Geografija sa topografijom GEOGRAFIJA SA TOPOGRAFIJOM POJAM GEOGRAFIJE Rije geografija prvi put spomilje Eratosten u dijelu geopolitika u II stoljeu.

Po n jemu je geografija opis zemlje ili opis dijelova zemlje.Geografija prouava uzajam ne odnose i veze unutar prirodne sredine,prirodne sredine i drutva.Prirodna sredi na predstavlja ukupnost samoobnovljenih prirodnih pojava i procesa bez intervenc ije ovjeka.Antropogena ili drutvena sredina je sve to je prirodno izmijenjena.Geogr afska sredina je dio prostora gdje ive pojedinci.Naziva se jo i geokompleksima i n ajsloeniji su dijelovi geografskog omotaa. TOPOGRAFIJA Topografija se bavi opisivanjem i prouavanjem Zemljinih povrinskih elemenata, fizik ogeografskih karakteristika.Potie od Grke rijei topos - mjesto i grafen - opisivati . Topografija ima dvostruko prouavanje: 1. Toponimija i topomastika 2. Prouavanje elemenata prirodnih i drutvenih pojava zaviaja Toponimija prouava imena i prepoznavanje imena na karti.Ui zaviaj je prostor oko nae g stojita,prostor naeg horizonta.Stojite znai mjesto.iri zaviaj je prostor gdje obavlj amo svakodnevne i periodine potrebe. ORJENTACIJA U PROSTORU Taka stojita se nalazi u centru nebeske sfere i sa nje vidimo nebo,kosmos.Horizont je linija koja spaja nebo sa zemljom.Linija koja je vertikalna na horizontu i p rolazi nau taku stojita naziva se vertikala i ona probija nebesku sferu u zenitnu t aku.Suprotna taka zenita je nadir. Merdijan stojita ili popodnevni krug prolazi kro z:Sjeverni nebeski pol,sjevernu taku horizonta,nadir,Juni nebeski pol,junu taku hori zonta i zenit. ORJENTACIJA NA HORIZONTU Na osnovu zvijezde sjevernjae u sazvijeu malog medvjeda ili malih kola.Orjentisati se moemo pomou: Gnomi su tap koji su Arapi koristili. Pomou Sunca i sata u vrijeme lijepog vremena,tako to malu kazaljku usmjerimo u pr avcu Sunca.Simetrala ugla koja zatvara pravac male kazaljke i broja 12 na satu j e pravac june take na horizontu. Kompas podrazumijeva upotrebu magnetne igle koja pokazuje magnetne Zemljine pol ove. Azimunti su uglovi izmeu podnevne linije i take stojita i take horizonta mjerenja na satu. GPS je kratica za Global positioning system.To je mrea satelita koja kontiniurir ano odailje kodirane informacije pomou kojih je omogueno precizno odreivanje poloaja na Zemlji. Na svakom horizontu postoje etiri osnovne take orjentacije:sjever,jug,istog i zapa d i one su glavne take.Sporedne take su:sjeveroistona,sjeverozapadna,jugoistona i ju gozapadna. Krug horizonta koji je podijeljen na strane svijeta naziva se rua vjet rova.Na njoj se mogu primijeniti kvadrati:sjeverni,istoni,juni i zapadni.Sjeverni je od sjevrozapada do sjeveroistoka i u njemu se nalazi jo:sjeverozapadna,sjevern a,sjeveroistona. GEOGRAFSKI KORDINATNI SISTEM Orjentaciju prividnog kretanja Sunca na horizontu vrsimo pomou kordinatnog sistem a horizonta.Ravnine u ovom kordinatnom sistemu su:ravnina horizonta,ravnina merd ijana i stojita.Kordinate u u kordinatnom sistemu horizonta su:azimunt kao apcisa i visina (h) kao ordinata.Azimun predstavlja ugao iuzmeu ravnine merdijana stojit

a i vertikale kruga tog tijela.Visina nebeskog tijela je ugao izmeu ravnine horiz onta i pravca od tacke stojita do tog tijela. Geografska irina je dio luka merdijanskog luka od ekvatora do trazene tacke. Geografska duzina je dio luka ekvatorskog kruga od poetnog merdijana do merdijana traene take. Madmorska ili apsolutna visina (H) je vertikalno rastojanje izmeu nivoa mora i tr azene tacke. RELJEF Reljefom se nazivaju sve neravnine i ravnine na povrsini Zemlje i na njega dijel uju unutranji endogeni i vanjski egzogeni procesi.U osnovne elemente reljefa ubra jaju se bore,rasjedi i navlake.Endogeni procesi nastaju u dubokim slojevima lit osfere i izazivaju ih snane sile koje pokree golema stvarna energija u unutrasnjos ti Zemlje.Nastanak planina ovim dijelovanjima se naziva epirogenim procesima.Na endogene oblike dijeluju spoljni faktori ezogeni procesi. Ezogeni procesi stvara ju svoje oblike u reljefu:gravitacioni ili planinski,fluvijalni ili rijecni,aluv ijalne ravni,ade,rijene terase,morski ili abrazijski,eolski -dine,glacijalne - mo rene,krki procesi -krape i vrtae. FLUVIJALNI PROCESI I OBLICI Rijena erozija sastoji se od usijecanja rijene vode u podlozi i spiranje raspadnut nih stijena iz sliva.Usijecanje rijene vode u podlogu naziva se dubinska erozija. Regresivnom erozijom se visina rijenog sliva sniava. KRKI PROCESI I OBLICI Krski proces je posljedica poniranja vode sa povrsine kroz pukotine.Pukotine koj e se s povrine proiruju i meusobno strastaju u manja udubljenja koja su meusobno odv ojena otrim brdovima nazivaju se krape.krape su najmalji povrinski reljefni oblici,a najkrupniji su krka polja.Kr nastaje na topivim stijenama kao to su krenjak,gips i so. Podzemni krki oblici nastaju tijekom poniranja vode i njezinog korozivnog utj ecaja na u dubini nastaju brojni podzemni oblici (jame, spilje, kaverne speleolok i objekti). VULKANIZAM Vulkanizam obuhvata sve pojave i procese koji su vezani za izbijanje uarene lave na povrini Zemlje ili prodiranje u pokotinu Zemljine kore.Uarena i rastopljena mas a stijena koju vulkan izbacuje naziva se magma.Diui se uzlazno zalazi i pukotine Z emlje gdje se hladi nastaju plutonske stijene.Kad se magma izlije na povrini Zeml je nastaje lava.Proces pri kojem vulkan izbacuje lavu naziva se erupcijom vulkan a.Erupcijom materijali se gomilaju u vulkansku kupu,koja neprestano raste.U vulk anskoj kupi se nalazi krater kroz kojeg magma prema povrini lomi stijenu.Pratea po java vulkana su gejziri. ZEMLJOTRES Zemljotresi su iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja dijelova Zemljine kore.Izaz iva ih naglo oslobaanje energije u Zemljinu unutranjosti pri pokretima litosfernih ploa.Mjesto nastanka potresa nazivamo hipocentar,a mjesto na Zemlji iznad hipoce ntra epicentar.Zemljotresi se dijele na:uruene,vulkanske i tektonske.Urueni nastaj u u plitkim dijelovima Zemljine kore gdje se vri uruavanje podzemnih upljina ili is piranje naslaga soli.Labilne zone podlijeu zemljotresnim upljinama.Od hipocentra p rema povrini potres se prenosi talasno i osjamo ga na povrini Zemlje.Instrument za mjerenje zemljotresa je sizmograf koji radi na principu satnog mehanozma i klatn a.Zemljotrese se po Merkalijevoj skali dijeli od 0 - 12,a po Rihterovoj od 0 - 1 0. od od od od 3 5 7 9 5 osjeamo zemljotres 7 osjeamo zveckanje 9 ruenje 12 potpuno razaranje

