B.V.

-Ban
AVANGARDNA DRAMA - NOVA DRAMA
ANTIDRAMA
Anti negacija knj.
<= svaki novi pravac reakcija je na prethodni
postala
Antidrama ---------- klasika, traje ve 50 godina
zaeci prije vie od stoljea
Prvi Ionesco Stolice
Beckett U oekivanju Godota
Ionesco u drami elava pjevaica 1.X spominje naziv
antidrama
Gledatelj stoljeima dolazi u kazalite s izgraenim pojmovima o
dobroj drami:
- postupci dobro motivirani,
- odreena kompozicija
- etape.
Nova drama:
- deformirana ljudska bia,
- nemotivirane akcije,
- besmislene reenice
- bez klasinih pravila drame.
Prijelom = izbacivanje scenskog realizma,
reakcija na dramaturgiju Ibsena,
ehova,
Strindberga.
Uvoenje situacija koje se dotad nisu smjele prikazivati,
izbacivanje fabule i
radnje,
zavisnosti od uzrone povezanosti,
logikog slijeda dogaaja.
Kao da se vie nita ne dogaa.
Nema poetka,
kraja,
stupnjevanja prema vrhu.
Odbaena psihologija,
Isticanje drutvenih odnosa,
zakonitosti drame,
realizam.
Panja usredotoena na gledanje,
akciju ljudi i
stvari.
Nova drama nastupila kao pravi kontrast,
Ima vrlo mnogo uspjeha.
Smisao uspjeha: odupirujui se tradiciji dramaturgije, stvara nove
kriterije i potpuno novi kut gledanja.
Autori ne ele
ispriati konkretnu priu,
da gledaoci odu zadovoljni rjeenjem problema;
ele
- izraziti vlastite poglede na svijet
na to je mogue jednostavniji nain.
1
B.V.-Ban
KORIJENI NOVE DRAME:
Nova drama raa se iz straha pred ivotom.
Naini na koji junaci nadvladavaju ivot
vue korijene iz filozofije egzistencijalizma (J.P. Sartrea);
filozofije apsurda (A. Camusa).
Postoje i socijalno-povijesni razlozi za nastanak nove drame:
pisac na zapadu razoaran,
razapet izmeu dviju velikih
civilizacija

buroasko-demokratske socijalistike

ve odavno izgubio iluzije o njoj identificira je sa staljinizmom
= povlai se u sebe, ivi s osjeajem da je svaki trenutak
izmeu dva unitavajua rata,
ivi u svijetu dehumanizacije linosti,
= linosti u drami ponaaju se kao strojevi.
Avangarda zakasnila.
Teatarska revolucija traila svog vou.
Teatar nije imao svog Marinettia, Bretona, Picassa, Dallyja.
Teatrom su vladali B. Shaw, Pirandello,
kao sljedbenici klasine drame.
Dramaturgija apsurda francuskog podrijetla,
mnoge primjere nalazimo i izvan Francuske.
ZAECI u drami fr. dram. pisca
Alfreda Jarryja: Kralj Ubu
- ginjol Poljaci prof. Eber
- 11. prosinca 1896.
- Teatar Nuovo u Parizu

okirala Pariz
Francisco Sarsey (najvei dram. kritiar toga vremena
napustio predstavu)
Inovacije u dramskoj tehnici,
rjeniku vulgarne rijei.
Naizgled farsa bez ikakvog smisla,
parodija na Macbetha
Radnja u Poljskoj mu i ena Ubu ubijaju kralja
Vjenceslava Kralj Ubu mnogo obeava ljudima,
ali tei samo za to veim zgrtanjem novca Mnogo
ubijanja
- Politija satira,
udarac na buroasku gramzivost.
2
B.V.-Ban
IONESCO
- jo ne objanjava ontoloke korijene apsurda
- samo slika drutvene deformacije koje proizvode apsurd
- njegova drama = groteskna farsa o pobjedi gluposti,
vulgarnosti,
apsurda.
Istovremeno parodija tragedije i
zaetak teatra apsurda.
Poslije Ionesca nadrealistika drama i
dadaistika drama

