Вы находитесь на странице: 1из 11

Prefasio ( Kata Pengantar ) Ho kbiit boot no haforsu an tomak hodi halo makalah ida nee, oinsa ita bele

buka hatene mudansa globalizasaun nebe mak akontese iha mundu. Ba maluk sira ita nudar estudante mai ita hamutuk esforsu ita nia aan tomak buka hatene tambasa akontese mudansa globalizasaun nebee mak agora dadaun iha mundu. Mundu ida nee mundu nebee mak tuan ba bebeik , ho ita hanaran mundu katuas ona, tamba ita rekoinese katak agora klimatika sira mos iha mudansa nebe mak lahanesan no ita hatene iha tempu bailoro maibe sei hetan udan nafatin halo estragus ema nia sasan, hetan sunami, banjir nebee mak fo impaktu boot ba ema nia vida mos no iha tempu bailoro nebe naruk mos sei fo hamlaha ba ema no balada sira tamba laiha bee atu hemu . Oinsa mak ita bele prevene ida nee? maibe tuir pesoalmente ba hau ida nee planu Maromak nian. Mai ita koko no buka hatene tok sei fo rejultadu nebe mak diak ka-lae ba mudansa globalijasaun nebee mak akontese iha klimatika tempu bailoro nian.

Linha zerais (Daftar ISi) Linha zerais ii Kapitulu I Lia makloke. 1.1. Oinsa ita bot tomakonta atu prevene ba rai-maran laiha udan ( bagaimana anda menangani persoalan kekeringan di Timor leste)1.2. Hosi lia makloke ( bekraund) problema saida mak ita bele rejolbe no identifika tiha ona?......................................................................1.3. Nia objective...1.4. Kapitulu II.II Konkluzaun.2.1 Kapitulu III.II Rejolve Problema.....3.1. Kapitlu IVii Lian mak Taka4.1 Halo rezumusaun badak.4.2. Liamenon..4.3 Foto4.4

Kapitulu I
1.1. Lia Makloke Bekraund ( latar Belakang ) 1.2. Oinsa ita bot tomakonta atu prevene ba rai-maran laiha udan
( bagaimana anda menangani persoalan kekeringan di Timor leste) Tempu Bai-Loro halo rai-maran to nakfera hotu, akontese iha fatin nebe deit no seantro mundu mos akontese defikuldade atu hetan bee hanesan iha fatin nebe mak ema no balada sira moris ba. Ita hare no rona informasaun sira nebe mak akontese iha bai-loro fo impaktu boot ba agrikultura sira nebe mak halao sira nia aktividade iha sira nia moris tamba laiha bee para bele kuda aihan sira mak hanesan Hare, Batar no seluk tan. Hosi akontesimentu bailoron naruk halo raimaran henesan nee hatudu katak nasaun nee lakon bot ( kerugian) maibe presiza mos antisipasasaun para bele hetan risku nebe mak akontese. Risiko nebe mak ita hasoru akontesimentu nee mak menus bee deit maibee nia mos hetan influensia ba aspeitu social no ekonomia. Press Release. Globalmente mudansa iklima sai ameasa boot ba ema no buat moris hotu iha planeta nee. Tinan tinan numeru disastre naturais aumenta ba beibeik. Nee inklui rai manas aumenta aas, jelu iha artika no artartika komesa naben halo tasi ben aumenta sae, anin komesa sai makaas liu tan, udan boot halo rai monu no bee sae, bai loron naruk no bee matan barak mak komesa maran. T imor-Leste hanesan nasaun kiik, neebe okupa deit ilha sorin husi rai Timor. Timor-Leste iha pozisaun vulnerable tebes ba mudansa iklima no disastre naturais. Sa tan dezenvolvimento rai nee la dun fo prioridade ba problema meiu ambiental. Ezemplu ida husi mudansa iklima mak tinan tinan udan ben tun la tuir nia tempu, ida nee fo impaktu ba buat barak. Produsaun agrikultura komesa menus no hetan estragus. Dizastre hirak nee laos tamba kastigu husi Maromak maibe husi ita ema nia hahalok rasik. Ai-laran tuan hirak

