Вы находитесь на странице: 1из 8

DCAF BACKGROUNDER Obavjetajne slube ta je obavjetajna djelatnost? Koji su ciljevi obavjetajnih slubi? Kako se izrauju obavjetajni podaci?

Kakvim se aktivnostima bave obavjetajne slube? Kakvi tipovi obavjetajnih slubi postoje? Koji zakonski propisi reguliu rad obavjetajnih slubi? Koji demokratski standardi treba da reguliu rad obavjetajnih slubi? Ostale informacije Ovaj dokument je dio serije DCAF Backgrounder koja obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme. Obavjetajne Slube ta je obavjetajna djelatnost? Termin obavjetajna djelatnost odnosi se na nain na koji drava poima svoje strategijsko okruenje, a koji je zasnovan na prikupljanju i analizi podataka pridobijenih od tajnih i javnih izvora. Pored ovoga, obavjetajna djelatnost moe oznaavati i: Organizacije koje se bave izradom takvih podataka; Aktivnosti koje obavljaju te organizacije; Organizacioni proces koji upravlja tim aktivnostima; i Produkt ovih djelatnosti. Koji su ciljevi obavjetajnih slubi? Obavjetajne slube: Obezbjeuju analizu deavanja u oblastima od znaaja za nacionalnu bezbjednost; Daju rano upozorenje za nastupajue krize; Stoje na usluzi dravnim i meunarodnim tijelima za rukovoenje kriznim situacijama time to pomau da se razaznaju namjere postojeih i potencijalnih protivnika; Pruaju informacije dravnim tijelima za planiranje sistema odbrane i vojnih operacija; tite tajne informacije koje se tiu kako sopstvenih izvora i aktivnosti, tako i onih koji pripadaju drugim dravnim agencijama; i Mogu djelovati prikriveno u cilju uticanja na ishod deavanja u korist nacionalnih interesa.

Kakvim se aktivnostima bave obavjetajne slube? Prikupljanje predstavlja pribavljanje podataka. Ono ukljuuje koritenje kako javnih, tako i tajnih izvora, kao to su pijuni, agenti i dezerteri. Analiza predstavlja sortiranje i sravnjivanje podataka i njihovu transformaciju u obavjetajni materijal koji pomae kreatorima politike time to obezbjeuje relevantnu i pouzdanu informaciju koja daje smisao sloenim prilikama i pitanjima. Kontraobavjetajna djelatnost koncentrie se na onemoguavanje stranih obavjetajnih slubi ili drugih grupa kontrolisanih iz inostranstva da vre aktivnosti pijunae, ruenja i sabotae protiv drave. Ovakve djelatnosti obuhvataju odbrambene mjere kao to su istrage, inspekcije i prismotra, i ofanzivne mjere koje ukljuuju operacije u cilju prodiranja, obmanjivanja, ometanja i uticanja na ove organizacije. Neke zemlje takoe praktikuju tajne aktivnosti. One predstavljaju direktan uticaj na strane politike, vojne i ekonomske uslove izvren tako da se ne pripisuje dravi. Tajna aktivnost predstavlja opciju koja ne ukljuuje vojnu aktivnost da bi postigla ciljeve koje diplomatija i ostala politika sredstva nisu u mogunosti postii. Ovakva aktivnost ukljuuje i neke od sljedeih naina djelovanja: Propaganda; Podrka stranim vojnim ili politikim frakcijama; Pomo stranim vladama; i Onemoguavanje nelegalnih radnji na stranom tlu. U veini demokratskih zemalja sa razgranatim obavjetajnim agencijama, tajne akcije ispunjavaju samo spoljne obavjetajne slube. Obrada predstavlja pretvaranje prikupljenih podataka u formu koja vie odgovara analizi sredstvima kao to su deifrovanje i prevoenje. Analiza i izvoenje predstavlja konverziju podataka u zavrne obavjetajne produkte. Da bi ovakvi proizvodi bili od koristi, analiza mora biti relevantna, pravovremena i tana. Ona treba da pojasni kako se dolo do odreenih zakljuaka i, kada je to mogue, da naznai izvore koji su koriteni. Potrebno je, takoe, objasniti primarne faktore koji podravaju izvedenu analizu, kao i alternativne posljedice koje bi nastale ukoliko bi se ti faktori promijenili. Korisni obavjetajni podaci takoe naznaavaju ono to ostaje nepoznato. irenje predstavlja distribuciju konanih obavjetajnih analiza zvaninicima koji su proli sigurnosnu provjeru ili drugim nadlenim dunosnicima. Kako se izrauju obavjetajni podaci?