inzistiraju na aloginim dogaajima.
|
svaki sudar logikog iskustva i
neloginog dogaanja
dovodi do apsurda.
Nadrealistika drama:
Apollinaire, Tzara, Breton, Aragon.
Nova drama poslije 50-tih godina preuzima od
Jarryja karakteristino proimanje ironije i
apsurda,
nadrealista iracionalno i
ok (Ionesco).
RAZLIKE KLASINE DRAME I NOVE DRAME
Klasina drama eli ispriati sadraj
prenijeti problem ili poruku.
Nova drama ne prenosi poruku.
U trenutku kada je poruka trebala biti upuena svijetu
upada u farsu.
Teoretiari nove drame istiu kao osnovno sredstvo za otkrivanje
svijetu grotesku.
Autori svoje drame po apsurdnosti svijeta oblikuju
U formi farse halucinacije i snova.
Snovi stvaraju se asocijativno,
prenose slike,
ne ideje.
NOVOST NOVE DRAME U SINTEZI RAZLIITIH TRADICIJA:
- tradicija mime (puke komedije) Grke i Rima;
- tal. renesansna comm.dell'arte;
- engl. teatar pantomime;
- nonsens poezija;
- knj. strave i uasa;
- uvoenje psihopatskih likova (nije novo);
- clownovske igre;
- drama rituala
3
B.V.-Ban
Termin antidrama pojavio se s Ionescovom elavom pjevaicom
Ionesco svjestan apsurda svijeta u kom ivi,
odraava ga kroz farsinu
apsurdnu
akumulaciju besmislenih
govornih kliea.
Beckett zaokupljen metafizikom odnosa
meu ljudima,
nedokuivim znaenjima egzistencije.

Razliiti tipovi apsurda: Ionescov = tragino-lakrdijaki,
Beckettov = melankolian.
Suvremeni svijet vizija dramskih pisaca = svijet u kome ovjek nije
kod kue,
u kome se neprijatno osjea.
= ovjek ili ne moe komunicirati s drugim ljudima,
ili nije u odnosu s drugima.
usamljen, nesretan = ekanje nekakvog smisla,
rjeenja osnovnog
egzistencijalnog pitanja:
ZATO OVJEK IVI?
zauzima dominantno mjesto.
Nitavilo radnje dokaz nitavila svijeta.

Sve to se dogaa apsurdno.

i svijet je obiljeen apsurdom.
Apsurdni svijet avangardnih drama:
svijet nasilja,
ubojica i ubijenih,
muitelja i muenih

Beckett gospodar i sluga,
unitavaju se maltretitranjem.
Nova drama OTPOR prema buroaskom kozmosu.

U oekivanju Godota
Vladimir i Estragon
||
cijelo ovjeanstvo
koje pati.
Drama samo sugerira pitanja na koja ovjek ne moe
odgovoriti, a kako bez odgovora ne moe ivjeti on pati.
ovjek zamiljen nad svojom sudbinom,
trudi se pronai odgovore ili barem pretpostavke,
ne uspijeva,
u tom naporu ispada groteskno smijean.
4
B.V.-Ban
Nova drama na angairan nain predstavlja
OSUDU BUROASKOG KOZMOSA I SUVREMENOG SVIJETA.
Teatru apsurda pripada velika zasluga
OBNOVE DRAMSKOG JEZIKA
Jezik dijaloga esto izoliran od zbivanja,
ponekad ak i u suprotnosti s radnjom
besmislene reenice.
Vie od rijei znaajnu ulogu imaju odjeci rijei.
Novi dramatiari nastoje logiki jezik odvojiti od neloginog,
od jezika gramatikih pravila.
Ionesco:
RIJE U TEATRU TREBA DOVESTI DO PAROKSIZMA
(vrhunca), SLOVO TREBA BITI NAPETO, JEZIK TREBA
GOTOVO PRSKATI ILI SE UNITAVATI U SVOJOJ
NEMOGUNOSTI DA ZADRI ZNAENJE.
U novoj drami frazu u poetku bijae rije zamjenjuje fraza u
poetku bijae gesta.
= Bit drame u inima ( u akciji)
ne u frazi i jeziku.
Ionesco:
POKUATI OSMISLITI JEZIK; POKUATI GA RAZORITI
JER SVAKI SE JEZIK UPOTREBOM IZLIE; POKUATI GA
OBNOVITI I PROIRITI NJEGOVE MEE; OBNOVITI JEZIK
ZNAI OBNOVITI KUT PROMATRANJA POD KOJIM
GLEDAMO SVIJET.
5
B.V.-Ban
EUGENE IONESCO
(1912.-1994.)
Roen u Rumunjskoj otac Rumunj,
majka Francuskinja
djetinjstvo u Fr.; vraa se u Rumunj.