neebe mak uluk ajuda hamenus polusaun mundu, agora hetan istragu hanesan tesi no sunu. Nasaun riku sira harii industria boot oioin, kria polusaun makaas no halo rai sai manas liu tan. Tan nee, agrupamento Permakultura Scout Timor-Leste (PERMASCOUT-TL) organiza akampamentu ida hamutuk ho Joventude no estadu Timor-Leste buka solusaun ruma hasoru mudansa iklima nee. Hanesan informasaun nebe hatoo ona ba publiku iha dia 25 de Marsu 2011 iha sede Permascout liu husi media nasional katak akapamento nee sei halao iha Distritu Aileu Sub.Distritu Remexio, 2 -7 Maio 2011 Objetivu husi programa nee mak atu Fanun povu, governu no juventude Timor-Leste hodi preukupa no buka solusaun hodi adaptaan ho mudansa iklima, habelar konseitu dezenvolvimento sustentavel neebe bazeia ba valoris natureza no cultural rejiaun ida-idak iha Timor-Leste no halo formasaun no prepara lideransa foun neebe iha disiplina, konsensia no mentalidade diak hodi dezenvolve rai nee iha futuru. Perparasaun husi Ekipa de Trabalho Atu fo suksesu ba akampamento ida nee, iha loron 18 de abril 2011 ekipa de trabalho nebe lidera husi Sr. Hermengildo Sarmento ho nia membrus sira hamutuk ho juventude no lider lokal iha Remexio hahu perpara nesesidade nebe baziku hanesan tenda ba sekretariado, tenda siguransa, marka alokasaun ba fatin partisipante no Observador husi rai liur, perpara fatin hariis no hari gapura no sentru informasaun sira seluk. Tuir planu katak ekipa nee sei remate sira nia servisu iha semana oin. Partisipante. Tuir planu partisipante nebe aku partisipa iha akampamento nee maka : representate eskutismu husi 13 distritu, Universitariu, Eskola Vokasional Teknika agrikultura, Organizasaun Joventude balun no Observador International. Estimasaun total partisipantes ba akampamentu nee, partisipantes 702, observador 50, komisaun organizadora 100 ho total hamutuk ema 852. Too oras nee partisipante nebe hatoo ona sira nia informasaun atu partisipa iha eventu nee mak hanesan tuir mai :Total 590 pesoas. husi Distrito Dili,Liquisa,Viqueque,Aileu,Manufahi, Baucau, Manatuto, Ermera no Ainaro. Doadores Ba programa akampamento nee rasik hetan supporta orsamento no material husi Doador sira mak hanesan : Caritas Australia, Oxfam Timor Leste, Gabineti Permeiro Ministro, Irish Aid, Trocaire, Gabineti Prezidente da Republica

no Permatil Ami espara katak programa nee sei hetan suksesu husi ita nia kontribusaun, kolaborasaun, no espirito desemvolvimento hodi hamutuk buka solusaun hasoru mudansa iklima. Husi ami hotu ALERTA

1.3. Hosi lia makloke ( bekraund) problema saida mak ita bele rejolbe no identifika tiha ona?
1. saida mak ita hatene afeita ba udan laiha no hamosu rai-maran? 2. saida mak ita bele prevene atu labele raimaran?