DENUDACIJA Denudacija je ogoljivanje stijena zbog razlika temperatura i atmosferilija ili ir enja korijenja biljaka.U geologiji je zbirni naziv za sve destrukcijske morfoloke procese na reljefu (erozija, derazija, abrazija, korazija...).Denudacija podraz umijeva odnoenje rahlog tla pod utjecajem egzogenih (vanjskih) procesa.To dovodi do ogoliavanja i sniavanja zemljine povrine Njen intenzitet najvie ovisi o sastavu i nagibu terena i biljnom pokrovu. GEOGRAFSKI OMOTAC U geografskom omotau odvijaju se sloeni prirodni procesi ije je djelovanje najsnani je na Zemlji.Od povrine Zemlje prema visini i dubini prirodni procesi slabe. Na g ranici gdje prestaju ine donju i gornju granicu geografskog omotaa.Gornju ini najvea koncetracije ozona u stratosferi.Ozonov sloj transformie Sunevo zraenje prema povri ni Zemlje i apsorbuje veliku koliinu ultraljubiastog sunevog spektra koji teti ivotu na Zemlji.Iznad ozona nema ivota,a ispod izmeu astenosfere ima ivota.Donja granica geografskog omotaa se nalazi ispod Zemljine kore i spreava prostiranje zemljotresni h talasa sa povrine. Sastoji se od: Jezgro je uarena kugla sastavljena od tekih elemenata i temperatura mu je oko 6000 C.Odvojen je od plata ili mantije. Matija ili pla sastoji se iz dva dijela donjeg i gornjeg. Gornji dio se naziva astenosfera. Litosfera je vrsto vezana cijelina i predstavlja prelaz od polugaste ast enosfere i vrste kore na povrini Zemlje. Teki elementi se zbog vee gravitacije u ratacionom kretanju isputaju prema jezgru,dok se laki diu prema Zemlji.Jezgro je uarena kugla sastavljena od tekih ele menata i temperatura mu je oko 6000 C.Odvojen je od plata ili mantije. ATMOSFERA Atmosfera je gasoviti omota Zemlje i ini zatitni omotac planete od sunevog zraenja, u dara meteroida.U atmosferi se nalazi oko 78% azota,kisika 21 % i ostalih plemeni tih gasova oko 1 %.Atmosfera je mehanika smjesa razliitih gasova,ije je procentualn o uee gasova nepromijenjivo.U prirodnim uvjetima donji slojevi atmosfere skoro nika da nisu bez primjese. Primjese u prirodnom zraku nalaze se u promijenjivim koliin ama koje ine vodena para. Potiu od prirodnih procesa sa Zemlje i nazivaju se geoge ne.Atmosfera sadri prainu,pepeo,a,polen,spore,bakterije i u posebnim uvjetima morsku so.Za ivot su najvaniji kisik,ugljendioksid i ozon. Kisik je vaan,jer slabi Sunevo zraenje.Postojan je gas i najvie ga ima u lj etnom periodu.Razlika izmeu toplotnog i hladnijeg perioda godine iznosi 0,1. Ukljendioksid apsorbuje dugotalasno Sunevo zraenje i toplotu koja oslobaa povrinu Zemlje. Ozon je aktivan zrak,najvie ga ima u stratosferi,apsorbuje velike koliine ultraljubiastog zraenja.

Atmosfera se dijeli vertikalno: Troposfera je najvaniji sloj atmosfere,najgui sloj i sadri oko 80% ukupne mase.U nj oj se deavaju sve vremenske pojave i procesi.Troposfera sadri skoru svu koliinu vod ene pare od koje se formiraju oblaci,nastaju padavine i vjetrovi. U stratosferi se odvija horizontalno kretanje.Na visini od 25-28 km od povrine z emlje nalazi se koncentracija ozona,zbog ega se ovaj sloj naziva i ozonsfera. U mezasferi na gornjoj granici temperatura opada na oko ( - 80 C ). U termosferi temperatura se poveava prosjeno 0,6 na 1 km.Na visini oko 80 km nala zi se velika konctracija jonozovanih atoma i elektrona zato se naziva i jonosfer a.

