Вы находитесь на странице: 1из 6

FAKULTET POLITICKIH NAUKA UNIVERZITET U BEOGRADU

MEUNARODNE ORGANIZACIJE TEMA:MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA

STUDENT:ALEKSANDAR OBORINA BROJ INDEKSA:502/08 GRUPA:M9

MAJ2010

Istorijski posmatrano osnivanje Meunarodne organizacije rada predstavlja proizvod evolucije socijalnih ideja o meunarodnoj zatiti radnika, koje su se ispoljavale tokom itavog XIX vijeka. MOR osnovana je 1919 god. na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Ta organizacija je poela sa radom 11.04.1919. god. Sjedite meunarodne organizacije rada nalazi se od 1920 u enevi. Meutim, uslijed rata ono je moralo da bude premijeteno u Montreal u Kanadu. Nakon zavretka rata njeno sjedite vradeno je ponovo u enevu. Razlozi za njen nastanak su tenja, nastojanja i zahtijevi radnike klase za obezbjeenje to bolje zatite i unaprijeenje uslova ivota i rada radnika. Oni su teili da se ta zatita obezbijedi i na meunarodnom planu osnosno da se utvrde meunarodne norme u pogledu uslova rada koje bi se sprovodile u svim zemljama. Ekonomski faktori su takoe uticali na stvaranje date organizacije. Tenja je bila usmjerena ka izjednaavanju uslova rada u svim industrijski razvijenim zemljama i time to je mogude vise smanjiti nejednake uslove u pogledu konkurencije na svijetskom tritu. Pojedine zemlje gdje su uslovi rada bili izrazito slabo regulisani , izlazile su sa svojim proizvodima na svijetsko trite pod povoljnim uslovima odnosno sa manjim cijenama od onih zemalja u kojima su uslovi rada bili mnogo bolji. Trokovi proizvodnje proizvoda iz pojedinih zemalja bili su vedi, jer su prizvedeni za krade radno vrijeme, a radnicima je obezbijedjen dui radni odmor kao i veda socijalna davanja. Ovi razlozi esto su jasno isticani na medjunarodnim kongresima i konferencijama na kojima se raspravljalo o potrebi medjunarodnog uredjenja radnih odnosa i stvaranja jednog medjunarodnog organizma koji bi se bavio ovim pitanjima. Moto date organizacije je svakako obezbjedjenje mira na bazi socijalne zatite. Prva karakteristika MOR-a je njena stalnost i neprekidnost. Ona nije privremena institucija ved stalna i trajna organizacija. Ona je u svakom sluaju u poetku nailazila na tekode:prvo, zato to neke zemlje nisu eljele da se prikljue toj organizaciji, a drugo, to pojedine norme ove organizacije nije prihvatio vedi broj zemalja lanica, pogotovo onih vanijih. Krize iz 1936 i 38 god. negativno su uticale na MOR, ali ova organizacija je pokazala svoju istrajanost. Univerzalnost kao njena druga bitna karakteristika je shvatanje socijalne zatite ili radnog zakonodavstva koje datira jo od prvih dana pokretanja ideje o meunarodnom regulisanju uslova rada. MOR je nastala sa ciljem da bude univerzalna organizacija. Tako je iz odredbe l. 338, XIII poglavlja Versajskog ugovora o miru proizilazilo da se lanstvo u Drutvu

naroda poklapa sa lanstvom MOR, dok sa druge strane nije bila uskradena mogudnost prijema i drugih lanica koje nisu bile lanice Drutva naroda. Ona treba dakle da obezbjedi kvalitetniji socijalni rad koji je njen i univerzalni princip. Njena sigurno najbitnija karakteristika je tripartitnost. To znai da pored predstavnika vlada zemalja lanica, ravnopravno su zastupljeni i predstavnici radnika i poslodavaca. Svi oni imaju scoje posebne grupe, a da bi se sauvala sama ravnotea predstavnici vlada su dvostruko brojniji i imaju onoliko glasova koliko radnici i poslodavci zajedno. Ovo se naroito ispoljava na redovnim zasjedanjima Opte konferencije MOR-a koja je najvii organ organizacije. Prema njenom Ustavu uestvuju delegacije pojedinih zemalja u sastavu od po dva vladina, jednog radnikog i jednog poslodavakog predstavnika kao i znatnog broja zamjenika i strunih savjetnika. Ovakav sistem organizovanja MOR-a zauzima posebno mjesto medju ostalim organizacijama, jer prua radnicima i poslodavnicima ravnopravno uede u donoenju odluka. Teza da predstavnici vlade imaju onoliko glasova koliko i radnici i poslodavci zajedno i dalje je ostala na snazi. MOR je irokai konstruktivna organizacija zbog zajednikog djelovanja triju elemenata koji je sainjavaju. Njena misija je jasna: uspostaviti saradnju izmeu svih regiona i svih zemalja i biti spona izmeu njih, sakupljajudi iskustva i tenje raznih regiona i zemalja da bi oni sluili kao osnov svjetske politike rada ime se pomae i unapreuje socijalni progres u svim djelovima svijeta. MOR kao lan porodice UN treba da tei za ouvanjem mira i da podstie nacije svijeta da zajedno rade na poboljanju uslova u svijetu. Zato, ona treba da ostane otvorena tribina za korisnu razmjenu miljenja izmeu predstavnika raznih politikih, ekonomskih, socijalnih sistema. Na samoj konferenciji MOR-a 1963 god. podstaknute su sve industrijske zemlje Zapada i Istoka na efikasnu saradnju i zajedniko pomaganje manje razvijenijim dravama. Regionalna aktivnost MOR-a je znatno razvijenija tamo gdje je dolo do ubrzanja ekonomskog razvoja. Glavni i osnovni cilj MOR-a je:sauvati budude generacije od ratnih nedada, ouvati dostojanstvo ljudske linosti, obezbjediti svakome da vri svoju inicijativu, uiniti da se potuje pravda i uspostavljanje boljih ekonomskih i socijalnih progresa formirajudi bolje uslove ivota u to vedoj slobodi. Broj lanica MOR-a mjenjao se u toku pet decenija postojanja ove organizacije. Prvo je MOR brojao 29 lanica obino svih osnivaa Drutva naroda. 1919 god. imao je 44 lana, a u periodu od 1920-1928 imao je mnogo vie. 1934 ovoj organizaciji pristupaju SAD i SSSR. Tako je