stud. fr. jez.
od ' definitivno u Fr.
= 1950. elava pjevaica
1952. Lekcija
Stolice
1953. rtve dunosti
uspjean pisac
Jacques ili podlonost
1957. Novi stanar
1959. Ubojica bez pokria
Delirij udvoje
1960. Nosorog
1962. Zrani pjeak
1963. Kralj umire
1966. e i glad
FAZE:
C '49.-'51.
- kratko komadi i jednoinke
- odnos prema jeziku (elava pjevaica)
|
govore da nita ne kau
jer nemaju to rei
stanje jezika znai samu odsutnost unutranjeg ivota
- burleskni neologizmi
- rijei liene svake supstance svedene na zvukovnu koru
= pobjeda mehanike svakodnevnog
- malograanin nema identiteta

postaje razmjenjiv (Smith Martin)

|
mijenjaju uloge
Lekcija
Jacques
C '51.-'54.
- kompleksniji komadi
- dekor vaniji
- pojava maina
Stolice TRAGINO I GROTESKNO PRIKAZANA
MITOMANIJA NASTALA ZBOG NESUDJELOVANJA
U POVIJESTI.
C '57.-'62.
Ubojica bez pokria
Nosorog itavo se mjesto epidemino pretvara u nosoroge
= podlonost diktaturi
6
B.V.-Ban
Zrani pjeak
- udaljavanje od prikaza apsurdnog svijeta
(i svojih prvih djela)
- poruka protiv svijeta zapalog u banalnosti
- moralizam ga vraa starijem scenskom izraavanju
C e i glad
- nepovjerenje prema svakom pokuaju promjene svijeta;
kolektiv unitava sva afektivna pribjeita
- izraz stagnira
- postaje priznati lan Akademije
IONESCO SVJESTAN APSURDA SVIJETA U KOJEM IVI,
ODRAAVA GA KROZ FARSINU, APSURDNU AKUMULACIJU
BESMISLENIH GOVORNIH KLIEA.
Ne piem za kazalite da prepriavam priu. Po meni,
kazalini komad se ne sastoji od opisivanja razvoja te prie.
Kazalini komad je gradnja sazdana iz niza stanja svijesti
ili okolnosti koje se pojaavaju, zbijaju, zatim se zamruju
bilo da bi se odmrsili, bilo da bi se zavrili u nepodnoljivoj
nerazmrsivosti.
Stolice
Ionesco neprestano namjerno izmilja
APSURDNE tj. NELOGINE
BESMISLENE SITUACIJE
= razgovori
kua nasred vode
APSTRAKTNE tj. IMAGINARNE SITUACIJE
= dolazak cara
prenoenje poruke
GROTESKNO = Stara (94 g.) u razgovoru s bakrorescom die suknju
i isputa erotske krikove
Situacije dramatine