Obavjetajni podaci se izrauju kroz proces od pet koraka: planiranje; prikupljanje; obrada; analiza i izvoenje; i irenje. Planiranje predstavlja upravljanje itavim procesom izvoenja obavjetajnih podataka koji ukljuuje i: Zahtjev za odreenim obavjetajnim podacima podnesen od strane vlade, parlamenta ili same obavjetajne slube; Odreivanje relevantnih podataka; Prioritizaciju pitanja; i Identifikaciju dravnih i nevladinih aktera koji dozvoljavaju prismotru. Prikupljanje podataka vri se pomou metoda kao to su: Informacije iz javnih izvora sakupljanje informacija koje su otovrene za javnost, kao to su one objavljene u medijima i akademskim glasnicima; Informacije dobijene od ljudi podaci pridobijeni od agenata, dezertera iz drugih slubi, diplomata, ili iz izvjetaja kontraobavjetajnih operacija, sasluavanja, razgovora sa stranim osobljem, itd.; i Informacije dobijene tehnikim sredstvima podaci i informacije dobijene presretanjem; praenjem i lokalizovanjem radio, mikrotalasnih, radarskih i drugih naina elektromagnetskog odailjanja; komunikacijsko obavjetavanje; elektronsko obavjetavanje; telemetrijsko obavjetavanje; informacije iz stranih instrumentacionih signala; ifrovani obavjetajni podaci; podaci dobijeni mjerenjem i potpisima; informacije sa slika, fotografija i one dobijene eksploatacijom kompjuterske mree. Kakvi tipovi obavjetajnih slubi postoje? U zemljama koje imaju razgranate obavjetajne slube postoji nekoliko vrsta agencija. Obavjetajne slube iji je mandat zasnovan na odreenoj geografskoj oblasti ili na konkretnom zadatku ukljuuju: Spoljne strane obavjetajne slube su slube stranih zemalja. Mislim da ovaj pridjev ne moze biti koristen u datom kontekstu obavjetajne slube koje prikupljaju, analiziraju i izvode informacije koje su od znaaja za spoljnu bezbjednost drave, i koje upozoravaju na nadolazee prijetnje spolja; Unutranje domae obavjetajne slube su sve slube drave koje se bave ob.radom dakle i vanjske i unutranje obavjetajne slube, esto poznate i kao bezbjednosne agencije, prikupljaju i analiziraju podatke od znaaja za unutranju bezbjednost drave i odravanje javnog reda i sigurnosti. Obavjetajne slube iji su mandati zasnovani na konkretnom pitanju ili podruju obuhvataju: Vojne ili odbrambene obavjetajne slube koje stvaraju obavjetajne podatke od znaaja za planiranje odbrane i podrku vojnim operacijama;

Kriminalistike obavjetajne slube koje vre analizu podataka u vezi s organizovanim kiminalom, korupcijom i kriminalnim aktivnostima, i time pomau rad organa za sprovoenje zakona; Specijalizovane dravne centre koji se skoncentriu na odreena pitanja, kao to je ameriki Dravni centar za borbu protiv terorizma; Posebne koordinacione jedinice za odreena pitanja koje obuhvataju vie aktera iz obavjetajnog sektora i/ili drugih vladinih odsjeka. Primjeri za ovakvo organizovanje ukljuuju holandski CT-InfoBox, koji koordinira antiteroristike aktivnosti obavjetajnih slubi, dravnu policiju, imigracione vlasti i druge agencije; i amerika Kancelarija za terorizam i finansijsko-obavjetajne djelatnosti pri Ministarstvu finansija.

