You are on page 1of 5

SOCIJALNE MREZE

MOGUCE TEME ZA RAZRADU:


1.
2.
3.
4.

Sta su internet servisi za drustvene mreze (nastanak I razvoj)


Postojece drustvene mreze I njihove karakteristike
Uticaj drustvenih mreza na preduzeca i razvoj poslovanja
Nacini organizovanja I struktura drustvenih mreza

Nijedan respektabilan biznis u svetu danas se ne planira bez korienja drutvenih mrea kao
promotivnog i marketinkog alata. Ova praksa postaje pravilo i u naem okruenju. Praktino, ne
postoji uticajna kompanija koja ne posveuje dunu panju svojim prezentacijama na drutvenim
mreama, birajui pritom one servise i kanale komunikacije koji su najprimereniji prirodi posla kojim
se bave. Prisustvo na Internetu ostvareno kroz statine prezentacije - klasine Web sajtove - naprosto
vie nije dovoljno pa se panja sve vie usmerava na interaktivne sadraje, u ijoj izradi uestvuje ira
drutvena zajednica, ne samo kompanija. Na taj nain kompanija dobija humano lice, postaje
subjekat komunikacije, gradi pozitivan rejting i bre i lake dolazi do kljunih informacija o tritu na
kome posluju, i to iz prve ruke.

Istorija razvijanja
Prema infografici koju su izradili Citizen Brando, drutvene mree seu u davnu 1960. za vrijeme
CompuServea.
No pravi boom zapoeo je pojavom interneta 90-ih godina, a danas drutvene mree ima gotovo na
svakom koraku, odnosno svako malo iznenadi nas neto novo. MySpace je ario i palio oko 2003. godine, godinu dana kasnije pojavio se Facebook, YouTube i ostali servisi.
Danas je situacija neto drugaija. Pinterest i Instagram rapidno rastu, Twitter je kupio Posterous,
Spotify ima preko 10 milijuna korisnika,

Drutvene mree ili Social Media su nunost u suvremenom svijetu za prijenos


podataka ili informacija ili ak obinu razbibrigu. Neki koji jednostavno ne podnose
televiziju u ovakvom obliku i potpuno se okreu od nje jesu i u naoj blizini. Postajemo
jednostavno takvi. Zato? Nismo vie za dirigirane informacije,ve za slobodnu
upotrebu svih medijskih oblika koji su nam na dohvat ruke. Jedna od karakteristika jeste
kako su svi ovi mediji veinom Free. Ukoliko ne ostaju Free,pronalazimo neke nove
stranice koje jesu. Svakim danom se pojavljuje nekih novih tisuu,koje lako zaokupljaju
nau panju. Panja se opet nagrauje prometom,a taj promet donosi novac ljudima
koji je pokreu. Svi su zadovoljni i koza je cijela. Ovo je bio samo jedan segment od
strategija koje se pokazuju u naim sredinama. Kako e to uskoro biti? Vidjet emo jako
brzo. Tehnologija se razvija,pristup informacijama postaje sve laki. Ipak postoji jedan
problem,a to je neki novi vjetrovi u amerikim zakonodavnim vodama,koji opet
pokuavaju nametnuti zakon o piratstvu,a to opet samo znai kako emo uskoro vie
podataka dobivati iz npr. Kazahstana nego iz Amerike. Mislimo kako je u amerikim
vladam nastala euforija protiv terorista,pa se neemo zauditi ako ogranie kretanje
svojim graanima-dobro,to ba ne bi bilo dobro,ali je u ludim solucijama ak i mogue.
Ovdje nas interesiraju odnosi s javnou i njihova laka i bolja naravno primjena. Jedan
od nain prijenosa informacija imamo preko drutvenih mrea,a tako pojedine
organizacije poinju graditi svoj marketing,naravno,na svoj svojstven nain. Kako
napraviti strategiju i kako je izbalansirati,to je ono to nas interesira. Jedno od najeih
sluajeva kod naih poznanika jeste onaj nain rada "pokuaj i pogreka". Znate onaj
sustav u kojem neto pokua i vidi kako ne ide,pa pokua ponovno,pa uspije
neto,pa pokua dok ti ne dosadi. Takav je nain dobar,ali treba jako mnogo
vremena,a vama treba strategija odmah,a ne sutra ili sljedee godine. Odnosi s
javnou su disciplina koja pokuava neke stvari rijeiti i to postavljanjem pitanja.
Nikako deklamiranjem posebnih govora,jer to zaduenje politiara,nego jednostavnim
postavljanjem kvalitetnih pitanja i pravilnog usmjerenja pozornosti na pojedine dijelove
koji su za nas bitni. Kako to postii? Samo upornim izuavanjem smjerova kretanja
trendova,alata i interneta,marketinga,ak i psihologije i sociologije. Pitanja moraju biti
kratka i smislena i naroito okrenuta prema ciljevima svoje organizacije. Veina
organizacija ovakve strategije ne radi i ne smatra ih potrebnim,ali zato i esto zatvaraju
svoja vrata-zauvijek. Nismo zluradi,ali je postalo jasno kako malo vremena ulaemo u
planiranje,a sve vie u gubljenje vremena. Rezultat jeste ovakva kriza.
Glavno pitanje koje e vam postaviti svaki dobar manager jeste:koji je va cilj? Neki e
traiti viziju ili misiju,ali opet svi tee prema krajnjem mjestu na kojem se vidite. Tada
postavljate cilj i iz njega dalje slijede oblici razvoja plana koji ima svoj redoslijed,a to su
zamiljanje u drugim prostorima ili na drutvenim mreama. Postavljamo ciljeve i
predviamo alate za realizaciju naih planova. Alati su programi na kojima imamo namjeru
dosei do odreene populacijske grupe,a sve u interesu nae organizacije. Marketing je
nuan,a jo vie je nuan u recesijskim vremenima. Zatim je potreba istraivanja drugih
informacija do kojih moemo doi,a vezani su uz drutvene sadraje koji su ve bili ili se
dogodili. Istraujemo sve to se dogodilo ili se pokualo sakriti u posljednje vrijeme na
drutvenim mreama,a zatim odaberemo put kojim idemo ili barem gdje ne idemo. Kada
smo to rijeili,preostaje nam samo da spojimo analizu i ciljeve. Promijeamo i imamo viziju
plana kako bi on mogao izgledati. Postavljanjem plana idemo prema zamislima vremenske
upotrebe istog. Moramo znati koliko nam je vrmena potrebno i kako emo to rijeiti. Nikako
nita ne poinjati bez detaljnog kalendara planiranja,jer bez njega sve moe due trajati,a
to znai kako vas to mnogo kota. Veim kotanjem imate samo problem,a nikako razvoj