proimanje: komine ga pada sa stolice,
pruanje ruku u prazno
(prilikom dolaska gostiju),
Donoenje stolica
tragine dvostruko samoubojstvo,
dolazak govornika
groteskne poetni dijalog
7
B.V.-Ban
Pozornica 10 vratiju
na poetku 2 stolice
2 prozora
(nevidljivi) zvuni i
svjetlosni efekti:
zvuk - zvona,
barke na vodi,
na kraju amor i negodovanje
svjetlo polumrak (poetak i kraj)
najjae (dolaskom cara)
Tijek radnje:
- tepanje izmeu Staroga i Stare
- Stari Staru naziva Semiramidom
ona njega srcem
- Motiv poruke
- unoenjem stolica radnja dobiva na dinaminosti
- prilikom dolaska cara Stara prodaje program, bombone
Likovi:
BEZ IDENTITETA gospoa
pukovnik
dijete
car
LIENI IDENTITETA lutke
Govorni klieji (=obrazac)
raspon
od smiljenih,
povezanih
dijaloga ili
monologa
do besmislenih,
nepovezanih
ponavljanja reenica,
dijelova reenice,
rijei
ili slogova.
Na poetku
Stara govori da je promaio ivot, a Stari reagira plaem.
Na kraju
monolog Staroga o tome to je htio, a nije uspio.
Poruke motivi:
Stari: Bio sam sakuplja nesrea, munjovod katastrofa.
Poruke:
- u svijetu postoji jedan vjeiti sukob, nesklad:
o Htio je biti alpinista vukli su ga za noge; htio je
prijei rijeku poruili su mostove.
- motiv otuenja, izoliranost ovjeka
- nemogunost ostvarivanja komunikacije meu ljudima
o meusobno nerazumijevanje ljudi
o uzaludnost ivljenja
- nemogunost prenoenja poruke koja bi spasila svijet
- apsurdnost drutvenih odnosa
- tragedija govora koji postaje automatiziran
8
B.V.-Ban
Eugene Ionesco:
Stolice
- tragina farsa