 U egzosferi zbog velike razrijeenosti,estice gasova imaju velike brzine i lahko s avladavaju silu Zemljine tee i odlaze u svemirsko prostranstvo.

SUNEVO ZRAENJE Elektromagnetno zraenje se prenosi preko Sunca u kosmiko prostranstvo i dopire do Zemlje.Od ogromne energije samo dvomilijarditi dio stie do Zemlje.Sunavo zraenje tr aje neprekidno i nepromijnjivom brzinom.Sunavo zraenje se naziva spektar i sastoji se od dva nevidljiva spektra ultraljubiastog i infracrvenog,ultraljubiasto ima zr aenje od 0,2 - 0,4 mikrometara,infracrveno od 0,7 - 24.Vidljivi dio spektra je sv jetlost od 0,4 - 0,7 mikrometara ima zraenje.U vidljivoj svjetlosti ima titriranj a.Sunavo zraenje kroz atmosferu se transformie.Atmosfera uzrokuje slabljenje zraenja .Proces slabljenje zraenja kao posljedica odbijanja od gasova atmosfere i primjes a u nju se naziva refleksija.Jedan dio reflektnog zraenja se vraa u kosmiko prostra nstvo,a jedan dio stie do Zemlje u obliku difuznog zraenja.Direktno zraenje je dio Sunevog zraenja koje se uspijeva netaknuto probiti do povrine Zemlje.Sunevo zraenje k oje prolazi kroz atmosferu je apsorbovano.Apsorpcija Sunevog spektra od razliitih gasova i primjesa naziva se selektivna apsorpcija.U atmosferu selektvina apsorpc ija ulazi direktno.Difuzno zraenje je dio Sunevog zraenja koja do nas ne dolazi dir ektno,ono na putu kroz atmosferu promijeni smjer ili spektralni sastav.Zbog difu znog zraenja nije potpuno mrano kad su na nebu oblaci,ili u zoru i u sumrak.Svjetl a ima iako ne vidimo Sunce, jer se zrake reflektiraju od siunih estica koje nalazim o u atmosferi. Albedo je mjera moi odbijanja svjetlosti koju ima neka povrina ili tijelo.To je omjer odbijenog i primljenog elektromagnetskog zraenja.Dorektno i di fuzno zraenje ine globalno zraenje. Ultraljubicasto zracenje kada se promatra na dijelovanje na ljudsko zdravlje i o kolinu dijeli se na: UVA ili dugovalno zraenje UVB ili srednjevalno zraenje UVC ili kratkovalno zraenje Dugovalno ne prodire do povrine Zemlje ni do nae koe,jer se apsorbuje u ozonskom sl oju atmosfere.Srednjevalno i kratkovalno prodire kroz vanjski sloj koe i izazivaj u oteenja: opekline,rak koe,alergiju.Oteenju stanica koe su najvie izloeni ljudi svij ije puti. Infracrveno mikrotalsno i radiotalasno zraenje prodire dublje i moe djelovati na u nutarnje organe. VODA U ATMOSFERI Voda je jedinjenje vodika i kisika,esto se uzove anemalijom u geografskom omotau. Maksimalnu gustinu dostie na 4C, a pri opadanju od 4C smanjuje se njena gustina.Na niim temperaturama od 0C se nalazi u vrstom stanju,a od 100C voda kljua i prelazi u vodenu paru.Prijelaz vode iz tenog u gasovito stanje naziva se mrenje,obrnut proce s je otapanje.Prelaz tene vode u gasovito ili parno stanje naziva se isparavanje, a prelaz vodene pare u teno stanje kondenzacija.Prelaz vodena para na nioj tempera turi od 0C u vrsto stanje naziva se sublimacija.Postupak prelaza tene ili sublimin irane vode u gasovito stanje je evaporacija.U evaporaciji je sloj isparene vode iskazan u milimetrima u odreenom vremenskom periodu.Isparavanje se obavlja sa svi h povrina uz uee toplote.Pojaava se pri: viim temperaturama i zraka suhom zraku niim zranim pritiskom veim provjetravanjem Evapotranspiracija je gubitak vode iz tla ili vegetacije. Difuzno mijeanje zraka sa parom je vlanost zraka.to je temperatura zraka i udio vod ene pare vei to je vei i pritisak vodene pare.Napon vodene pare ili parcijalni pri tisak je teinski odnos zraka u zranom pritisku.Zrak moe biti: zasien nezasien