1938 god. u MOR ved bilo ulanjeno 57 drava. Za vrijeme II svjetskog rata veliki broj zemalja, onih na strani Sila Osovine istupilo je iz ove organizacije. Nakon ovoga rata, tanije 1950 MOR je imao preko 60 lanica, a organizacija je nastavila da prosperira sve vise. Azijeske i Afrike zemlje konje su primljene u UN postale su lanice ove organizacije. Po lanu 387 Versajskog ugovora o miru, koji je postao i lan Ustava MOR-a smatra da svaka drava koja ima efektivnu vlast i nije naznaena u Aneksu Pakta moe biti lanica Drutva naroda ako je o njegovom prijemu odluila Skuptina sa dvije trdine glasova, pod uslovom da odnosni lan da stvarne garancije o svojoj elji da de potovati svoje meunarodne obaveze i ako prihvati pravila ustanovljena od Drutva naroda u pogledu svojih vojnih snaga i vojnog, pomorskog i vazdunog naoruanja. Procedura iza II svjetskog rata se znatno izmijenila u odnosu na ovu. Na meunarodnoj konferenciji rada odranoj u Parizu 1945 procedura ustanovljena za prijem i gubljenje lanstva u MOR 1919 god., bila je iroko razmotrena u cilju usvajanja nekih promjena koje bi odgovarale novonastaloj situaciji. Sutina promjena je da je novom procedurom odbaen obavezni karakter lanstva, tj. da ne postoji podudarnost lanstva u UN i MOR-u to nije bio sluaj do II svj. rata. lanom MOR-a postaju sve drave koje su imale to svojstvo 1.12.1945 god. S toga njenim lanom se mogu nazvati i zemlje osnivai UN-a kao i svaka zemlja koja je primljena u UN preko odluke narodne skuptine. Drave koje nisu lanice UN takoe mogu da postanu lanice MOR-a ali u ovom sluaju odluuje Konferencija 2/3 vedinom prisutnih na zasjedanju. Da bi taj prijem postao pravosnaan, vlada zainteresovane drave treba takoe da Generalnom direktoru Meunarodnog biroa rada saopti da prihvata obaveze koje proistiu iz Ustava. Takoe, novi Ustav predvia i to da drava koja eli da se povue iz MOR duna je da o tome obavjesti Generalnog direktora meunarodnog biroa rada. Obavjetenje o istupanju iz lanstva MOR stupa na snagu 2 godine nakon datuma prijema obavjetenja od strane Generalnog direktora, pod uslovom da je data drava ispunila sve finansijske obaveze koje proizilaze iz svojstva lana MOR. MOR je svakako i jedna od bitnih i specijalizovanih agencija UN. Ona se bavi pitanjima:radne snage, dohotka radnika, profesionalnih odnosa, socijalno obezbjeenje, status i zatitu radnika, opte uslove rada i sl. Povelja UN sadri odredbu prema kojoj de specijalizovane institucije stvorene na osnovu meuvladinih sporazuma, a koje imaju odreene nadlenosti na meunarodnom planu,