1.4. Nia objectivo


1. atu hatene kona ba oinsa atu prevene rai-maran 2. hatene impaktu ba raimaran 3. see deit mak iha responsabelidade ba rai-maran 4. buka hatene sisitema prevene rai-maran

Kapitulu II
2.2. Konkluzaun Hanesan toos nain seluk iha nasaun nebe mak foin hari hanesa Timor Leste, seidauk bele uza tempo no oras atu kuu no kuda ai-horis ba tempo naruk (futuro) para bele prevene ba rai-maran oinsa atu bele hetan bee.Toos nain nebe kiak persiza aihoris, nebe maka bele hetan osan lalais. Kuda ai-horis no kuda ai-han ba animal, buat ida diak tebes atu hetan aumenta osan. Foto iha dezenhu nee hatudo iha dalan ibun ba Ainaro, iha neba sei hare bibi no ai-legum ho tahan buras tebes.

Laiha dut matak iha tempu bai loro, Laiha ai horis hanesan duut ou dut maran. Toos nain iha Timor Leste sei presiza aumenta ai-han ba animal, liu-liu iha tempo bai-loro. Iha toos barak mak uza atu husik animal, esemplo iha toos natar hanesa foto nebe iha leten (foto nee foti hosi SubDistritu Maubise). Toos boot nebe uza tiha ona hodi husik animal, agora sei moris duut fuik nebe iha veneno, hanesa Chormalaena odorata, hanesa foto iha leten karuk nee (foto nee hosi Seical). Ai nebe moris iha foho hanesa Prosopis (ai-tarak) iha Ainaro animal sei han waihira sira bele too atu han. (James R. Lyons, 1994). solusaun ruma hasoru mudansa iklima nee. Hanesan informasaun nebe hatoo sira harii industria boot oioin, kria polusaun makaas no halo rai sai manas liu tan. Tan nee, agrupamento Permakultura Scout Timor-Leste (PERMASCOUT-TL) organiza akampamentu ida hamutuk ho Joventude no estadu Timor-Leste buka ona ba publiku iha dia 25 de Marsu 2011 iha sede Permascout liu husi media nasional katak akapamento nee sei halao iha Distritu Aileu Sub.Distritu Remexio, 2 -7 Maio 2011 Objetivu husi programa nee mak atu Fanun povu, governu no juventude Timor-Leste hodi preukupa no buka solusaun hodi

adaptaan ho mudansa iklima, habelar konseitu dezenvolvimento sustentavel neebe bazeia ba valoris natureza no cultural rejiaun ida-idak iha Timor-Leste no halo formasaun no prepara lideransa foun neebe iha disiplina, konsensia no mentalidade diak hodi dezenvolve rai nee iha futuru. Perparasaun husi Ekipa de Trabalho Atu fo suksesu ba akampamento ida nee, iha loron 18 de abril 2011 ekipa de trabalho nebe lidera husi Sr. Hermengildo Sarmento ho nia membrus sira hamutuk ho juventude no lider lokal iha Remexio hahu perpara nesesidade nebe baziku hanesan tenda ba sekretariado, tenda siguransa, marka alokasaun ba fatin partisipante no Observador husi rai liur, perpara fatin hariis no hari gapura no sentru informasaun sira seluk. Tuir planu katak ekipa nee sei remate sira nia servisu iha semana oin. Partisipante. Tuir planu partisipante nebe aku partisipa iha akampamento nee maka : representate eskutismu husi 13 distritu, Universitariu, Eskola Vokasional Teknika agrikultura, Organizasaun Joventude balun no Observador International. Estimasaun total partisipantes ba akampamentu nee, partisipantes 702, observador 50, komisaun organizadora 100 ho total hamutuk ema 852. Too oras nee partisipante nebe hatoo ona sira nia informasaun atu partisipa iha eventu nee mak hanesan tuir mai :Total 590 pesoas. husi Distrito Dili,Liquisa,Viqueque,Aileu,Manufahi, Baucau, Manatuto, Ermera no Ainaro. Doadores Ba programa akampamento nee rasik hetan supporta orsamento no material husi Doador sira mak hanesan : Caritas Australia, Oxfam Timor Leste, Gabineti Permeiro Ministro, Irish Aid, Trocaire, Gabineti Prezidente da Republica no Permatil Ami espara katak programa nee sei hetan suksesu husi ita nia kontribusaun, kolaborasaun, no espirito desemvolvimento hodi hamutuk buka solusaun hasoru mudansa iklima. Husi ami hotu ALERTA