prezasien

Temperatura zasienja ovisna je o apsolutnoj koliini vodene pare u zraku.Veoj koliini pare odgovara via temperatura zasienja.Zrak sa maksimalnom koliinom vlage zovemo z asienim zrakom.Kondenzacijom vodene pare uslijed dizanja,zasien zrak poinje prelazi ti u nezasien.Zrak moe biti prezasien u tri sluaja: 1) kada se kod iste temperature poveava zrani pritisak 2) kada se kod iste temperature i istog zranog pritiska poveava sadraj vodene pare u prostornoj jedinici zraka 3) kada se zrak zasien vodenom parom hladi,a zrani pritisak se ne mijenja. VLANOST ZRAKA Vlanost zraka predstavlja svu koliinu vodene pare u atmosferi od vlanosti zraka zav isi da li e doi do sublimacije.Vodena para para u atmosferi dolazi na razne naine,a jedna od njih je transpiracija.Transpiracija je isparavanje s povrine biljaka.7 5% vode s tla,biljnog pokrova i vodenih povrina na kopnu ispari natrag u atmosfer u.Isparavanje se smanjuje pribliavanjem obali.Apsolutna vlanost zraka jemaksimalna koliina vodene pare koju moe primiti 1 ml zraka.Raste sa porastom temperature i d ovodi tada do veeg isparavanja.Specifina vlanost zraka je broj grama vodene pare u 1kg vlanog zraka.Relativna vlanost zraka pokazuje odnos izmeu koliine vodene pare ko ja stvano postoji u zraku i maksimalne koliine vodene pare koju bi taj zrak na to j temperaturi mogao primiti da bih bio zasien.Instrumenti za izravno mjerenje rel ativne vlanosti zraka su hirometri,a za neprekidno mjerenje relativne vlanosti zra ka je higrograf. ZAGRIJAVANJE I HLAENJE ZRAKA Zagrijavanje i hlaenje zraka od podloge vri se apsorpcijom dugotalasne radijacije od podloge,mijeanjem zraka i prelazak vodene pare u vodu ili led.Konvekcija je uz idazanje toplotnog zraka,a sputanje hladnijeg.Kod konvekcije zrak strue vertikalno .Uzlazno i silazno strujanje zraka naziva se trubulencija.Termika turbelencija je uzdizanje toplog,a sputanje hladnijeg zraka.Dinamika turbulencija je kada zrak pr elazi preko prepreka.Zagrijana podloga zrai dugotalasnim zraenjem koju apsorbira p rizemni sloj zraka koji se zagrijava.Zagrijani zrak je laki i zbog toga se uzdie. Izjednaavanje temperature zraka sa podloge koje su nejednako zagrijane horizontal nim strujanjem zraka naziva se advekcija.Advekcija zrak je vjetar fen.Latentna t oplota je zagrijavanje zraka pri prelasku vodene pare u vodu i led gdje se pri i sparavanju troi koliina toplote koja se sa vodenom parom podie u atmosferu. Hlaenje zraka se vri sa porastom nadmorske visine.Kada je atmosfera stabilna esto s e formiraju stanja u kojima su prizemni slojevi zraka kladniji u odnosu na topl ije,ovakvo stanje se naziva toploznom inverzijom.Uvjetovani su reljefom,esta su p ojava u dolinma i kotlinama.Najee temperaturne inverzije su radijacijske i inverzij a sputanja zranih masa. Radijacijska inverzija nastaje pri intenzivnom hlaenju Zeml jine podloge usljed pretjerane none radijacije.Procesi u kojima se javlja inverzi ja temperature naziva se mrazite. MAGLA Procesom kondenzacije i sublimacije nastaju vidljivi oblici koji se nazivaju mag le i oblaci. Magle ine kondenzovane vodene kapljice ili subliminirani ledeni kris tali,koji se mjesa sa prizemnim slojem zraka.Smanjuju horizontalnu vidljivost do 1 km i spadaju u oblike zamuenosti zraka.Prema horizontalnoj vidljivost dijele s e na:gustu,srednju gustu,rijetku maglu i izmaglicu ili sumaglicu.Prema nastanku dijele se na maglu zranih masa,frontalnu maglu,gradsku ili smog.U maglu zranih mas a spada radijacijska i advektivna magla. Radijacijsaka nastaje ohlaivanjem Zemlji ne povrine.Advektivnamagla je karakteristina za horizontalno strujanje zranih masa. Formira se pri horizontalnom spremjetanju toplog i vlanog zraka preko hladne podlo ge.Frontalnemagle nastaju pri smjeni toplog sa hladnim vremenom.Gradska magla il i smog formiraju se u slojevima iznad gradova.Grade ih sagorijeli produkti koji se izbacuju iz dimljaka i motora automobila.

OBLACI Oblakom nazivamo skup vodenih kapljica ili kristala leda ili zajedni kristala i vodenih kapljica u istoj zapremini.Prema izgledu dijele se na:kumluse,stratuse i ciruse.Na nebu se najee vode njihove kombinacije:stratokumulusi,cirostratusi i cir okumulusi.U oblane sisteme spadaju:altokumlusi,altostratusi,nimbostratusi i kumul onimbusi.Prema visini se dijele na:visoke,srednje visoke i niske oblake.Oblaci s e dijele na:ledene,vodene i mjeovite.Vodene oblake ine kine kapi koje nastaju povean jem sitnih oblanih kapljica u procesu sniavanja temperatura.U mjeovite oblake spada ju:oblane kapljice i ledeni kristali.Procesom sudaranja kristala sa vodenom parom nastaje zamrzavanje i na taj nain nastaju kristali leda.Smrznuta zrna imaju jeze ro od kristala leda obavijeno neprovidnim i provodnim slojevima,te padavine sugr ad. VRSTE PADAVINA U najpoznatije oblane padavine spadaju:kia,snijeg i grad.Kia nastaje u procesu kond enzacije sudaranjem sitne kapljice.Snijeg je visoka padavina koja se formira pr i procesu sublimacije i temperaturama od - 40 do - 10 C u umjerenim g. najee od -2 do 2 C.Kupa je visoka vrsta padavina koje ine smrznuta zrna.Niske ili prizemne pada vine su:rosa,slana,inje i poledica.Rosa nastaje nonim razhlaivanjem prizemnog sloj a zraka do take roita.Slana ili mraz nastaje iz rose pri sniavanju nonih temperatura kada rosa ledi Inje nastaje pri hladnom i najee maglovitom vremenu kada siune prehlaen e kapljice magle.Poledice ine prozrane homogene skrame leda koje nastaju od prehlae nih kapljica sumaglice ili kinih kapi. Kisela kia je padavina koju zagauje sumporni dioksid.Uzrok kiselim kiama su termoelektrane. METEROLOKI ELEMENTI Meteroloki elementi su mjerljivi i to su:temperatura zraka,zrani pritisak i Sunevo zraenje. Mjerimo ih samo kada ih ima.Meteorolokie pojava su magla,kia,snijeg,grad,r osa,slana,inje itd.Od vlanosti zraka zavisi da li e doi do sublimacije. Klimatske p romjene su vievjekovna kategorija i imaju fluktuativni karakter.Fluktuaciju je ak siomatska prirodna kategorija i shvatamo je kao dugotrajnu sistemsku promjenu. F luktuaciju ine ritmovi,kod kojih postoji jasno izraena tendencija blagih oscilacij a, definisana ciklusima.Fluktuacijom definiemo opi trend zakonomjernih promjena pr irodnih procesa izraenih u ritmovima,a unutar njih ciklusima.Ritmovi mogu biti je dnodnevni (smjena dana i noi), godinji(smjena godinjih doba), vjekovni i sekularni( hidroklimatska kolebanja i paloeogeografske promjene izgleda Zemlje kroz geoloku prolost) itd.Meteroloki zaklon je improvizirana kuica u kojoj je smjeteno veina meteo lokih instrumenata.Nalazi se na 2 m visine,jer na toj visini prestaje uticaj topl ote.Bijele je boje kako ne bih dolo do zagrijavanja za vrijeme toplog i sunanog vr emena. INSTRUMENTI ZA MJERENJE PADAVINA Kiomjeri su instrumenti koji se koriste za mjerenje koliine oborine u tekuem stanju .Za vrijeme mjerenja potrebno je oborinu iz posude presuti u staklenu menzuru na ijem se stijenkama nalazi skala u mm/m2.. Pluviograf - ombrograf je instrument za biljeenje koliine oborina u razdoblju od 2 4 sata. Instrument je sastavljen od prijemnog dijela koji je ljevkastog oblika, zatim staklene cijevi kojom oborina odlazi u posudu sa plovkom.Prilikom poveanja razine vode u posudi se podie plovak te se prenosnim mehanizmom pokree i pero koje biljei koliinu oborine na pokretnom valjku sa papirom.Nakon to je zabiljeeno 10 mm oborine posuda sa valjkom se automatski prazni te voda odlazi u plastini galon.Na pluviografskoj traci to je vidljivo u obliku ravne crte jer se i pero nakon pran jenja sputa na dno. TEMPERATURA ZRAKA Temperatura je stupanj zagrijanosti neke stvari.Na osnovu prosjenih dnevnih tempe ratura vri se klasifikacija dana.Prema podacima prosjenih dnevnih temperatura odreu je se prosjene mjesene i godinje temperature.Temperatura zraka opadaju na svakih 10