= kominim postupcima
slika se tragian ivot i
ostvaruje tragina slika ivota.
Premijera: 22.travnja 1952.
- neuspjeh = karikatura: i na pozornici i u gledalitu: nizovi
praznih stolica i 2 ljudi
- kasnije Anouilh (suvr.fr.dram.pisac)
Stolice proglasio remek-djelom:
MISLIM DA JE TO BOLJE OD STRINDBERGA JER JE
CRNO LA MOLIRE NA PONEKAD LUDO ZABAVAN
NAIN, JER JE STRANO I SMIJENO, POTRESNO I UVIJEK
ISTINITO I OSIM LAGANE NATRUHE ZASTARJELE
AVANGARDE, KOJU NE VOLIM PRI KRAJU JER JE
KLASINO.
Tematske zaokupljenosti:
- promaen ivot
- ljudska samoa
- otuenost
- nemogunost komunikacije
- relativnost svega i skepticizam
- praznina uglaene, isprazne konverzacije
- nemogunost priopavanja ivotnog iskustva
- apsurdnost nitavnog, ispraznog ivota
- degradacija vremena koje se neumoljivo troi
U pismu prvom redatelju Stolica Ionesco je sam oznaio temu:
= TEMA KOMADA NIJE PORUKA, NI NEUSPJESI U IVOTU,
NI MORALNI SLOM STARIH, VE ODISTA STOLICE, A TO
ZNAI ODSUTNOST CARA, ODSUTNOST BOGA,
ODSUTNOST MATERIJE, IREALNOST SVIJETA,
METAFIZIKA PRAZNINA; TEMA JE KOMADA NITA
NEVIDLJIVI MORAJU SVE VIE I VIE BITI TU, SVE
STVARNIJI I STVARNIJI (DA BI REALNOST POSTALA
IREALNOM, TREBA IREALNOST POSTATI REALNOM) DOK
SE NE POSTIGNE NEDOPUSTIVO I ZA RAZUM
NEPRIHVATLJIVO DA GOVORE, DA SE KREU NITA SE
NE UJE, KONKRETIZIRA SE VRHUNAC NEVJEROJATNOG.
slika apsurdnoga ispraznoga, neosmiljenoga ivota.
Stilski postupci kojima se navedeno ostvaruje:
1. problem intertekstualnosti:
Arthur Rimbaud: Ja, to je netko drugi Volite jedni
druge
Stara: uvajte se jedni drugih.
Victor Hugo: ivio car! (iz pjesme Okajanje, povik
kojim carska garda odlazi u smrt u bitki kod
Waterlooa.)
Povik Starog i Stare prije nego to skoe svaki sa svog
prozora.
Luj XIV: Nema vie Pirineja. (Reenicu, navodno,
izgovara kada panjolski kralj Karlo II. Imenuje svojim
nasljednikom anujskog vojvodu Filipa, unuka Luja
XIV.)
Stari: Htio sam prijei Pirineje, vie nije bilo Pirineja.
Ronsard: Berite od danas rue ivota.
9
B.V.-Ban
Stara (koketirajui s Bakrorescom): Traite drugdje
svoj put. Neu da berem rue ivota.
2. materijalizacija, opredmeenje psihikih i osjeajnih stanja
- stvar u funkciji jezinog znaka:
Samoa jedina vidljiva i materijalno prisutna.
3. degradacija i apsurd u ivotu ostvaruju se apsurdom i
degradacijom jezika:
- nizanje rijei koje se povezuju u slijed potpuno slobodnim
asocijacijama; govorenje bez logike, srodno automatskom
pisanju
- mehaniko nabrajanje dijelova tijela, razliitih
zanimanja,podjele vremena (raspadanje likova prati i
raspadanje jezika)
- besmislena nabrajanja na naelu homofonskog povezivanja,
to prevoditelji pokuavaju ostvariti glasovnim sustavom
hrvatskoga jezika, po potrebi mijenjajui, radi homofonije, i
rijei u tekstu
(ANGEPAINBELZEKRUH; ADIE DIEU PSZBOQOM SBOQOM PAP)
- proturjene izjave o zajedniki proivljenim trenucima ili o
odnosu Staroga prema roditeljima
- monolog u obliku prividnoga dijaloga izraz samoe i
otuenosti
- dijalog jeka (ponavljanje rijei, slogova, glasova, nerazumljiv
govor dezartikulacija jezika).
4. ritam odvijanja radnje:
Didaskalije upuuju da su pokreti Starog i Stare sve bri te
postaju mehaniki, kao da se kreu lutke, to se pojaava
usporedo s veim brojem nevidljivih gostiju.
5. beznaajnost lica:
likovi nisu karakteri (beznaajnost govora).
6. postupak kazalite u kazalitu:
Stari i Stara prodaju programe, slatkie, nose stolice kao za
kazalinu predstavu, oekuje se glavni glumac posrednik
izmeu Staroga i svijeta kojemu treba prenijeti poruku.
7. mijeanje stilova (tragino i komino)
8. nepostojanje dramaturkog zapleta
NA KRAJU IPAK POBJEUJE SMRT (iz Dnevnika)
Klupko (ahura):
10
B.V.-Ban
11
B.V.-Ban
SAMUEL BECKETT
(1906.-1989.)
U oekivanju Godota
Vrsta:
- tragina farsa

=tragedija koja se izraava kominom metaforom.