Kapitulu III
Rejolve Problema Oinsa ita atu labele hasoru inundasaun iha bai-loro naruk para labele hetan bee maran no rai-maran: 1) Tenke prevene aihoris sira, labele taa ai arbiru tenke iha lisensa ba governu bainhira ta ai sira 2) Labele sunu rai no duut arbiru bele fo impaktu no stragus ba ambiente. 3) Governo tenke halo kontrolo ba aihoris sira nebe mak iha floresta. 4) Ita tenke halao kontribui ba itra nia rai rasik atu bele kuda aihoris sira nebe mak iha atu labele afeita ba iha rai maran 5) Husu ba komunidade, studante no governo sira mai ita hamutuk bele fo kontribui ba ita nia nasaun no rai doben ida nee atu bele kuda ai-horis sira nebe mak iha rai mamuk sira nebe mak hetan sunnu no laiha dunik ai nebe mak moris. Ita nudar konstrusaun sivil servisu ho Governo oinsa tenke iha planu para projetu, pabrika sira no populasaun sira tenke hetan bee ba sira nia aktividade mak hanesan tama ba sira nia irigasaun para atu bele konsumi aihan sira, no uza ba han no hemu. Ho oinsa ita bele iha planu mos halo bendungan sira kada iha distritu bainhira iha tempu bai-lor nebe mak naruk ita sei bele asesu nafatin ba bee. Saida mak afeita ba iha udan laiha halo bailo-ro naruk? Tamba ita hotu hatene katk agora nee hetan influensia globalizasaun ba iklima nebe makas tebes tamba iha Nasaun riku sira harii industria boot oioin, kria polusaun makaas no halo rai sai manas liu tan.

Kapitlu IV
4.1. Lian mak Taka 4.2. Halo rezumusaun badak Tuir hau nia analiza ba akontesementu iklima ida nee afeita tomak ba iha mundu no mos ba ita nia nasaun doben Timor Leste mak hanesan akontese dadaun iha distritu sira: 1. Iha distritu sira mudansa iklima iha juni-Setembru sirak nia laran udan laiha hetan bailoron naruk 2. Iha tempu bailoro bainhira governo tun ba baze povu sira sempre husu no halerik ba hamlaha, tamba laiha udan no halo rai maran povu sira labele halao sira nia moris tuir agrikultura. 3. Udan laiha halo duut mran animal sira laiha hahan atu hodi han. 4. Atu prevene aihoris sira iha bailoro ita tenke rega bebeik.

4.2. Liamenon
Tuir rezumusaun badak iha leten hakerek nain koko fo sujestaun nebe diak atu hodi dezenvolve ita nia nasaun Timor-Leste. Tuir lolos populasaun sira hotu tenke halo sosializasaun nebe mak atu akontese iha tempu bailoro halo rai-maran, entaun mai ita hamutuk kontinua hadia ita nia rekursu natureza, hadomi ita nia rekursu natureza labele ta ai arbiru, mai ita hamutuk kuda ita aihoris iha fatin nebe mak favoresa. rai-maran mak hanesan menus atu hetan udan ben hanesan bai-bain dalaruma kondisaun normal maibe hetan bai-loro nebe ass tebes, mak sei des- araska atu asesu ba bee. Ho ida nee bele hasoru dezafiu oi-oin sei afeta ba iha ekonomia, sosial nomos envarimentu natureza nian.

4.4 Ita hare izemplo fotografia sirak nebe mak hetan akontesimentu iha kraik nee: Keta sunu ai horis sira arbiru sei fo afita ba bee

Bainhira ita sunu ai mak sei laiha bee balada sira sei mate arbiru

Вам также может понравиться