0 m visine prosjeno za 0,6C.Najvea je tokom ljeta i iznosi 0,7 C na svakih 100 m vis ine,a najmanja je zimi i iznosi 0,3C na 100 m visine.Ureaj kojim mjerimo temperatu ru zraka naziva se termometar.Osim termometra jo se koristi i termograf.Termometa r prikazuje trenutanu temperaturu, a termograf ju biljei kroz vrijeme na papir ili elektroniki medij. 1. Termometri koji se koriste u meteoroloke svrhe su: - obini (suhi); - u paru sa obinim koristi se mokri termometar za odreivanje vlanosti; - minimalni i maksimalni (zajedniki zvani ekstremni termometri) Obini (suhi) termometar mjeri temperaturu zraka po Celzijusovoj skali.Termometar zapravo ne mjeri temperaturu zraka,ve temperaturu ive u cjevici.Temperatura ive se vrlo brzo prilagoava i prati temperaturu zraka,pod uvjetom da ne dolazi do njezin og izravnog zagrijavanja zraenjem toplinske energije s raznih izvora poput Sunca, tla i slino.Skala mu je podijeljena na cijele celzijusove stupnjeve. Minimalni termometar prati temperaturu zraka dok ona opada; u trenutku kad ona pone rasti, on se zaustavlja na najnioj izmjerenoj vrijednosti.Na taj nain on biljei minimalnu temperaturu dostignutu tijekom dana (standardno izmeu 07h prethodnog i 07h dotinog dana).Punjen je alkoholom, a minimalnu temperaturu biljei pomou malog t apia kojeg alkohol vue prema nioj temepraturi dok ona opada; kada temperatura pone r asti, alkohol prolazi pored tapia i on ostaje na minimalno dostignutoj vrijednosti . Maksimalni termometar prati temperatutu zraka dok ona raste; u trenutku kada on a pone opadati on ostaje na najvioj dostignutoj vrijednosti, i na taj nain biljei ma ksimalnu dnevnu temperaturu (standardno izmeu 21h prethodnog i 21h dotinog dana).P unjen je ivom i radi na principu pucanja niti ive na pregibu iznad spremnika, u tr enutku kada ona pone opadati. Takav termometar svi imate doma za mjerenje tjelesn e temperature. 2. Termograf konstantno mjeri temperaturu zraka u vremenu, i izmjerene pod atke biljei na papir ili elektroniki medij, visno o izvedbi.Klasini termograf ima b ubanj na kojem je namotan papir; bubanj se vrti oko svoje osi pomou satnog mehani zma,a ruica sa perom i tintom klizi po njemu i ostavlja trag koji oznaava izmjeren u temperaturu.Manje je precizan od obinog termometra.Elektroniki termografi biljee temperaturu u memoriji i imaju osjetilni element koji moe raditi na vie principa(t ermootpornik,galvanskilanak). ZRANI PRITISAK Pritisak koji zrak vri svojom teinom na povrinu Zemlje nazivamo atmosferski ili zran i pritisak.Jedinica za mjerenje zranog pritiska je jedan milibar.Porastom nadmors ke visine smanjuje se zrani pritisak.Ako se u zraku nalazi vea koliina vodene pare koja je laka od zraka,zrani pritisak postaje nii.Ako raste zrani pritisak u zraku im a manje vodene pare.Na zrani pritisak utjee temperatura i vlanost zraka.Barometar j e mjerni instrument za mjerenje zranog pritiska.Barometar je koristan jer se smat ra da sa porastom pritiska zraka slijedi sunano vrijeme,a sa padom oblanije.Barogr af je barometar koji pisaljkom stalno biljei promjene pritiska zraka.Prenosnim me hanizmom pokree se pero koje na listu papira biljei promjene pritiska zraka u odree nom vremnskom razdoblju,najee 7 dana. KLIMA Klima je prosjeno vremensko stanje u odreenom trenutku koje nije starije od 30 god ina. Prosjeno stanje atmosfere dobiva se iz dugogodinjih osmatranja meteorolokih el emenata(i meteorolokih pojava( magla,kia,snijeg,grad,rosa,slana,inje itd.) Kppenova klasifikacija klime: A -Tropska klima B -Suha klima C -Umjerena klima