Razliiti metodi prikupljanja informacija, pogotovo u sluajevima gdje se koriste tehnika sredstva, mogu uzrokovati stvaranje usko specijalizovanih obavjetajnih slubi. Takva tijela obuhvataju obavjetajne slube koje koje se bave slikovnim podacima, komunikacijama ili kriptologijom. Amerika NSA, ruski FAPSI i britanski GCHQ su, po broju zaposlenih i visini budeta, vjerovatno najvee takve agencije. Za manje drave postojanje jedne objedinjene obavjetajne agencije predstavlja nain da se ouvaju resursi i izbjegne dupliranje aktivnosti. panski CNI, holandski AIDV, turski MIT i bosanskohercegovaka OSA predstavljaju primjere napora da se prevaziu tradicionalne razlike izmeu operacija na domaem tlu i u inostranstvu. U veim dravama koje posjeduju razgranate obavjetajne slube, mandati pojedinih agencija se ponekad preklapaju. To moe rezultirati korisnim suparnitvom meu agencijama ukoliko omogui da se otkriju razlike u miljenjima u vezi nepotrebnih pretpostavki. Ali ovakvo preklapanje se moe pokazati i tetnim, to se moe izbjei kroz blisku saradnju meu agencijama. Koji zakonski propisi reguliu rad obavjetajnih slubi? Obavjetajne slube jesu legitimne samo ukoliko njihove vanredne nadlenosti proizilaze iz odgovarajueg pravnog okvira. Zakoni koji reguliu rad obavjetajnih slubi treba da osiguraju jasan i konkretan mandat obuhvatajui i: Nadlenost za geografska podruja; Predmete istrage; Ogranienja po pitanju nadlenosti i aktivnosti; Odnose meu slubama koje rade unutar obavjetajne slube i njihovu koordinaciju; Naine na koje se obavjetajne slube dre odgovornim, ukljuujui i mehanizme vladine kontrole, parlamentarnog nadzora i sudskog ispitivanja; i Pravna sredstva pomou kojih se postupa sa albama koje se tiu nedolinog ponaanja obavjetajnih slubi.

Svrhe i ciljevi prikupljanja podataka u zemlji i u inostranstvu se razlikuju, kao to se razlikuju i rizici koji ih prate. Stoga je znaajno da mjere rukovoenja, kontrole i odgovornosti oslikavaju ove razllike. Pravni okvir bi trebao da nalae obavjetajnim slubama da potuju demokratske standarde i norme. Primjer objedinjenog obavjetajnog sektora: Holandija

UNUTRANJA BEZBJEDNOST Ministarstvo unutranjih poslova

VANJSKA BEZBJEDNOST Ministarstvo odbrane

Koordinaciona jedinica za borbu protiv terorizma (CT-Infobox)

Sluba za opte obavjetajne djelatnosti i bezbjednost (AIVD)

Vojna obavjetajna i bezbjednosna sluba (MIVD)

Zajednika kontrola Dravna organizacija za signalizacionu obavjetajnu djelatnost (NSO)

Kraljevska vojna policija (Kmar), zaduena za meunarodnu obavjetajnu saradnju

Specijalna jedinica za podrku (BBE), protivteroristika jedinica i Skraenice oznaavaju imena organizacija na holandskom jeziku.

Koji demokratski standardi treba da reguliu rad obavjetajnih slubi? Obavjetajne slube moraju veinu svojih zadataka da obavljaju u tajnosti; otkrivanje izvora, metoda, sredstava ili uspjeha mogli bi ozbiljno kompromitovati njihovu efikasnost. Ovo znai da one ne mogu biti transparentne kao druga vladina tijela, te da su za nadzor nad njima potrebni posebni mehanizmi. (Za dodatne informacije o ovoj temi vidjeti DCAF-ov Backgrounder Parlamentarni nadzor obavjetajnih slubi). Demokratska kontrola obavjetajnih slubi poinje jasno definisanim pravnim okvirom koji nuno uslovljava da obavjetajne slube moraju potovati vladavinu zakona i priznavati ljudska prava i osnovne slobode graana. Zakon bi takoe trebao postaviti