Obiljeja:
- militantni antirealizam
- mehaninost
- odsutnost (psiholoke) kauzalnosti
- pretjerivanje
- apsurdno
- iracionalno
- openitost situacija i karaktera
- velika sloboda asocijacija
(smisao se trai u nedoreenome,
u asocijacijama)
Sadraji:
EGZISTENCIJALNI PROBLEMI
- usamljenost
- otuenje
- smisao ivota (pitanje: zato ivjeti?)
- traginost ivota koja proizlazi iz njegova besmisla apsurd
ivljenja
Likovi:
- metafiziki simboli
- svaki njihov postupak ima simbolino znaenje u sklopu ideje
koju predoava drama
Ideja:
je prava fabula drame angairanost (politika ili filozofska)
TEATAR APSURDA
U modernoj, avangardnoj drami fizika pojavnost svijeta tek
je privid iza kojega se kriju univerzalne istine. Fizika pojavnost
likova izgubila je svaku oznaku identiteta (potpuna depersonalizacija).
pozornost se premjeta na svjesno i podsvjesno, a oni su zahvaeni
kaosom i besmislom suvremenog doba odatle nepovezanost misli,
odsutnost komunikacije meu likovima, razbijanje sintakse,
iaenje rijei, neartikulirani glasovi i sl.
12
B.V.-Ban
Likovi i podrijetlo imena Znaenje imena
ESTRAGON / GOGO, franc.
estragon vrsta grmolike zainske
biljke
- Gogo oboava mrkvicu i repicu,
vezan je uza zemlju; ivi svoj ivot
po prirodnom instinktu, ba kao i
neka divlja, neuredna biljka
- prirodni, instinktivni sklop,
podsvjesno u ovjeku
VLADIMIR / DIDI, rus.
vladati ponaati, upravljati;
mir stanje bez sukoba, sloga,
slaganje; tiina; spokojstvo
- dobrohotnost, sklonost
filozofiranju, osjeajnu irinu i
dubinu (iroka slavenska dua-
dubina i ispunjenost, osjeajnost,
neka eleginost, kao glazba velikih
ruskih skladatelja)
- emocionalno-mentalni sklop
ovjeka
POZZO, tal.
Bunar (Rjenik simbola) simbol
obilja i izvora ivota; simbol tajne,
skrivenosti; spoznaja i istina; znai i
ovjeka koji je spoznao
- bunar simbolizira tradiciju,
iskustvo, prolost, mudrost
LUCKY, engl.
Sretan, koji ima sreu; sretan sluaj,
sudbina
- inverzija i ironija: ime u odnosu
prema poloaju
DJEAK
Aneoska izgleda; Boji glasnik?
- dijete inae oznaava nevinost;
aneli se esto slikaju u liku nevina
djeteta; Djeak je donositelj
Godotove poruke (Boje poruke?)
GODOT - lice iz Balzacove komedije
Mercadet koje donosi spas ili igra
rijei prema engl. God-Bog
SIMBOLIKA SLIKA IZ POJAVNOG SVIJETA
slika pijeska - neodreeno mjesto, pustinja
- nema tragova civilizacije
slika stabla - ogoljelo pa prolistalo;
- priroda
- godinja doba
odjea i obua - krpe, dronjci, tue cipele koje
uljaju
- nema oznake pripadnosti;
neosobnost
raskrije putova - krianje putova
- kretanje, dolazak odlazak -
prolazak
13
B.V.-Ban
KOMPOZICIJA DRAME DRAMSKE SITUACIJE:
I. i II. in Promjene
poetna situacija:
Vladimir i Estragon
- stablo je prolistalo
sredinja situacija:
nailaze Pozzo i Lucky
- Pozzo je oslijepio
zavrna situacija:
poslije odlaska Pozza i Luckyja
dolazi Djeak
- Lucky ne misli i ne govori (stroj
se pokvario)
= nema vanjske dramatinosti (akcija, dijalog)
postoji samo unutarnja dramatika; moment iekivanja
hoe li doi Godot
=odnosi se ne mijenjaju
mijenja se, donekle, samo pojavna stvarnost,