D -Snjeno-umska klima E -Polarna klima Na klimatskom dijagramu na X osi se upisuju mjeseci,a na Y osi Celzijusi. S obzirom na geografski poloaj i reljef,klima BiH je sloena,pa se razlikuje u tri zasebna dijela: 1. Na jugozapadu je mediteranska ,snijeg je rijedak,ljeta su suha i vrua. 2. U srednjem dijelu vlada kontinentalno - planinska kilma,alpsok snijega,l jeta su tpola,asnjene padavine su obilne. 3. Na sjeveru vlada umjerno kontinentalna klima sa dosta otrim zimama i topl im ljetima. KLIMATSKA GODINJA DOBA o I.III. - proljee o I.IV. - ljeto o I.IX. - jesen o I.XII. - zima Meudnevna i meumjesena klima je vana kako bismo znali kada poinje zahlaivanje,a kad za topljenje. CIKLONA Ciklona je podruje snienog atmosferskog pritiska u odnosu na okolinu.Zrak struji o d rubova prema sreditu,zbog koncentracije poinje se izdizati i hladiti i nastaju u vjeti za nastanak oborina.Ciklona donosi promjenjivo vrijeme i oborine. Zrak se u ciklonama kree u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu.U Europi ciklone se uglavnom kreu od zapada prema istoku, ali ima i odstupanja.Prije ciklone obino zapue slabo do umjereno jugo ili jugozapadnjak, a dva do tri dana prije njenog d olaska na nebu se mogu uoiti visoki oblaci cirusi, koji su inae nosioci loeg vremen a.Pred prolazak ciklone zapue obino hladniji vjetar sa sjevera ili sa sjeverozapad a i to zbog irenja anticiklonalnog grebena i dolaska ljepeg vremena.Tropske ciklon e koje se javljaju u Pacifiku i obino donose jake kie i prati ih olujan vjetar koj i nerijetko dosee brzinu od 150 km/h.Takve ciklone se javljaju izmeu lipnja i list opada.Tropske ciklone se mogu razviti i u uragane samo ako za to postoje uvjeti, ali najee nestaju pribliavajui se obalnom podruju. ANTICIKLONA Anticiklona je podruje povienog atmosferskog pritiska u odnosu na okolinu.Zrak u t om polju struji od sredita prema rubovima i iz gornjih slojeva troposfere prema p ovrini zemlje.Pri sputanju zrak se grije.Anticiklona donosi suho i vrlo esto sunano vrijeme. VRIJEME Vrijem je najpromjenjivija promjena temperatue i ono je trenutano stanjo mjereno za 15 minuta.Obuhvata period za koje meterolog izvri osmatranje,mjerenje i ispisi vanje podataka sa meterolokih instrumenata u meteroloki dnevnik.Prognoza vremena s e vri u toku 24 sata. PODZEMNE VODE Kopnene vode koje se nalaze u unutranjosti Zemlje nazivaju se podzemnim vodama. N akupine podzemnih voda u rastresitoj seriji sedimenata kao to su pijesak i ljunak nazivaju se izdanskim vodama.Podzemne vode koje se javljaju u pukotinama krenjaka nazivaju se krkim vodama.Krka korozija je ukljina kiselina koja sadri rastvoren u gljendioksid i otapa krenjak.Kraka erozija nastaje,ako su krecnjacke stijene polom ljene tada se padavinske vode se kroz njih procjeuju,procjeivanjem otapaju pukoti ne i na njih djeluju eroziono.Krka korozija i krka erozija nazivaju se krki procesi .Proticanje podzemnih voda kroz stijene one se rastvaraju i u sebi sadre rastvore ne mineralne tvari koje nazivamo mineralnim vodama.Ako su tople nazivamo ih term omineralnim vodama.

IZDANSKE VODE Izdanske vode se slobodno kreu.Arterki izdani su vid izdanskih voda koji nastaju u rastresitim sedimentima gdje se voda nalazi izmeu dva udubljenja izolatorska ili vododrivog sloja.Arterki izvori nastaju ako se gornji vododrivi sloj probije i izd anska voda e istjecati na povrinu oslobaajui pritisak.Ako nastaje vjetakim probijanjem gornjeg sloja izolatorskog sloja onda je arterki bunar. IZVORI Mjesto Izvori odozdo I VRELA gdje podzemne vode istjecu na povrinu zemlje naziva se vrelom ili izvorom. istiu dijelovanjem gravitacije,a vrela su mjesta gdje izbijaju vertikalno oslabaajui hidrostalski pritisak.