osnovu za sve aspekte ispitivanja obavjetajnih slubi, ukljuujui i unutranje kontrolne mehanizme (kao to su generalni inspektor ili ombudsman), zatim jasnu kontrolu od strane izvrnih organa kroz odreene biroe ili ministarstva, vrstu osnovu za sudsko preispitivanje, kao i odgovarajue mehanizme za parlamentarni nadzor. Rad obavjetajnih slubi mora da podlijee i svim zakonima o privatnosti linih podataka i komunikacije. U sluaju kada posebne okolnosti zahtijevaju tajno praenje komunikacija, zakon treba da uspostavi sudski mehanizam putem kojeg osoblje koje je prolo sigurnosnu provjeru ima nadlenost da preispita ovakve aktivnosti. Ako se eli da obavjetajne slube rade u skladu sa svojim mandatom, potrebno je da im vlada dodijeli smislene zadatke koji bi bili podrani sistemom efektivnog upravljanja koji obezbjeuje odgovorno rukovoenje. Ponekad se pravi razlika izmeu ponaanja obavjetajnih slubi u zemlji gdje se od njih trai da potuju domae zakone, i neureene prirode njihovog naina rada u inostranstvu. U dananjem meunarodnom okruenju potrebno je osnaiti odgovornost drave za aktivnosti koje se sprovode u inostranstvu. Na primjer, u sluaju tajne akcije, nacionalni zakoni treba da zahtijevaju postojanje jasnog lanca komande izmeu aktivnosti agenata na terenu i najviih krugova u vladi. Ovo je od izuzetnog znaaja ukoliko se eli osigurati odgovornost izabranih funkcionera. Obavjetajne slube treba da budu profesionalne i nepristrasne; one takoe treba da budu u mogunosti da efikasno slue dravi, bez obzira na promjene u vladi i politici. Ostale informacije Oversight and Guidance: The Relevance of Parliamentary Oversight for the Security Sector and Its Reform Born, Fluri and Lunn (eds.), 2003 www.dcaf.ch/_docs/dcaf_doc4.pdf Reforming Intelligence: The Challenge of Control In New Democracies Bruneau and Dombroski, undated www.ccmr.org/public/library_file_proxy.cfm/lid/5258 Povezane teme Savremeni izazovi za obavjetajnu zajednicu Obavjetajno objedinjavanje i koordinacija Parlamentarni nadzor obavjetajnih slubi

Tipovi obavjetajnih slubi u odabranim evropskim zemljama


Zemlja Austrija Belgija Bugarska Objedinjena Spoljna Unutranja X X X Kriminalistika X X Vojna X X X Za praenje komunikacija X X X

eka R. Danska Estonija Finska Francuska Njemaka Grka Maarska Irska Italija Luksemburg Holandija Norveka Poljska Portugal Rumunija Srbija Slovaka Slovenija panija vedska vajcarska Ukrajina Ujedinjeno Kraljevstvo

X X X

X X X X X X X X X X

X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

X X X

X X X X X X X X X X X X X X X X X X

X X X

Znak X oznaava jednu ili vie odvojenih agencija iji je rad posveen ovim nadlenostima, ciljevima ili metodama. Odsustvo oznake ne znai da ove zemlje ne djeluju na odreenom podruju, ve prije da nemaju posebnu agenciju koja se bavi tim pitanjem. Danski DDIS, na primjer, jeste primarno unutranja obavjetajna sluba, ali ona prati i kretanja ekstremistikih grupacija u inostranstvu, to je u nekim drugim zemljama zadatak spoljne obavjetajne slube. Izvor: internet prezentacije odabranih zemalja i agencija.

Serija DCAF Backgrounder o reformi i rukovoenju sektorom bezbjednosti DCAF Backgrounder obezbjeuje kratak uvod u mnotvo pitanja koja se tiu upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme. Va komentar je dobrodoao. Molimo da poaljete svoje primjedbe i prijedloge na backgrounders@dcaf.ch David Law je urednik serije DCAF Backgrounder. Fred Schreier i James Stocker priloili su materijal za ovo izdanje. James Stocker je priredio dokument za tampu. Ostala izdanja Backgrounder-a mogu se nai na www.dcaf.ch/publications/backgrounders

Postojea izdanja Backgrounder-a - Izazovi za obavjetajnu djelatnost - Obavjetajne slube - Vojni ombudsman - Multietnike oruane snage - Nacionalna politika bezbjednosti - Parlamentarni odbori za odbranu i bezbjednost - Parlamentarni nadzor nad obavjetajnim slubama - Privatna vojna preduzea - Vanredna stanja Budui Backgrounder-i - Djeca vojnici - Sistemi vojne pravde - Pravila ponaanja OSCE-a - Parlamenti i donoenje budeta za odbranu - Parlamenti i nabavka za sektor bezbjednosti - Slanje vojske u inostranstvo - Shvatanje reforme sektora bezbjednosti - Sigurnosna provjera za sektor bezbjednosti enevski centar za demokratsku kontrolu oruanih snaga (DCAF) promovie dobru upravu i reformu sektora bezbjednosti. Centar vri istraivanja o dobrim praksama, ohrabruje razvoj odgovarajuih standarda na dravnom i meunarodnom nivou, daje preporuke za razvoj odgovarajue politike, vri savjetodavnu ulogu i prua dravama programe podrke. Partneri DCAF-a obuhvataju vlade, parlamente, institucije civilnog drutva, meunarodne organizacije i niz aktera u sektoru bezbjednosti, kao to su policija, sudstvo, obavjetajne agencije, slube granine bezbjednosti i vojska. Posjetite nau Internet stranicu www.dcaf.ch