a bit ostaje ista
-
MEHANIKIM PONAVLJANJEM SITUACIJA sugerira se
MEHANINOST POVIJESTI
u kojoj se stvari samo prividno mijenjaju,
a zapravo se samo ponavljaju.
Mehaniko ponavljanje:
- situacija
- ponaanja
- govora likova
^
- odsutnost komunikacije,
- razgovori koji podsjeaju na dadaistike
besmislice i sl.
=IDEJA komada
Sadraji koji ine ideju:
- POVIJEST
- mehaniko ponavljanje, karakteristina klasna organizacija
drutva
- PRIRODA
- ravnodunost; otuenost ovjeka i prirode
- VRIJEME
- prolaznost - vjenost
- USAMLJENOST I OTUENOST
- vidljivo i u dekoru
- IDENTITET VRSTE
- gubitak identiteta (ovjek stroj)
- LJUDSKA VOLJA I SOLIDARNOST, PRIJATELJSTVO
- odnos: Gogo - Didi
- SVAKODNEVICA
- besmisao, apsurd, mehaninost
- PROPAST CIVILIZACIJE
- nema tragova nijednoj civilizacijskoj tvorevini
- SAMOUBOJSTVO
- besmislenost pokuaja
- IVOT
- besmislenost ivota i smrti
- EGZISTENCIJA
- besmisao i traginost ljudskog postojanja
14
B.V.-Ban
Beckett
dramatiar
romanopisac - irskog podrijetla
od 1938.g. ivi u Francuskoj, Parizu
nakon rata poinje pisati na franc. jez.
Zaokupljen problemom ljudske egzistencije,
otuenosti modernog ivota.
Daje krajnje pesimistinu viziju svijeta;
ivot = igra viih sila
ovjek fizioloki i duhovno vegetira
= besmisleno trajanje
ispunjeno patnjama i
uzaludnim iekivanjima spasa.
APSURDNOST IVOTA
OVJEKOVA BESPOMONOST
= naputa tradicionalnu romanesknu fabulu,
uobiajeni dramski zaplet
niz scena koje se ponavljaju s malim varijantama
likovi groteskne
stravine marionete: kljasti, nijemi, slijepi, gluhi
- pomiu se po nekom besmislenom ritmu
unutar svog ogranienog ivotnog kruga
(ulica, raskre, soba)
ili su ak i u tom kretanju onemogueni
(kante za smee, zatrpani pijeskom).
izraz prilagoen tim apsurdnim situacijama
+
sugerira ih besmislenim ponavljanjem vie-
manje istih dijaloga ili dugim unutarnjim
monolozima
jezik osloboen uobiajene gramatike
strukture
U veini Beckettovih komada lica nastupaju u parovima i meusobno
se nadopunjuju, poput clownova u pantomimama iz kojih je Beckett
preuzeo mnoge elemente svog antiteatra.
Romani:
- Murphy, 1938.
- Molloy, 1951.
- Malone umire, 1952.
Drame:
- U oekivanju Godota, 1952.
- Svretak igre, 1957.
- Posljednja vrpca, 1959.
- O, divni dani, 1961.
1969. dobio Nobelovu nagradu.
Beckett: ZADATAK JE UMJETNIKA DA PRONAE FORMU
KOJA AKOMODIRA NERED.
Beckettov je svijet mora maglene noi,
njegovo je djelo mora (san);
=gubitak cilja, NE i nade!
(Estragon i Vladimir jo uvijek ekaju Godota.)
15
B.V.-Ban
U oekivanju Godota
drama u 2 ina
+
2 veeri
u 2. inu stablo je prolistalo
Egzistencijalni problemi:
- jesmo li mi krivi?
- zar zato to smo se rodili?
C Razgovori, razmiljanja o samoubojstvu.
Vladimir - dublje razmilja,
boji se samoe.
Estragon eli spavati.
Biblijska simbolika:
- 2 razbojnika (njih dvojica) razapeti pored isusa na kriu
- drvo ivota = raspelo na raskrijima putova,
mjesto orijentacije i ivota.
Pozzo i Lucky Beckettu nije vaan socijalni nivo,
u 2. inu ih izjednauje
(Pozzo je oslijepio).
- nosi cijeli svijet na ramenima
Lucky