Neprofitne organizacije na drutvenim mreama


BY
PR STUDENT

21. STUDENI 2011.


Danas su drutvene mree jedan od najvanijih naina za irenje utjecanja i stjecanje povjerenja kako
profitabilnih, tako i neprofitabilnih organizacija. Na ovaj nain same organizacije mogu dijeliti vane
informacije bez posredstva medija.
Web stranice vie nisu dovoljne i ako elite proiriti glas o vaim neprofitabilnim organizacijama vrijeme je
da otvorite poslovne profile na nekim od brojnih drutvenih mrea.
Pedesest vodeih svjetskih neprofitnih organizacija imaju barem jedan gumb na svojim web stranicama,
od kojih je najpopularniji Facebook. Vodei je PBS sa gotovo 970 000 fanova.

Facebook i Twitter su san svake neprofitne organizacije. Facebook profil najbitniji je dio svake efikasne
strategije na podruju drutvenih medija . Ako vaa organizacija ima video sadraje, intervjue ili
dokumente Facebook vam omoguuje da na jednostavan nain podijelite te sadraje sa svojim fanovima
ili prijateljima. Takoer nudi lako povezivanje i poveanje mree fanova te potencijalnih donatora i
volontera. Strunjaci savjetuju da je za poetak bolje otvoriti Facebook fan page jer nudi vie opcija od
tradicionalnog profila kao to je npr. vei broj administatora koji bi upravljali sadrajima. Osim toga,
integriran je sa Twitterom, blogovima, Flickrom i drugim mreama. Najvea pogreka koju ljudi rade kod
koritenja Twittera je to to pokuavaju progurati previe poruka. Za poetka je potrebno osigurati veliku
mreu odanih pratitelja. Ne smijete zaboraviti da je Twitter portal za dvosmjernu komunikaciju. Bitno je
potraiti ljude i organizacije koju su zainteresirane za va radi i pratiti ih. Sluajte ono to vam oni govore i
odgovarajte na njhove upite. Kada steknete dovoljan broj pratitelja nemojte pretjerivati sa porukama.
Ljude vas prate zato to ele saznati bitne podatke, a ne itati sve to vam padne na pamet.
Za kraj evo nekoliko uputa o tome kako uspjeno djelovati na podruju drutvenih mrea:
1) Odaberite pravu drutvenu mreu. Ne trebate uvijek birati one najvee, nekada manje mree mogu biti
uinkovitije za vau neprofitabilnu organizaciju.
2) Ako ste u mogunosti potraite pomo strunjaka, nekoga u vaoj blizini tko ima iskustva sa radom na
drutvenim mreama.
3) Na Facebooku se nemojte zaustaviti samo na fan pageu, napravite i profil i grupu.
4) Pobrinite za dobar prvi dojam. Jako je vano da profil dobro izgleda, zato odaberite slike i statuse koji e
biti zapaeni.

( )
( ) ,
, , , ,
, , , , , ,
, , .
.
.
, .
.
.
, ,
. ,
.[1]

, ,
, ,
.

.
.
.

MySpace, Orkut, Facebook, Ning . .

( )
, , , ,
,
, , , , ,
.
,
, -. ,
, ,
. , .
90- 20. .
WWW- ,
. , ,
(. Nickname). ,
, .
, .
, .
mIRC,
, , . . ,
E-mail,

21. , ,
. ,
, , -. ,
, ,

- . .
, ,
(. Contacts). ,
, .
. ,
,
.
, , , , ...[1

Tabela 1: Drutvene mree koje koriste Internet korisnici u Srbiji


Servis za drutvenu mreu

Facebook

91.07 %

YouTube

45.98 %

MySpace

32.59 %

Twitter

12.95 %

LinkedIn

8.93 %

Flickr

5.36 %

Ostali servisi

10.27 %

Maj 2010. Uzorak: 209 odgovora od ukupno 223 anketiranih. Meu ostalim servisima se spominju (redosled
prema uestalosti): Tagged, Deviantart, SoundCloud, Msn i drugi Dve anketirane osobe su ak odgovorile
da koriste sve nabrojane mree.