Вы находитесь на странице: 1из 2

15. veljaa 2012.

srijeda

1. Devijantnost: moe se definirati kao neprihvadanje skupa normi koje prihvada vedina ljudi u nekoj zajednici ili drutvu. 2. Devijantne supkulture: supkultura ije pripadnike obiljeavaju vrijednostima koje se u bitnome razlikuju od vrijednosti vedine u drutvu. 3. Kriminologija: prouavanje ponaanja koje sankcionira kazneni zakonik. 4. Sociologija devijantnosti: grana sociologije koja se bavi devijantinim ponasanjem i razjanjava zato se netko ponaanje prepoznaje kao devijantno. 5. Delikventne supkuluture: skupine koje se est sastoje od mladih ljudi koji odbacuju vrijednosti srednje klase i uspostavljaju alternativne norme prema kojima se prihvadaju i priznaju lanovi. Pripadnici delikventnih supkultura esto su namjerno neposluni i ponaaju se nekonformstiki. 6. Diferencijalna asocijacija: interpretacija razvoja kriminalnog ponaanja koju je izloio Edwin. H Sutherland. Prema njemu kriminalno ponaanje ui se u interakciji s dreugim ljudima koji se redovito bave zloinom. 7. Teorija etiketiranja: pristup u prouavanju devijantnosti koji sugerira da ljudi postaju devijantni zato to politike vlasti i drugi imenuju njihovo ponaanje im dodjeljuju odreene etikete. 8. Nova kriminologija: grana kriminoloke misli, utjecajne u velikoj britaniji 1970-ih.godina, koja je smatrala da je devijantnost namjerno odabrana esto i politika po naravi. Novi kriminolozi su tvrdili da se devijantnost i kriminal mogu shvatiti samo u prilikama modi i nejednakosti u drutvu. 9. Teorija kontrole: teorija koja zloin smatra posljedicom neravnotee izmeu poticanja na kriminalnu aktivnost i kontrole koja od te aktivnosti odvrada. Teoretiari kontrole smatraju da su kriminalci racionalna bida koja de djelovati kako bi postigla najvede dobitke, ako ih u tome ne sprijei drutvena i fizika kontrola. 10. Zakon : pravilo ponaanja koje uspostavlja politiki autoritet, a podupire ga dravna mod. 11. Aplifikacija devijantnosti: namjeravane posljedice koje mogu nastati kada neka kontrolna instancija odreeno ponaanje proglasi devijantnim, a time izazove jo devijantnije ponaanje. 12. Moralna panika: pojam koji je popularizirao Stanely Cohen kako bi opisao pretjerane reakcije inspirirane medijima na odreene naine ponaanja koji se smatraju simptomatinim za opdi drutveni nered. Moralna se panika esto stvara u vezi s dogaajima koji su zapravo relativno beznaajni po naravi i broju ljudi koji njemu sudjeluju. 13. Teorija razbijenih prozora: ideja da postoji veza izmeu pojave nereda ili vandalizma i stvarnog kriminala. 14. Politika nulte tolerancije: prevencija i kontrola zloina koji istiu stalno odravanje reda kao presudno za smanjenje broja tekih zloina. Usmjeravajudi se na sitne prijestupe i krae politika nulte tolerancije odraava naela koja su u temelju teorije razbijenih prozora 15. Zloin bijelih ovratnika: kriminalne aktivnosti strunjaka ili ljudi zaposlenih na poslovima bijelih ovratnika 16. Korporacijski zloin: prijestupi koje su poinile korporacije. 17. Smrtna kazna: dravno sankcionirano smaknude osobe koja je proglaena krivom za zloin koji se kanjava smrdu.

15. veljaa 2012.srijeda 18. Recidivizam: kada osobe koje su ved prije bile osuivane ponovno prekre zakon 19. Restaurativna pravda: grana kaznenog prava koja se umjesto kanjavanjem koristi kaznama koje se ostvruju slubom u zjednici, u pokuaju da se prijestupnik navede da shvati posljedice svog ina.