PONORNICE Polja koja su u kru nastala spajanjem rasjeda te bonim korozivnim djelovanjem vode koja dolazi iz nepropusnih u propusne dijelove tla te nestaje u ponorima.Takve vode nazivaju se ponornice.Tipine su u dinarskom podruju, gdje ine veinu tokova svjee vode. RIJEKE Vode koje teku po povrini Zemlje po djelovanjem gravitacije nazivaju se tekuim vod ama, tekuicama ili rijekama.Mjesto formiranja rijeke od izvora naziva se izvorom rijeke.Usko udubljenje ili lijeb kuta otjee rijena voda naziva se rijeno korito.Mjes to gdje zavrava vodeni tok nazivamo rijeno ue,a mjesto zavretka rijeke u moru delta.G lavna rijeka sa svojim pritokama formira rijeni sistem.Rijeni sistem sakuplja pada vinske vode na odreenoj povrini koja se naziva rijeni sliv.Slivovi su meusobno odvoj eni rijenim razvoima ili vodjelnicama.Koliina vode koju nosi rijeka odrena je vodost ajem,protjecajem i otjecanjem. RIJENI REIM o Vodostaj je trenutni nivo vode u rijenom koritu koji se mijenja u zavisnosti od koliine padavina.Promjena vodostaja kroz duzi vremmenski period naziva se vodo stanje. o Protjecaj je koliina vode u m2 koju prenosi rijeka u svakoj sekundi kroz popr eni presjek korita. o Otjecanje je koliina padavinske vode izraene u litrama koja u svakoj sekundi s a svakog km2 slivene povrine dotjee u vodeni tok. Prema vrsti padavina rijeni reim se dijeli na: Nivalni reim javlja se kod rijeka koje se napajaju vodom od otopljenog snijega. Pluvijalni rijeni reimi imaju tokove koji se napajaju kisnim padavinama. JEZERA Prirodna udubljenja na kopnu koja su ispunjena bez prirodne veze sa vodama Svjet skog okeana nazivaju se jezera.Prema nastanku dijele se na prirodna i vjetaka jeze ra.Prirodna jezera prema prevladavajuoj sili dijele se na::monogenetska,poligenet ska,tektonska,eroziona, akumulativna i sedrena.U odnosu na nivo Svjetskog okena jezera se dijel na: Depresije kod kojih je razina jezerskog nivoa ispred povrine mora. Kripodepresije su pojave kada je jezerska povrina iznad povrine Svjetskog okeana, a jezersko dno ispod povrine Svjetskog okeana. TOPOGRAFIJA RAZMJER Razmjer ili mjerilo je odnos duina u prirodi i istih tih duina na karti.Razmjer je i matetmatiko umaljenje koje se prikazuje na karti. Izraava se kao: R:M broj na karti ili mjera na karti

R = 1 : 1 to je manji dijelilac razmjera je krupnija. to je vei modul karte npr. 1:5000000 to je vee prirodno umanjivanje i ono prikazuju vecu povrinu.Ovakve karte se nazivaju sitnorazmjernim,manje su pregledne i ivie g eneralisane. Ako je modul manji npr.1:1000 umanjene je manje,karta je pregledan ija i ima vie ucrtanih prirodnih detanja.Na njima se prikazuje manji dio Zemljine povrine i to su krupnorazmjerne karte. VRSTA RAZMJERE Razmjera moe biti numerika i grafika. Numerika je izraena u mjerilo,prvi broj u omjeru je broj 1 i predstavlja veliinu n a karti,iskazuje se najee u cm.Drugi broj je broj istih jedinica u prirodi. Grafia razmjer je du izdijeljena na manje podioke.Omoguava da bez racunanja saznam o udaljenost izmeu dva mjesta u prirodi. Zadaci o Neka je razmjer karte 1:50.000, a rastojanje taaka na karti 65 mm.Horizontaln o rastojanje (x) tih taaka na zemljitu bie: 1/50.000 = 65/x 1x=50.000 65 x=3250000 mm, odnosno x=3250m. (ovu duinu u metrima dobili smo nakon to smo odbili tri zadnje nule, jer je poznat o da 1m = 1000 mm) Razmjer pokazuje koliko su puta smanjene dui (rastojanja), a n e povrina. o Recimo sada treba 1800m iz prirode prenijeti na papir (odnosno kartu) u razm jeri 1:50000. To emo izraunati suprotnim nainom od gore navedenog 1/50000 = x/1800 1800/50000 = x x = 0.036 m, odnosno x = 36 mm. Pojanjenje pojedinih razmjera 1:50.000 - 1 mm = 50 m - 1 cm = 500 m 1:25.000 - 1 mm = 25 m - 1 cm = 250 m 1:10.000 - 1 mm = 10 m - 1 cm = 100 m 1: 5.000 - 1 mm = 5 m - 1 cm = 50 m 1: 1.000 - 1 mm = 1 m 1 cm = 10 m 1: 500 - 1 mm = 0,5m ili 2 mm = 1m. 1: 250 - 1 mm = 0,25m ili 4 mm = 1m. 10 mm = 1 cm 10 cm = 1 dm 1 cm = 10 mm 1 cm = 0,01 m 10 dm = 1 m 1 m = 100 cm 1 m = 1000 mm 1 m = 0,001 km 1 km = 1000 m 100 mm 2 = 1 cm2 10000 cm2 = 1 m 2 1000000 mm 2 = 1 m 2 PRETVARANJE DUINA NA KARTI U PRIRODNE DUINE o R = 1:50000 1 cm = 1500 m =1,5 km 1 mm = 150000 mm 1 mm = 150 m

o R =1:100000 1 cm = 100000 cm = 1 km o R = 1:6250 1 cm = 6250 1 cm = 62,5 m 1 cm :62,5=Xm:100 m X=100/62,5 = 1,6 Duine u prirodi se mnoe sa razmjerom da bih se dobile prirodne duine. Du AB je 5 cm,kolika je prirodna,ako je ramjera R=1:100000 R=1:100000 1 cm = 1 km Duz AB = 5cm * 1 km = 5 km Kada se prirodne duine prenose na kartu tada se dijele sa razmjerom. Du AB =5 km R = 1:50000 500000 :50000 50:5=10 cm Duina na karti R=1:75000 duz AB=14 cm i 25 m.Kolika je prirodna veliina? R=1:75000 Du AB=14cm 25mm R=1:75000 1cm=750m

1mm=75m

14cm x 750m=10500m=10,5km 25mm x 75m=1875m=1,875km AB=10,5km x 1,875km = 12,375km PRETVARANJE POVRINA SA KARTE U PRIRODNE POVRINE Povrina karte R = 1:25000 iznosi 15 cm2 i 10 mm2 kolika je prirodna veliina? R=1:25 000 P=15cm2 10mm2 R=1:25 000 1cm=250m 1cm2=62500m2 P1=15cm2 x 62500m2 =937500m2 P2=10mm2 x 625m2 = 6250m2 P=P1 + P2 = 937500m2+6250m2 P=943750m2 P= 5 cm2 R= 1:50000 1mm=25m 1mm2=625m2