debili
7
Estragon
Djeak
C Isto mjesto
Nonsens poezija = I bio jedan pas bez kraja (Vladimir)
Nita im nije lake kad su udvoje.
Poput clownova gegovi
pantomime,
igra sa eirom.
Ponovno dolaze Pozzo slijep i
Lucky nijem.
Svi padaju. Pozzo vriti, zove upomo Vladimira i
Estragona = itavo ovjeanstvo.
djeak ista vijest kao i juer.
Luckyjev monolog
vrlo dugaak
- govori poput robota o pseudonaunoj tematici
- probija par misli > poruka.
BIT ekat e dovijeka,
uzaludno.
Beckettovi likovi.
- uvijek su deformirani,
- nitko se ne ubija,
- dri ih elja za samoodranjem.
16
B.V.-Ban
Situacije u kojima se nalaze likovi:
nemogue
Estragon i Vladimir su na jednoj istini gdje je samo jedno
drvo.
Ne znaju ni koji je dan,
ni koliko je sati,
ni koga ekaju,
ni zato ekaju.
groteskne
Pozzo i Lucky su vezani pagom.
Luckyjeva replika puna nadrinaunih izjava,
nepovezanih.
Usprkos nauci, tehnici ovjek postaje sve
mraviji, ui, tanji, manji.
Estragon i Vladimir obine skitnice
nikom potrebne.
Boga zovu svaki za sebe
ekanje Godota koji ne dolazi
= ivljenje, ivot.
Vladimir i Estragon = cijelo ovjeanstvo.
Angairanost ili poruka:
- prisutna.
U ivotu ih odrava ekanje.
= Vrijedi ivjeti, iako je ivljenje samo ekanje.
Nemogunost komunikacije:
prisutna izmeu Estragona i Vladimira, ali i Djeaka koji tvrdi
da ih prvi put vidi.
Vrijeme:
- paralizirano.
- Stablo na kraju prolista.
Osjeaji junaka:
Pozzo- sebe opravdava,
govori da se Lucky poistovjeuje s Atlantom.
Estragon i Vladimir usamljeni.
Vladimir Estragonu ne da spavati,
otii.
Nikada se nee ubiti kako jedan ne bi ostao
sam.
Optereeni osjeajem krivnje to su roeni.
Osjeaj ovjenosti koji odmah nestaje.
Na trenutke se zbliuju.
Beckettov svijet:
- mora maglene noi.
Samo djelo djeluje kao san, mora.
Junaci su apsurdni siromasi,
skitnice nikom potrebne.
Bez perspektive.
Krajolici:
- magloviti
neidentificirani.
17
B.V.-Ban
Situacije:
- besmislenost.
Obeovjeenje i gubitak cilja:
Traak humanosti pojavljuje se samo na momente.
Lucky je totalno automatiziran,
ne reagira ni na to;
potpuno je pasivan i
sve radi po naredbi;
govori samo dok ima eir;
u sebi nema nieg ljudskog;
- jedino ljudsko = njegov pla
Kada Pozzo govori da bi ga se
najbolje rijeio da ga ubije.
Jedino to im je ostalo elja za patnjom,
mazohizmom,
samomuenjem.
=Gubitak cilja, ali ne i nade.
Oblici otuenosti i mrtvila:
Likovi depersonificirani do simbola
bez svojeg ja,
otueni,
bezlini
Otuenost se oituje u nesposobnosti uspostavljanja komunikacije.
Mrtvilo je u tom beskrajnom ekanju.
Dijalozi vrlo kratki,
esto se sve ponavlja,
nerazumijevanje vrlo groteskno.

Iz pseudonaunog buncanja jednog robota proizlazi da ovjek

unato nauci sve vie mravi.
Simbolika:
Beckett je odbijao simboliku

namee se = 2 glavna lika

2 razbojnika
+ simbolika imena
Takva velika ala nepoznatih sila nema zavretka ili se moe zavriti
samo na clownovski nain.
Beckett koristi pantomimu,
brojne gegove.
Akteri clownovi.
Drama drama degradacije,
bijede,
straha,
uzaludnog ekanja.
- sinteza tragedije i komedije avangardna tragikomedija.
18