naroito u okviru socijalnog i ekonomskog domena, biti pridruene UN-u. Sporazum odreuje uslove pod kojima de predstavnici UN prisustvovati zasjedanjima MOR i obezbjeuje predstavnicima MOR uede na zasjedanjima Generalne skuptine UN i njenih komisija, na zasjedanjima Ekonomskog-socijalnog savjeta i Starateljskog savjeta, kao i unjihovim komisijama. Sporazum predvia i da de MOR stavljati na dnevni red Administrativnog savjeta pitanja koja predloe UN, kao i da de Ekonomsko-socijalni i Starateljski savjet stavlajti u svoje dnevne redove i pitanja predloena od strane MOR. MOR de takoe svojim organima podnositi preporuke Generalne skuptine i Ekonomsko-socijalnog savjeta i o ovim preporukama vriti razmjenu miljenja sa UN i podnositi izvjetaje o mjerama preduzetim za sprovoenje u ivot ovih preporuka. Prema izvjetaju MOR je duan da svake godine podnosi UN izvjetaj o svojoj aktivnosti kao i tekstove svih usvojenih konvencija i preporuka da bi ih UN mogle registrovati. Sporazum tretira i pitanje pomodi koju MOR moe pruiti Savjetu bezbjednosti i Starateljskom savjetu u sprovoenju u ivot principa zapisanih u Povelji, a tiu se razvoja naroda nesamoupravnih teritorija. Sporazum se vee i za pitanje odnosa MOR i Meunarodmog suda pravde u odnosu na aranmane personala dvije organizacije, administrativne i tehnike slube kao i pitanja vezana za finansije i budzet. Nadlenosti koje ima MOR preambulom dijela XIII Versajskog ugovora o miru, povezana sa lanom ustava MOR, kao i filadelfijska deklaracija koja je prikljuena Ustavu. Pakt Drutva naroda predviao je da de svi lanovi DN nastojati da osiguraju i odravaju pravine i humane uslove rada za ovjeka, enu i dijete u svojim vlastitim zemljama, kao i u svim zemljama na koje se proteu njihove trgovake i industrijske veze. Preambula se dakle odnosi na uslove prvenstveno i na reim rada. Prema nekim miljenjima u osnovi djelatnosti MOR nalaze se socijalni problemi , pa je s toga nadlenost MOR ogrniena samim socijalnim fenomenom. U Filadelfijskoj deklaraciji se navode:borba protiv oskudice i siromatva, unapreenje zajednikih dobara napredak pojedinca, program akcije u ekonomskoj i finansijskoj oblasti, sardnja poslodavaca i radnika u cilju poboljanja proizvodnje i sprovoenje socijalne i ekonomske politike, optimalno koridenje proizvodnih sredstava, ekonomski napredak itd. Tako se MOR precizirala prema:unapreenju produktivnosti, socijalnih posledica tehnolokog razvoja, automatizaciji, porastu broja stanovnika, na boljoj produktivnosti, nivou dohotka i ivota itd.

MOR se sigurno danas prvenstveno bavi problemima ekonomskih i socijalnih pitanja. Ekonomski razvoj u stvari podrazumjeva da svaki lan drutva uestvuje u izgradnji nove socijalne strukture koja ima da koordinira akciju svih za postizanje novog progresa. Ta 3 aspekta:ekonomski, tehniki i socijalni su nerazdvojni, jer plodovi napora jednog naroda ije aktivnosti nose peat institucija i obiaja, razvoja tehnike, zahtjeva izradu novih formi organizacije odnosa meu ljudima. MOR treba da slui kao sredstvo transformacije privrede sa slabom produhtivnodu i dohotkom. Tu MOR igra dvostruku ulogu, cilj industrijskog razvoja je podsticanje socijalnog progresa i da sredstva koja se koriste ne treba da idu un raskorak sa ocim ciljem. Ako je industrija faktor socijalnog progresa, MOR treba da pomogne da drave ustanove i primjene svoju politiku rada, kao i da priznaju vanost i bolje koriste svoje ljudske izvore na osnovu ega de olakati industrijski razvoj i otkloniti sve smetnje u njemu. Pored radnika koji rade u industriji, MOR treba da titi i neindustrijske radnike. Donoenjem posebnih konvencija regulisani su i trgovina i biroi, poljoprivreda i pomorstvo, radnici-migranti, invalidi i druge kategorije. MOR pojam radnikne odnosi se samo na lica koja imaju najamni odnos, ved na sve kategorije lica koje koje bilo kakvim sopstvenim radom moraju da pribavljaju sredstva za ivot. MOR se takoe pojavljuje kao institucija javno-pravnog karaktera, kao meunarodno profesionalno preduzede radnika i poslodavaca. Vladini predstavnici su u ovoj organizaciji opunomodenici svojih vlada isto kao i diplomatski predstavnici. Moe se i redi, da MOR predstavlja zaista jedan meunarodni parlament naddrava zato to nemogude je, pravno gledajudi, oduzeti raznim nacionalnim parlamentima privilegiju suverenog izjanjavanjima o zakonima koje treba primjenjivati u njihovim zemljama.Neki smatraju da je MOR primjer federacije ili konfederacije, jer svaki lan moe da istupi iz njega kao i iz federacije. I u konfederaciji nema zajednike vlasti kao ni u MOR. Kao to se vlast u dravi dijeli na zakonodavnu, izvrnu i sudsku tako se i MOR formira kao: zakonodavna vlasti-Opta konferencija, izvrna-Administrativni savjet i sudska-Stalni sud meunarodne pravde.