1 cm2 = 500 cm2 = 500 * 500 = 250000 m2 5 cm2 * 250000 m2 = 1250000 m2 R 1 1 P = 10 cm2 ; 6 *1/2 cm2 ; 5 mm2 = 1:200000 mm = 200 mm = 40000 5mm2 cm = 4 km2

P1 = 10 cm2 * 4 km2 = 40 km2 P2 = 3 cm2 * 4 km2 = 12 km2 P3 = 400000 m2 *5 = 2000000 m2 PODJELA KARATA Geografske karte se dijele: I. Prema veliini prikazane teritorije tu spadaju: o karte svijeta o karte mora i okeana o karte kontinenata II. Prema sadraju i namjeni na: o ope i tematske karte III. Prema vrstama kartografskih projekcija: o valjkaste o konusne o perspektivne IV. Prema nainu koritenja: o zidne o kabinetske o atlasne Na opim kartama prikazuju se samo vidljivi elementi Zemljine povrine:reljef,voda,n aselja, saobraajni putevi i dravne granice.Na tematskim kartama su bitni geografsk i elementi istaknuti ili su detaljnije prikazani.Razvrstavaju se tematske karte na: Fizikogeografske gdje se ubrajaju:fizike,geoloke,klimatske karte. Drutvenogeografske karte su:karte naselja,ekonomske,historijske,politike,turistike , saobraajne. kolske karte. Karta je generalisana slika zemljine povrine.Generalizacija moe biti prema namjeni i prema razmjeri.Geografska karta je umanjena i generalisana slika Zemljine pov rine na ravni u strogo utvrenim matematikim odnosima ,u koju su kartografskim znaci ma ucrtani geografski elementi. TOPOGRAFSKE KARTE Topografske karte spadaju u krupnorazmjerne geografske karte.Koriste se posebno u vojne svrhe.Na topografskim kartama reljef je izpisan izohipsama i kotama,pore d kojih je upisana nadmorska visina. ITANJE KARTE Pri koritenju karte nije dovoljno raspoznavati samo kartokrafske i topografske zn akove kojima su geografski objekti i pojave prikazani na njoj.Simbole sa karte t rebamo u mislima pretoiti u njihov prostorni i funkcionalni rasporedORJENTACIJA KARTE Orjentaciju karte emo uraditi pomou kompasa kojeg stavljamo u desni gornji kraj o kvirnog sadraja karte i kartu predstavimo na tvrdu podlogu.Okreemo kartu sve dok s e magnetna igla ne poklopi sa pravcem sjever-jug.

ODREIVANJE STAJNIH TAAKA NA KARTI Kada se kreemo po nepoznatom terenu neophodno je uporeivati objekte na karti sa ob jektima u prirodi.Tako emo uvijek znati poloaj stajne take stajalita na terenu.ta pr omatramo? 1. Komuniokacije ceste, eljeznike pruge, raskra, kolske puteve, dalekovode 2. Objekte kue, mostove, crkve i druga religiozna znamenja, ograde, mlinov e, tvornice 3. Vegetaciju ume, polja, vonjake, movare, usamljeno drvee 4. Vode rijeke, jezera, potoke, bunare, izvore 5. Reljef breuljke, brda, sedla, vrhove, doline 6. Vrijeme kretanja, razdaljinu i visinsku razliku koju smo preli. U sluaju da nismo bili paljivi i nismo dovoljno esto gledali na kartu pa ne znamo d a li smo na pravom putu i gdje je naa stajna taka, momo je odrediti na karti na sli jedei nain: 1. Prvo emo izmjeriti za dvije ili tri markantne take iji je poloaj oznaen na ka rti. 2 Na karti nacrtamo kontraazimute tih taaka presjek konstruisanih pravaca predstavlja nau stajnu taku. Ako kontraazimuta ima vie i ne sijeku se u istoj taki o nda je stajna taka, negdje u sredini dobivenog lika. PRIKAZIVANJE RELJEFA NA KARTI Reljef na kartama se prikazuje izohipsama i visinskim takama.Visinske take su kote i trgonometrijske take TT.Izohipse se crtaju smeom bojom kao i sve pojedinosti re ljefnog zemljita.Dubine u vodenim povrinama prikazuju se zatvorenim krivim linijam a istih dubina koje se nazivaju izobate. PRIKAZIVANJE NASELJA NA KARTI Naselja na geografskim kartama prikazuju se u horizontalnoj projekciji.Znakove z a objekte prikazujemo takastim ili povrinskim znakom.Takastim znakom prikazujemo ob jekt kada ne moemo prikazati tlocrt objekta.Povrinskim znakom prikazujemo objekte kada moemo prikazati objekt u tlocrtu. IZOHIPSE Izohipse su zatvorene linije koje povezuju iste take nadmorskih visina. to je mrea izohipsi gua, znai da se u prirodi radi o strmijem podruju (planine na kopnu, morske brazde u moru).Kopnene izohipse se oznaavaju svjetlo-smeom bojom, a morske izohip se (izobate) svjetlo-plavom bojom.Zavisno od preciznosti karte, izohipse su nacr tane u razmacima od 5, 10, 20, 50, 100, ili vie metara nadmorske visine.Tako je n a preciznijim kartama terena mjerila M = 1 : 25.000 ili M = 1 : 50.000 najei razmak izohipsi 20 metara, s tim da je su one izohipse razmaka 100 metara deblje nacrt an.Vertilalni razmak izmeu izohipsi se naziva ekvidistancija.Na topografskim kart ama glavne izohipse su na svakih 100 m,osnovne na 20 m, pomone na 10 m i 5 m.Hori zontalni razmak izmeu izohipsi se naziva interval. MJERENJE PADOVA NA KARTI

FORMULA = H1 - H2 m / L (m) * 100 % ; 1000 ;53,7 C Izraunati pad izmeu dvije take na razmjerniku odrediti duinu! H1 = 920 m H2 = 600 m

L = 15 cm R = 1:50000=1 cm = 500 m duz AB =500 * 1,5 = 750 m = 920 - 600/750 = 0,04 + 100 = 4 % ; 40 ; 2,14 C