), hipotenzija, lice postaje sivo- cijanotino, zjenice postaju izrazito proirene(midrijaza) , moe se javiti intenzivan kaalj, pacijent je dispnoian, pacijent ima tahikardiju, puls je filiforman- teko opipljiv , znojenje, hladni ekstremiteti, cijanoza, hipotermija, pacijent je anksiozan, dolazi do sinkope, zbog hipoksije moe doi i do konvulzija ili kome. Sporiji razvoj simptoma je urtikarija i angioedem, injekcija konjuktiva, edem sluznice nosa, larinksa, bronhospazam, rinoreja. Zbog zahvaanja gastrointestinalnog trakta moe se javiti: munina, povraanje, grevi, dijareja. Sastav antiok terapije i pribor 1. Adrenalin, 3 ampule 2. Antihistaminik za i.v. primjenu, 3 ampule ( Synopen,Dimidril) 3. Kortikosteroid (npr. Metilprednizolon a 125 i 250 mg) 4. Noradrenalin, 3 ampule 5. Aminofilin, 5 ampula 6. Infuzijske otopine: 3-5 boca: NaCl i 5% glukoze 7. Sistem za davanje infuzije,3 kom, 3 braunile, djeji sistem 8. Sterilne price po 5 od 2,5,10 ccm, 10 igla 9. Esmarhova maneta 10. Tlakomjer Za optimalnu pomo stacionarne ustanove moraju imati: 1. Bocu s kisikom 2. Set za provoenje umjetnog disanja 3. Aspirator 4. Laringoskop, endotrahealni tubus,airway 5. Set za traheotomiju 6. Ekg monitor 7. Defibrilator 8. Sistem za mjerenje centralnog venskog tlaka 5

Lijeenje anafilaktikog oka Razvoj anafilaksije izuzetno je brz i neoekivan. Sestra je najee ta koja je stalno uz pacijenta, od njegovog ulaska u ekaonicu, ordinaciju , tijekom izvoenja pregleda, pa sve do pacijentovog izlaska i odlaska kui. U ordinaciji sestra prati stanje pacijenta i prva primjeuje znakove oka. U takvim situacijama potrebno je brzo prepoznavanje simptoma. Odmah obustaviti primjenu lijeka, pozvati hitnu pomo, te nastaviti antiok terapiju. Kod lijeenja anafilaktikog oka vana je meusobna suradnja tima , medicinske sestre i lijenika. 1.Adrenalin ampule 1% otopina 1 ccm u dozi 0,01 mg/kg subkutano ili intramuskularno. U naroito tekim stanjima polako intravenski razrijeen sa fiziolokom otopinom u omjeru 1:10 Po potrebi ponoviti dozu svakih 10-20 minuta jo 1-2 puta. Odmah nakon primjene adrenalina nai venu dok jo nije nastupio kolaps i nastaviti 0,9% NaCl i 5% Glukoze u omjeru 1:2 2.Antihistaminik dati intravenski polako tokom 5 minuta. Npr. Synopen 0,5 mg/kg 3.Aminofilin intravenski dati 5-7 mg/kg tokom 10-20 minuta samo ako se razvije laringospazam ili bronhospazam. Nastaviti u infuziji 15-25 mg/kg/24 sata. Moe se dati i mikronefrin inhalacija. 4.Noradrenalin dati u infuziji (4-8 mg u 1000 ml otopine) posebnim sistemom radi regulacije brzine,ako je tlak jo uvijek nizak brzinu infuzije satviti 0,5-3ml/min 5.Kortikosteroide dajemo i.v. radi sprijeavanja daljnje alergije . Metilprednizolon 8 mg/kg po dozi Uz medikamentoznu terapiju potrebno je 1.Polei pacijenta 2.Osigurati dini put , dati kisik pute maske 3. Aspirirati sekret iz dinih putova 4.Aspirirati eluani sadraj zbog opasnosti od aspiracije pri povraanju 5.Kontrolirati krvni tlak i puls 6.Ako doe do sranog aresta treba primjeniti kardiopulmonalnu reanimaciju .Prema novim smjernicama iz 2005 god. Evropskog vijee za reanimatologiju kardiopulmonalna reanimacija se vri na nain da omjer masae srca i umjetne ventilacije plua je 30:2 7.Pacijenti preveeni u jedinicu intenzivnog lijeenja su na 24 satnom monitoringu 6

Zakljuak

Svjesni smo kao zdravstveni djelatnici da su neke situacije neizbjene, pa tako i veliki postotak smrtnosti pri anafilaktikom oku. to zbog tekih alergija na koje ponekad ne moemo utjecati, to zbog stanja pacijenta koji su veinom suoeni s vie dijagnoza u svom zdravstvenom kartonu, no meutim deava se i da zbog manjka financijskih sredstava, te manjka najosnovnijeg pribora nismo u mogunosti pruiti adekvatnu medicinsku pomo. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 2003. godine je donijelo i upotpunilo Pravilnik o minimalnim uvjetima rada u ordinacijama gdje je naveden i "komplet lijekova za terapiju anafilaktikog oka", no naalost mnoge ustanove nisu iskompletirale svoje anafilaktike terapije, te im esto nedostaje pribor. Uz adekvatan pribor i nau educiranost , mogue je smanjiti smrtnost pri anafilaktikom oku.

Maja Stani 7

Literatura: 1.http://www.medicinabih.info/2009/02/04/anafilakticki-sok/ (28.02.2012) 2.http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16171/Anafilakticki-sok.html (28.02.2012) 3.http://www.hkdm.hr/?page=news,70 (28.02.2012) 4.http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16173/Alergije-na-lijekove-icjepiva.html(28.02.2012)